Embed Size (px)
Citation preview
1
DRŽAVNA MATURA IZ LATINSKOG JEZIKA
za četverogodišnje i osmogodišnje učenje
Ispitni katalog za nastavnike latinskog jezika u klasičnim gimnazijama Rujan 2007.
2
Stručna radna skupina za pripremu ispita iz latinskog jezika: Senia Belamarić Divjak, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb Katarina Filković, prof., VII. gimnazija, Zagreb Ivana Jelić, prof., V. gimnazija, Zagreb Ondina Mirt Puškarić, prof., Klasična gimnazija, Zagreb doc.dr.sc. Marko Petrak, Pravni fakultet, Zagreb mr.sc. Ariana Stepinac, Klasična gimnazija, Zagreb
3
SADRŽAJ
1. UVOD
2. OPIS ISPITA IZ LATINSKOG JEZIKA NA DRŽAVNOJ MATURI
2.1. RAZINA ISPITA
2.2. SVRHA ISPITA
2.3. TEHNIČKI OPIS ISPITA
3. STRUKTURA ISPITA I NAČIN BODOVANJA – NACRT TESTA
3.1. DIJELOVI ISPITA
3.1.1. NEVEZANA PITANJA
3.1.2. PROZA - ZADATCI VEZANI UZ PROZNI TEKST
3.1.3. POEZIJA - ZADATCI VEZANI UZ TEKST U STIHOVIMA
3.2. OBLIK ISPITIVANJA
3.3. TRAJANJE ISPITA PO DIJELOVIMA
3.4. UDIO DIJELOVA U UKUPNOM ISPITU
4. OPĆI CILJEVI ISPITA
4.1. OPĆI CILJEVI NASTAVNOG PREDMETA
5. SPECIFIČNI CILJEVI PREDMETA – OBRAZOVNI ISHODI
6. OGLEDNI PRIMJER TESTA
7. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT
8. LITERATURA
9. DODATCI
9.1. PREDMETNE CJELINE KOJE SE ISPITUJU
9.1.1. UDIO POJEDINIH SADRŽAJA U STRUKTURI ISPITA
9.2. PROPISANI MINIMALNI VOKABULAR
9.3. POPIS AUTORA I TEKSTOVA PROPISANIH PROGRAMOM
9.4. POPIS AUTORA KOJI MOGU BITI PITANI NA MATURI U DIJELU
RAZUMIJEVANJA TEKSTA
9.5. POPIS ODABRANIH IZREKA, POSLOVICA I KRATICA
9.6. POPIS ODABRANIH STILSKIH FIGURA
4
1. UVOD Učenici klasičnih gimnazija će na kraju školske godine 2008./2009. pristupiti državnoj maturi. Među ostalim predmetima na državnoj će maturi moći polagati latinski jezik u sklopu zajedničkog ili posebnog obveznog dijela ili kao dodatni izborni predmet. Ovaj tekst je ispitni katalog državne mature iz latinskog jezika za klasične gimnazije (za početnike i nastavljače) koja će se održati 2009. godine, namijenjen nastavnicima. Svrha ispitnog kataloga je pomoći nastavnicima da se upoznaju s detaljima državne mature iz svog predmeta. Ispitom iz latinskog jezika na državnoj maturi provjerava se u kojoj mjeri su učenici sposobni koristiti se znanjem koje su stekli tijekom četverogodišnjeg, odnosno osmogodišnjeg učenja latinskog jezika te koje su i kolike njihove stečene kompetencije na tom području prema propisanom nastavnom planu i programu. 2. OPIS ISPITA IZ LATINSKOG JEZIKA NA DRŽAVNOJ MATURI Ispit se temelji na važećem nastavnom programu iz latinskog jezika za klasične gimnazije. Provjeravaju se znanja i kompetencije učenika zasnovane na Okvirnom planu i programu latinskog jezika za klasične gimnazije u funkciji rasterećenja učenika 2.1. RAZINA ISPITA Ispit iz latinskog jezika na državnoj maturi u šk.god. 2008./09. sastoji se od pisanog ispita koji provjerava stečeno znanje i ovladanost latinskim jezikom prema važećem nastavnom programu za učenike klasičnih gimnazija. Razina ispita iz latinskog jezika na državnoj maturi 2008./09. za klasične gimnazije je ista za sve učenike, kako za one koji su upisali program klasične gimnazije kao početnici, tako i za one koji su je upisali kao nastavljači. 2.2. SVRHA ISPITA Ispit iz latinskog jezika na državnoj maturi u šk.god. 2008./09. ispitivat će obrazovne ishode nastave latinskog jezika u klasičnim gimnazijama i tako pružiti objektivni uvid u sposobnost učenika da prepoznaju i razumiju jezičnu strukturu latinskog jezika, vladaju osnovnim vokabularom1, civilizacijskom i književnom pozadinom tekstova odabranih autora2 te da ih mogu razumjeti i/ili prevesti na hrvatski jezik.
1 V. prilog br. 12.2 2 V. prilog br. 12.4
5
2.3. TEHNIČKI OPIS ISPITA Na ispitu iz latinskog jezika na državnoj maturi učenici smiju koristiti samo običnu olovku i gumicu za brisanje. Učenici ne smiju koristiti rječnike, gramatičke sažetke kao ni ostala pomagala. Nije dozvoljena uporaba tehničkih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dozvoljeno napuštanje prostorije u kojoj se ispit provodi. 3. STRUKTURA ISPITA I NAČIN BODOVANJA – NACRT TESTA U ovom se poglavlju poimence opisuju pojedine sastavnice ispita iz latinskog jezika na državnoj maturi, objašnjava oblik ispitivanja, trajanje ispita te određivanje udjela dijelova u ukupnom ispitu. 3.1. DIJELOVI ISPITA Pisani ispit se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu zadatci nisu međusobno povezani, drugi dio čine zadatci vezani uz prozni tekst, a u trećem su dijelu zadatci vezani uz tekst u stihovima. Drugi i treći dio su po strukturi jednaki, tako da dvije trećine ukupnog ispita čine zadatci povezani s nekim izvornim latinskim tekstom, a jednu trećinu nevezani zadatci. Usmenog ispita nema. 3.1.1. UVODNI DIO – NEVEZANI ZADATCI Prvi dio ispita čini 20 zadataka koji međusobno nisu povezani. Od toga je gramatičkih 10 zadataka, a preostalih 10 su teoretski zadatci koji mogu biti iz vokabulara, civilizacije ili književnosti. Svi gramatički zadatci proizlaze iz neke rečenice na latinskom jeziku. Zadatci mogu biti zadani na latinskom jeziku, s ponuđenim odgovorima na hrvatskom ili obrnuto. Isto tako zadatci koji su zadani na hrvatskom jeziku podrazumijevaju uporabu i razumijevanje uobičajene latinske terminologije (npr. singular) i kratica (npr. konj.plpf.akt.; AcI). U ovom dijelu svaki točan odgovor na gramatički zadatak nosi dva boda, a na ostale po jedan bod. 3.1.2. PROZA – ZADATCI VEZANI UZ PROZNI TEKST Drugi dio ispita čini izvorni prozni tekst3 dužine 10-15 redova, ovisno o procijenjenoj težini. Uz taj tekst je vezano 20 zadataka. Od toga je 10 zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 iz književnosti i 2 iz poznavanja književnog konteksta. Točni odgovori iz razumijevanja teksta nose po tri boda, iz gramatike po dva, a ostali po jedan bod.
3 v. prilog br. 12.4.
6
3.1.3. POEZIJA – ZADATCI VEZANI UZ TEKST U STIHOVIMA Treći dio ispita čini izvorni tekst u stihovima4 dužine 15 - 20 stihova, ovisno o procijenjenoj težini i strukturi teksta. I uz taj tekst je vezano 20 zadataka. Od toga je 10 zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 iz književnosti i 2 iz poznavanja književnog konteksta. Točni odgovori iz razumijevanja teksta nose po tri boda, iz gramatike po dva, a ostali po jedan bod. 3.2. OBLIK ISPITIVANJA Ispit iz latinskog jezika na državnoj maturi je samo pisani. Zadatci na ispitu mogu biti:
o otvorenog tipa: zadatci nadopunjavanja i/ili zadatci kratkih odgovora o zatvorenog tipa: zadatci višestrukog izbora i/ili povezivanja i pridruživanja i/ili alternativnog izbora
3.3. TRAJANJE ISPITA PO DIJELOVIMA Ukupno trajanje ispita je 90 minuta. Učenik sam raspoređuje zadano vrijeme i nije vremenski ograničen pri rješavanju pojedinih dijelova ispita. Usmenog dijela ispita nema. Za vrijeme trajanja ispita učenik ne smije napuštati prostoriju. 3.4. UDIO DIJELOVA U UKUPNOM ISPITU Ispit iz latinskog jezika za učenike klasičnih gimnazija na državnoj maturi 2009. godine sastoji se od 60 zadataka, u svakom dijelu po 20. Ukupni broj bodova u testu je 118. Prema pojedinim sastavnicama ispit izgleda ovako:
o UVODNI DIO broj
zadataka postotak prema broju zadataka
bodovi po zadatku
ukupni broj bodova
postotak prema broju bodova
gramatika 10 50% 2 20 66,67% teoretska pitanja
10 50% 1 10 33,33%
o PROZA broj
zadataka postotak prema broju zadataka
bodovi po zadatku
ukupni broj bodova
postotak prema broju bodova
4 v. prilog br. 12.4.
7
razumijevanje 10 50% 3 30 68,18% gramatika 4 20% 2 8 18,18% književnost 4 20% 1 4 9,09% Kontekst 2 10% 1 2 4,55%
o POEZIJA broj
zadataka postotak prema broju zadataka
bodovi po zadatku
ukupni broj bodova
postotak prema broju bodova
Razumijevanje 10 50% 3 30 68,18% gramatika 4 20% 2 8 18,18% književnost 4 20% 1 4 9,09% Kontekst 2 10% 1 2 4,55% o UDIO U UKUPNOM ISPITU broj
zadataka postotak prema broju zadataka
bodovi po zadatku
ukupni broj bodova
postotak prema broju bodova u ukupnom ispitu
razumijevanje 20 33,33% 3 60 50,85% gramatika ukupno
18 30% 2 36 30,51%
književnost, vokabular, civilizacija, kontekst (vezani/ nevezani zadatci)
22 36,67% 1 22 18,64%
4. OPĆI CILJEVI ISPITA Opći cilj ispita iz latinskog jezika je utvrditi razinu znanja i kompetencija koje je učenik usvojio na kraju gimnazijskog školovanja u programu klasične gimnazije iz predmeta Latinski jezik.
8
4.1. OPĆI CILJEVI NASTAVNOG PREDMETA
Cilj nastavnog predmeta Latinski jezik u klasičnim gimnazijama je učenikovo razumijevanje izvornog teksta pisanog latinskim jezikom te poznavanje kulturno-povijesnih i općih civilizacijskih okolnosti u kojima je taj tekst nastao. To podrazumijeva vladanje gramatičkim strukturama latinskog jezika, poznavanje osnovnog vokabulara te civilizacijske pozadine u kojoj se latinski jezik upotrebljava. 5. SPECIFIČNI CILJEVI PREDMETA – OBRAZOVNI ISHODI Ispitom iz latinskog jezika na državnoj maturi 2008./2009. godine ispitivat će se opći ciljevi predmeta, dakle prethodno spomenuti razumijevanje teksta, znanje gramatike, poznavanje osnovnog vokabulara, poznavanje rimske književnosti, kulture i civilizacije te njezinih tekovina, kroz ispitivanje sljedećih učenikovih znanja, vještina i kompetencija:
OPĆI CILJEVI SPECIFIČNI CILJEVI (što učenik treba znati, razumjeti i
moći učiniti) Razumijevanje teksta • prepoznati, identificirati, razlikovati
i moći povezati gramatičke strukture u tekstu
• razlikovati odnose unutar rečenice • prepoznati poruku, razumjeti
sadržaj teksta • moći prevesti tekst uz pomoć
komentara
Vladanje gramatičkim oblicima i strukturama
• prepoznati i razlikovati klasični i tradicionalni izgovor
• prepoznati i upotrijebiti pravila naglašavanja riječi
• prepoznati, upotrijebiti i primijeniti osnove morfologije te moći prevesti i navesti tražene oblike (imenice – pravilne i češće iznimke, pridjeve – pravilnu i nepravilnu komparaciju, zamjenice – lične, povratne, posvojne, povratno posvojnu, pokazne, odnosne, upitne i neodređene, zamjeničke pridjeve, brojeve – glavne i redne, glagole – oblike prezentske, participske i perfektne osnove, verba deponentia i semideponentia, verba anomala
9
(esse; possum; prosum; fero; eo; volo, nolo, malo), priloge - komparaciju
• prepoznati, odrediti strukturu rečenice (funkcije riječi i njihove odnose; razliku u strukturi aktivne i pasivne rečenice)
• prepoznati sintaksu padeža (ZNATI PREVESTI akuzativ cilja, dativ vršitelja radnje, genitiv posvojni i dijelni, ablativ odvajanja, mjesta, vremena i uspoređivanja)
• poznavati sintaksu glagola i vladati njome (prepoznati, navesti i moći prevesti konstrukcije – AcI, NcI, perifrastičnu konjugaciju aktivnu i pasivnu te ablativ apsolutni; glagolska imena – gerundiv, gerund; ZNATI PREVESTI konjunktiv u nezavisnim rečenicama)
• vladati sintaksom zavisne rečenice (prepoznati upitne, namjerne, vremenske, uzročne, posljedične, pogodbene, dopusne i odnosne rečenice)
10
Poznavanje vokabulara • prevesti (poznavati značenje) riječi iz propisanog vokabulara
• prevesti (poznavati značenje) riječi koje proizlaze iz propisanog vokabulara
• prepoznati, razlikovati, moći navesti sinonime i antonime riječi
• prepoznati etimologiju riječi
• uočiti latinski korijen u suvremenoj riječi
Poznavanje rimske književnosti • prepoznati, moći navesti i opisati
obilježja rimske književnosti (prepoznati, moći navesti i opisati podjelu i karakteristike razdoblja, karakteristične književne vrste i autore po razdobljima)
• navesti i opisati najvažnije predstavnike (životopis i opus)
• prepoznati i moći opisati jezik i strukturu književnog djela (unutrašnju strukturu djela, stil i jezik, stilske figure5)
• poznavati i znati primijeniti pravila prozodije i metrike (navesti osnovne stope, skandirati i napisati metričku shemu daktilskog heksametra i elegijskog distiha)
Poznavanje kulture i civilizacije
• poznavati i razumjeti civilizacijske
okolnosti povezane sa sadržajem književnog teksta i okolnosti u kojima je tekst nastao; znati poznate sentencije autora
• navesti i opisati najvažnije likove iz rimske mitologije te legende iz rimske povijesti
• prepoznati, navesti i opisati obilježja rimske svakodnevnice (obitelj, odjeća, obrazovanje, običaji, zanimanja, stanovanje, kalendar, imena i njihove kratice, npr. Cn. za Gnaeus)
• prepoznati, navesti i opisati rimsko naslijeđe (prepoznati, navesti i opisati tragove antike nakon pada
5 v. prilog br. 12.6.
11
Carstva, prepoznati i navesti odabrane izreke i poslovice, ostale kratice, npr. P.S. za post scriptum)
• prepoznati i navesti obilježja rimske političke i kulturne povijesti (npr. obilježja arhitekture i umjetnosti)
12
6. OGLEDNI PRIMJER ISPITA IZ LATINSKOG JEZIKA NA DRŽAVNOJ MATURI
za klasične gimnazije
13
UVODNI DIO Zaokruži točan odgovor! 1. Pacem ________Antonius? Arma deponat. a) vult b) vis c) velle d) volentem 2. ______Herculem primum omnium virorum fortium ituri in proelia canunt. a) Germanorum b) Germani c) Germanos d) Germanis 3. Omnia homini, dum vivit____________________sunt . a) sperandi b) sperando c) sperandum d) speranda 4. Legati ab Clausinis veniunt auxilium adversus Gallos petentes. Direktni objekt podcrtane riječi je ________________. a) auxilium b) adversus c) Gallos d) petentes Dopuni rečenicu! 5. Hasdrubal ipse cum______________________ aderat. (omnis exercitus) 6. Tibi fuit hoc semper ______________ . (najlakše) 7. Vestorius, noster familiaris, ad me scripsit te mihi maximas gratias agere. Subjekt konstrukcije gratias agere je Vestorije. T N 8. Duodequadraginta annos tyrannus Syracusanorum fuit Dionysius. Koliko je dugo Dionizije vladao Sirakužanima? a) 24 godine b) 38 godina c) 42 godine d) 48 godina
14
9. Te amo, quod honestus sis. Podcrtana rečenica je: a) odnosna b) uzročna c) posljedična d) poredbena 10. Meam, amice, ne doleas sortem: moriendum fuit. U rečenici se nalazi perifrastična konjugacija pasivna. T N
11. Kratica kojom se označava rimsko ime Tiberije je T. T N
12. Nakon Augustove smrti počinje _______________ vijek rimske književnosti. 13. Koji stihovi čine elegijski distih?______________________________ 14. Spoji parove: 1 Augustin A Bellum civile 2 Salustije B De civitate Dei 3 Horacije C De vita Caesarum 4 Vergilije D Bellum Iugurthinum E Carmina F Bucolica 15. Saturn je Jupiterov: a) otac b) sin c) brat d) djed 16. Participirati znači: a) predvidjeti b) plaćati c) sudjelovati d) unaprijediti 17. Dopuni riječ prema rječničkom obliku: gaudeo, ___, __________________ 18. Na kojem se moru nalazi antički grad Tomae ?___________________ 19. Antonim riječi nullus, 3 je: a) aliqui b) solus c) unus d) omnis
15
20. Najstariji pronađeni latinski zapis nalazi se na kopči koja se zove: a) lapis niger b) fibula Praenestina c) flamen Quirinalis d) Magna Mater
16
ZADATCI VEZANI UZ PROZNI TEKST Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na sljedeća pitanja! Tacitus, Annales, XI, 38 Klaudiju javljaju da je Mesalina umrla. Opis Klaudijeve reakcije na tu vijest.
(1) Tunc primum fortunam suam introspexit ferrumque accepit, quod frustra iugulo aut pectori per trepidationem admovens ictu tribuni transigitur. (2) Corpus matri concessum. (3) Nuntiatumque Claudio epulanti perisse Messalinam, non distincto sua an aliena manu; nec ille quaesivit, poposcitque poculum et solita convivia celebravit. (4) Ne secutis quidem diebus odii, gaudii, irae, tristiae, ullius denique humani affectus signa dedit, non cum laetantis accusatores aspiceret, non cum filios maerentis. (5) Iuvitque oblivionem eius senatus censendo nomen et effigies privatis ac publicis locis demovendas. (6) Decreta Narcisso quaestoria insignia, levissimum fastidii eius, cum super Pallantem et Callistum ageret, honesta quidem, sed ex quis deterrima orerentur [tristitiis multis].
KOMENTAR: (1) introspicĕre – uvidjeti; ferrum = gladius; frustra – uzalud; iugulum, n. – vrat; trepidatio, f. – nemir; ictus, m – ubod; transigĕre - probosti; (2) concedĕre – dati; (3) epulari - gostiti se; perire – umrijeti; distinctus - precizan, jasan; poculum, n. – čaša; convivium, n. – gozba; (4) ne...quidem = nequidem = i ne; denique – napokon; laetari - veseliti se; aspicĕre - opaziti; maerēre – tugovati (maerentis = maerentes); (5) iuvare – podupirati; oblivio, f. – zaborav; demovēre = movēre (demovendas sc. esse); (6) insigne, n. – odličje; decerno, 3., -crevi, -cretum – dodijeliti; fastidium, n. – nadutost; quis = quibus
RAZUMIJEVANJE
1. Mesalinu je ubio tribun. (v.1) T N 2. Komu je predano Mesalinino tijelo? (v.2)________________ 3. Klaudija je vijest o Mesalininoj smrti zatekla za vrijeme gozbe. (v.3) T N 4. Ispiši iz teksta riječ na koju se odnosi non distincto. (v.3) ________________ 5. Klaudije je vijest o Mesalininoj smrti primio: (v.3) a) bez riječi b) sa suzama u očima c) uz urlike d) uz jecaje 6. Qui poculum poposcit? (v.3) _______________
17
7. U danima koji su slijedili Klaudije je pokazivao: (v.4) a) veselje b) srdžbu c) tugu d) ravnodušnost 8. Iuvit oblivionem eius senatus censendo nomen... (v. 5) Podcrtana riječ odnosi se na: a) senat b) Klaudija c) tribuna d) Mesalinu 9. Senat je pridonio da se Mesalina lakše i brže zaboravi. (v. 5) T N 10. Narcis je dobio obilježja __________ časti. (v. 6) GRAMATIKA 1. Oblik introspexit u konjunktivu glasi (v.1) ____________ 2. Claudio epulanti je ablativ apsolutni s participom. (v.3) T N 3. Nuntiatumque...perisse Messalinam... (v.3) Napiši naziv konstrukcije koja se nalazi u rečenici ______________________ 4. Sintagmi solita convivia promijeni broj! (v.3)____________________ KNJIŽEVNOST 1.Djelo Annales poznato je i pod imenom ________________. 2.Tacit je živio u 1. stoljeću prije Krista. T N 3.U svojim djelima Tacit kaže da će događaje opisivati bez srdžbe i naklonosti. Kako se to kaže na latinskom? _______________________________________ 4. Tko od navedenih ne pripada srebrnom razdoblju rimske književnosti? a) Tacit b) Marcijal c) Juvenal d) Terencije
18
KONTEKST 1. Tko je naslijedio Klaudija? __________________ 2. Za Klaudijeve vladavine formirana je provincija: a) Hispanija b) Galija c) Ilirik d) Britanija
19
ZADATCI VEZANI UZ TEKST U STIHOVIMA Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na zadana pitanja! Catullus, Carmina, 76, 13-26 Difficile est longum subito deponere amorem difficile est, verum hoc, qua lubet, efficias: una salus haec est, hoc est tibi pervincendum; 15 hoc facias, sive id non pote sive pote. O di, si vestrum est misereri, aut si quibus umquam extremam, iam ipsa in morte, tulistis opem, me miserum aspicite et, si vitam puriter egi, eripite hanc pestem perniciemque mihi, 20 quae mihi, subrepens imos ut torpor in artus expulit ex omni pectore laetitias. Non iam illud quaero, contra me ut diligat illa, aut, quod non potis est, esse pudica velit: ipse valere opto et taetrum hunc deponere morbum. 25 O di, reddite mi hoc pro pietate mea! KOMENTAR: (13) subito – iznenada; (14) lubet, 2. - sviđa se; (15) pervincĕre = vincĕre; (16) potis – moguć; (17) misereri - smilovati se; (19) aspicĕre – pogledati; puriter = pure; (20) eripĕre – ugrabiti; pestis, f. – kuga; pernicies, f. – propast; (21) subripĕre = surripĕre - prikradati se; torpor, m. – ukočenost; (22) laetitia, f. – veselje; (23) diligĕre – štovati; (24) pudicus – stidljiv; (25) taeter – mrzak; (26) reddĕre – vratiti RAZUMIJEVANJE 1. Teško je odjednom odbaciti dugotrajnu ljubav. (v.13) T N
2. una salus haec est, hoc est tibi pervincendum (v.15) Navedeni stih u prijevodu glasi:
a) ovo je jedini spas, ovo znaš svladati b) ovo je jedini spas, ovo moraš svladati c) ovo je jedini spas, ovo kaniš svladati d) ovo je jedini spas, ovo možeš svladati
3. Zaljubljen čovjek u pjesmi traži pomoć: (v.17)
a) prijatelja b) bogova c) roditelja d) rođaka
20
4. me miserum aspicite et, si vitam puriter egi, (v.19) Podcrtani dio stiha u prijevodu glasi:
a) Da sam ja život proveo pošteno b) Premda sam ja život provodio pošteno c) Budući da sam ja život provodio pošteno d) Ako sam ja život proveo pošteno
5. me miserum aspicite et, si vitam puriter egi, eripite hanc pestem perniciemque mihi, (v.19-20) U prethodnim stihovima podcrtana riječ je atribut uz ____________ 6. ...expulit ex omni pectore laetitias (v.22) Dio teksta podrazumijeva da je u srcu pjesnika ostala:
a) radost b) tuga c) dosada d) radoznalost
7. Non iam illud quaero, contra me ut diligat illa, (v.23) Podcrtani dio teksta u prijevodu glasi Tražim upravo to... T N
8. Pjesnik smatra da je moguće da njegova ljubav bude čedna/poštena. (v.24)
T N
9. Katul u pjesmi traži da: (v.23-25) a) mu se uzvrati ljubav b) se oženi c) mu žena bude vjerna d) postane zdrav
10. Prepiši iz teksta riječ kojom Katul ističe da zaslužuje da mu bogovi budu
skloni!___________ (v.26)
GRAMATIKA 1. Difficile est longum subito deponere amorem (v. 13) Podcrtana sintagma u pluralu glasi :
a) longi amores b) longos amores c) longorum amorum d) longis amoribus
2. difficile est, verum hoc, qua lubet, efficias: (v.14) Podcrtani oblik u pasivu glasi:________________ 3. Non iam illud quaero, contra me ut diligat illa (v. 23) Podcrtana rečenica je posljedična. T N
21
4. ipse valere opto et taetrum hunc deponere morbum. (v.25) U podcrtanom dijelu stiha nalazi se nominativ s infinitivom. T N KNJIŽEVNOST 1. U kojem je metru ova Katulova pjesma? ____________________
2. U kojem je stoljeću živio Katul? _______________ 3. Dopuni citat Odi et _____________! 4. Tko je nazvao neoterike cantores Euphorionis?______________
IV. KULTURA I CIVILIZACIJA 1. Katulova Verona je grad u:
a) Cisalpinskoj Galiji b) Hispaniji c) Dalmaciji d) Transalpinskoj Galiji
2. U kojoj se antičkoj građevini u Veroni ljeti odvijaju operni spektakli? _________________________________
22
7. KAKO PRIPREMITI UČENIKA ZA ISPIT Nastavnik mora pripremiti učenika da u što kraćem vremenu i uz što manju uporabu rječnika razumije i prevede zadani tekst, da prepoznaje gramatičke oblike i strukturu rečenice, da vlada propisanim vokabularom i da razumije civilizacijski kontekst. Od nastavnika se očekuje da tijekom četverogodišnjeg školovanja upozna učenika s autorima propisanim Okvirnim planom i programom, osnovnim obilježjima djela i piščeva stila te popisanim stilskim figurama. 8. LITERATURA Osim udžbenika i priručnika iz latinskog jezika koje je odobrilo MZOS, učenici se za državnu maturu mogu pripremati na svim dostupnim tekstovima onih autora čija djela mogu biti pitana na ispitu6. Izvorni latinski tekstovi dostupni su na www.thelatinlibrary.com ili www.fh-augsburg.de/~harsch/augustana.html. 9. DODATCI 9.1. PREDMETNE CJELINE KOJE SE ISPITUJU Uz svaku predmetnu cjelinu u zagradi je definirano što će se ispitivati na državnoj maturi. gramatički sadržaji a) fonologija • Izgovor (klasični i tradicionalni) • Naglasak (kvantiteta slogova, rastavljanje riječi) b) morfologija nomina • imenice (pravilne i samo češće iznimke) • pridjevi (samo pravilna i nepravilna komparacija) • zamjenice (lične, povratna, posvojne, povratno posvojna, pokazne, odnosne,
upitne, neodređene) • zamjenički pridjevi • brojevi (glavni i redni) verba • Oblici prezentske osnove • Oblici perfektne osnove • Oblici participske osnove • Verba deponentia i semideponentia • Verba anomala (esse; possum; prosum; fero; eo; volo, nolo, malo) 6 v. popis autora, prilog br. 12.4.
23
adverbia • Prilozi (komparacija) c) sintaksa struktura rečenice (funkcije i njihovi odnosi; aktivna i pasivna rečenica) sintaksa padeža (ispituje se samo u prijevodu i to: akuzativ cilja, dativ vršitelja radnje, genitiv posvojni i dijelni, ablativ odvajanja, mjesta, vremena i uspoređivanja) sintaksa glagola
• konstrukcije (AcI, NcI, perifrastična konjugacija aktivna, perifrastična konjugacija pasivna, ablativ apsolutni)
• glagolska imena (gerundiv, gerund) • upotreba načina u nezavisnim reč. (samo u prijevodu)
sintaksa rečenice
• nezavisna i zavisne (upitne, namjerne, vremenske, uzročne, posljedične, pogodbene, dopusne, odnosne)
književnost • prozodija i metrika (heksametar, pentametar) • životopisi i opus autora • jezik i struktura književnog djela • (unutrašnja struktura djela, stil i jezik, civilizacijske okolnosti vezane uz tekst i
sentencije autora) • povijest književnosti (podjela, karakteristike razdoblja, književne vrste,
komparativna književnost) • teorija književnosti (stilske figure)7 vokabular • poznavanje rječničkog oblika riječi • poznavanje značenja riječi (sinonimi i antonimi) • poznavanje etimologije kultura i civilizacija • rimska mitologija i legende iz rimske povijesti • rimska povijest (politička, kulturna npr. arhitektura) • rimska svakodnevica (obitelj, odjeća, obrazovanje, običaji, zanimanja, stanovanje,
kalendar, imena i njihove kratice) • rimsko nasljeđe (tragovi antike nakon pada Carstva, izreke, poslovice, ostale
kratice)
7 v. prilog br. 12.6.
24
9.1.1 UDIO POJEDINIH SADRŽAJA U STRUKTURI ISPITA
Zadatak unutar ispita može istovremeno ispitivati samo po jednu gore definiranu cjelinu. Udio pojedinih sadržaja unutar ispita nije unaprijed definiran jer je uvjetovan tekstovima na kojima će se sadržaji ispitivati. Svi elementi koji će se ispitivati u točno zadanim parametrima vide se u poglavlju 4., strana 5. Kategorija razumijevanja teksta nosi i najveći broj bodova po zadatku jer predstavlja opći cilj učenja latinskog jezika i podrazumijeva vladanje svim poželjnim znanjima i kompetencijama navedenim uz pojedine obrazovne ishode i predmetna područja.
9.2. PROPISANI MINIMALNI VOKABULAR
1. a, ab (+abl) od 2. abdico, 1. odreći se čega 3. accipio, 3., -cepi, -ceptum primiti 4. acies, -ei, f. bojni red, bitka 5. ad (+ak) do, k 6. adulescens, ntis, m. mladić 7. aedes, -is, f. kuća, hram 8. aedificium, -ii, n. građevina 9. aedifico, 1. graditi 10. aequor, -oris, n. pučina, more 11. aër, aëris, n. zrak 12. aes, aeris, n. mjed, bakar 13. aeternus, 3 vječan 14. ager, -gri, m. polje 15. ago, 3., egi, actum raditi 16. agricola, -ae, m. zemljoradnik 17. alias drukčije 18. alĭbi drugdje 19. alienus, 3 tuđ 20. altus, 3 visok. dubok 21. ambitio, -onis, f. častohleplje 22. ambulo, 1. šetati 23. amica, -ae, f. prijateljica 24. amicitia, -ae, f. prijateljstvo 25. amicus, -i, m. prijatelj 26. amo, 1. voljeti 27. amor, -oris, m. ljubav 28. anima, -ae, f. duša 29. animal, -alis, n. životinja 30. animus, -i, m. duh 31. annus, -i, m. godina 32. ante (+ak) prije, pred 33. antiquus, 3 star, drevan 34. appello, 1. (+ak+ak) nazivati (nekoga nečim) 35. apud (+ak kod 36. aqua, -ae, f. voda
25
37. ara, -ae, f. žrtvenik 38. arbor, -oris, f. drvo 39. ardeo, 2., arsi, arsurus gorjeti, raspaliti se 40. arma, -orum, n. oružje 41. ars, artis, f. umjetnost 42. artus, -us, m. zglob 43. ater, -tra, -trum crn 44. auctor, -oris, m. tvorac 45. audacia, -ae, f. odvažnost, hrabrost 46. audeo, 2., ausus sum usuđivati se 47. audio, 4. slušati, čuti 48. augeo, 2., auxi, auctum uvećati, obogatiti 49. aureus, 3 zlatan 50. aurora, -ae, f. zora 51. aurum, -i, n. zlato 52. auxilium, -ii, n. pomoć; u pl. pomoćne čete 53. avaritia, -ae, f. lakomost, pohlepa 54. barbarus, i m barbar 55. beatus, 3 blažen 56. bellum, -i, n. rat 57. benignus, 3 dobroćudan 58. bis dvaput 59. bonus, 3 dobar 60. brevis, -e kratak 61. cado, 3., cecidi, casum pasti 62. caedo, 3., cecidi, caesum sjeći, ubiti 63. campus, -i, m. polje 64. canis, -is, m. pas 65. cano, 3., cecini, cantatum pjevati 66. capillus, -i, m. kosa, vlas 67. capio, 3., cepi, captum uzeti, osvojiti 68. caput, -itis, n. glava 69. carmen, -inis, n. pjesma 70. carus, 3 drag 71. castra, -orum, n. tabor, utvrda 72. casu slučajno 73. casus, -us, m. pad, padež, slučaj 74. causa, -ae, f. uzrok, razlog, predmet 75. cedo, 3., cessi, cessum ići, odlaziti 76. celeber, -bris, -bre slavan 77. cena, -ae, f. večera 78. censeo, 2. –sui, sum procijeniti, smatrati, odlučiti 79. cibus, -i, m. hrana 80. cinis, -eris, m. prah, pepeo 81. circa (+ak) oko 82. civilis, -e građanski 83. civis, -is, m. građanin 84. civitas, -atis, f. grad, država
26
85. clamo, 1. vikati 86. clamor, oris, m. vika 87. clarus, 3 slavan, jasan 88. classis, -is, f. brodovlje, razred 89. clipeus, -i, m. štit 90. clivus, -i, m. brežuljak 91. coepi, -isse počeo sam 92. cognosco, 3., cognovi, cognitum spoznati 93. cogo, 3., coegi, coactum skupiti, prisiliti 94. colo, 3., colui, cultum štovati, obrađivati 95. comes, -itis, m. i f. pratilac 96. communis, -e zajednički 97. concursus, -us, m. strka 98. condo, 3, - didi, - ditum osnovati 99. coniugium, -ii, n. brak 100. coniux (coniunx), -ugis, f. supruga 101. conservo, 1. sačuvati, spasiti 102. consilium, -ii, n. odluka, savjet 103. construo, 3., -struxi, -structum sagraditi, napraviti 104. consul, -ulis, m. konzul 105. contra (+ak) protiv 106. copia, -ae, f. obilje, pl. čete 107. cor, cordis, n. srce 108. cornu, -us, n. rog 109. corpus, -oris, n. tijelo 110. corrumpo, 3., -rupi, -ruptum uništavati; podmititi 111. corruptio, -onis, f. podmićivanje 112. cotidie svakodnevno 113. cras sutra 114. cremo, 1. paliti 115. creo, 1. stvarati, rađati 116. cresco, 3., crevi, cretum rasti 117. crimen, -inis, n. zločin, zlodjelo 118. cultus, -us, m. obrazovanje, nošnja
119. cum (+abl) s, sa 120. cupio, 3., -ivi(ii), -itum željeti 121. cur zašto 122. cura, -ae, f. briga 123. curro, 3., cucurri, cursum trčati 124. de (+abl) o, od, sa 125. dea, -ae, f. božica 126. debeo, 2., -ui, -itum trebati, morati 127. decretum, -i, n. odluka 128. defendo, 3., -fendi, -fensum braniti 129. delecto, 1. razveseliti 130. deleo, 2., -evi, -etum razoriti 131. dens, dentis, m. zub 132. desidero, 1. željeti
27
133. desino, 3., -sii, -situm prestati 134. desum, deesse, defui nedostajati 135. deus, -i, m. bog 136. dico, 3., dixi, dictum govoriti, reći 137. dies, -ei, m. i f. dan, rok 138. difficilis, -e težak 139. dignus, 3 dostojan 140. dimico, 1. boriti se 141. discedo, 3., -cessi, -cessum odustati, otići 142. discipulus, -i, m. učenik 143. disco, 3., didici, - učiti 144. diversus, 3 različit 145. dives, -itis bogat 146. divido, 3., -visi, -visum dijeliti 147. divitiae, -arum, f. bogatstvo 148. divus, 3 božanski 149. do, 1., dedi, datum davati, dati 150. doceo, 2., docui, doctum poučavati 151. dolor, -oris, m. bol, žalost, nevolja 152. domesticus, 3 domaći 153. dominatio, -onis, f. vlast 154. dominus, -i, m. gospodar, vlasnik 155. domus, -us, f. kuća 156. dono, 1. darivati 157. donum, -i, n. dar 158. dormio, 4. spavati 159. dubito, 1. sumnjati, dvojiti 160. dubium, -ii, n. sumnja, dvojba 161. duco, 3., duxi, ductum voditi 162. dulcis, -e sladak 163. dux, ducis, m. vojskovođa 164. e, ex (+abl) iz, od 165. effigies, -ei, f. lik, kip, prikaza 166. eo, ire, ii, itum ići 167. epistula, -ae, f. pismo 168. equus, -i, m. konj 169. erro, 1. lutati, griješiti 170. error, -oris, m. pogreška, lutanje 171. eruditio, -onis, f. obrazovanost 172. eruditus, 3 obrazovan 173. eventus, -us, m. događaj 174. exemplar, -aris, n. primjer, uzor 175. exercitus, -us, m. vojska 176. exitium, -ii, n. propast 177. exitus, -us, m. izlazak, smrt, svršetak 178. exterus, 3 vanjski 179. fabula, -ae, f. priča 180. facio, 3., feci, factum činiti, raditi
28
181. fallo, 3., fefelli, (deceptum) varati 182. fama, -ae, f. glasina 183. familia, -ae, f. obitelj 184. familiaris, -e obiteljski 185. famosus, 3 glasovit, slavan 186. fatalis, -e koban, sudbonosan 187. fatum, -i, n. kob, sudbina 188. felicitas, -atis, f. sreća 189. felix, -cis sretan 190. femina, -ae, f. žena 191. ferreus, 3 željezan 192. ferrum, -i, n. željezo 193. fidelis, -e vjeran 194. fides, -ei, f. vjera 195. filia, -ae, f. kći 196. filius, -ii, m. sin 197. finis, -is, m. kraj, konac; granica 198. firmo, 1. utvrditi, pojačati 199. flamma, -ae, f. plamen, vatra 200. fleo, 2., flevi, fletum plakati 201. flumen, -inis, n. rijeka 202. fluo, 3., -xi, -xum teći 203. fluvius, -ii, m. rijeka 204. foedus, -eris, n. savez, ugovor 205. fortasse možda 206. forte slučajno 207. fortuna, -ae, f. sudbina, sreća 208. forum, -i, n. trg 209. frater, -tris, m. brat 210. frons, ntis, f. čelo 211. fructus, -us, m. plod 212. fugio, 3., fugi, (fugiturus) bježati 213. funus, -eris, n. pogreb 214. furor, oris, m. bijes 215. gelu, -us, n. led 216. genu, -us, n. koljeno 217. gero, 3., gessi, gestum nositi, bellum gerĕre - ratovati 218. gigno, 3.,genui, genitum roditi 219. gladius, -ii, m. mač 220. guberno, 1. upravljati 221. gustus, -us, m. ukus 222. habeo, 2., habui, habitum imati; smatrati 223. habito, 1. naseljavati 224. historia, -ae, f. povijest 225. hodie danas 226. homo, -inis, m. čovjek 227. honor, -oris, m. čast 228. honoro, 1. počastiti
29
229. hora, -ae, f. sat, vrijeme, doba 230. horribilis, -e grozan 231. hortor, 1. poticati 232. hostis, -is, m. neprijatelj 233. humanus, 3 ljudski 234. iacio, 3., ieci, iactum baciti 235. ianua, ae f vrata 236. ibi ondje 237. ignis, -is, m. vatra 238. imperium, -ii, n. vlast, carstvo 239. impero, 1. zapovijedati 240. impugno, 1. napasti 241. in (+ak, +abl.) u, na 242. incipio, 3., -cepi, -ceptum početi 243. incito, 1. poticati 244. incola, -ae,m. stanovnik 245. incolo, 3.,-colui, -cultum naseljavati 246. industria, ae, f. marljivost 247. inferus, 3 donji 248. infra (+ak) ispod 249. inimicus, -i, m. neprijatelj 250. initium, -ii, n. početak 251. iniussu bez zapovijedi 252. iniustus, 3 nepravedan 253. instituo, 3., -stitui, -stitutum unijeti, prirediti, podići, ustanoviti 254. instruo, 3., -struxi, -structum urediti, pripremiti 255. insula, -ae, f. otok; gradska četvrt 256. inter (+ak) između 257. intra (+ak) unutar 258. intro, 1. ulaziti 259. invado, 3., -vasi, -vasum provaliti u , navaliti na 260. invidia, -ae, f. zavist 261. ira, -ae,f. bijes 262. irascor, 3.,-, - ljutiti se 263. iratus, 3 ljut 264. irrito, 1. smetati 265. ita tako 266. iter, itineris, n. put 267. iubeo, 2., iussi, iussum zapovijedati 268. iudex, -icis, m. sudac 269. iudicium, -ii, n. sud 270. iudico, 1. suditi 271. ius, iuris, n. pravo 272. iussu po zapovijedi 273. iustitia, -ae, f. pravednost 274. iustus, 3 pravedan 275. iuvenis, -e mlad 276. iuvenis, -is, m. mladić
30
277. iuventus, -utis, f. mladost 278. labor, -oris, m. posao 279. laetus, 3 veseo, radostan 280. lapsus, -us, m. pogreška, posrtanje 281. latus, 3 širok 282. laudo, 1. hvaliti 283. lectus, -i, m. krevet 284. legatus, -i, m. poslanik 285. legio, -onis f legija 286. lego, 3., legi, lectum čitati, skupljati, brati 287. lex, legis, f. zakon 288. libenter rado 289. liber, -bri, m. knjiga 290. liber, -era, -erum slobodan 291. liberi, -orum, m. djeca 292. libertas, -atis, f. sloboda 293. libido, -inis, f. strast, požuda 294. licet, 2., licuit, (licitum est) dopušteno je 295. limen, inis, n. prag 296. lingua, -ae, f. jezik 297. litus, -oris, n. obala 298. loco, 1. smjestiti 299. locus, -i, m. mjesto 300. longus, 3 dugačak, dug 301. loquor, 3., -cutus sum govoriti 302. ludus, -i, m. igra 303. lupus, -i, m. vuk 304. magister, -stri, m. učitelj 305. magnus, 3 velik 306. malo, malle, malui više voljeti 307. malus, 3 zao, loš 308. mane ujutro 309. maneo, 2., mansi, mansum ostati, čekati (tranz.) 310. manus, -us, f. ruka, gomila, četa 311. mare, -is, n. more 312. maritus, -i, m. suprug 313. mater, -tris, f. majka 314. medicus, -i, m. liječnik 315. medius, 3 srednji 316. memini, -isse sjećati se 317. memoro, 1. spominjati, podsjećati 318. mens, mentis, f. duša, um, razum, misao, srce 319. mensis, -is, m. mjesec 320. metuo, 3, -ui bojati se, oklijevati 321. miles, -itis, m. vojnik 322. militia, -ae, f. vojska 323. miraculum, -i, n. čudo 324. miror, 1. čuditi se
31
325. misceo, 2., miscui, mixtum (mistum) miješati 326. miser, -era, -erum jadan 327. mitto, 3., misi, missum slati 328. moneo, 2., -ui, -itum opominjati 329. mons, montis, m. planina, gora 330. monstro, 1. pokazivati 331. monumentum, -i, n. spomenik 332. morbus,-i, m. bolest 333. morior, 3., mortuus sum umrijeti 334. mors, mortis, f. smrt 335. mortalis, -e smrtan 336. mos, moris, m. običaj 337. motus, -us, m. pokret, micanje 338. moveo, 2., movi, motum micati, kretati 339. mox doskora 340. mulier, -eris, f. žena 341. multitudo, -inis, f. mnoštvo 342. multus, 3 mnogi 343. mundus, -i, m. svijet 344. murus, -i, m. zid 345. mutatio, -onis, f. promjena 346. muto, 1. mijenjati 347. narratio, -onis, f. propovijedanje 348. narro, 1. pripovijedati 349. nascor, 3., natus sum roditi se 350. natalis, -e rođen, rodni 351. natura, -ae, f. priroda 352. naturalis, -e prirodan 353. nauta, -ae, m. mornar 354. navalis, -e morski 355. navis, -is, f. lađa 356. necessarius, 3 potreban 357. neco, 1. ubiti 358. negotium, -ii, n. posao, napor 359. nepos, otis m unuk 360. nescio, 4., -ii (-ivi), -itum ne znati 361. nex, necis, f. nasilna smrt, ubojstvo 362. nobilis, -e plemenit 363. noceo, 2, nocui, noctum škoditi 364. nocte noću 365. nolo, nolle, nolui ne htjeti 366. nomen, -inis, n. ime 367. nosco, 3., novi, notum upoznati 368. noto, 1. obilježiti, opažati 369. notus, 3 poznat 370. novus, 3 nov, mlad 371. nox, noctis, f. noć 372. nullus, 3 nijedan
32
373. numerus, -i, m. broj 374. nunc sada 375. nuntio, 1. javiti 376. nuper nedavno 377. nutrio, 4. hraniti 378. obliviscor, 3., oblitus sum zaboraviti, ne mariti 379. occupo, 1. osvojiti 380. oculus, -i, m. oko 381. odi, -isse mrziti 382. odium, ii, n. mržnja 383. offendo, 3., -di, -sum uvrijediti (se) 384. olim nekoć 385. omnis, -e svaki, sav 386. opinio, -onis, f. mišljenje 387. oppidum, -i, n. utvrda, grad 388. oppugno,1. napadati 389. ops, opis, f. snaga, pomoć, pl. imetak, vojska 390. opto, 1. željeti 391. opus, -eris, n. djelo 392. orbis, -is, m. krug; o. terrarum - svijet 393. ordo, -inis, m. red, stalež 394. orior, 4., ortus sum dizati se, roditi se 395. ornamentum, -i, n. ukras, nakit 396. ornatus, -us, m. ukras, nakit 397. orno, 1. krasiti 398. os, oris, n. usta, lice, ušće 399. otium, -ii, n. dokolica, slobodno vrijeme 400. par, paris jednak 401. parens, -ntis, m. roditelj 402. paries, -etis, m. zid 403. pario, 3. peperi, partum rađati 404. pars, partis, f. dio, strana 405. parvus, 3 malen 406. pater, -tris, m. otac 407. patior, 3., passus sum trpjeti 408. patria, -ae, f. domovina 409. pauci, -ae, -a malo, nekolicina 410. pauper, -eris siromašan 411. pax, pacis, f. mir 412. pectus, -oris, n. srce 413. pello, 3., pepuli, pulsum lupati, potisnuti, prognati 414. per (+ak) preko, kroz 415. periculum, -i, n. opasnost 416. pernicies, -ei, f. propast 417. pes, pedis, m. noga 418. peto, 3.,-ivi (ii), -itum tražiti 419. pietas, -atis, f. pobožnost 420. pius, 3 pobožan
33
421. plebs, plebis f puk 422. plenus, 3 pun 423. poena, -ae, f. kazna 424. poëta, -ae, m. pjesnik 425. polliceor, 2., -citus sum obećavati 426. pono, 3., posui, positum staviti, podići 427. pons, pontis, m. most 428. pontus, -i, m. more 429. populus, -i, m. narod 430. porta, -ae, f. vrata 431. porto, 1. nositi 432. posco, 3., poposci, (postulatum) tražiti, istraživati 433. possideo, 2., -sedi, -sessum posjedovati 434. possum, posse, potui moći 435. postea poslije 436. posteri, -orum, m. potomci 437. posterus, 3 sljedeći 438. postulo, 1. zahtijevati 439. potentia, -ae, f. moć 440. potestas, -atis, f. moć, vlast 441. praebeo, 2., -ui, -itum pružiti 442. praeclarus, 3 predivan 443. precor, 1. moliti (se) 444. premo, 3., pressi, pressum tiskati, mučiti 445. pretiosus, 3 skupocjen 446. pretium, ii, n. cijena 447. privatus, 3 pojedinačni 448. proelium, -ii, n. bitka, boj 449. proficiscor, 3., -fectus sum putovati, poći 450. proles, is, f. naraštaj, potomak 451. prope (+ak) blizu 452. prosum, prodesse, profui koristiti 453. provincia, -ae, f. pokrajina 454. prudens, -ntis mudar 455. publicus, 3 javan 456. puella, -ae, f. djevojka 457. puer, -eri, m. dječak 458. pugna, -ae, f. bitka 459. pugno, 1. boriti se 460. pulcher, -chra, -chrum lijep 461. punio, 4. kažnjavati 462. quaero, 3., -sivi, -situm tražiti, pitati 463. qualis, -e kakav 464. quam kako, koliko, nego (+komp.) 465. quantus, 3 kolik 466. quies, etis, f. mir, počinak 467. quiesco, 3., quievi, quietum počinuti 468. rapidus, 3 brz
34
469. rapio, 3., rapui, raptum otimati 470. rarus,3 rijedak 471. regina, -ae, f. kraljica 472. regno, 1. kraljevati 473. regnum, -i, n. kraljevstvo 474. rego, 3., rexi, rectum upravljati 475. relinquo, 3., -liqui, -lictum ostaviti 476. remotus, 3 udaljen 477. res publica država 478. res, rei, f. stvar 479. respondeo, 2., -spondi, -sponsum odgovarati 480. rex, regis, m. kralj 481. rideo, 2., risi, risum smijati se, podrugivati se 482. ripa, -ae, f. obala 483. rogo,1. pitati, zamoliti 484. rogus,-i, m. lomača 485. sacer, -cra, -crum svet 486. sacro, 1. posvetiti 487. saeculum, -i, n. stoljeće 488. saepe često 489. saevio, 4. bjesniti 490. saluber, -bris, -bre zdrav 491. salus, -utis, f. zdravlje, spas 492. salvus, 3 spašen, zdrav, čitav 493. sanctus, 3 svet, častan 494. sapiens, -entis pametan, mudar 495. scio, 4. znati 496. scribo, 3., scripsi, scriptum pisati 497. scriptor, -oris, m. pisac 498. sedeo, 2., sedi, sessum sjediti 499. semper uvijek 500. senatus, -us, m. senat 501. senectus, -utis, f. starost 502. senex, senis, m. starac 503. sententia, -ae, f. mišljenje 504. sentio, 4. osjećati 505. sepelio, 4., -pelivi (-pelii), -pultum pokopati 506. sepulcrum, -i, n. grob 507. sequor, 3., -cutus sum slijediti 508. servio, 4. robovati 509. servo, 1. čuvati 510. sic tako 511. signum, -i, n. znak 512. silva, -ae, f. šuma 513. simulacrum, -i, n. kip 514. sine (+abl) bez 515. sino, 3., sivi, situm dopustiti 516. sinus, -us, m. nabor, zaljev
35
517. soleo, 2., solitus sum običavati 518. solvo, 3., solvi, solutum riješiti, izbaviti, otvoriti 519. somnus, -i, m. san 520. soror, -oris, f. sestra 521. sors, sortis, f. ždrijeb, kocka, sudbina 522. spero, 1. očekivati, nadati se 523. spes, -ei, f. nada 524. statua, -ae, f. kip 525. sto, 1., steti, (statum), staturus stajati, stati 526. sum, esse, fui biti 527. sumo, 3., sumpsi, sumptum uzeti, prisvojiti 528. superbus, 3 ohol 529. superus, 3 gornji 530. supra (+ak) iznad 531. taceo, 2., -ui, -itum šutjeti 532. talis, -e takav 533. tango, 3., tetigi, tactum dotaknuti 534. tantus, 3 tolik 535. tectum, -i, n. krov 536. tego, 3., texi, tectum pokriti 537. telum, -i, n. strelica 538. tempestas, -atis, f. oluja 539. templum, -i, n. hram 540. tempto, 1. pokušati, iskušati 541. tempus, -oris, n. vrijeme 542. tendo,3., tetendi, tentum (tensum) napinjati, pružati 543. teneo, 2., tenui, tentum držati, imati 544. terra, -ae, f. zemlja 545. testamentum, -i, n. oporuka 546. testis, -is, m. svjedok 547. timeo, 2., -ui, - bojati se 548. timor, -oris, m. strah 549. titulus, -i, m. natpis, naslov 550. totus, 3 čitav, sav 551. trado, 3., ,-didi, -ditum pripovijedati, predati 552. traho, 3., traxi, tractum vući 553. tranquillus, 3 miran 554. trans (+ak) preko 555. tum tada 556. tumulus, -i, m. brežuljak 557. tunc tada 558. turba, -ae, f. gomila 559. turbo, 1. uzburkati 560. unda, -ae, f. val, voda 561. urbs, urbis, f. grad 562. utor, 3., usus sum (+abl) koristiti se 563. uxor, -oris, f. žena, supruga 564. varius, 3 različit
36
565. vates, -is, m. i f. prorok, vrač 566. venio, 4., veni, ventum dolaziti, doći 567. ventus, -i, m. vjetar 568. verbum, -i, n. riječ 569. veritas, -atis, f. istina 570. verto, 3., ,-ti, -sum okretati 571. verus, 3 istinit 572. vesper, -eri, m. večer 573. vestimentum, -i, n. odjeća 574. vestio, 4. odijevati se 575. veto, 1.,-tui, -titum zabraniti 576. vetus, -eris star 577. via, -ae, f. cesta, put, ulica 578. vicinus, -i, m. susjed 579. victor, -oris, m. pobjednik 580. victoria, -ae, f. pobjeda
581. vicus, -i, m. selo 582. video, 2., vidi, visum vidjeti 583. villa, -ae, f. kuća 584. vinco, 3., vici, victum pobijediti 585. vir, viri, m. muškarac, muž 586. virgo, -inis, f. djevojka 587. virilis, -e muževan, muški 588. vis, (vim, vi), f. sila, snaga, moć 589. vita, -ae, f. život 590. vito, 1. kloniti se 591. vivo, 3., vixi, victurus živjeti 592. vivus, 3 živ 593. voco, 1. zvati 594. volo, velle, volui htjeti 595. voluntas, -atis, f. volja, želja, mišljenje 596. vox, vocis f glas, izraz 597. vulnus, -eris, n. rana
9.3. POPIS AUTORA I TEKSTOVA PROPISANIH PROGRAMOM
POČETNICI
Caesar: De bello Gallico I, VI Salustius: Bellum Catilinae 5. Cicero: In Catilinam oratio I Ovidius: Metamorphoseon libri – IZBOR Vergilius: Aeneis I, II Catullus: Carmina (falečki jedanaesterac, safička strofa, holijamb) Horatius: Carmina (alkejska)
NASTAVLJAČI
Caesar: De bello Gallico I, VI Salustius: Bellum Catilinae 5. Bellum Iugurthinum – izbor Cicero: In Catilinam orationes I, (IV) Pro Archia poëta Brutus Ovidius: Metamorphoseon libri Tristia
37
Saturae Martialis: Epigrammata Tacitus: Annales I Plinius Minor: Epistulae Augustinus: Confessiones latinisti (naknadno) Iustinianus Institutiones I, 1-8
Vergilius: Aeneis I, II Catullus: Carmina (falečki jedanaesterac, safička strofa, holijamb) Horatius: Carmina (alkejska) Saturae Martialis: epigramma Tacitus: Annales I Plinius Minor: Epistulae Augustinus: Confessiones latinisti (Bošković i Marulić) Iustinianus Institutiones I, 1-8 Livius: Ab urbe condita Iuvenalis: Saturae Petronius: Satyricon Seneca: Epistulae morales Plautus: Aulularia Miles gloriosus Carmina Burana Toma Archidiaconus
38
9.4. POPIS AUTORA KOJI MOGU BITI PITANI NA MATURI U DIJELU RAZUMIJEVANJA TEKSTA 1. Gaius Iulius Caesar
2. Gaius Sallustius Crispus
3. Marcus Tullius Cicero
4. Publius Ovidius Naso
5. Publius Vergilius Maro
6. Gaius Valerius Catullus
7. Quintus Horatius Flaccus
8. Titus Livius
9. Marcus Valerius Martialis
10. Decimus Iunius Iuvenalis
11. Gaius Petronius Arbiter
12. Titus Maccius Plautus
13. Cornelius Tacitus
39
9.5. 1. POPIS ODABRANIH IZREKA I POSLOVICA
1. A limine.
2. A priori.
3. Ab initio.
4. Ab ovo usque ad mala.
5. Ab ovo.
6. Ad acta.
7. Ad bestias.
8. Ad hoc.
9. Ad Kalendas Graecas.
10. Ad litteram.
11. Ad metalla.
12. Ad personam.
13. Ad rem.
14. Addenda et corrigenda.
15. Age, quod agis.
16. Alea iacta est.
17. Alma mater.
18. Aquila non capit muscas.
19. Arti musices.
20. Audaces fortuna iuvat.
21. Audiatur et altera pars.
22. Aurora Musis amica.
23. Ave, Caesar (imperator), morituri te salutant.
24. Bis dat, qui cito dat.
25. Bona fide.
26. Carpe diem.
27. Casus belli.
28. Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.
29. Circulus vitiosus.
30. Condicio sine qua non.
31. Contra bonos mores.
40
32. Coram publico.
33. Corpus delicti.
34. Cui bono?
35. Cum grano salis.
36. De facto.
37. De gustibus non disputandum est.
38. De iure.
39. Deus ex machina.
40. Dignum laude virum Musa vetat mori.
41. Divide et impera.
42. Dulce et decorum est pro patria mori.
43. Duobus litigantibus, tertius gaudet.
44. Eo ipso.
45. Errare humanum est.
46. Etiam tu, mi fili!
47. Ex abrupto.
48. Ex aequo et bono.
49. Ex lege.
50. Ex officio.
51. Exegi monumentum aere perennius.
52. Exempli gratia.
53. Expressis verbis.
54. Fama volat, scripta manent.
55. Festina lente.
56. Fiat iustitia, pereat mundus.
57. Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio.
58. Hannibal ad portas.
59. Hic et nunc.
60. Hic Rhodus, hic salta.
61. Hoc loco.
62. Hoc sensu.
63. Hodie mihi, cras tibi.
64. Homo novus.
65. Honores mutant mores.
41
66. Honoris causa.
67. Horribile visu.
68. In absentia.
69. In continuo.
70. In dubio pro reo.
71. In flagranti.
72. In margine.
73. In medias res.
74. In memoriam.
75. In praesentia.
76. In silvam ligna ferre.
77. In spe.
78. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim.
79. Iniuriam qui facturus est, iam fecit.
80. Inter nos.
81. Inter partes.
82. Inter vivos.
83. Ipse dixit.
84. Ipso facto.
85. Ipso iure.
86. Labor omnia vincit.
87. Laconica brevitas.
88. Lapsus calami.
89. Lapsus linguae.
90. Laudator temporis acti.
91. Lege artis.
92. Licentia poetica.
93. Lupus in fabula.
94. Mala fide.
95. Manu propria.
96. Manus manum lavat.
97. Margaritas ante porcos.
98. Mel in ore, fel in corde.
99. Mens sana in corpore sano.
42
100. Modus vivendi.
101. Mortis causa.
102. Mutatis mutandis.
103. Naturalia non sunt turpia.
104. Ne quid nimis.
105. Nec Hercules contra duos.
106. Nihil agenti dies longus est.
107. Nihil obstat.
108. Noli turbare (tangere) circulos meos.
109. Nomina sunt odiosa.
110. Non bene pro toto libertas venditur auro.
111. Non omnis moriar.
112. Non plus ultra.
113. Non quis, sed quid.
114. Non sequitur.
115. Nosce te ipsum.
116. Nulla dies sine linea.
117. Nulla regula sine exceptione.
118. O tempora, o mores!
119. Obliti privatorum publica curate.
120. Omne vivum ex ovo.
121. Omnia preclara rara.
122. Pacta sunt servanda.
123. Panem et circenses.
124. Parce tempori.
125. Pars pro toto.
126. Per acclamationem.
127. Per aspera ad astra.
128. Periculum in mora.
129. Persona (non) grata.
130. Piscem natare doces.
131. Pleno titulo.
132. Pollice presso.
133. Pollice verso.
43
134. Post festum.
135. Post nubila Phoebus.
136. Primus inter pares.
137. Principiis obsta.
138. Pro domo sua.
139. Pro et contra.
140. Pro forma.
141. Qui pro quo.
142. Qui tacet, consentire videtur.
143. Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.
144. Quod licet Iovi, non licet bovi.
145. Quod nocet, saepe docet.
146. Quorum (praesentia sufficit).
147. Quot linguas calles, tot homines vales.
148. Quousque tandem?
149. Relata refero.
150. Rem tene, verba sequentur.
151. Repetitio est mater studiorum.
152. Res nullius.
153. Res, non verba.
154. Ridendo dicere verum.
155. Sapienti sat.
156. Saxa loquuntur.
157. Sero venientibus ossa.
158. Si duo faciunt idem, non est idem.
159. Si tacuisses, philosophus mansisses.
160. Sine ira et studio.
161. Sit tibi terra levis.
162. Sit venia verbo.
163. Status (In statu) quo ante.
164. Stricto sensu.
165. Sua sponte.
166. Sub iudice.
167. Sub poena.
44
168. Sub rosa.
169. Sui generis.
170. Sui iuris.
171. Suum cuique.
172. Tabula rasa.
173. Tacite.
174. Tertium non datur.
175. Testis unus, testis nullus.
176. Ubi tu Gaius, ego Gaia.
177. Urbi et orbi.
178. Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas.
179. Vade mecum.
180. Varietas delectat.
181. Venia docendi/legendi.
182. Vice versa.
183. Vis maior.
184. Volens, nolens.
185. Votum separatum.
186. Vulpes pilum mutat, non mores.
45
9.5.2. POPIS ODABRANIH LATINSKIH KRATICA
A. OSOBNA IMENA
1. A.– Aulus
2. App. – Appius
3. C. – Gaius
4. Cn. – Gnaeus
5. D. – Decimus
6. L. – Lucius
7. M. – Marcus
8. P. – Publius
9. Q. – Quintus
10. S. ili Sex. – Sextus
11. T. – Titus
12. Ti. ili Tib. – Tiberius
B. OSTALE KRATICE
1. a.a. – ad acta
2. add. – addenda
3. A.D. -anno Domini
4. a.m. – ante meridiem
5. aed. - aedilis
6. anon. – anonymus
7. app. - appendix
8. c. ili cap. – caput
9. cca. – circa
10. corr. – corrigenda
11. cos. - consul
12. dr.sc. – doctor scientiae
13. ed. – editor
14. e.g. – exempli gratia
15. etc. – et cetera
16. ex l. ili ex lib. – ex libris
46
17. f. – filius
18. ib. ili ibid. – ibidem
19. id. - idem
20. Id. - Idus
21. i.e. – id est
22. imp. - imperator
23. K. ili Kal. - Kalendae
24. l. ili lib. – liber
25. l.c. ili loc.cit. – loco citato
26. l.s. – locus sigilli
27. leg. - legatus
28. m.p. – manu propria
29. mr.sc. – magister scientiae
30. n. – nota
31. N.B. – nota bene
32. Non. - Nonae
33. non seq. – non sequitur
34. op.c. ili op.cit. – opus citatum
35. p. – pagina
36. p.m. – post meridiem
37. pont.max. – pontifex maximus
38. pr. – praetor
39. praef. – praefectus
40. proc. – proconsul
41. p.t. – pleno titulo
42. s. – senatus
43. sc. – scilicet
44. S.P.Q.R. – senatus populusque Romanus
45. tit. – titulus
46. tr.pl. – tribunus plebis
47. v. – vide
48. vol. – volumen
49. vs. – versus
50. v.v. – vice versa
47
9.6. POPIS ODABRANIH STILSKIH FIGURA
1. Antiteza 2. Hiperbola 3. Eufemizam 4. Stupnjevanje ili gradacija 5. Litota 6. Aliteracija 7. Asonanca 8. Anafora 9. Epifora 10. Simploka 11. Asindeton 12. Polisindeton 13. Retoričko pitanje 14. Metafora 15. Metonimija 16. Hendiadyoin 17. Hijazam 18. Hiperbaton 19. Sinegdoha 20. Antonomazija
