Dr.sc.VedranMudronja

1.Uvod

2. Laboratorij za precizna mjerenja du�ina

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu

Sa�etak:

Kljuène rijeèi:

U Hrvatskoj treba vrlo odgovorno i sustavno pristupiti ubrzanom razvoju mjeriteljskog sustava, pri èemumjeriteljstvo nu�no mora biti ugraðeno i u sve razine obrazovanja. Obrazovanje mjeritelja se tradicijskikod nas, u pravilu, zanemaruje sukladno odnosu prema mjeriteljstvu u cjelini.Hrvatski mjeriteljski sustav treba biti sukladan sa svjetskim sustavom. Kvalitetu mjeriteljskog sustavadanas je ne samo potrebno veæ i obvezatno stalno potvrðivati izvan Hrvatske. Prekretnicu u tom smislu usvakom sluèaju predstavlja ustanovljenje MRA(Mutual RecognitionArrangement), odnosno Dogovora omeðusobnom priznavanju za nacionalne etalone i certifikate umjeravanja i mjerenja koji se izdaju odstrane nacionalnih mjeriteljskih instituta. Dogovor je ustanovljen krajem 1999. godine u Parizu potpisom38 direktora nacionalnih mjeriteljskih instituta dr�ava èlanica Konvencije o metru, te potpisompredstavnika dvije meðunarodne organizacije. Podsjetimo se da su temeljni ciljevi MRAsljedeæi:

- uspostavljanje stupnja jednakosti izmeðu nacionalnih etalona;- meðusobno priznavanje certifikata mjerenja i umjeravanja;- osiguravanje sigurnih tehnièkih temelja za šire ugovaranje u meðunarodnoj trgovini.

Navedeni ciljevi mogu se postiæi provoðenjem sljedeæih procesa:- meðunarodnim usporedbenim mjerenjima poznatima kao «kljuène usporedbe»;- dodatnim meðunarodnim usporedbenim mjerenjima;- sustavom kvalitete i demonstracijom sposobnosti nacionalnih instituta.

U tom pogledu se posebice velika odgovornost postavlja na nositelje nacionalnih etalona. Niska kvalitetapostignutih rezultata u meðunarodnim usporedbama nedvojbeno ukazuje na niske moguænosti, gledekvalitete, hrvatskog gospodarstva. U tom kontekstu, u nastavku se navode neka iskustva Laboratorija zaprecizna mjerenja du�ina Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (LFSB), koji je od 1998. godinenositelj nacionalnog etalona duljine.

LFSB je utemeljen daleke 1959. godine. Njegov utemeljitelj i prvi voditelj u razdoblju od 1959. do 1967.godine bio je prof.dr.sc. Ivo Hercigonja. Za veæinu znaèajnijih dostignuæa LFSB, odnosno za njegovupunu afirmaciju u domaæim i meðunarodnim mjeriteljskim krugovima, u najveæoj mjeri je zaslu�anprof.dr.sc. Federico Dusman, koji je bio voditelj laboratorija u razdoblju od 1967. do 1992. godine. Od

vedran.mudronja@fsb.hr

KVALITETNOMJERITELJSTVO STUP POVJERENJAU GOSPODARSKEMOGUÆNOSTI DR(AVE

U radu se navodi višegodišnje iskustvo Laboratorija za precizna mjerenja du�ina u provedbimeðunarodnih usporedbenih mjerenja. Ustanovljenjem Dogovora o meðusobnom priznavanju zanacionalne etalone i certifikate umjeravanja i mjerenja koji se izdaju od strane nacionalnih mjeriteljskihinstituta (MRA) usporedbena mjerenja dobivaju presudan znaèaj glede kompatibilnosti hrvatskogmjeriteljskog sustava s europskim, odnosno svjetskim mjeriteljskim sustavom. O stupnju kvalitetehrvatskogmjeriteljskog sustava ovisi u velikoj mjeri i osiguravanje tehnièkih temelja za šire ugovaranje umeðunarodnoj trgovini. Drugim rijeèima, kvalitetno mjeriteljstvo je jedan od najva�nijih stupovapovjerenja u gospodarskemoguænosti dr�ave.

mjeriteljstvo, usporedbenamjerenja,mjerna nesigurnost

1992. godine do danas voditelj LFSB je autor ovog teksta.Od samog poèetka u LFSB se njeguje mjerenje duljine, kuta i hrapavosti površina s visokom toènošæu i toje temeljna odrednica Laboratorija. S tim u svezi u Laboratoriju se neprekidno ula�u napori, posebice uokviru znanstvenih projekata, u cilju smanjivanja mjernih nesigurnosti. Potvrdu svojih razina toènostiLFSB posljednjih dvadesetak godina nalazi u meðunarodnim usporedbenim mjerenjima s uglednimeuropskim mjeriteljskim institutima i laboratorijima. Meðu institucijama s kojima je LFSB u više navrataprovodio usporedbena mjerenja treba svakako izdvojiti Istituto di metrologia "G.Colonnetti” (IMGC) izTorina.Po osamostaljenju Republike Hrvatske LFSB preuzima odgovornost i obvezu osiguravanja sljedivosti domeðunarodnih etalona za duljinu, kut i parametre hrapavosti površina, a posebice u cilju provoðenjaumjeravanja etalona i mjernih sredstava za brojna hrvatska poduzeæa. 1994. godine LFSB dobivaakreditaciju od strane Servizio di taratura in Italia (SIT) za umjeravanje etalona i ureðaja za ispitivanjehrapavosti, a krajem 1997. godine akreditacija je proširena i na postupak umjeravanja etalona duljineusporedbenom metodom. Navedenoj akreditaciji prethodilo je poboljšavanje mjernih metoda koje sekoriste u LFSB, nabavka suvremenih mjernih sredstava, te izrada zahtjevne tehnièke dokumentacije idokumentacije sustava kvalitete. 1998. godine je referentni etalon duljine Laboratorija prihvaæen kaodr�avni etalon.U povijesti LFSB mogu se izdvojiti sljedeæi znaèajniji dogaðaji:

1959. Utemeljenje laboratorija;1966. Izdavanje prvog certifikata (Mjerenje garniture planparalelnih graniènih mjerki

interferencijskom metodom za poduzeæe TAM iz Maribora);1973. Prvi znanstveni projekt (Razvoj mjerne tehnike SR Hrvatske);1979. Prvo meðunarodno usporedbeno mjerenje (Usporedbeno mjerenje planparalelnih graniènih

mjerki uz primjenu interferencijske metode s institutom IMGC);1981. Dobivanje prvog ovlaštenja laboratorija;1986. Izrada vlastitog niza (u suradnji s RIZ-om) referentnih etalona hrapavosti LFSB;1994. Dobivanje meðunarodne akreditacije za hrapavost (Servizio di taratura in Italia-SIT);1997. Proširenje meðunarodne akreditacije na etalone duljine (Servizio di taratura in

Italia-SIT);1998. Prihvaæanje etalona duljine za dr�avni etalon;2002. Prvo usporedbeno mjerenje u okviru EUROMET-a (Projekt 652);2002. Prvo usporedbeno mjerenje u okviru EA(Projekt EAILC M23).

Meðu navedenim dogaðajima LFSB je posebice ponosan na prvo meðunarodno usporedbeno mjerenje,koje je s uglednim talijanskim nacionalnim mjeriteljskim institutom IMGC obavio daleke 1979. godine.(Izvadak rezultata prikazan je na slici 1).

Navedeno usporedbeno mjerenje obavljeno je u ozraèju sljedeæeg naèela:

To je naèelo ostalo dominantno u svakodnevnoj praksi Laboratorija. U proteklih dvadesetak godina LFSBje sudjelovao u 18 meðunarodnih usporedbenih mjerenja duljine, kuta i hrapavosti. Usporedbena mjerenjapostaju za LFSB jako znaèajna posebice od 1998. kada je referentni etalon duljine LFSB-a proglašen zadr�avni etalon duljine (od 0,5 mm do 100 mm).Od tada LFSB svake godine sudjeluje u usporedbenim mjerenjima etalona duljine s dva slovenskameðunarodno akreditirana laboratorija (akreditacija od strane RvA- Raad voorAcreditatie, Nizozemska),od kojih je jedan takoðer nositelj dr�avnog etalona duljine. Od 2001. godine redovitim godišnjimusporedbenim mjerenjima prikljuèuju se i dva vrlo uva�ena talijanska laboratorija (CERMET i MG), kojiimaju SIT akreditaciju. Ove godine krug se širi za još dva akreditirana laboratorija iz Italije.

Veæi dio meðunarodnih usporedbenih mjerenja, u kojima je sudjelovao LFSB, je neformalnog karaktera,odnosno ta su mjerenja rezultat dobre i stalne suradnje s odreðenim meðunarodnim laboratorijima.Prednosti tzv. neformalnih usporedbi (Slika 2) su u sljedeæem:

SAZNAT ÆEMO KAKO MJERIMOAKO IZAÐEMO IZ LABORATORIJA.

3.Usporedbenamjerenja

- Malen broj laboratorija koji sudjeluju u usporedbi (2-10), odnosno provoðenje usporedbe ukratkom vremenskom razdoblju (1-6 mjeseci);

- U istoj usporedbi u pravilu se mjeri više razlièitih tipova etalona;- Laboratoriji koji sudjeluju u usporedbi imaju sliène razine mjernih nesigurnosti;- Rezultati mjerenja se istovremeno obznanjuju na završnom zajednièkom radnom sastanku;- Zajednièkim naporima (istra�ivanjima) se tra�e uzroci utvrðenih znaèajnih razlika rezultata

mjerenja, te se potvrda provedenih poboljšanja dobiva u narednim usporedbama;- Usporedbena mjerenja, odnosno izbor etalona i mjernih metoda, orijentirana su mjeriteljskoj

praksi, odnosno uslugama koje laboratoriji pru�aju proizvodnim i uslu�nim subjektima.

Neformalne usporedbe, bez obzira na razinu laboratorija, moraju biti stalna praksa svakog laboratorija. Tuse stjeèu saznanja o neotkrivenim sustavnim pogreškama, validiraju se procijenjene razine mjernihnesigurnosti i drugo. Iznad svega, sudjelovanjem u usporedbama svaki put se dobivaju nova saznanja okorištenim mjernim metodama i ugraðuje se dodatna ozbiljnost i odgovornost u laboratorijsku praksu.Primjer rezultata neformalne usporedbe 5 laboratorija (LFSB-Hrvatska, CERMET-Italija, MG-Italija,LTM-Slovenija, STO Ravne - Slovenija) odr�ane 2001. godine prikazan je na slici 2. Navedeni primjerpokazuje da su rezultati slièno meðusobno rasporeðeni (oblik sinusoide) u oba sluèaja mjerenja razlièitihetalonskih valjaka. Svakako da se u ovom sluèaju mo�e govoriti o nepoznatim sustavnim pogreškama kojese javljaju radi primjene razlièitih metoda mjerenja. Sustavne pogreške su u vezi s greškama profila(odstupanjem od kru�nosti) etalonskih èepova. Dodatnim istra�ivanjima u navedenim laboratorijima tajutjecaj je minimiziran, što je potvrdila usporedba 2002. godine.Nacionalni laboratoriji moraju sudjelovati i u formalnim usporedbama u okviru MRA. Meðutim,sudjelovanje u tim usporedbama bez prethodnih provjera i saznanja u okviru razlièitih neformalnihusporedbi u pravilu je vrlo rizièno, uz moguænost štetnih posljedica za hrvatski mjeriteljski sustav,odnosno hrvatsko gospodarstvo u cjelini.Kao primjer mogu poslu�iti rezultati EA (European Co-operation for Accreditation) meðunarodneusporedbe etalonskog unutrašnjeg konusa (Slika 3). Znaèajno rasipanje rezultata mjerenja ineujednaèenost mjernih nesigurnosti je oèigledna. Imajmo na umu da se uz svaki rezultat navodi dr�avalaboratorija uèesnika.Treba naglasiti da je krajnji rezultat MRA usporedbi iskaz mjernih sposobnosti svakog mjeriteljskoginstituta u bazi podataka odr�avanoj od strane BIPM (Bureau International des Poids et Measures) uzobjavljivanje na Webu (Dodatak A: Potpisnici MRA; Dodatak B: Rezultati kljuènih i dodatnih usporedbi;Dodatak C: Sposobnost umjeravanja i mjerenja (CMC) nacionalnih laboratorija; Dodatak D: Popisusporedbi).Za dr�ave koje nisu potpisnice Konvencije o metru, što je sluèaj i sa Hrvatskom, omoguæava se prikljuèakna MRA preko regionalnih mjeriteljskih organizacija koje su èlanice JCRB-a (Joint Committee of theRegional Metrology Organizations and the BIPM). Tu je za Europu, pa tako i za Hrvatsku, najznaèajnijesudjelovanje u projektima (usporedbama) regionalne mjeriteljske organizacije EUROMET.CMC ulaze u sustav MRA, Dodatak C, temeljem uèešæa u projektima EUROMET-a pod slijedeæimkriterijima:

1. Rezultati kljuènih ili dodatnih usporedbi;2. Dokumentirani rezultati bivših CC (Consultative Committee), RMO (Regional Metrology

Organizations) ili drugih usporedbi (ukljuèujuæi bilateralne usporedbe);3. Poznavanje tehnièkih aktivnosti drugih NMIs (National Metrology Institutes);4. Aktivno sudjelovanje u RMO projektima;5. Odgovarajuæu mjerni postupci i oprema;6. Znanstvena i tehnièka kvalifikacija osoblja;7. Drugo primjenljivo znanje i iskustvo, kao što su znanstvene publikacije i sudjelovanje na

znanstvenim skupovima i znanstvenim usavršavanjima;8. Izgraðen sustav kvalitete;9. Ocjena sustava, ukljuèujuæi: ime akreditacijskog tijela, podruèje akreditacije i èlanstvo u

višestranom ugovoru/ dogovoru.

Navedeni kriteriji su usvojeni od strane JCRB u listopadu 2000.LFSB ispunjava sve navedene kriterije, èime je u potpunosti valoriziran dosadašnji rad laboratorija. Trebanaglasiti da je LFSB sudjelovao u prvom EUROMET projektu (Projekt 652) u prvoj polovici 2002.godine. Projektom je bila obuhvaæena usporedba nacionalnih etalona duljine Austrije, Maðarske,Slovenije i Hrvatske. Postignuti rezultati su, posebice s gledišta hrvatskog laboratorija, izvrsni. (Rezultatiæe biti objavljeni nakon slu�benog prihvaæanja od strane EUROMET-a).

4. Zakljuèak

Osiguravanje sigurnih tehnièkih temelja za šire ugovaranjeu meðunarodnoj trgovini.

5.Referencije

Laboratorij za precizna mjerenja du�ina Fakulteta strojarstva i brodogradnje (LFSB) neprekidno od 1979.godine sudjeluje u meðunarodnim usporedbenim mjerenjima na podruèju duljine, kuta i hrapavosti.Mjeriteljske sposobnosti Laboratorija našle su punu potvrdu u postupku dobivanja meðunarodneakreditacije. Kako je veæ spomenuto, LFSB je 1994. godine dobio meðunarodnu akreditaciju od straneSIT-a za umjeravanje etalona i ureðaja za ispitivanje hrapavosti, te 1997. godine za umjeravanje etalonaduljine. Inaèe, postupak dobivanja akreditacije od strane SIT-a (za duljinu i hrapavost) pokrenut je 1992.godine, a u namjeri da LFSB dobije moguænost izdavanja meðunarodno priznatih certifikata umjeravanjaneophodno potrebnih hrvatskom gospodarstvu. Pošto je SIT jedan od potpisnika Multilateralnogdogovora (MLA) Europske udruge za akreditaciju laboratorija (EA), to je LFSB, kao ravnopravni SIT-ovlaboratorij (pod oznakom CT-FSB) ostvario prikljuèak na europski mjeriteljski sustav.Sva su postignuæa LFSB ponajviše rezultat ogromnog truda i entuzijazma koji su ulo�ili i ula�u svidjelatnici laboratorija. Prikljuèak koji je LFSB ostvario ka europskom mjeriteljskom sustavu treba ubuduænosti odr�avati i neprekidno poboljšavati. U tom cilju vodilja æe biti istra�ivanja u okviruznanstvenih projekata Laboratorija. Temeljni problem mogu, kao i u prošlosti, predstavljati financijskasredstva potrebna za odr�avanje tog prikljuèka, odnosno sredstva za daljnju modernizaciju Laboratorija.Zahvaljujuæi se na dosadašnjoj potpori matiènom Fakultetu, Dr�avnom zavodu za normizaciju imjeriteljstvo i Ministarstvu znanosti i tehnologije, LFSB oèekuje još izra�eniju potporu u buduænosti.Ovom prilikom posebice se iskazuje zahvalnost poduzeæima koja s opremom, uslugama ili financijskimsredstvima potpoma�u rad Laboratorija.LFSB je uvijek bio i biti æe i nadalje otvoren za sve oblike suradnje s hrvatskim laboratorijima. Laboratorijje spreman prenositi steèena iskustva posebice na podruèju usporedbenih mjerenja. Dugogodišnja praksaLaboratorija na tom podruèju danas, nakon ustanovljenja MRA, postaje velika dobit kako za Laboratorij,tako i za dr�avu. Podsjetimo se na kraju jednog od najva�nijih ciljeva MRA:

1. V.Mudronja, “Il ruolo del Centro di Taratura SIT nel sistema metrologico croato”, Tutto_Misure,AnnoII, N.02, 2000. pp.181

2. V.Mudronja, B.Runje, Z.Baršiæ, “Reproducibility of Measurement Results of Gauge Blocks over aPeriod of 15 Years”, Proceedings of the XVI IMEKO World Congress, Volume V, TC-7, TC-8,TC-11,Vienna,Austria, 2000. pp.277-280.

3. V.Mudronja, “Un esempio di confronto di secondo livello, nel setore delle misure dimensionali, asupporto dei confronti internazionali previsti dal MRA”, Atti del II Congresso Metrologia

4. V.Mudronja, S.Mahoviæ, "Results of research carried out as part of the project: Development ofnational standard of length", HMD 18th Metrology Symposium, Cavtat, 2001. pp.40-45.

5. R.Bertozzi, L.Gamberi, V.Mudronja, «Un confronto sperimentale tra laboratori accreditati»,Tutto_Misure, Anno IV, N.01, 2002. pp.85-89.

6. B.Aèko, V.Mudronja, «Bilateral comparison of gauge block measurement by machanicalcomparison between the Slovenian and Croatian national laboratories», Transactions of FAMENA,XXVI-1, 2002, pp.43-50.

7. V.Mudronja, B.Runje, «Verification of measurement uncertainty by participating in

intercomparison measurements», Proceedings of the 8 International scientific conference onproduction engineering CIM'2002, Brijuni, 2002. pp.VI-041/VI-046.

Qualità,Milano, 2001. pp.433-438.

th