Indira apo, R. iljegovi

Peti dani BHAAAS Sestrinski simpozij iz zdravstvene njege

Zdravstvena njega kritino oboljelih

Mostar, april 2013. godine

Javna zdravstvena ustanova

Univerzitetski kliniki centar Tuzla

Klinika za djeije bolesti

Komunikacija predstavlja razmjenu znakova

izmeu dva ili vie uesnika u njoj.

Communicare - uraditi neto zajedniko,

povezati sa.

Relatio - oznaava predmet koji je u vezi s

drugim.

UVOD

UVOD

Zdravstveni radnik mora razumjeti roditelje ivotno

ugroenog djeteta, a oni moraju razumjeti objanjenja i

poruke koje im upuuje zdravstveni radnik, a to je jedini

nain kvalitetnog, profesionalnog djelovanja bez

nesporazuma i na obostrano zadovoljstvo.

U procesu sluanja, potrebno je prepoznati i uvaiti

komunikacijske prepreke jer mogu dovesti do niza

nesporazuma.

UVOD

Profesionalni izvoai ili oni koji pruaju zdravstvene usluge imaju krae vrijeme da uspostave kontakt i stvore cjelovitu sliku o pacijentovom stanju koja je neophodna da bi se pravilno izabrala i sprovela terapija.

Zadaci komunikacije se dijele na tri nivoa:

1. dogaaj/bolesti i fizike posljedice ukljuujui lijeenje i usputna dejstva,

2. osjeanja i psiholoke reakcije koje deavanja/bolest aktuelizira u samoj osobi, ukljuujui egzistencijalna pitanja,

3. relacije prema okolini rodbini.

Postoje dvije vrste komunikacija:

Verbalna

Neverbalna

Verbalna podrazumijeva sadraj koji je iznijet

rijeima, usmeno ili pismeno,

Neverbalna sadri znakove i simbole kao npr.

dranje tijela, pokret, izraz lica i sl.

Struktura razgovora, ini laku kontrolu cilja

razgovora sa roditeljima ivotno ugroenog djeteta.

Roditelji djeteta imaju odreena prava:

da se s njima razgovara sa potovanjem i utivou,

da budu sasluani,

da dobiju jasne upute i potpune informacije o

bolesnom djetetu.

Uloga medicinske sestre je pomo pojedincu,

bolesnom ili zdravom, u obavljanju aktivnosti koje

doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a

koje bi on obavljao samostalno kada bi imao potrebnu

snagu, volju ili znanje. Pomo treba pruiti na nain

koji e pridonijeti to brem postizanju njegove

samostalnosti."

Virginia Henderson

Specijalni izazovi sa kojima se susree zdravstveni

radnik u razliitim oblicima komunikacije sa

roditeljima ivotno ugroenog djeteta su:

saoptavanje loe vijesti roditeljima,

rjeavanje konfliktnih situacija,

suoavanje sa nasiljem i agresivnim osobama,

komuniciranje sa osobama koje imaju redukovane

sposobnosti za jeziku komunikaciju (afazija,

motorina afazija, staraka demencija),

komunikacija meu razliitim kulturama

(kulturoloke razlike, jezik i mo, neverbalni signali),

kako saznati da je poruka stigla napravo mjesto i da

je ispravno shvaena.

Hildegrand Peplan je prva sestra koja je opisala

psihodinamske aspekte u odnosu sestra-

pacijent/roditelj iz sestrinske perspektive,

identifikuje i raspravlja o fazama razvoja u odnosu

sestra- pacijent/roditelj i razliitim funkcijama sestre,

sestra Peplan vidi sestrinstvo kao terapeutski

meuljudski proces iji je cilj unapreenje i razvoj

linog zdravlja i linog socijalnog ivota,

u sklopu toga je i sposobnost sestre da se adekvatno

ponaa u razliitim situacijama kroz razliite faze ovog procesa.

TUZLA GRAD NA ZRNU

SOLI

Pojasniti komunikaciju na relaciji zdravstveni radnik roditelj teko oboljelog djeteta.

Zdravstveni radnik mora razumjeti bolesnika

(roditelje), a bolesnik (roditelj) mora razumjeti

objanjenja i poruke koje mu/im upuuje zdravstveni

radnik. To je jedini nain kvalitetnog profesionalnog

djelovanja bez nesporazuma i na obostrano

zadovoljstvo.

U procesu aktivnog sluanja potrebno je prepoznati

i uvaiti komunikacijske prepreke jer mogu dovesti

do niza nesporazuma.

Komunikacija nije jednosmjerna ulica uzroci

komunikacijskih prepreka mogu biti vezani uz

bolesnika (roditelja) ali i uz zdravstvenog radnika.

Kvalitetnim profesionalnim znanjem kao i

uenjem i uvaanjem komunikacijskih vjetina svi

zdravstveni radnici mogu savladati ovaj problem.

Neke komunikacijske prepreke je vano

prepoznati odmah, poetkom razgovora, dok je

druge potrebno prepoznavati i rjeavati tokom razgovora.

U ozbiljnoj situaciji nekad je teko ostvariti dobru

komunikaciju.

Zdravstveni radnici u ovakvim razgovorima imaju

veliki znaaj.

Vano je biti iskren u ozbiljnim situacijama i dati

direktne odgovore, posebno kod prenoenja loih

vijesti.

Fiziko okruenje u prostoriji gdje obavljamo

razgovor s roditeljima (kao npr. buka, previsoka

temperatura, neudoban i neprimjeren prostor, neudobne

stolice, neprimjerena rasvjeta), to je potrebno u

okvirima mogunosti, rjeavati ve prije zapoinjanja

razgovora.

Percepcijske prepreke (oslabljen sluh, vid)

ako bolesnik (roditelj) ima oslabljen sluh

preporuuje se govoriti glasnije,

koristiti krae reenice, jednostavno strukturirane,

i sl.

u sluaju oslabljenog vida dobro je opirnije

opisivati odreene okolnosti kako bi se bolesniku

(roditelju) stvorila jasnija slika nekih

dijagnostikih i terapijskih postupaka i okolnosti u

kojima se one odvijaju.

u svim ovim i slinim sluajevima, na kraju razgovora

neophodno je provjeriti dali je bolesnik (roditelj) dobro

razumio poslanu poruku.

Od zdravstvenog radnika se u ogranienom

vremenskom razdoblju ne oekuje detaljna procjena

karakteristika linosti.

Vrijedno je obratiti panju na one elemente koji mogu

poremetiti uspostavljanje i razvijanje kvalitetnog

komunikacijskog odnosa na relaciji zdravstveni radnik

bolesnik/lan porodice nezavisno radi li se o

kratkotrajnoj ili dugotrajnoj komunikaciji.

Korisno je prepoznati je li osoba strpljiva, tolerantna ili

je sklona impulsivnom, naglom reagiranju, je li

nepovjerljiva, nesigurna, itd. jer se prilagodbom u

komunikaciji mogu izbjei sukobi i neugodnosti

openito.

Komunikacija je osnova

humanistiki orijentisanog

sestrinstva!!

Aktuelno psihiko stanje osobe s kojom se komunicira

moe takoer usmjeriti nain komuniciranja ili

poduzimanje neke druge, mogue i hitne intervencije.

Osoba koja se nalazi u emocionalno stresnoj situaciji

moe krivo interpretirati odreene poruke, obino se

tada ne uje" na odgovarajui nain upuena poruka.

Paljivim promatranjem neverbalne komunikacije

moe se prepoznati i mogue agresivno reagovanje, itd.

Vano je poznavati osnovne elemente vezane uz

odreene kulturalne i tradicionalne razliitosti s

obzirom da iste stvari mogu imati razliito znaenje

i vrijednosti u razliitim kulturama (npr. kontakt

oima tokom razgovora, taktilna komunikacija,

rukovanje, i niz drugih neverbalnih ali i verbalnih

naina komuniciranja).

Postoje brojni neverbalni nesporazumi koji mogu

ugroziti ili oteati komunikacijski proces, te su i u tom

smislu vana objanjenja ve poetkom razgovora ili u

odreenom trenutku tokom razgovora:

nemirno sjedenje moe znaiti odreene smetnje u

predjelu lumbalne kime ili neudobnu stolicu, ne mora

biti znak neije nervoze, nezainteresovanosti, slanje

poruke da se razgovor mora zavriti", netko moe imati

neki facijalni tik, i sl.).

Postoje odreene situacije ili naini govora,

objanjavanja i sl. koje se svrstavaju pod

komunikacijske greke i treba ih prepoznavati i

maksimalno izbjegavati. To je:

koritenje visoko tehnolokih izraza i termina u

medicinskom argonu,

zanemarivanje i izbjegavanje razgovora o

problemima o kojima roditelj eli razgovarati,

prekidanje i izbjegavanje sluanja ,

sigurnost bez provjere je li roditelj ispravno

razumio pruenu informaciju,

nedostupnost za bolesnika i lanove porodice,

izbjegavanje individualnog pristupa u komunikaciji

s lanovima porodice, nego bezlino, generalizirano

davanje informacija.

tuzla

Specijalni izazovi sa kojima se susreu zdravstveni radnici kao to su: saoptavanje loe vijesti, rjeavanje konfliktnih situacija, suoavanje sa nasiljem i komunikacija meu razliitim kulturama se mogu najlake izbjei ako u komunikaciji postoji jasnoa i respekt prema drugima.

Aktivno sluanje je odgovorno sluanje jer ukljuuje: razumijevanje poslanih poruka, interpretiranje i komentarisanje, pamenje onoga to je bolesnik rekao te provjeravanje dali je bolesnik dobro shvatio poruku te prevladavanje komunikacijskih prepreka.

Aktivno sluanje ne ukljuuje samo sluanje nego i

govor odnosno verbalnu komunikaciju. Takvim se

djelovanjem takoer ostvaruje ono to komunikacija u

osnovi znai a to je postizanje profesionalnog

zajednitva u odnosu zdravstveni radnik roditelj-bolesnik.

Zdravstveni radnik mora razumjeti bolesnika, a

bolesnik mora razumjeti objanjenja i poruke koje mu

upuuje zdravstveni radnik, jer je to jedini nain

kvalitetnog profesionalnog djelovanja bez nesporazuma

i na obostrano zadovoljstvo.

Sve navedeno se uglavnom dogaa u ogranienom

vremenskom razdoblju, to dodatno usloava

cjelokupnu situaciju i zahtijeva kompetentnost svih

zdravstvenih radnika za ovo podruje komunikacijskih

vjetina.

Dobra komunikacija je jedna vrsta osiguravanja

kvaliteta u zdravstvu. Praktina osnova je jaanje

saradnje, rjeavanje konflikata i mnogih pitanja.

Razvoj sposobnosti za komunikaciju moe da

doprinese poboljanju kontakta sa pacijentom,

redukuje stres sestara i da doprinese poboljanju

kontakta sa pacijentom i njegovom porodicom.

,,Nauila sam da ljudi zaboravljaju ono to si rekao,

zaboravljaju ono to si uradio, ali nikad nee zaboraviti

kako su se osjeali kad si to inio .

Nepoznati autor