35Lider /// www.liderpress.hr

T R E N D O V I

OTVORENIPODACI

Sve je spremno za pokretanje središnjega

državnog portala data.gov.hrPortal će sadržavati anonimizirane podatke koje tijela javne uprave

prikupljaju unutar svog djelokruga. Trebao bi služiti za pristup informacijama javnog sektora na jednom mjestu, a u prvoj fazi

očekuje se objava 70-ak baza podataka

035-037 open data.indd 35 10.3.2015. 19:31:45

36 Lider /// 13. ožujka 2015.

T R E N D O V I

HrvatskaVrijednost otvorenih poda-taka procjenjuje se na oko dva posto godišnjeg BDP-a do 2020., kumulativno 10-ak milijardi kuna

EUOčekuje se kumulativno povećanje BDP-a od 206 milijardi eura do 2020. zbog velikih i otvorenih podataka

P R I L I K E K O J E

N U D E O T V O R E N I

P O D A C I

S E K T O R I K O J I

V I D E N A J V E Ć I

P O T E N C I J A L

U O T V O R E N I M

P O D A C I M A

• rast industrije s pomoću inova-tivnih rješenja utemeljenih na tim podacima

• povećanje učinkovitosti i tran-sparentnosti javnog sektora

• povećanje konkurencije na tr-žištu, poticaj za brži i lakši ra-zvoj inovativnih startup-tvrtki

• jačanje uslužnih sektora ute-meljenih na znanju

• odlučivanje na temelju podata-ka, povećanje produktivnosti i učinkovitosti

• javni sektor• ICT• financije i osiguranje• nekretnine• zdravstvo• profesionalne usluge

Privatni sektor te nevladine organizacije već znaju kako mogu iskoristiti otvorene podatke. Primarna se korist vidi u rastu i razvoju malih, agilnih startup-tvrtki koje mogu pronaći nove poslovne modele. Nove baze podataka kreirat će novi oblik poslovanja ili će donijeti besplatne društvene inovacije od općeg interesa

piše MATILDA BAČELIĆmatilda.bacelic@liderpress.hr

vid u gradski pro-račun, vizualizacija javnog prijevoza u re-alnom vremenu, sta-

tistika o gradskom kriminalu, na-lazi sanitarne i drugih inspekcija... i sve to na dlanu. Uskoro, izgleda, i u Hrvatskoj. Naime, dugoočekivani i najavlji-vani portal data.gov.hr ovih dana trebao bi postati ‘live’. Kako dozna-jemo, sve je spremno za objavu sre-dišnjeg portala otvorenih podataka koji će sadržavati anonimizirane podatke koje tijela javne uprave prikupljaju unutar svog djelo-kruga. Portal data.gov.hr trebao bi služiti za pristup informacijama javnog sektora na jednom mjestu, a u prvoj fazi očekuje se objava 70-ak baza podataka, uključujući HZZO, HNB, Državni hidromete-orološki zavod i dr. Iz Ministarstva uprave nismo dobili odgovor na upit o detaljima tog projekta.

Nove vrijednosti U svakom slučaju, možda sintagma ‘otvoreni podaci’ (open data) ne zvuči pretjerano atraktivno, ali ono što iz nje može proizaći itekako je atraktivno i za poduzetnike i za građane. ‘Otvoreni’ znači da bi po-daci javnih tijela trebali biti slo-bodno dostupni, bez ograničenja, za ponovnu upotrebu dodavanjem novih vrijednosti, kombiniranjem informacija iz različitih izvora, kre-iranjem novih aplikacija za komer-cijalnu i nekomercijalnu uporabu (poput znanstvenoistraživačke i sl.). Takvi portali, inače, sadržavaju ra-zličite gospodarsko-financijske po-datke, pravosudne, prostorno-geo-grafske i statističke informacije, ra-zličite registre i baze podataka koje imaju potencijal za ponovnu upo-trebu i razvijanje novih proizvoda i usluga (npr. navigacijski sustavi, prometne aplikacije, vremenske prognoze, financijske usluge itd.)

– U prvoj fazi puštanja data.gov.hr sadržavat će već dostupne skupove podataka kojima raspolažu tijela javne vlasti i to ponajviše ministar-stva i državni uredi koji se smatraju računalno čitljivim formatima (csv, xls, xml i slično). Ministarstvo uprave upravo prikuplja informa-cije o tome koji su skupovi poda-taka najviše potrebni javnosti i za-interesiranim stranama koje bi se njima željeli koristiti – rekao je Mi-roslav Schlossberg iz HrOpena, udruge za otvorene sustave i in-ternet, dodajući da se na nedavnom događaju CodeAcross prikupilo ne-koliko prijedloga za prioritetene skupove podataka koji su proslije-đeni Ministarstvu uprave.

Izvor poslovnih prilikaOtvoreni podaci ogroman su izvor poslovnih prilika i očekuje se da će stvoriti podlogu za pokretanje brojnih startupova, koji će na os-novi tih podataka razvijati mobilne i web-aplikacije, ali i povećati kon-kurentnost postojećih biznisa. Osim toga uvelike bi se trebala povećati transparentnost rada javnih službi. – U prvoj fazi portal sadrži sve bitne elemente koje bi očekivali od njega, čak i neke koji su veći isko-raci u smislu novih mogućnosti za pojedine interesne skupine. Na pri-mjer, tamo je kompletna funkcio-nalnost za stvaranje, objavu i uprav-ljanje datasetovima (grupama po-dataka), metapodaci za njihovo ra-zumijevanje, mogućnosti za integraciju s aplikacijama, ali i per-sonalizirane stranice koje vam omo-gućuju fokus točno na podatke koji vam trebaju – kaže Ratko Mutav-džić, vlasnik konzultantske tvrtke Projektura.Očekivanja od tog projekta su, kaže Mutavdžić, oprezna, kao i uvijek kada je riječ o potpuno novim pro-jektima s kojima se želi napraviti veći pomak. Otvoreni podaci dosad

su dugo bili zakopani u silosima dr-žavnih institucija i nije bilo načina, ni pravnog ni tehnološkog, da se otvore na bolji način. – U zadnjih nekoliko godina znatno smo napredovali, od legislative koja upravlja i omogućuje otvaranje po-dataka do tehnologije. Sada je na nama da podatke pronađemo i otvo-rimo. Privatni sektor te nevladine organizacije već znaju kako ih mogu iskoristiti. Primarna se korist vidi u rastu i razvoju malih, agilnih startup-tvrtki koje mogu pronaći nove poslovne modele koji se ko-riste otvorenim podacima. Ponekad je riječ o tome da se kreira novi oblik poslovanja, a ponekad se otvo-reni podaci upotrebljavaju u svrhu društvenih inovacija koje su od općeg interesa i besplatne, poput gradskih usluga ili rasporeda vožnje ZET-a – istaknuo je Mutavdžić, do-dajući da u tom pitanju ne kasnimo za ostatkom svijeta jer, iako su neke velike zemlje poput Velike Brita-nije prije par godina objavile svoje podatke, većina zemalja još uvijek radi na tome.Interes privatnog sektora već sada je velik, i to primarno iz star-tup-svijeta. Nove aplikacije koje su se već napravile na trenutačno do-stupnim podacima vezane su uglavnom uz potrebe građana (npr. dojavljivanje komunalnih pro-blema) ili zdravlje (npr. uvid u po-datke koje ima HZZO).

Jednostavniji život – Sve što je građanima interesantno i može im pojednostaviti život dobar je temelj za izgradnju rješenja koje se povezuje s otvorenim podacima. Svojedobno smo radili na studiji vri-jednosti otvorenih podataka, gdje se procijenilo da je vrijednost otvo-renih podataka u Hrvatskoj negdje oko dva posto godišnjeg BDP-a, do 2020. godine, što bi kumulativno moglo iznositi oko 10 milijardi kuna.

U

035-037 open data.indd 36 10.3.2015. 19:31:46

37Lider /// www.liderpress.hr

Sasvim dovoljan razlog da se s njima pozabavimo i kreiramo novu eko-nomiji oko te mogućnosti. Poten-cijal će biti još veći kada se poveže još jedan projekt, projekt izgradnje metapodataka državne uprave, koji opisuje sve podatke koje država ima – kada ga spojimo s otvorenim po-dacima, otvorit ćemo jake moguć-nosti iskorištavanja podataka – ističe Mutavdžić.

Koji su stvarni efektiRast ekonomije i gospodarstva vrlo je pozitivna ‘nuspojava’ otvaranja podataka javnog sektora, ali stvarni efekti ovisit će o tome na koji će se način iskoristiti taj potencijal. – To će ponajviše ovisiti o vrsti i ko-ličini podataka koje će javni sektor biti voljan objaviti. Tako bi, na pri-mjer, otvoreni podaci o javnom grad-skom prijevozu u Gradu Zagrebu bili od velike koristi za skoro milijun ljudi. Ne bi li bilo odlično dobiti po-datke kojima ZET već raspolaže o javnom gradskom prijevozu u re-alnom vremenu, a tada bi mnogi hr-vatski programeri imali priliku na-praviti odlične aplikacije poput Zet-Checka? – pita se Schlossberg.Za razliku od nacionalne, lokalna samouprava još uvijek je jako za-tvorena za otvaranje podataka ko-jima svakodnevno raspolaže. Među prvima je u otvaranje podataka krenuo Zagreb s dana.zagreb.hr-om, lokalnim portalom otvorenih podataka, ali još uvijek, ističe Schlossberg, s nedovoljno interesa gradskih vlasti da se otvore i re-dovno ažuriraju najvažniji podaci – fi nancijski, podaci o nekretni-nama Grada Zagreba i slično. Za-mjenica zagrebačkoga gradonačel-nika Sandra Švaljek nedavno je izja-vila da podržava smjer razvoja u kojem će gradske tvrtke, uredi i ustanove pokrenuti projekte otvo-renih podataka jer bi to ‘bilo korisno građanima, stvorilo nove poslovne prilike za startupove i time generi-ralo nova radna mjesta’.No ne ide sve glatko u ovim prvim pokušajima ni na nacionalnoj ra-zini. U Ministarstvu uprave svjesni su mogućih problema s pojedinim institucijama koje zarađuju na ba-zama podataka, a to su u pravilu one koje se fi nanciraju iz tih prihoda, poput Državne geodetske uprave.

Nije poznato je li pronađen zajed-nički jezik s tim institucijama o tome koji će se podaci i dalje napla-ćivati, a koji će se otvoriti.Open data relativno je nov pokret i u svijetu. Predvodnici su SAD i VB, koji su prvi samoinicijativno kreirali portale s otvorenim poda-cima s ciljem poticanja ekonomije i poboljšanja javnih usluga. SAD je pokrenuo portal otvorenih poda-taka data.gov u svibnju 2009. go-dine s 47 skupova podataka, a danas ima više od 130 tisuća setova podataka. VB je potpuno otvorio podatke 2010., a danas ima više od 20 tisuća skupova različitih poda-taka na kojima su nastala mnoga korisna rješenja i aplikacije. Hr-vatska se uvelike ugledala u bri-tanski primjer i koristi se otvo-renim kodom njihovog portala dana.gov.uk, koji danas služi kao ogledni primjer transparentnosti vlasti. Primjerice, zahvaljujući otvorenim podacima ustanovljeno je da pojedini parlamentarci u VB šalju različite privatne račune na odobravanje troška u parlament.

Brže i jeftinije– Potpuna transparentnost jedan je od najvećih dobitaka što se tiče dr-žave, a pravovremenost, smanjenje troška i točnost najveći dobitak što se tiče građana i organizacija – na-glasio je Mutavdžić.Europa se punom parom okreće prema digitalnom – digitalnoj eko-nomiji, digitalnom poduzetništvu i digitalnom jedinstvenom tržištu. Otvoreni podaci ključan su element u tim nastojanjima, istaknuo je Mu-tavdžić, jer bez podataka nema ni kvalitetnih rješenja. Argumenti za otvaranje javnih po-dataka očigledno su brojni. Od eko-nomskih do povećanja transparen-tnosti javne uprave i poboljšane ko-munikacije i lakše kontrole te iste uprave. Ako priča s portalom data.gov.hr zaživi kako treba, javni po-daci u Hrvatskoj trebali bi dobiti sa-svim novi smisao i vrijednost. No ne treba se ni veseliti prerano, po-sebno imajući u vidu da je riječ o hrvatskoj javnoj upravi, jer portal prvo treba ugledati svjetlo dana da se može reći što i na koji način nudi. Mogućnosti su ogromne, samo ih sada treba realizirati. L

035-037 open data.indd 37 10.3.2015. 19:31:46