Sveana obaveza Sveano izjavljujem da u u svom zvanju raditi savjesno i dostojanstveno u skladu s meunarodnim etikim kodeksom medicinskih sestara i u duhu humanizma. Uloit u sve svoje snage i znanje za zdravstvenu dobrobit povjerenih mi osoba, bez obzira na rasu, narodnost, vjerska i politika uvjerenja te drutveni i ekonomski poloaj pojedinaca. Svojim dranjem i ponaanjem na radnom mjestu i izvan njega uvat u dostojanstvo i ugled svoga zvanja. Svoje dunosti izvravat u zduno, trajno se usavravati u znanju i nesebino ga prenositi na mlade. uvat u profesionalnu tajnu. Podreujui vlastite interese, teit u unapreenju zdravlja - najveoj ljudskoj dragocjenosti.

Sveano obeajem!

UVODNIK

RIJE UREDNICE Pred itateljima je novi broj kolskog lista; sasvim prepoznatljiv, a opet potpuno nov. Ove godine naa kola obiljeava svoju 65. godinjicu postojanja i rada, pa smo prve stranice posvetili tom znaajnom jubileju. Ponosni smo na njen dananji status jer smo svi zajedno dio nje, njenog razvoja i uspjeha. Pri izboru ostalih naslova ovog broja fokusirali smo se na one to e popuniti uspomene naih maturanata na kolske dane. Te stranice e biti podsjetnik na sve njihove aktivnosti kroz projekte, proslave, takmienja...u koje su unijeli sav svoj polet i mladalaki zanos a dalo je nov i svje doprinos boljitku nae kole. estitamo im na svim dosadanjim uspjesima i elimo jo mnogo novih. Lamija Eminagi, prof.

MODUS VIVENDI

br.14

JUNI 2011. Uvodnik Rije Direktorice 65 godina kole Maturanti 2010/2011 Ponos kole Matursko vee Poruke maturanata Susreti Projekti Projekti i sekcije Sekcije Talenti Uenike stranice Iz svijeta medicine

2 3-4 5-8 9-13 14-15 16-18 19 20-22 23-24 25-28 29-31 32-34 35-39 40-41

MODUS VIVENDI IMPRESSUMGlavna urednica: Mevlida Dautbegovi, prof. Urednica i koordinatorica projekta: Lamija Eminagi, prof. Redakcija: Anel Uianin, Adem Olovi, Ajna Sadikovi, Emina Borai Art koordinatorice: Gordana Baji, prof. Lamija Eminagi, prof. Tehnika obrada i dizajn: Azra Gec, dipl. ing. Lektura i korektura: Hazbija Babai, prof. Saradnici: Gordana Baji, prof. Senada Osmanovi, prof. Alma Gogali, pedagog. Amra Kuundija, dipl. soc. rad. Izdava: JU Srednja medicinska kola Jezero SarajevoM

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

2

A-

J E ZE RO

JU

RIJE DIREKTORICE

65 godina kole

7. aprila 2011. godine sveano je obiljeena ezdesetpetogodinjica postojanja i rada nae kole. Mnogobrojnim uvaenim gostima, kolegama, uposlenicima sadanjim i penzionisanim, uenicima i roditeljima direktorica kole Mevlida Dautbegovi poeljela je dobrodolicu i obratila se prigodnim rijeima iz kojih izdvajamo: Za nas je 7. april datum dvostrukog

znaaja jer uz Dan kole obiljeavamo i Svjetski dan zdravlja. Zdravstveni problemi su planetarni problemi, a pitanja i odgovori na njih ne poznaju nacionalne i dravne granice. Zdravlje povezuje sve zemlje, spoljnu politiku i brigu za kolektivnu bezbjednost ljudi. Razvojni put nae kole zapoinje 1946. godine, kada je po nalogu tadanjeg Ministarstva zdravlja osnovana kola za babice. kola je kroz ovih 65 godina postojanja prolazila kroz mnogobrojne transformacije strunih zvanja, obnavu nastavne zgrade i izgradnju potpuno poruenog dijela kolske zgrade. Danas kolu pohaa 804 uenika u 32 odjeljenja a obrazuju se u okviru etiri struna zvanja: akuersko-ginekoloka sestratehniar, pedijatrijska sestra-tehniar, fizioterapeutski tehniar i psiho-gerijatrijska sestra-tehniar. Nekadanja kola za babice izrasla je u znaajnu zdravstvenoobrazovnu ustanovu koja je do sada odkolovala impozantan broj zdravstvenih radnika, vie od 10.000, koji su svojim radom doprinijeli zdravstvenom prosvjeivanju, lijeenju i ouvanju zdravlja ljudi kako u naoj zemlji tako i izvan njenih granica. To je rezultat individualnog uspjeha uenika i velikog zalaganja njihovih profesora i uposlenika kole da se odri kontinuitet kvalitetnog kolovanja pa ak i u najteim ratnim uslovima. Danas imamo jako dobre uslove za rad, raspolaemo sa kvalitetnim nastavnim, strunim kadrovima i nastavnom tehnologijom. Nai uenici sa nastavnicima koji ih pripremaju, uestvuju na mnogobrojnim srednjokolskim takmienjima, realizuju znaajne projekte i rade u velikom broju kolskih sekcija. Trudimo se da u vannastavne aktivnosti u koli okupimo vei broj uenika i da im kola osim sticanja znanja, bude mjesto okupljanja i ostvarenja razliitih kreativnosportskih interesa i potreba.Na kraju svoga obraanja Direktorica je svim prisutnim poeljela ugodan boravak u naoj koli, zahvalila se to su svojim prisustvom uveliali sveanost i zaeljela svima sretan praznik, Dan kole s nadam da e budui rad, kako u nastavnom procesu tako i u vannastavnim aktivnostima uvijek rezultirati jo boljm uspjesima.CI N SKA DI

M

E

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

3

A-

J E ZE RO

JU

1946 2011.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

4

A-

J E ZE RO

JU

1946 2011.

JU Srednja medicinska kola Jezero SarajevoRazvojni put Srednje medicinske kole - Jezero Sarajevo zapoinje odmah nakon II svjetskog rata, 26. septembra 1946. godine kada je osnovana dvogodinja kola za babice, smjetena u krugu Akuersko-ginekoloke klinike Jezero. Tokom vremena mijenjali su se nazivi kole i obrazovni profili: kola za babice i djeije njegovateljicem, kolski centar za obrazovanje akuerki i djeijih njegovateljica, kola za medicinske sestre akuerskog i pedijatrijskog smjera, OOUR kola za medicinske sestre tehniare u okviru RO kolski zdravstveni centar Sarajevo, obrazovni profili: akuerska sestra, pedijatrijska sestra, medicinska sestra opeg smjera, bolniar (II stepen), fizioterapeutski tehniar, frizer i kozmetiki tehniar,

Srednja kola za medicinske sestre-tehniare, obrazovni profili: akueksko-ginekoloka sestratehniar, pedijatrijska sestratehniar, fizioterapeutski tehniar i psiho-gerijatrijska sestra-tehniar. 2009. kola mijenja naziv u JU Srednja medicinska kola Jezero Sarajevo.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

5

A-

J E ZE RO

JU

1946 2011.

Obnova i izgradnja kole

Za vrijeme agresije na BiH u periodu od 1992-1995. godine kolska zgrada je devastirana, a zgrada fiskulturne sale potupno sruena. U toku rada nailazilo se na mnogobrojne potekoe izmjetanje vojnika SFOR-a iz devastirane zgrade i dvorita, izgradnja kompletne infrastrukture i nove pristupne saobraajnice do kole.

Uz veliki trud i angaman, piui bezbroj molbi i pisama, obavljajui mnogobrojne i iscrpne razgovore direktorica kole je, uz potporu saradnika, uspjeno savladala navedene probleme. Graevinski radovi na rekonstrukciji kolske zgrade poeli su 15. maja 1998. godine.

Nakon rekonstrukcije kolske zgrade, slijedi angaman na izgradnji poruenog dijela kole. Od 1998. do 2003. godine trajale su pripreme za povratak kompletnog kolskog prostora koji je koristio SFOR. Nakon odlaska vojnika prostor je bilo potrebno prvo raistiti i ukloniti ostatke ruevina.

19. oktobra 1998. godine zapoinje redovna nastava u rekonstruisanom dijelu kolske zgrade koga ine 15 moderno opremljenih uionica i 7 kabineta za praktinu nastavu opremljenih modernim nastavnim sredstvima i najsavremenijim aparatima za fizikalnu terapiju.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

6

A-

J E ZE RO

JU

1946 2011.

Deset godina nakon poetka obnove, 2008. godine konano je zavrena izgradnja novog kolskog objekta (fiskulturna sala, amfiteatar sa najsavremenijom multimedijalnom opremom, nastavni kabineti, reprezentativni hol i pomone prostorije) koji je sveano otvoren za Dan kole 07. aprila 2008. godine.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

7

A-

J E ZE RO

JU

1946 - 2011

2010/2011. godine u JU Srednja medicinska kola Jezero Sarajevo obrazuje se 804

uenika koji su rasporeeni u 32 odjeljenja i 4 struna zvanja: 4 odjeljenja akuersko-ginekoloka sestra-tehniar, 11 odjeljenja pedijatrijska sestra-tehniar, 13 odjeljenja fizioterapeutski tehniar i 4 odjeljenja psiho-gerijatrijska sestra-tehniar. Nastava se realizira u modernim i tehniko-tehnoloki opremljenim kabinetima koji omoguavaju uenicima sticanje znanja i vjetina po najsavremenijim pedagokim standardima.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

8

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011. LINA KARTA GENERACIJE 2007-2011.

U toku kolske 2010/11. godine nastavu su pohaala 194 maturanta: 116 uenica i 78 uenika. Rasporeeni su u 9 odjeljenja i 4 struna zvanja: Akuersko-ginekoloka sestra-tehniar (IV1 - 24 uenice), Pedijatrijska sestra-tehniar (IV2, IV3 i IV4 - 58 uenika), Fizioterapeutski tehniar (IV5, IV6, IV7 i IV8 90 uenika), Psiho-gerijatrijska sestra-tehniar( IV9 - 22 uenika). Na kraju nastavne godine srednja ocjena u uenju etvrtih razreda je 4,08. S odlinim uspjehom IV razred zavrilo je 68 maturanata. Nastavniko vijee je za odlian uspjeh i primjerno vladanje pohvalilo 67 maturanata. Za ponos kole proglaeno je 16 maturanata. Maturski ispit zavrio je 7. juna. Na ispitu zrelosti uenici su pokazali zavidno znanje i postigli visoke rezultate. Na eliminatornom dijelu ispita iz pisanog maturskog rada srednja je ocjena 4,58, a iz usmene odbrane maturskog rada 4,68.

Razrednica: Memi Nevzeta, nast. Bajramovi Ada, Begovi Belma, Behlulovi Mirela, Bici Anela, Borai Emina, Brajlovi Edina, angalovi Merima, utuk Adnela, Dankovi Afrodita, Hajro Enida, Haskovi Almina, Husejinovi Minela, Kadri Lejla, Karamuratovi Adila, Kljaji Amira, Lenjinac Sabina, Muhi Merima, Muji Mevlida, Ramovi Adna, Sadikovi Ajna, Salihovi Mehida, Siro Arnela, Suanj Almira, Vilogorac Maida.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

9

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011.

Razrednica: Kariik Zora, nast. Bibi Elma, Donli Magbula, Fejzi Admir, Fejzi Nejra, Gredi Armin, Hadihasanovi Emina, Hala Jasmina, Hrnji Elvira, Hrvo Tarik, Jordamovi Emina, Karajica Alma, Karlica Enida, Kozica Mirza, Nuhanovi Mirela, Pali Vasva, Rovanin Kadira, abanovi Berina, Salihovi Samra, Salispahi Emir, Sarajli Dalila.

Razrednica: Dinovi Aida, prof. Bajrovi Adela, Bisi Irma, osovi Nejla, Dervievi Alma, Daferovi Aldijana,Gabela Selma,Grljevi Amina, Hasi Elma, Jasenevi Uma, Johi Dejlana, Karkelja Farah, Kii Ilda, Nii Azra, Oru Almina, Osmanovi Asmira, Pora Nejra, Poturak Almedina, Sali Lejla, Sandaktarevi Lana, Suanj Elma.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

10

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011.

Razrednica: Durovi Esmina, prof. Beria Amina, Daci Senada, Gojak Ema, Kehi Amina, Kosovac Alma, Mando Minela, Mufti Alma, Muhi Senaid, Muji Zejfa, Nuhanovi Ada-Seada, Osmanovi Emina, Palavra Almina, abaredovi Adisa, Skenderovi Muamera, Skenderovi Emina, onja Ena, Vranjaa Meliha, Zahirovi Mirnesa.

Razrednica: Jaramaz-Ljubovi Vesna, prof. Arukovi Kenan, Avdi Adnan, ori Kenan, Demirovi Emrah, Dolo Emir, uderija Edin, Iaretovi Nejra, Kamber Minela, Kijamet Emin, Kondo Amela, Kopi Maida, Kulo Amer, Kurti Elmir, Mai Mirza, Milavica Nejra, Niki Irma, Pao Belma, Parla Eldar, aboti Zinaida, Sejdi Adnan, Sulji Melvin, Vea Dejna, Vrek Mia.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

11

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011.

Razrednica: Fejzi Amna, prof. Alispahi Amela, Beirovi Edina, Begovi Berin, Bei Nermin, Deli Emir, ip Armina, Dindo Amina, Dinovi Naim, Fejzi Alem, Isovi Armin, Jelakovi Eldar, Krama Denis, Kunovac Muhamed, Ligata Denita, Mahmutovi Mufida, Meki Emira, Mulavdi Medina, Olovi Adem, Rahi Adi, Seferovi Jasmin, Selimovi Nejra, Sulji Semir, Uianin Anel, Zeki Beniamin.

Razrednica: Rimac eljka, prof. Ali Suad, Bear Alma, Bjelak Nihad, Bukva Emir, ankui Aldin, Dizdarevi Adem, Hala Haris, Halilovi Amar, Hamzi Haris, Hamzi Eldin, Hodi Ajdin, Hrapovi Dina, Imamovi Midhat , Muharemovi Kenan, Rahmanovi Midhat, Rapi Mahir, ehi Alen, Sokolar Semra, Spahi Nadir, Zazan Deneta.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

12

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011.

Razrednica: Gec Azra, prof. Aganovi Jasmin, Ahmetspahi Amel, Bisi Senada, auevi Damir, auevi Hariza, orbi Amel, orbi Mersed, Demir Karem, ozgi Elma, Dursun Tatjana, Daferovi Emin, Fidahi Almedina, Gegaj Arijana, Genjac Alija, Hasanievi Adisa, Hodi Amel, Hukara Mejrema, Karavdi Haris, Kozi Ervin, Kozi Irvin, Mehi Haris, Smaji Adel, Tufo Nadira.

Razrednica: Salihbai-idi Belma, prof. Ademovi Senad, Bibi Elvis, ajo Dina, orbo Almir, Daferovi Bernisa, Gibanica Emina, Greda Faruk, Gredi Edis, Halilovi Medina, Hasanovi Eldin, Kadri Kenan, Kandi Irfan, Khandach Rima, Kukavica Mahir, Merdan Haris, Omeragi Munib, Sara Adis, Sijari Aldina, Suljovi Muamer, ljivo Adisa, Turkovi Irma, Velagi Emina.CI N SKA DI

M

E

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

13

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011.

GENERACIJA 2007-2011. ONI SU PONOS KOLE

ELMA SUANJ IV3

BERINA ABANOVI IV2

MINELA HUSEJINOVI IV1

ADEM OLOVI IV6

UMA JASENEVI IV3

MAHIR RAPI IV7M

EMINA SKENDEROVI IV4

MERSED ORBI IV8

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

14

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2010/2011.

GENERACIJA 2007-2011. ONI SU PONOS KOLE

MIDHAT IMAMOVI IV7

ZEJFA MUJI IV4

MIRELA NUHANOVI IV2

ALMA MUFTI IV4

TARIK HRVO IV2

ALMINA PALAVRA IV4

DALILA SARAJLI IV2

SELMA GABELA IV3

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

15

A-

J E ZE RO

JU

MATURSKA VEER

U ponedjeljak 16. maja 2011. godine u hotelu Holliday Inn, odrana je maturska veer za uenike IV razreda generacija 2007/2011. godina. Ni kia koja je padala, ni prohladno vrijeme nisu uspjeli zasjeniti lijepu mladost nae kole.

IV 1

IV2

IV 1

IV3

IV4M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

16

A-

J E ZE RO

JU

MATURSKA VEER

IV5

IV6

IV7

IV8

IV9M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

17

A-

J E ZE RO

JU

MATURSKA VEER

IV IV IV IV IV IV

IV

IV

IV

Sretno

maturanti!

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

18

A-

J E ZE RO

JU

PORUKE MATURANATA

etiri lude i nezaboravne godine...tek sada shvatam bez koga i ega ostajem. Ali, ono to prolazi, to je bilo, nee se i ne smije zaboraviti. U ovoj koli sam nauila mnogo toga o ivotu, prije svega stekla sam zrelost u svojim razmiljanjima. Zato, osjeam iskrenu zahvalnost prema svima koji su tome doprinijeli. Sve e ovo ostati kao znaajan i neizbrisiv trag u mom ivotu. Sa svim znanjem i iskustvom koje nosim idem dalje, dalje u budunost... Hvala koli, hvala profesorima, hvala drugarima...Elma Suanj IV3

Godine koje sam provela u ovoj koli su zasigurno najljepi period mog dosadanjeg ivota. Ovdje sam mnogo stekla, ali ono to je najvanije nauila sam da ivim u duhu humanizma.Emina Borai IV1

Sada kada moji kolski dani polako prelaze u sjeanja u moje misli stalno se vraa reenica kad ima sve ne vidi nita, progleda tek kad izgubi to to si imao.Adem Olovcic IV6

Sve lijepe uspomene i sjeanja na prijatelje iz kolskih klupa, na profesore i na samu kolu zauvijek u uvati duboko u svom srcu kao najljepe doba mog ivota. Znam da ta sjeanja nikada nee izblijediti jer svaka pomisao na kolske dane obojit e uspomene veselim bojama i dati im novi sjaj. Za novu etapu ivota sam spreman zahvaljujui ovoj koli jer mi je pomogla da izgradim sebe kao linost, te da imam jasne poglede i stavove na ivot.Anel Uianin IV6

Moji kolski dani se zavravaju i evo me stojim na raskrsnici ivota pomalo tuna zbog rastanka od mojih kolskih drugova a ujedno sretna i uzbuena pred mnogim izazovima budunosti koji se pruaju preda mnom.Uma Jasencevic IV3M

Kojim god me putem ivot odvede, zauvjek u sauvati lijepe uspomene koje sam dozivjela u mojim kolskimdanima. Znanje koje sam stekla u koli moj je najvei imetak.Ajna Sadikovi IV1

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

19

A-

J E ZE RO

JU

SUSRETI MEDICINSKIH KOLA FBiH

14. susreti medicinskih kola Federacije Bosne i Hercegovine BIHA 2011.godine Kao i svake godine, Susreti za uenike ne predstavljaju samo izazov i takmienje u sportskim, medicinskim i literarnim disciplinama, nego i druenje i priliku da se obiu gradovi irom nae drage domovine, ali i priliku da se steknu neka nova prijateljstva koja nerijetko traju zauvijek. Direktorica kole, sedam profesora i esnaest uenika, tog kinog jutra, ekalo je polazak u Biha, glavni grad Unsko-sanskog kantona smjeten na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Putem nas je pratila kia, ali i talasasta melodija nae pjesme sevdalinke koja se tada raala u bezbrinosti i zadovoljstvu, u nabujaloj elji da se to prije stigne, smjesti, ali i odnese barem jedno pobjedniko mjesto. Ljepota je milovala nae oi: prostrane zelene livade, breuljci, plodna zemlja bogata izvorima, vodopadima i rijekama. Da li zbog ugodne vonje ili dobrog drutva u Biha smo stigli bre nego to smo oekivali. Biani su nas prigrlili kao drage goste i pruili nam nadaleko poznatu krajiku gostoljubivost i srdanost. Nakon kratkog predaha, uslijedila su takmienja u kojima je uestvovalo jedanaest bosanskohercegovakih medicinskih kola, koje su pokazale svoja umijea u slijedeim takmiarskim disciplinama: literarni rad, prva pomo, odbojka i stoni tenis. Prisustvovali smo sveanom otvorenju Susreta u dvorani Luke, a zatim su se ekipe pripremile za sportska i medicinska takmienja,ije emo razultate saznati sutradan. Prelijepi dan zavrili smo uenikim druenjem u disco klubu i zajednikom veerom za direktore i profesore. Izmeu takmienja nali smo vremena i za obilazak grada jedinstvene prirode i bogate historije, grada kojeg su mnogi pjesnici opjevali izabravi najljepe rijei da ga doaraju. etali smo autentinim bihakim ambijentom, ispod starih graevina, pored znaajnih kulturnohistorijskih spomenika, uivajui u istoi smaragdne rijeke Une. Obili smo i Ostroac, staru utvrdu i zamak, pravi krajiki dragulj, koji je nastanjivan, dotjerivan i obnavljan u toku razliitih historijskih razdoblja jer su ga oni koji su njime gospodarili prilagoavali svom ukusu.Starodrevne knjige kazuju da je jo 1286. godine njegovo ime upisano u povijest da bi nas podsjealo na minula burna vremena. Sve to je lijepo kratko traje. Ali, sa Susreta se ne vraamo praznih ruku, osvojili smo drugo mjesto za literarni rad i tree mjesto u prvoj pomoi. Pokazali smo da smo kreativni, spretni, da moemo i hoemo, da posjedujemo toleranciju i sportski duh , ali i da smo puni znanja. Odlazimo iz grada ija nas je priroda ostavila bez daha, sa uvjerenjem da emo se nekada opet vratiti i osvjeiti lijepe utiske. Sljedee godine druenje nastavljamo u Tuzli nadajui se pobjedama i novim prijateljstvima. Uesnici Susreta

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

20

A-

J E ZE RO

JU

SUSRETI MEDICINSKIH KOLA FBiH

Ima istina od kojih se ne smije odstupiti, ima granica na kojima se mora stati, ima polozaja sa kojih se ne smije uzmicatiIma mnogo stvari koje mi i nisu toliko bliske, ali ih barem pokuavam pribliiti svom cilju. Biram svoj put jer svako od nas bira nain na koji e biti ispunjene njegove svakodnevnice. Vie je snova nego realnosti, ali ko sanja dosanja, pa makar i jedan od milion snova. Sanjam i ja, a svjestan sam da ne postoji sloboda u kojoj nema traga granici, ali ponekad trebamo uspostaviti vlastite granice, kao i izboriti se za line stavove u koje vrsto vjerujemo. Neki kau da je uspjeh u pokuaju, meni se ini da treba imati preveliku dozu skromnosti da bi se zadovoljilo tom mjerom. Nije da je svaki moj pokuaj zavrio vrhunskim uspjehom, ali uvijek teim ka sunanijoj strani ivotnog puta jer me sve raskrsnice ka njoj vuku. Ponekad moja razmiljanja djeluju uobraeno, ostajem pri svom stavu, jer smatram da je tako najbolje i ni zbog koga i ni zbog ega ga ne bih promijenio. Ali, kada se radi o mojoj greki, iako nerado priznajem poraz, nekad moram stati, nekad je previe trnja da bih nastavio koraati. Tue granice me ne mogu pokolebati i zbog toga uspostavljam svoje. Ne znam mnogo o ivotu, postoje oni koji znaju vie od mene. Mnogo puta sam se naao u situaciji da ni samom sebi nisam mogao objasniti neke vjetrove ivota. Jednostavno je tako... nekada dou i donesu neto lijepo u depu, ali nisu uvijek tako velikoduni. Pamtim ja i dane u kojima su iz svoje sehare iznijeli toliko toga runog da sam htio otii na drugu planetu... daleko od svih. Teko je dokuiti ta se krije u glavi jednog ovjeka, u srcu jo manje. To je ona ivotna lekcija koju nastojimo nauiti od kolijevke do groba. Ne moemo svoje postupke pravdati ovjekovom slobodom. Nije nam opravdanje to to smo ljudska bia.... ako ve jesmo ljudi, budimo ljudi do kraja, budimo ljudi u svakom obliku te rijei, nije teko s vremena na vrijeme ukrasti osmijeh sa lica dragih osoba. Svakim novim danom saznajem neto novo. Plai me nain na koji danas ljudi ive. Plai me veliki broj granica to ih susreem na putu do ostvarenja snova. Najgore je to me rijei mogu skrhati sigurnije nego iti jedan udarac jer poslije udarca ostaje samo ogrebotina, a tui pogledi i rijei te zauvijek prate. Ne znam koliko je dobro to sam tvrdoglav i uporan, ali znam da je to moja metoda pri sklapanju svih ivotnih kockica. Ne mora kraj biti savren, ali imam elju osjetiti bar miris savrenstva, jer samo tako mogu nastaviti koraati ivotnom stazom koja mi lagano krade djetinjstvo iz uplaene kutije matarija. Zato bih uzmicao od dobrog mjesta u drutvu, sutra kad zavrim kolovanje i postanem neko, ne elim uzmai sa mjesta koje sam zauzeo u srcima meni dragih ljudi. Ne uzmiem od svog mjesta za stolom ma gdje da sam, ako sam se sam izborio za to mjesto i poloaj. Ako sam se sam izborio, onda je strateki veoma vaan za mene. Treba samo odrediti koji poloaji su dobri,a koji su oni drugi, da se ne bi izmijeali, jer onda nastaje neto to sigurno ne elimo. Za mene je bitno da se dobro osjeam u svojim cipelama, u svojoj koi i da uivam u onome to radim. Ne dozvoljavam da mi drugi nameu ablon ivota i razmiljanja jer ivot nema ablon. Bitno je postaviti cilj, uivati u vremenu koje nam je poklonjeno i ivjeti kao da sutra ne postoji.Benjamin Kii II 5M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

21

A-

J E ZE RO

JU

SUSRETI MEDICINSKIH KOLA FBiH

Uspomene izM

Bihaa

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

22

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI

PROJEKTI U KOLSKOJ 2010/2011. GODINI

Volontiraj kreditiraj Svjetski dan dijabetesa Mi djeca BiH na korak u EU VIII proljetni dani odgoja i etikih vrijednosti

VOLONTIRAJ KREDITIRAJGrupa uenika kole uestvovala je u projektu VOLONTIRAJ KREDITIRAJ iji je organizator Udruenje INFOHOUSE. Projekat je obuhvatio dvije glavne aktivnosti. Prva aktivnost odnosi se na tzv. Socijalni dan kada je uenicima omogueno da jedan dan nastave mijenjaju jednim danom volonterskog rada u firmama i nevladinim organizacijama za dnevnicu koja se uplauje u fond za projekte. Druga aktivnost Sajam kreditiranja, odran je u Domu mladih Skenderija. est uenika nae kole: Sadikovi Ajna IV1, Borai Emina IV1, Fejzi Alem IV6, Sulji Semir IV6, Petrovi Andrej III3 i Hajri Nadir III3 prezentiralo je svoj projekat PRUAM RUKE PREMA TEBI. Novcem od projekta finansirao bi se jednodnevni odlazak na izlet, na Igman, djece sa posebnim potrebama okupljenim u Udruenju Radost ivota. Voditeljica projekta bila je pedagogica Alma Gogali.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

23

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI

SVJETSKI DAN DIJABETESA

lanovi sekcije PREVENCIJA BOLESTI, u pratnji nastavnica praktine nastave Nadide Alatovi i Mirze Huski, uestvovali su u obiljeavanju DANA BORBE PROTIV DIJABETESA, ispred BBI centra, gdje je Udruenje dijabetiara djece i omladine Kantona Sarajevo organiziralo akciju mjerenja nivoa eera u kapilarnoj krvi, graanima Sarajeva. Nakon zavrene akcije nai uenici su dobili Zahvalnicu i kao poklon tri glukometra za rad i edukaciju u koli.

MI DJECA BIH NA KORAK U EU

Uenici kole uestvovali su na tribini Mi djeca BiH - na korak u EU u organizaciji NVO Djeca stubovi svijeta a u okviru projekta Vizija djece BiH u Evropskoj uniji. Pripremili su se za debatu na temu koliko mladi svojim aktivnim djelovanjem mogu utjecati na pozitivne promjene u drutvu. Uenicima su strunu podrku pruile profesorice Gordana Baji, Senada Osmanovi i pedagogica Alma Gogali. Sesija je odrana u opini Stari Grad. Nakon uvodnog obraanja prof. dr. Ismeta Dizdarevia razvila se vrlo aktivna diskusija uenika iz nekoliko srednjih kola u kojoj su nai uenici bili veoma zapaeni u iznoenju svojih stavova i ideja. Uenici, lanovi kolskog tima bili su: Dina IV7, Ajna IV1, Emina IV1, Andrej III3, Adem IV6, Anel IV6, Kerim III3 i Muamer IV9.

VIII PROLJETNI DANI ODGOJA I ETIKIH VRIJEDNOSTI

U okviru manifestacije VIII PROLJETNI DANI ODGOJA I ETIKIH VRIJEDNOSTI organizirana je tribina pod nazivom RESPEKT I SAMO RESPEKT na kojoj su uzeli uea i nai uenici Suljovi Muamer IV9, Hrapovi Dina IV7, Olovi Adem IV6, orbi Mersed IV8 i Mahmutovi Mufida IV6 u pratnji pedagogice kole Alme Gogali.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

24

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI I SEKCIJE

PROJEKTI V Filmski festival PRAVO LJUDSKI Dan dravnosti BiH Svjetski dan borbe protiv AIDS-a Prodajna izloba u korist djece s posebnim potrebama Dan ivota Zakon o mladim F BiH Dan ena Projekt graanin Dan kole

SEKCIJE koje su uestvovale u projektima: Recitatorsko - dramska Folklorna Muzika Civitas Informatika Plesna Klub ljubitelja knjige Liga humanosti Liga trezvenosti Crveni kri

V. FILMSKI FESTIVAL PRAVO LJUDSKI U sklopu festivala otvoren je konkurs za najbolju fotografiju pod nazivom Zumiraj prava na koji su se prijavile dvije uenice Sadikovi Ajna IV1 i Alispahi Amela I4 sa fotografijama na temu Kojim putem kui?Sadikovi Ajna IV1 Alispahi Amela I4

DAN DRAVNOSTI BIH 25. novembar upisan je meu najznaajnije datume u hiljadugodinjoj povjesti Bosne i Hercegovine. Obiljeavanje ovog veoma znaajnog datuma iz nae historije odrano je u amfiteatru kole. Uenici - uesnici su kroz govore poznatih povijesnih linosti predstavili historijski razvoj nae domovine i njenu stalnu borbu za opstojnost. U realizaciji ovog projekta uestvovali su lanovi sekcija: Civitas, Muzika sekcija, Klub ljubitelja knjige i Dramsko-recitatorska sekcija sa voditeljicama profesoricama: Senada Osmanovi, Gordana Baji, Lamija Eminagi, Edina Filipovi i Samra Memi-Zahiragi. Tehniku podrku projektu pruio je profesor Hazbija Babai.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

25

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI I SEKCIJE

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-a Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obiljeen je sadrajnim programom u amfiteataru kole. Program obiljeavanja osmislile su i pripremile doktorica Azra Roajac i nastavnica praktine nastave Amela elebi uz strunu konsultaciju doktorice Zrinke Radi i tehniku podrku profesorice informatike Azre Gec. lanovi sekcije Liga trezvenosti uestvovali su u realizaciji programa.

POMOZIMO DJECI S POSEBNIM POTREBAMA

U okviru stalne saradnje s Udruenjem majki djece sa posebnim potrebama Radost ivota organizirana je prodajna izloba njihovih radova u kolskom holu pod nazivom Pomozimo djeci s posebnim potrebama. Izlobu je organizirala dr. Elvedina iga sa lanovima sekcije Zdravstveno prosvjeivanje.

SVJETSKI DAN IVOTA

7. februar - Svjetski dan ivota obiljeen je prigodnim programom u kojem su uestvovali lanovi sekcija: Prva pomo, Zdravstveno prosvjeivanje, Promocija zdravlja i Informatika. Program pripremili voditelji sekcija: dr. Elvedina iga, nastavnice Fatima Zaimovi i Mirza Huski, dr. Jasminka Kuli i Azra Gec, prof.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

26

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI I SEKCIJE

ZAKON O MLADIMA U FBiH U okviru promotivne kampanje Zakona o mladima Federacije BiH odrana je u koli prezentacija tog zakona ije je cilj da se mladi upoznaju sa svojim pravima i obavezama kako bi poboljali status u drutvu. Prezentaciju je vodio uenik III3 razreda Andrej Petrovi, volonter Udruenja KULT.

DAN ENA

Svake godine obiljeavamo 8. mart Meunarodni dan ena. Ove godine Dan ena smo obiljeili na nov i drugaiji nain. Uenici kole izradili su razredne panoe/plakate posveene ovom prazniku. Tih dana kola je bila velika likovna radionica. 8. mart je osvanuo sa prelijepom izlobom 32 plakata u holu kole, bogatim koloritnim, kreativnim i izraajnim predstavljanjima uenikih talenata, mate i ideja. PROJEKT GRAANIN I ove je godine odrano kolsko takmienje Projekt graanin iz predemeta Graansko obrazovanje/demokratija i ljudska prava u kojem su uestvovala sva odjeljenja treig razreda sa sljedeim temama: III1 Pedofilija III2 (Ne) sigurnost mladih III3 Saobraajne nesree u KS III4 Sport u BiH III5 Maloljetnika delinkvencija III6 Maloljetnika delinkvencija Sekcija Civitas Matine elije Takmienje je odrano 24. marta 2011. godine u prostorijama kole. Sudijski tim su sainjavale profesorice Senada Osmanovi, Gordana Baji i Lamija Eminagi. Prvo mjesto je osvojio III3 , drgo mjesto III4, a tree sekcija Civitas. Uenici III3 su kao pobjednici kolskog takmienja uestvovali na Opinskom takmienju 26. marta i osvojili peto mjesto.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

27

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI I SEKCIJE

DAN KOLE Ove godine kola je obiljeila 65 godina postojanja i rada. Program proslave odvijao se u dva dijela. U prvom su dijelu uenici, lanovi zdravstvenih sekcija, kroz igrokaze predstavili etiri struna zvanja: akuersko-ginekoloki, pedijatrijski, fizioterapeutski i psiho-gerijatrijski. Moto ovog dijela programa je: Ljudi su roeni da se meusobno pomau, u ijoj su realizaciji uestvovale zdravstvene sekcije sa voditeljima-nastavnicima: Memi Nevzeta, Kariik Zorica, Alatovi Nadida, Idrizbegovi Amela, Ogleevac Nermina, Jukovi Zijad, Ljubovi Amela,uderija Ienita, Bai Draen, Huski Mirza i Vesna Budnjo. Koordinatorica ovog dijela programa je profesorica Vesna Jaramaz-Ljubovi. Drugi dio programa je bio kulturno-umjetniki sa osnovnom idejom za dobro zdravlje lijek je smijeh . Scenarij predstave pripremile su profesorice MemiZahiragi Samra i Filipovi Edina, a napravljen je na adaptiranom tekstu Gospoa ministarka pisca i komediografa Branislava Nuia. Reiju za ovaj dio programa potpisuju profesorice Memi-Zahiragi Samra, Filipovi Edina, Hadi Mirsada, anei Aleksandra, Baji Gordana i Osmanovi Senada, voditeljice dramske, plesne, folklorne, muzike i Civitas sekcije. Koordinatorica ovog dijela programa je profesorica Baji Gordana. Tehnika podrka cjelokupnog projekta bili su profesori Azra Gec i Hazbija Babai. Voditelji programa, uenici Jasenevi Uma i Uianin Anel zavrili su sveanu priredbu rijeima Dovienja, vidimo se 7. aprila 2012. godine.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

28

A-

J E ZE RO

JU

SEKCIJE

POSJETE

5. oktobar - Uenici kole su u kinu Meeting Point prisustvovali projekciji filma Cirkus Columbia. 7. oktobar - Uenici III razreda posjetili Narodno pozorite i gledali predstavu Legedna o Ali-pai 30. oktobar - lanovi Historijske sekcije su u pratnji voditeljice profesorice Radmile Malei posjetili Historijski muzej gdje su pogledali izlobu Periodina tampa Bosne i Hercegovine od 1850-1992 koja je dio stalne postavke pod nazivom Bosna i Hercegovina kroz stoljea. 9. novembar - Uenici (predstavnici III razreda) u pratnji profesorice psihologije Lejle Kadi, ili su u obilazak sakralnih objekata koji je organizirao Meureligijski institut. 3. februar - Pozorinoj predstavi Riard III prisustvovali uenici III i IV razreda. 28, 29. i 30. mart Uenici svih razreda posjetili kino Meeting Point i gledali film Jasmina. 23. april - Historijska sekcija je posjetila Muzej grada Sarajeva-Despia kuu i Latinsku upriju.

TAKMIENJA 6. oktobar - Uenici uestvovali na tradicionalnom Jesenjem krosu u organizaciji Atletskog saveza KS-a i postigli sljedei uspjeh: 2. mjesto - Muharemovi Haris II5 2. mjesto - Adovi Emina III5 2. mjesto - Kahriman Merisa II3 U ukupnom plasmanu, uenice I i II razreda su zauzele 3. mjesto i osvojile pehar. 2. decembar - U prostorijama I Bonjake gimnazije odrano je takmienje u stonom tenisu za sve srednje kole KS-a. U takmienju su uestvovala 4 uenika iz nae kole.CI N SKA DI

M

E

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

29

A-

J E ZE RO

JU

SEKCIJE TAKMIENJA

23. februar - Zapoelo kolsko odbojkako takmienje. 26. februar - U Zetri zapoela manifestacija Liga srednjih kola u malom nogometu u organizaciji Sport Centra a u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke KS-a. 19. mart Odrano Kantonalno takmienje iz fizike u kategoriji srednjih kola. Nae uenike su pripremali profesori Ibrahim Muji i Read Bojadi. 23. mart Odrano je meuodjeljensko takmienje Projekt graanin na kojem su pobijedili uenici III3. 26. marta Odrano je Opinsko takmienje na kojem je ekipa III3 osvojila 5. mjesto.Uenike je pripremila profesorica Senada Osmanovi. 4. april - Zapoela manifestacija Dani sporta na Opini Centar tokom koje su se takmiile srednje kole sa podruja Opine Centar. Nai uenici su se takmiili u rukometu, koarci i odbojci. Odbojkaice kole osvojile su 3. mjesto. 16. april Odrano je XVI Opinsko takmienje iz prve pomoi, naa kola je bila domain takmienja. Ekipa kole zauzela 2. mjesto.Uenike su pripremale nastavnice praktine nastave Fatima Zaimovi i Mirza Huski. Za sportska takmienja uenike su pripremale profesorice Sporta efika Jai, Mirsada Hadi i Aleksandra anei.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

30

A-

J E ZE RO

JU

SEKCIJE

TAKMIENJA

18. april - Odran Atletski kup Opine Centar za srednje kole na kojem su nasi uenici postigli izvanredne rezultate. Ekipa kole osvojila je ukupno 1. mjesto, a pojedinano 4. prva mjesta: 4x100m tafeta djevojke (Kazi Nejra III3, Tinjak Amela III1, Kahriman Merisa II3 i Adovi Emina III5); Skok u dalj djevojke (Kahriman Merisa II3); Muka kugla (Radmilovi Anes II8) i 400 m djevojke (Tinjak Amela III1). 3 druga mjesta: - kugla muka (Mustafi Denan I8) - 100 m muki (Parla Eldar IV5) - 600 m djevojke (Mehmedovi Nejra II2) 3 trea mjesta: - 100 m muki (Milivojevi Nikola III5) - 100 m djevojke (Adovi Emina III5) - 600 m djevojke (ukur Nuna II2) 21. april Folklorna sekcija uestvovala u Reviji kulturno umjetnikog stvaralatva uenika srednjih kola i osvojila 1. mjesto.Voditelj sekcije profesorica Mirsada Hadi. 25. april odrano takmienje iz Engleskog jezika na kojem su postignuti zapaeni rezultati.Uenike pripremila profesorica Amna Fejzi. 13. i 14. maj Na Susretima medicinskih kola FBiH koji su ove godine odrani u Bihau naa kola je zauzela 2. mjesto u kategoriji literarni rad kojeg je napisao Benjamin Kii II5, a na takmienju iz Prve pomoi zauzeli smo 3. mjesto. Uenike su pripremale nastavnice praktine nastave Fatima Zaimovi i Mirza Huski. 19. maj - Uenici uestvovali na tradicionalnom Proljetnom krosu u organizaciji Atletskog saveza KS-a i postigli sljedei uspjeh: 2. mjesto trka na 800 m uenice I i II razreda 3. mjesto trka na 800 m uenice III i IV razreda 2. mjesto - trka na 1000 m uenici I i II razreda 1. i 2. mjesto - trka na 1000 m uenici III i IV razreda

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

31

A-

J E ZE RO

JU

TALENTI

ARMIN GREDI, IV2 Taekwando treniram 9 godina u Klubu Novi grad" Sarajevo i lan sam Seniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Imam preko 50 osvojenih medalja. Dravni sam prvak BiH sa osvojenim 1. mjestom na meunarodnom takmienju u Italiji. U 2011. godini osvojio sam 1. mjesto u Bihau i proglaen sam za najboljeg seniora turnira.

Berina abanovi Uenica sam IV2 razreda. ve pet godina treniram taekwando u klubu Akademija Zejd, Sarajevo. Moj najznaajniji uspjeh je osvojeno 3. mjesto na dravnom prvenstvu i 1. mjesto na meunarodnom prvenstvu u Srbiji.

MUSTAFA JATI, lll5 Treniram u Judo Klubu Bosna" 12 godina. Do sada sam postigao znaajne uspjehe za klub i reprezentaciju Bosne i Hercegovine . Pet puta sam bio dravni prvak, zauzeo sam sedmo mjesto u Evropi, predstavljao sam svoju zemlju na Olimpijadi mladih u Finskoj. Dva puta sam bio trei na Balkanskom prvenstvu za kadete i osvojio sam mnogo medalja na raznim internacionalnim takmienjima.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

32

A-

J E ZE RO

JU

TALENTI

KENAN AMPARA, II7 Od oktobra 2008. godine treniram plivanje. Na raznim domaim i meunarodnim takmienjima osvojio sam do sada 37 medalja od kojih: 11 zlatnih, 16 srebrenih i 10 bronzanih. Na nedavno odranom 1. Delfin Cup-u" , osvojio sam 4 srebrene medalje i pehar kao najbolji pliva u kategoriji starijih plivaa. Od znaajnih rezultata izdvajam: ljetni prvak na 200 metara mjeovito u kategoriji 1994/1995, pobjednik na maratonu na distanci 1700 m na Jablanikom jezeru i nedavni trijumf na Delfin Cup-u kada sam osvojio pehar za najboljeg plivaa turnira.

Samira Beganovi Uenica sam I5 razreda. Karate treniram osam godina u Karate klubu "Sloga" Gornji Vakuf-Uskoplje. Uestvovala sam na mnogim meunarodnim i domaim takmienjima. Osvojila sam preko 50 medalja u katama i u borbama, a najdrae mi je drugo mjesto i srebrena medalja na Dravnom prvenstvu u katama. Dolaskom u Sarajevo prela sam u Karate klub "ZOF 84" Sarajevo i oekujem jo mnogo boljih rezultata.

HAMZA JATI, I5 Treniram u Judo Klubu Bosna" 11 godina. Do sada sam postigao znaajne uspjehe nastupajui za Klub i reprezentaciju Bosne i Hercegovine.Tri puta sam bio dravni prvak, jednom trei na balkanskom prvenstvu i osvojio sam mnogo medalja na internacionalnim takmienjima. elio bih jednog dana predstavljati svoju zemlju na Olimpijskim igrama.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

33

A-

J E ZE RO

JU

TALENTI

Amila Ahmagi Uenica sam I5 razreda. lan sam Judo kluba Braa Luka", a judoom se bavim od 2007. godine. Osobito sam ponosna na titulu dravne prvakinje koju sam osvojila 2008. godine na Dravnom prvenstvu u Travniku. elim tako nastaviti jer je judo ispunjenje mog sna.

Belmin ljivo Uenik sam I5 razreda. Fudbal treniram sedam godina u FK eljezniar" gdje postiemo dobre rezultate. Bili smo tri puta prvaci Kantona; dva puta smo osvojili drugo mjesto na Federalnom prvenstvu; osvojili smo turnir u Zagrebu, Varadinu, Somboru, Travniku, Meugorju i Splitu. U Grenoblu, Zagrebu i Novom Sadu smo osvojili drugo mjesto i u Beu, Splitu, Zagrebu i Trogiru tree mjesto.

Melisa Kii Uenica sam II2 razreda . Treniram karate u karate klubu Raid Bua ve 10 godina . Najznaajniji su mi rezultati osvojeno 3. mjesto na dravnom prvenstvu u Cazinu, uee na internacionalnom takmienju u Slavonskom Brodu i 1. mjesto na meunarodnom takmienju u Tuzli , 1. mjesto na internacionalnom takmienju na Ilidi i 3. mjesto na kantonalnom takmienju odranom u Sarajevu.M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

34

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

A GDJE JE TU LJUBAV

Kau da planetu trenutno naseljava oko 6 milijardi ljudi, i svi smo meusobno povezani na neki nain. Prijateljstva, brakovi, rodbinske veze, neprijateljstva, suparnitva.. Pravo arenilo odnosa, dobrih, loih, pa moda i onih nesvrstanih. udna je sudbina koja nas alje raznim smjerovima, susree s mnogim ljudima, neke zavolimo, neke ne. Prijateljstvo je najtea stvar na svijetu za objasniti. Kau biramo prijatelje... Nisam sigurna da bih se mogla sloiti s tom konstatacijom. Dese se osobe koje uu tako neoekivano u na ivot, i promjene ga iz korijena. Jesmo li birali to ? Teko. Prijatelja bih voljela nazvati duom lutalicom, koja je putovala do nas, traila nas, traila put do nae due. A kada se nau, nema se tu mnogo ta objanjavati, postoji ta neka nevidljiva, a opet jaka nit koja nas vee. Ne vidimo je, ali je osjeamo, jer ono najbitnije se vidi duom i srcem, a ne oima. Prijatelj je osoba koja nee zahtjevati nita, a davat e sve od sebe za sreu i zadovoljstvo svoga prijatelja. A njegova snaga je upravo u ljubavi koju mu uzvraamo. Davati sve od sebe, a opet ne oekivati nita. Osjeati sreu zbog tueg uspjeha. Biti tuan zbog tue nesree.. Jesmo li zaboravili na to? Polako u zaborav bacamo one prave vrijednosti, sentimentalne. Istiemo materijalne vrijednosti, one su nam mjerilo po kojem vrednujemo ljude oko nas. U ta smo se to pretvorili ? U robote koji ustaju u cik zore ne primjetivi sunce koje se polako budi, ne primjetivi ptiicu koja stoji na prozoru i veselo cvrkue, ne primjetivi naeg komiju. Robote koji rade po 10 sati, a po povratku s posla vraaju se sami u prazan, hladan stan, a i idui dan e poeti i zavriti opet na isti nain i tako 365 puta u godini. Na kraju godine brojat cemo zaraeni novac, poslovne uspjehe, i veseliti se sami sa sobom. Jesmo li to mi ? Ljudi 21. vijeka ? A gdje je ljubav, kada smo zaboravili na nju, i gdje smo je izgubili? Zato zapostvljamo osjeaj koji je vjena inspiracija pjesnicima, osjeaj zbog kojeg nam nijedan kutak svijeta nije dalek, nijedna prepreka nije nepremostiva, osjeaj koji nam daje energiju? Ljudi se sve vie ograuju zidovima jedni od drugih, nikoga ne putaju u svoj mali zatvoreni svijet, nikome se ne otvaraju. A svima je potrebna osoba iji e zagrljaj biti dovoljan da nas oraspoloi, osoba s kojom emo podijeliti uspjeh i neuspjeh, osoba s kojom emo plakati i smijati se, ili jednostavno utiti jer nam je svaka rije suvina. A zapravo svi mi uspjeni ljudi, nesutraivi i nepokoljebljivi u svojim poslovnim ulogama, u sutini se bojimo sami sebe, naih emocija i toga kuda nas one mogu odvesti. Bojimo se pustiti nekoga u na, nama naizgled savreni svijet, jer ne zelimo biti povrijeeni, izigrani, prevareni. I tako, kanjavajui sami sebe, ivimo u surovom bezosjeajnom svijetu gdje niko ne mari za drugoga. Gdje je svaki osmjeh skup, lijepa rije neprocjenjiva, a pravi prijatelj tek privilegija. I dok se mi tako zavaravamo pored nas ivot prolazi, u svom punom sjaju i ljepoti. Proputamo sve neizvjesnoti, susrete, prijatelje, ljubavi. Zapostavljamo i dio sebe, nau duu. Zatvaramo je u tamnicu, bez igdje ikoga, bez onoga sto joj najvie treba ljubavi. A tako nikada ne upoznamo ni sami sebe, nikada ne upoznamo svoje granice, nikada neemo znati kako je to voljeti i biti voljen.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

35

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

Neke osobe e ui u na ivot neprimjeeno, dok e neke ostaviti dubok i vjean trag. Neke e nam biti bitne, neke ne. Kako ih razlikovati? Nikako! Dovoljno je osloboditi duu i srce, otvoriti vrata naeg svijeta drugim ljudima i pruiti im priliku. Jer ivot je suvie kratak da bi ga ivjeli loe. Imamo jednu priliku za sreu i ljubav, doivjet emo ih SADA, ili NIKADA, jer druge prilike nemamo. Tek kada ponemo jedni druge primjeivati i ivjeti jedni SA drugima, a ne jedni PORED drugih, tek tada emo poeti i ivjeti u punom smislu. Mnogi su nesretni, jer od ivota ele puno vie nego to im ivot moe pruiti. Kada nauimo da je i malo dovoljno, i da je srea i davanje, a ne samo uzimanje, ivjet emo bolje.Berina abanovi IV2

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

36

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

Voljenom gradu s ljubavljuDjetinjstvo moje puno sjaja Kome bih trebala rei hvala? Da li ptici, koja me pjesmom budi Ili svjeem zraku koji naokolo krui? Zelena uma svoje ruke iri eli da me u svoj zagrljaj primi. Kritalna rosa mije mi lice, A vjetar pjeva Doi djevojice! Miljacka koja lagano tee Kae mi dobro jutro i dobro vee! Ona sija sva od sree to kroz najljepi grad protie. Sarajevo ljubavi moja, Uvijek u biti samo tvoja. Nikada te neu ostaviti, Sa tobom u ostariti. Denana Veli,M

I1

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

37

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

Voljenom gradu s ljubavljuMoj Boe! Iz bola i patnje, Iz krvi, iz smrti Novo sjeme nie. U behar pretvara Svaku stopu zemlje Novi ivot stvara! Sve novi vidici Na obzorju sada. Sarajevo moje, Budi se i cvijeta. Savrenstvo duha iznova se raa. Njedra svoja krna Otvara i die I postaje jae od svih sila mraka. Gdje je tajna grada, ta mu snagu daje? Kljueve riznica Ko pronai moe? Na bosanski narod udno je to sjeme, Iz pepela toplog Gradi novo vrijeme! Bajramovi Dejna- Ema III 3

UENIKE STRANICE

Voljenom gradu s ljubavljuKako da opiem jedan grad kojeg opisuju vie od petsto godina razni putopisci, knjievnici, pjesnici? Grad, kojeg zavole i oni to samo jednom prou njegovim ulicama i mahalama. Kako da ga opiem ja koji sam roen tu u trenutku kada se ginulo zbog ljubavi prema njemu? Kad je najljepi moj voljeni grad? da li onda kada je obasjan suncem, kada ga kupaju kie, kad izranja iz magle, teke sarajevske? U proljee kada zamiriu jorgovani ili zimi kada se njegove planine ogrnu bljetavom bjelinom snijega? Je li ljepi u jesen kada njegovo etalite prekrije zlatno lie ili ljeti kada se na njega slije more sunevih zraka? Da li je ljepi kada sam tu ili kada odem negdje daleko? Svaki povratak ponovo oivljava ljubav prema mom Sarajevu. Svojstven mu je otar zrak, prepoznatljiv miris sarajevskih evabdinica, zvuk tramvaja, let golubova, glas mujezina sa starih damija, reski zvuk zvona to poziva na molitvu Sve je stopljeno i sabrano u jednu rije, u jedan grad, u moj voljeni grad. Ko eli da mu osjeti duu neka proe Ferhadijom ili baci pogled sa Bijele tabije i u srcu e zauvijek nositi Sarajevo kao najljepu razglednicu. Samo, nemojte traiti ono zbog ega ete ga zavoljeti, jer to ne pie u knjigama, to se ne vidi na fotografijama To ete samo tek onako znati. Irsan Gici III 4

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

39

A-

J E ZE RO

JU

IZ SVIJETA MEDICINE

MATINE ELIJEMatine elije (engl. stem cells) su predmet brojnih istraivanja u domenu medicine i molekularne biologije. Naunici irom svijeta ispituju sposobnost ovih elija da obnove oteeno tkivo. Uspjeh u koritenju matinih elija kotane sri za lijeenje leukemije i poremeaja imunog sistema je probudio nadu da bi ove elije mogle da se koriste za lijeenje mnogih trenutno neizljeivih bolesti. Matine elije posjeduju dvije osobine po kojima se razlikuju od drugih tipova elija. Prvo, to su nespecijalizovane elije koje se mogu dijeliti tokom dugog vremenskog perioda. Drugo, pod odreenim fiziolokim ili eksperimentalnim uslovima one mogu da se diferenciraju u druge elijske tipove (diferencijacija je proces nastajanja specijalizovanih elija iz matinih elija). Matine elije postoje na svakom stupnju razvia organizma sisara, od oploene jajne elije do odraslog organizma, pri emu se njihove osobine i potencijali razlikuju od stupnja do stupnja. Glavni cilj bioininjeringa matinih elija je da omogui kontrolu njihove diferencijacije. Ukoliko bi se to postiglo, njihova primjena u terapijske svrhe bila bi ogromna. Jedna od moguih primena je generisanje razliitih tipova nervnih elija koje bi se koristile za lijeenje oboljelih od neurodegenerativnih bolesti kao to su Alchajmerova i Parkinsonova bolest, zatim osoba koje su pretrpjele oteenje kimene modine i sl. Produkcija sranih miinih elija za pacijente koji su pretrpjeli infarkt bi takoe bila mogua. Takoe se razmatra produkcija elija pankreatinih ostrvaca koje lue insulin za lijeenje dijabetesa tipa 1, kao i folikula dlake za lijeenje elavosti. Matine elije bi se mogle koristiti i za dobijanje cijelih organa kao to su jetra, bubrezi, oi, srce, pa ak i dijelova mozga to predstavlja veliki izazov za naunike i iziskuje vrijeme i veliki napor. Jedno je sigurno, kada ovijek ovlada svim tajnama matinih elija, bie to prava revolucija u modernoj medicini.

Anel Uianin IV6

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

40

A-

J E ZE RO

JU

IZ SVIJETA MEDICINE

Najbolje fotografije iz svijeta medicine

Trenutak ljudskog in vitro zaea

Dva crvena krvna zrnca, od kojih jedno ima anemiju. Zbog anemije stanica dobiva specifian srpasti izgled

.

Kristali aspirina pod svjetlosnim mikroskopom

Bedrena kost i njena mrea siunih kanala koji sadre krvne ile i vezivno tkivo

Opeklina zadobijena prolivenom vrelom supom po ruci. Koriten je mikroskop koji skenira elektrone

Foto-montaa digitalno pojaanog crtea olovkom, predstavlja rad znanstvenika pri manipulaciji komadia DNA.

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

41

A-

J E ZE RO

JU

HIPOKRATOVA ZAKLETVA U asu kada stupam meu lanove lijenike profesije, sveano obeajem da u svoj ivot staviti u slubu humanosti. Prema svojim uiteljima sauvat u dunu zahvalnost i potovanje. Svoje u zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvanija e mi briga biti zdravlje moga pacijenta. Potovat u tajne onog ko mi se povjeri. Odravat u svim svojim silama ast i plemenite tradicije lijenikog zvanja. Moje kolege bit e mi braa. U vrenju dunosti prema bolesniku nee na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, politike ili klasne pripadnosti. Apsolutno u potovati ljudski ivot od samog zaetka. Niti pod prijetnjom neu dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obeajem sveano, slobodno, pozivajui se na svoju ast."

M

E

CI N SKA DI

KO

A

L

J

S RE DN

Modus Vivendi

42

A-

J E ZE RO

JU