Ljubite Jedni Druge-Casopis 2008 Final

8/23/2019 Ljubite Jedni Druge-Casopis 2008 Final

1/72

LJUBITE

jedni druge !God VII (2008)Glsilo smo z mld | Vo! Poit i d dgim


2/72

Dnevnik sv. Faustine, zapis prvog ukazanja 22. veljae 1931.


3/72Proitaj i daruj drugima Ljubite jedni druge !

Sd

Uvodna rije................................................................................................................................4Sveta Faustina ............................................................................................................................6

Devetnica Bojem Milosru.......................................................................................................9

Poniznost - kranska krepost i izvor ostalih kreposti..............................................................12Oholost | Poniznost....................................................................................................................14

Molitva sv. Kriu.......................................................................................................................16

Zmija u srcu ili o podlijeganju kunjama ..............................................................................17

Strategija djelovanja demona....................................................................................................19

samo se grijeh protiv Duha Svetog nee oprostiti.............................................................21

Izvor Bojeg Milosra sakrament pomirenja.........................................................................23

Vremena je sve manje............................................................................................................26

Dar mira....................................................................................................................................27

Molite, i dat e vam se!.............................................................................................................29Tko odbacuje i ne vjeruje u Crkvu, odbacuje i ne vjeruje u Krista...........................................33

Pusti da malo odraste...........................................................................................................36

Dotaknuo sam Ga..................................................................................................................39

Molitva za istou.....................................................................................................................41

Tajna sretne budunosti.............................................................................................................41

Moj susret s Gospodinom .........................................................................................................43

ekao je na mene 35 godina.....................................................................................................45

Okultizam me otvorio djelovanju Sotone.................................................................................47

Mislila sam da sam debela........................................................................................................49Ne laaj se droge!......................................................................................................................50

Taknulo me Boje Milosre!.....................................................................................................54

Dvanaest obeanja Srca Isusova...............................................................................................54

Evo Srca.................................................................................................................................55

Moj prijatelj Ivan Pavao II. Veliki.............................................................................................56

Molitva za dobivanje milosti po zagovoru sluge Bojeg Ivana Pavla II...................................57

Poruka pape Benedikta XVI. za XXIII. svjetski dan mladih....................................................58

Posvetna molitva mladih Duhu Svetom....................................................................................62

Molitve Ivan Pavao II.............................................................................................................63Litanije Gospi Lurdskoj............................................................................................................70

ABC drutvenih zapovijedi ljubavi...........................................................................................71

Nakladnik: RKT. upa Marije Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea, Trnovica-Zagreb, Puklaveva 22Prema poljskom izvorniku: Miujcie si! (izdava: Druba Kristovih misionara TCHr)Odgovara: p. Andrzej Woko, SCJ, upnikUrednica: Jelena VukoviPrijevod s poljskog: p. Andrzej Woko, Jelena VukoviLektura: Marija HarapinGrako ureenje: Boris majgelTisak: GrafocentarDonatori: tovatelji Bojeg Milosra, Faustinum, RKT. upa Marije Majke Crkve, Trnovica - ZagrebBroj je besplatan i izlazi jednom godinjeOvaj broj posveujemo zatitnici upe u Trnovici - Mariji Majci Crkve, Slugama Bojim: Papi Ivanu Pavlu II. i o. Leonu Ivanu Dehonu, teAnelima uvarima


4/72Ljubite jedni druge! Proitaj i daruj drugima

Dgi i ittli, tovtli Bog Milos,dgi i hodosici!

GlasiloLjubite jedni druge! izlazi po sedmi put povodom blagdana Bojeg Milosra, a u godinikada Crkva obiljeava 150. obljetnicu Gospinih ukazanja u Lurdu.

Kako je ovo marijanska godina na razini cijele Cr-kve, posebno je bremenita znaenjem za nau upuu Trnovici, koja je posveena Mariji Majci Crkve.I mi smo 2. listopada 2007. otvorili Godinu MarijeMajke Crkve, a trajat e do 8. prosinca 2008. (blag-dan Bezgrenog Zaea). Ova marijanska godina

je godina posebnih milosti i blagoslova, bremenitaMarijinom majinskom zatitom i zagovorom. Sva-kodnevno zazivamo Njezin majinski blagoslov na

sve nas, upu, Crkvu, domovinu, rijeima molitve:Majko Boja, Majko Crkve, Bezgrena Marijo!Tebi posveujem svoju duu i tijelo. Sve molitve irad, radosti i trpljenja. Sve to jesam i to posjedu-

jem. Spremnoga srca predajem Ti se u okove ljuba-vi! Ostavljam Ti potpunu slobodu da se koristi samnom za izbavljenje ljudi i na pomo svetoj Crkvi,kojoj si Majka. elim od sada initi sve s Tobom, poTebi i za Tebe. Znam da vlastitim snagama nita nemogu. Ti, pak, sve moe to je po volji Tvoga Sina i

uvijek pobjeuje. Uini, dakle, Pomonice vjernihda moja obitelj, upa i cijela domovina buduistinskim kraljevstvom Tvojim i Tvojega Sina.

Amen.I tako postajemo svjesni one prekrasne istine - po Mariji k Isusu! U toj istini promatramo i udo-tvorni lik Isusa Milosrdnog koji se nalazi u naoj upnoj crkvi.Mnoge su se suze isplakale pred reljefom Srca iz kojeg teku zrake Vode i Krvi, znaci pranja,

pratanja i otkupljenja. Pred tim Milosrdnim Srcem mnogi mole i primaju, primivi zahvaljuju,zadobivi Boju milost slave Boga svemogueg, jer od Njega nam dolazi svako dobro.Stoga ovo glasilo, na kojem pieproitaj i daruj drugima, ima za cilj iriti i produbljivati pobo-

nost prema Bojem Milosru po zagovoru svete Faustine, njegove glasnice. Naglasak je stavljeni na irenje pobonosti u ast sluge Bojeg Ivana Pavla II., jer je upravo on obnovio pobonost

prema Milosru Bojem, proglasio blaenom i svetom sestru Faustinu, te zii cil Ckvpoglsio svtkovi Bog Milos dg sks dl, poznatu esto u naemnarodu pod nazivom mali Uskrs ili Bijela nedjelja!I Godina Marije Majke Crkve u naoj upi pod posebnom je zatitom upravo sluge Bojeg IvanaPavla II. Tijekom ove godine odravaju se posebne pobonosti pred Presvetim i to svakog 2. umjesecu kada molimo za proglaenje blaenim i svetim ovog Velikog Pape. Posebna sveanost natu nakanu i bdjenje pred Presvetim, 2. travnja, na treu obljetnicu smrti Sluge Bojeg, predvodite mladi iz zajednice Hrvatske dehonijanske mladei. Godina Marije Majke Crkve pod poseb-

nom je zatitom svetih Anela uvara, stoga je ove godine dnevno neizostavna molitva, kako poobiteljima, tako esto i na svetim Misama i pobonostima: Anele, uvaru, mili, svojom snagomme zakrili



U tom duhu molitve spomenimo kako nam sadanji Sveti Otac, Benedikt XVI., eli dozvati upamet da je svakodnevna molitva pitanje ivota i smrti. Molitva je zadatak, ali i privilegij. Krozmolitvu, iskreno obraenje, Ispovijed i Euharistiju sjedinjujemo se s uskrsnulim Kristom i prima-mo od Njega dar Vjenog ivota. Ova istina o naem otkupljenju je tu, meu nama, sveprisutna,taj dar ivot vjeni - nam je Krist davno darovao, po Kriu i Uskrsnuu. Pitanje je elimo li ga i

kako ga prihvaamo u svom ivotu!

Dragi itatelju, prijatelju, hodoasnie,Ljubite jedni druge! proitajte i darujte dalje! itajte, razmatrajte, molite, zazivajte MilosrdnogIsusa, traite zagovor Marije Majke Crkve, Kraljice nae upe u Trnovici, zagovor svete Fau-stine, te slugu Bojih o. Leona Dehona i Ivana Pavla II. Kad primite proenu milost, podijelite turadost s drugima i s nama u iduem broju.

Iz dubine due elim Vama i sebi da glasilo Ljubite jedni druge! postane sredstvom to veegpouzdanja u Boje Milosre. Neka geslo nae vjere i naih djela postanu rijei ispisane ispod lika

Milosrdnog Isusa, rijei koji je On objavio po svetoj Faustini: Isuse, ja se uzdam u Tebe!I da ne bi bilo zaboravljeno: posebnoj zatiti Bojeg Milosra predajemo one koji su zasluni to

jeLjubite jedni druge ugledao svijetlo dana, a to su: prevoditelji, glavna urednica, dizajner, lektor

i korektor, i naravno dobroinitelji koji su eljeli ostati anonimni. Neka im Gospodin Bog vratistostruko zdravljem due i tijela.

Pozdravlja Vas i blagoslivlja

pater Andrija,

upnik upe Marije Majke Crkvei sv. Maksimilijana Kolbea u Trnovici

in posvete svijeta Bojem Milosru

Boe, Milosrdni Oe, koji si objavio svoju ljubav u svome Sinu Isusu Kristu,a na nas si je izlio u Duhu Svetom, Tjeitelju, danas Ti povjeravamo sudbine svijeta isvakog ovjeka. Sagni se nad nas grenike, ozdravi nau slabost, porazi svako zlo,

uini da svi stanovnici zemlje doive Tvoje Milosreda bi u Tebi, Bogu Jedinom i Trojstvenom, uvijek nalazili izvor nade.

Vjeni Oe, po pregorkoj muci i uskrsnuu svoga Sina,smiluj se nama i cijelome svijetu.

Amen.

Ivan Pavao II.



Svt Fsti

Sestra Marija Faustina Kowalska jedna je odnajpoznatijih svetica Katolike Crkve dananjihdana. Po njoj je Isus Krist objavio svijetu veliku

poruku Bojeg Milosra.

Sveta Faustina, krsnim imenom Helena, roena je25. kolovoza 1905. godine u mjestu Glogowiec uPoljskoj. Odrasla je u siromanoj obitelji kao tre-e od desetoro djece. Ve kao dijete osjea velikuljubav prema Gospodinu i u njoj sazrijeva eljasluiti Mu. Gospodnji poziv bio je vrlo snaan.

Nakon vizije koju je doivjela, Krista koji pati,

odgovara na Njegov poziv i 1. kolovoza 1925.godine ulazi u zajednicu sestara Majke Boje odMilosra. Uzima redovniko ime Marija Faustina.

Kao redovnica nastojala je sluiti blinjem u lju-bavi, a napose ispuniti svaku elju Gospodinu iz-vravajui revno i najmanje zadatke koje je imala

u redovnikoj zajednici. Njezin ivot bio je Bogu neizmjerno dragocjen. Obdario ju jeneobi-nim darovima: objavama, vienjima, darom bilokacije, pronicanja u ljudske due, prorotva

Njezin odnos prema Bogu, Djevici Mariji, Anelima i svetima, prema duama u istilitu bioje iznimno snaan i iv. Pristala je izvriti posebnu misiju koju joj je Krist, Milosrdni Gospodinnamijenio - ispunila je ulogu posrednika izmeu Boga i ovjeka, izmeu Milosra i grenika.Osnovna zadaa koju je imala izvriti bila je neprestano podsjeati svijet na istinu objavljenu uSvetom pismu, istinu o Bojoj ljubavi prema svakom ovjeku, navijetati Boje Milosre svi-ma, osobito grenicima i zalagati se za osnivanje redovnike zajednice i zajednice koja e pro-micati otajstvo Bojeg Milosra. Upoznala nas je s pobonou u ast Bojeg Milosra (osobitos Devetnicom u ast Bojeg Milosra od Velikog petka do Svetkovine Bojeg Milosra), sKrunicom Bojem Milosru i omoguila ispunjenje Bojeg nauma da se proglasi svetkovinaBojeg Milosra na prvu nedjelju po Uskrsu. Po svetoj Faustini svijet je upoznao Gospodinovuvolju, a na nama je sada da je izvravamo. Od neizrecive pomoi u prihvaanju Njegove volje

je i Dnevnikkojeg je sveta Faustina pisala posljednje etiri godine svog ivota. Dnevnik jeneiscrpno blago za sve one koji ele ivjeti po volji Bojoj, vrelo nadahnua, putokaz koji nasusmjerava Bogu.

Dana 5. listopada 1938. godine u Krakowu, sestra Marija Faustina umire od tuberkuloze, aIvan Pavao II. proglaava je 1993. blaenom., a potom, jubilarne 2000. godine, svetom.



Liti st svt Fsti

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!Oe nebeski, Boe, smiluj nam se!Sine, Otkupitelju svijeta, Boe, smiluj nam se!Due Sveti, Boe, smiluj nam se!Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!Sveta Faustino, ivi svjedoe milosrdnog Nebeskog Oca .. moli z s!Sveta Faustino, ponizna slubenice Isusa Utjelovljenog Milosra,Sveta Faustino, posluno orue Duha Posvetitelja,Sveta Faustino, pouzdana keri Majke Milosra,Sveta Faustino, posrednice poruke o Bojem Milosru,Sveta Faustino, vjerna tajnice rijei Isusa Milosrdnog,Sveta Faustino, kljuarice Boga bogatog milosrem,

Sveta Faustino, dare Boji za itav svijet,Sveta Faustino, koja si uoavala Boju dobrotu u svakom stvorenju,Sveta Faustino, koja velia Boga u otajstvu Njegova Utjelovljenja,Sveta Faustino, sudionice Gospodinove Muke i Uskrsnua,Sveta Faustino, predvoditeljice na Isusovom Krinom putu,Sveta Faustino, koja si susretala Isusa u svetim sakramentima,Sveta Faustino, sjedinjena sa Zarunikom u svojoj dui,Sveta Faustino, oarana milosrem Boga u ivotu Blaene Djevice Marije,Sveta Faustino, koja ljubi Crkvu Mistino Tijelo Kristovo,Sveta Faustino, jaka pravom vjerom,Sveta Faustino, ustrajna neslomljivom nadom,

Sveta Faustino, gorua vruom ljubavlju,Sveta Faustino, lijepa istinitom poniznou,Sveta Faustino, jednostavna djetinjim pouzdanjem,Sveta Faustino, uzore vrenja volje Boje,Sveta Faustino, primjeru portvovne slube,Sveta Faustino, uvarice sveenikih i redovnikih dua,Sveta Faustino, zatito mladih i dua male djece pred Zlim,Sveta Faustino, nado palih i oajavajuih dua,Sveta Faustino, jakosti bolesnika i trpeih,Sveta Faustino, koja jaa pouzdanje u srcima umiruih,Sveta Faustino, rtvo za grenike,Sveta Faustino, zabrinuta za spasenje svih ljudi,

Sveta Faustino, posrednice dua u istilitu,Sveta Faustino, koja moli Milosre Boje za cijeli svijet,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine.Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

Moli za nas sveta Faustino, da ivotom i rijeima navijetamo divna djela i poruku Bojeg Milosra.

Pomolimo se!

Milosrdni Boe, primi nau zahvalu za dar ivota i djelo svete Faustine i po njezinu zagovoru pomozi namrasti u nadi prema Tebi i milosru spram blinjih.Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.



Molitv Pp Iv Pvl II. svto ssti Fstii

Sveta Faustino, Boji dare naem vremenu, dare za cijelu Crkvu, isprosi nam da mognemo shvatiti

dubinu Bojeg Milosra i pomozi nam da ga osobno doivimo i svjedoimo naoj brai. Tvoja porukasvjetlosti i ufanja neka se iri po itavom svijetu, neka vodi grenike na obraenje, neka ublaava svae i

mrnju, neka daruje svim narodima snagu za djelatnu ljubav i meusobnu solidarnost. Mi, danaspromatrajui zajedno s tobom lice Krista Uskrsloga ponavljamo tvoje rijei pune povjerenja i pouzdanja:

Iss, s zdm Tb!

Molitv svt sst Fsti Bom Milos

Toliko esto kao to diu moje grudi, toliko esto kao to bije moje srce, toliko esto kao to krv pulsira

mojim tijelom, toliko tisua puta slavim Tvoje Milosre, o Presveto Trojstvo. elim se sva pretvoriti u

Tvoje Milosre da bih tako bila iva Tvoja slika. O, Gospodine, ovo najvee Boje svojstvo,

Tvoje neizmjereno Milosre, neka dospije do mog blinjeg

kroz moje srce i moju duu.

Pomozi mi, o Gospodine, d mo oi gld milosdo, da nikada ne sumnjiim i ne sudim po

vanjtini, nego spoznajem to je lijepo u duama mojih blinjih i pomaem im.

Pomozi mi, d mo sl bd milosdo, da budem naklonjena potrebama mojih blinjih, da moje

ui ne ostanu ravnodune za boli i alopojke blinjih.

Pomozi mi, Gospodine, d mo zik bd milosd, da nikad prezirno ne govorim o svojimblinjima, nego da za svakog imam rije utjehe i pratanja.

Pomozi mi, Gospodine, d mo k bd milosd i p dobih dl, da svojim blinjima inim

samo dobro, a tee i munije poslove uzimam na sebe.

Pomozi mi, d mo og bd milosd, da mojim blinjima ure uvijek u pomo i svladavaju

vlastitu iznemoglost i umornost. Moj pravi odmor neka je u slubi blinjima.

Pomozi mi, Gospodine, d mo sc bd milosdo, da osjeam sve patnje blinjeg, da nikom ne

uskratim svoje srce, da iskreno susreem i one za koje znam da e zloupotrijebiti moju dobrotu.

Ja sama zatvorit u se u Srce Milosrdnog Isusa.

O vlastitim patnjama utjet u.O, moj Gospodine, neka Tvoje Milosre poiva u mom srcu.

Ti Sam zapovijeda mi da se vjebam u tri stupnja milosra:

Prvo: milosdo dlo svake vrste.

Drugo: milosd i to djelom ne mogu izvriti neka se ostvari rijeima.

Tree: molitv to ne mogu ostvariti ni djelom niti milosrdnom rijeju,

to uvijek mogu molitvom.

Moju molitvu proirujem tamo, kamo ne mogu dospjeti tjelesno.

O, mo Iss, pomii m Sb, Ti sv mo.

(Dn. 163)



DeVeTnICa BOjeM MILOSru

Ja elim, da ti vodi due za vrijeme devet dana izvoru Mojeg Milosra, da bi crpile snagu, utjehu isvekolike milosti to su im potrebne za muku ivota, a posebno u asu smrti. Svakog dana Mojem Srcu

privodit e drugu grupu dua i uranjati ih u more Mojeg Milosra. A Ja u voditi sve te due u kuu Mojeg

Oca. Tu djelatnost e obavljati u ovom i u buduem ivotu. Ja neu nita uskratiti nijednoj dui, koju tiprivodi izvoru Mojeg Milosra. Ti e moliti Mojeg Oca svaki dan za milost tim duama, po Mojoj gorkojmuci (Dn. 1209)

Pvi d: Privedi Mi danas cijelo ovjeanstvo, ali posebno sve grenike i uroni ih u more MojegMilosra. Time Me tjei u Mojoj gorkoj alosti, u koju Me utapa gubitak dua.

Dgi d: Danas Mi privedi, sve due sveenika i redovnikih osoba i uroni ih u Moje neistraivoMilosre. One su Mi dale snagu podnijeti gorku muku. Po njima kao kroz kanale, izlijeva se Moje Milo-sre na ovjeanstvo.

Ti d: Danas Mi dovedi sve pobone i vjerne due i uroni ih u more Mojeg Milosra. Te su Me dueutjeile na Putu kria. One su bile kapi okrepe u moru gorine.

tvti d: Danas Mi dovedi pogane i one koji Me jo ne poznaju. I na njih sam mislio za vrijeme Mojegorke muke. Njihova budua marljivost tjeila je Moje Srce. Uroni ih u more Mojeg Milosra.

Pti d: Danas Mi dovedi due heretika i odmetnika i uroni ih u more Mojeg Milosra. U gorkimmukama oni razdiru Moje Tijelo i Moje Srce to je Moja Crkva. Kad se vrate u jedinstvo Crkve, onda ezacijeliti Moje rane i time e ublaiti Moje muke.

sti d: Danas Mi dovedi tihe i ponizne due i takoer one male djece i uroni ih u Moje Milosre. Tedue imaju velike slinosti s mojim Srcem. One Me hrabre u mojim gorkim mukama smrti. Promatramih kao Moje anele na zemlji to uvaju Moje oltare. Na njih izlijevam rijeke milosti. Moje milosti moe

prihvatiti samo ponizna dua. Poniznim duama darivam svoje povjerenje.

Sdmi d: Danas Mi dovedi due koje posebno aste i slave Moje Milosre i uroni ih u Moje Milosre.Te su due najee oplakivale moju muku i one su najdublje prodrle u moj Duh. One su ivo ogledaloMojeg Milosrdnog Srca. Te due svijetlit e u buduem ivotu posebnom svjetlou. Ni jedna od njih nee

potpasti ognju paklenom. U asu smrti posebno u se brinuti za svaku od njih.

Osmi d: Danas Mi dovedi one due, koje su u tamnici istilita i uroni ih u bezdan Mojeg Milosra.

Neka rijeke Moje Krvi ohlade njihov oganj. Te due posebno ljubim. One ostvaruju zadovoljtinu Mojojpravednosti. U tvojoj je moi donijeti im olakanje. Uzmi iz blaga Moje Crkve sve oproste i rtvuj se zanjih O, kad bi poznavala njihove muke, neprestano bi davala duhovnu milostinju za njih i odnosilanjihov dug Mojoj pravednosti.

Dvti d: Danas Mi privedi ohladnjele due i uroni ih u ponor Mojeg Milosra. Te due najbolnijeranjavaju Moje Srce. U Maslinskom vrtu Moja je dua doivjela najvee gaenje od jedne (jedine)ohladnjele due. Hladne due bile su razlogom Mojim rijeima: Oe, ukloni taj kale (ali samo) ako je to

Tvoja volja. Njihovo posljednje sidro spasenja jest bijeg Mojem Milosru.



Kic Bom Milos

Znak kria: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Na prva tri zrnca:Oe na... Zdravo Marijo... Vjerujem u Boga Oca...

Slijedi pet desetica. Svaku deseticu zapoinjemo (na velika zrnca):Vjeni Oe, prikazujem Ti Tijelo i Krv, duu i boanstvo Tvoga preljubljenog Sina, Gospodina naegaIsusa Krista, kao zadovoljtinu za nae grijehe i grijehe cijeloga svijeta.

Na mala zrnca (10):Po pregorkoj Muci Isusovoj, smiluj se nama i cijelome svijetu.

Nakon pete desetice doda se (3):Sveti Boe, sveti jaki Boe, sveti besmrtni Boe,smiluj se nama i cijelome svijetu.

Sasvim na kraju:O, Krvi i Vodo to potekoste iz Srca Isusova kao izvor Milosra za nas,

ja se uzdam u Tebe!Marijo, Majko Milosra, moli za nas!Isuse, ja se uzdam u Tebe! (3).Smiluj se nama i cijelome svijetu, Gospodine!

Liti (zzivi) Bom Milos

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!Oe nebeski, Boe, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Boe, smiluj nam se!Due Sveti, Boe, smiluj nam se!Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj nam se.

Milosre Boje, to izlazi iz krila Oeva, s zdm Tb!Milosre Boje, Ti najvea Boja osobitosti,Milosre Boje, Ti neshvatljiva Tajno,Milosre Boje, Izvore to izlazi iz Tajne Presvetoga Trojstva,Milosre Boje, neistraivo razumom ljudi i Anela,Milosre Boje, iz kojeg tee sav ivot i srea,Milosre Boje, vie od Neba,Milosre Boje, Izvore uda i tajni,Milosre Boje, to obuhvaa Svemir,

Milosre Boje, dolo na svijet u osobi utjelovljene Rijei,Milosre Boje, to izlazi iz otvorene Rane Srca Isusova,Milosre Boje, to se za nas nalazi u Srcu Isusovu, a posebno za grenike,Milosre Boje, neistraivo u uspostavi Presvete Hostije,Milosre Boje, u osnivanju svete Crkve,Milosre Boje, u sakramentu svetoga Krtenja,Milosre Boje, u naem opravdanju po Isusu Kristu,Milosre Boje, to nas posebno obuzima u asu nae smrti,Milosre Boje, to nam poklanja Vjeni ivot,Milosre Boje, to je uz nas u svakom trenutku naega ivota,Milosre Boje, to nas zatiuje od vatre pakla,Milosre Boje, u obraenju okorjelih grenika,

Milosre Boje, uenje Anela i neshvatljivo svetima,Milosre Boje, neistraivo u svim Bojim tajnama,Milosre Boje, to nas podie iz sve bijede,



Milosre Boje, Izvore nae sree i radosti,Milosre Boje, to nas poziva iz nitavila u ivot,Milosre Boje, to obuhvaa sva djela Njegovih ruku,Milosre Boje, to kruni sve to jest i to e biti,Milosre Boje, u koje smo svi uronjeni,Milosre Boje, slatka utjeho izmuenih srdaca,

Milosre Boje, jedina nado oajnih dua,Milosre Boje, odmore srdaca, mire usred uasa,Milosre Boje, sreo i zanose svetih dua,Milosre Boje, to budi pouzdanje usprkos beznadnosti,

Jaganje Boji, koji si iskazao najvee Milosre u spasenju svijeta na Kriu, oprosti nam Gospodine.Jaganje Boji, koji se Milosrdno rtvuje na svakoj svetoj Misi, uslii nas Gospodine.Jaganje Boji, koji nam oprata grijehe, smiluj nam se.

O neshvatljivo i neistraivo Boje Milosre... smiluj se nama i cijelome svijetu!

Pomolimo se:O, Vjeni Boe, ije je Milosre neistraivo i ije je blago smilovanja neiscrpivo, milosno pogledaj nanas i umnoi u nama Tvoje Milosre da u tekim vremenima ne oajavamo i ne budemo obeshrabreni,nego se predamo s velikim povjerenjem u Tvoju svetu volju, koja je sama ljubav i smilovanje. Amen.

(...) Kad god uje otkucavanje treeg sata, (...) uroniposve u Moje Milosre proslavljajui ga i hvalei(...). U ovom asu moe izmoliti sve za sebe i zadruge... (Dn. 1572).

Neprestano moli Krunicu (Bojem Milosru) koju

sam te nauio. Ma tko god je bude molio, doivjete u svom smrtnom asu Moje veliko Milosre.Sveenici e ga pruati grenicima kao posljednjesidro spasa. Ukoliko bi bio najokorjeliji grenik -

ako samo jednom izmoli tu Krunicu, dobit e milostMog beskrajnog Milosra. Neshvatljive milosti

podijelit u onim duama, koje poklone povjerenjeMojem Milosru. (Dn. 687).

(...) U svakoj dui ostvarujem djelo milosra. tovei grenik, to vee pravo na Moje Milosre. Nadsvakim djelom Mojih ruku jest Moje Milosre. Tkose pouzdaje u Moje Milosre nee se izgubiti, jersve njegove stvari su Moje, a njegovi neprijateljirazbijaju se o podnoje Mojih nogu. (Dn. 723).

Svaku duu, koja moli tu Krunicu, branit u uasu smrti kao Svoju ast. I kad drugi tako molekod umirueg, primit e obeani oprost. Kad seova molitva moli kod umirueg ublauje se Bojasrdba i neiscrpivo Milosre obuzima duu. DubineMojeg Milosra pokreu se bolnim mukama MojegSina. (Dn. 811).

O, kakve u velike milosti podijeliti duama kojee moliti ovu Krunicu. Sredite Mojeg Milosra

pokree se za one koji mole ovu molitvu. Zapiiove rijei, Moja keri, propovijedaj svijetu MojeMilosre. Neka cijelo ovjeanstvo upozna Mojeneiscrpivo Milosre. To je znak konanog vremena.Zatim dolazi Dan pravednosti. Dokle je jo vrijeme,

neka se utjeu izvoru Mojeg Milosra. Neka koristeKrv i Vodu to je za njih tekla. (Dn. 848).

Reci duama, neka ne postavljaju nikakav bedemu svojim srcima prema Mojem Milosru, jer onoeli djelovati u njima. Moje Milosre djeluje usvim srcima koja otvore svoja vrata za njega. Kakogrenik, tako i pravednik treba Moje Milosre.Obraenje, kao i ustrajnost u njemu, milost je MojegMilosra. (Dn. 1577).

Due, koje tee savrenosti, posebno trebajuslaviti Moje Milosre, jer punina milosti, koju imdarujem, teku iz Mojeg Milosra. Ja elim, da se tedue odlikuju neogranienim povjerenjem u MojeMilosre. Ja sm bavim se posveenjem takvihdua. Sve u im dati to im je potrebno za njihovo

posveenje. Iz Mojeg Milosra crpe se milosti samojednom posudom - a to je povjerenje. to se viedua pouzdaje, to ga ona vie dobiva. Due, koje

se bezgranino pouzdaju, Meni su velika radost,jer u takve due izlijevam sva Moja blaga milosti.Raduje me to, to one puno trae, jer je Moja elja

puno davati, i to vrlo puno. alosti Me naprotiv kad

due malo trae i suavaju svoje srce. (Dn. 1578).

IzDnevnika... Posl to Ti Iss govoi po svto Fstii



Pouka dui...

Poizost - ksk kpost i izvo ostlih kposti

Najtea bolest koja stanuje u ljudskom srcu je oholost. Oholost je tenja za ostvarivanjem svojih ambicijai sebinih ljubavi, odnosno, tenja zauzeti vanije mjesto nego to ovjeku pripada.

Poniznost je krepost, koju, naalost, sve manje poznajemo, priznajemo i prakticiramo. tovie, ona nijevoljena. esto se susreemo s karikaturom poniznosti. Gleda se na nju kao na kompleks manje vrijednosti.Ponizan ovjek nije onaj koji tvrdi da su svi ljudi bolji od njega i da je on najvei grenik. Ponizan ovjeknije ni onaj koji smatra da nije za nita, niti onaj koji izbjegava bilo kakvu odgovornost, naputa zadatkekoji su mu dani, jer im nije dorastao. Kompleks manje vrijednosti nije znaajka poniznosti, ve oholosti.Danas ljudi esto smatraju poniznim ovjekom onoga kojeg se moe poslati po ibice, odnosno, ovjekakoji se ne brani, ve ivi evaneoski ideal: Ako te netko udari po lijevom obrazu, okreni mu drugi.

Nije to poniznost, to je karikatura poniznosti.

Poniznost se vrlo esto pogreno shvaa kao priznanje svoje grenosti. Moramo, pak, jasno rei da Kristnikada nije uinio nikakav grijeh, a ipak nam kae: uit od m, sm blg i poiz sc. IMajka je Boja bila ponizna, a bila je bez grijeha

Poizost vlik i svt vidost. O sg i lpot.

Dva su razloga tenje ovjekove due zaponiznou.Prvi je ovisnost o Bogu koji je na Stvoritelj.

Sve to imamo, sva dobra koja posjedujemo, odNjega dolaze. Ponizan ovjek otkriva istinu kojuponavlja sveti Pavao: to li ima, a to nisi pri-mio? Ako si, dakle, primio, to se ponosi kaoda nisi primio? (1 Kor 4, 7)

Ponizan ovjek pronalazi svoje vlastito mje-sto, neponovljivo, jedinstveno, koje mu je Bogodredio u povijesti stvaranja. Ponizan ovjekzna gdje mu je mjesto i koji mu je zadatak naovom svijetu, u obitelji. Ponizan ovjek zna tko

je pred Bogom i da mu je Bog potreban.U tom kontekstu poniznost se u nama javlja kaovelika osjetljivost na svako dobro koje dolazi

od Boga u svemu to nas okruuje. Treba, da-kle, otkriti da je svaki od nas u Bojim oima

savreno djelo, vrednije od svega to je stvorio.

Svaki od nas, bilo onaj koji je tek zaet u utrobi majke, onaj koji e ivjeti pod srcem majke, moda samodva dana, bilo stogodinji djed, onaj vrlo inteligentan ili s posebnim potrebama, narkoman ili koji umireod side, onaj koji je bio na mjesecu ili na Sjevernom polu svi smo mi od Boga stvoreni, na Boju sliku i

priliku. Mi smo iko smog Bog. I u tome je naa veliina. To pod svaku cijenu trebamo uvidjeti.

Poznavatelj umjetnina, prilazei nekom djelu, prije svega pokuava otkriti tko mu je autor. Ako je rije odjelu nekog velikog majstora, on ga prihvaa s velikim oduevljenjem; djelo ima vrijednost Jer, autormu je poznatStoga smo i mi vrlo vani, jer smo djelo samog Boga. I u tome je tajna naeg dostojanstva. Slika Boja u

nama temelj je nae poniznosti. Svijest o tome tko smo, doputa nam uvidjeti svoje mjesto u velikoj ga-leriji Bojih djela koje nam pripada za Vjenost! Poniznost je otkrivanje svog dostojanstva pred Bogom.Poniznost je svijest da sam Boje djelo i Njegova slika.



Zato poniznost predstavljena u duhu Evanelja ne iskljuuje ponos. Otac i majka mogu se diiti svojimdjetetom, svojim djelom odgoja, djelom velikog i poznatog ovjeka. Tako i ovjek moe biti ponosan nasvoja postignua, na svoje darove (talente) koje posjeduje. Poniznost je ponosna, a ne ohola. Poniznost sene nadima. Poniznost odluuje o ljudskoj srei, jer se raduje mjestom koje mu je darovao Bog. Ponizan seovjek umije radovati zbog darova koje je od Boga primio. Poniznost je, dakle, Istina i veliko prihvaanjesamog sebe.

Drugi razlog za ivot u poniznosti je svijest o vlastitoj grenosti. esto primjeujemo da smo pokvarili Bo-ju sliku u sebi. Sliku koju smo primili po roenju. esto prepoznajemo svoje slabosti u slabostima svojihroditelja, otkrivamo svoje vlastite grijehe. A grijeh je taj koji naruava Boju sliku u nama. Na nau sreu,zahvaljujui Bojoj milosti, ta se izoblienost moe ispraviti. Postoji nada da e sva ta izoblienost

biti ispravljena. Ako ne na ovoj zemlji, onda u Bojoj radionici koja se zove istilite. Jao onome koji bizapoeo graditi poniznost zbrajajui grijehe i traei svoje slabosti. Takav nikad nee postati ponizan,

jer se nee uvidjeti u Istini. Okretat e se oko sebe, a ne oko Boga kojem treba zahvaljivati za primljenedarove. Onaj koji bira takav put jednog e se dana i zamrziti, tovie, ubrzat e dolazak svoje smrti.

Poizost lzimo pd Bogom, gldi ngov dobot i lbv

Koji su plodovi poniznosti?Prvenstveno dost. Radost zbog bogatstva koje je Bog poloio u nae ruke. To je razlog to ponizanovjek kroz svijet ide s osmijehom na licu. Osmijeh mu ne moe oduzeti nitko i nita, niti grijeh niti sla-

bosti On se nee uplaiti zbog izobliene Boje slike u njemu, jer se ona moe ispraviti Ponizan seovjek, nadalje, otv Bog. Bog prezire ohole, a blagoslivlja ponizne. Onaj koji vidi koliko prima odStvoritelja, zna za primljeno zahvaljivati. Oholost zatvara ljudsko srce. Bog ne dariva milosti onima kojisu oholi.Trei plod poniznosti je mi. Ponizan ovjek ostaje miran i u situaciji neuspjeha i u trenucima ponienja.

Ne ulazi u konikt s okruenjem, zna popustiti i zna da borba za prvo mjesto traje vrlo kratko. Na prvimmjestima koja su ustanovili ljudi, ne moe se dugo sjediti. Mjesto koje odredi Bog je sigurno.

Kko postii kpost poizosti?

Prije svega treba otkriti veliinu darova koje primamo od Boga. Svaki bi od nas trebao nainiti ispit savjest,ne samo ispitati to smo krivo uinili, ve i to smo od Boga primili, po pitanju talenata koje smo duniumnaati. Za sve darove, za primljena bogatstva trebamo zahvaljivati. Svaki je ovjek neponovljivo Bojedjelo. Prosuujui druge nastojmo uvijek prvo otkriti to je u njima dobro, a tek onda to je loe. U razgo-voru pokuajmo uvijek u njima prepoznati izvanrednu sliku Boju.

Najbri put do poniznosti je po molitvi, zahvaljivanju i pratanju.Ohol ovjek ne zna moliti, on ne zahvaljuje i ne zna pratati. Uz to otkrivamo da je evaneoska kola

poniznosti molitv. ovjek koji zna Boga moliti, koji zna Bogu zahvaljivati i zna Boga moliti za opro-tenje ponizan je ovjek. Stoga je vjernost redovitoj molitvi znak da u srcu nije zavladala oholost.

Poizost tml klt po

ovjeka koji zna zahvaljivati, moliti, pratati svi doekuju radosno. Drutveni ivot nam je toliko teak,jer je nestalo poniznosti.

Tko danas jo moli?Tko danas jo zahvaljuje?Tko danas istinski od srca oprata i moli za oprotenje?eli li znati ima li u tvom srcu poniznosti, odgovori samo na pitanja:za koga sam i to molio, komu sam

za neto zahvalio, komu sam od srca oprostio.

Djevice premudra, moli za nas!



Pouka dui...

Oholost

Ohol je onaj koji je tat, koji trai asti, koji hlepiza veliinom, ljubomoran je na druge, drzak, na-puhana pogleda, bahati bogata koji se razmeesvojom raskoi, licemjer koji ini sve da bude vi-en, onaj koji se pouzdaje u svoju navodnu pra-vednost i prezire druge. Ima i onih koji su doseglivrhunac oholosti umiljaju sebi da su jednakiBogu, ne vole dobronamjerne prijekore i odvtim poizost, drsko grijee i smiju se Bojimslugama i Bojim obeanjima.

Tko podlg oholosti ztv s milosti i vi,

slijep je vlastitom krivnjom i ne moe nai Mudro-sti koja ga zove na obraenje.Tko se drui s oholicom postaje joj slian.

Rodoslovlje obitelji oholosti glasi ovako:prababa je sebeljublje,

a njezina djeca su oholost i sjetilnost.Prvo dijete oholosti je tatina, blago stvorenje,ali pomalo ludo;drugo dijete je astohleplje, nemirno bie, jer elida ga svi aste;tree dijete je pohlepa za vlau, nee se nikome

pokoravati i hoe biti nad svima, pravi je avaou obitelji, pred njim nitko nije siguran. Svi imajuzajedniku obiteljsku crtu, da preko mjere i neu-redno tee da se pokau, da pokuaju i poduzmuvie nego to mogu i jesu.

Osobita je oznaka oholosti, samodopadnost, kojasama sebe oboava i sve sebi pripisuje. Oholost je,nadalje, osjetljiva, jer se uzrujava kod svakog ne-

priznanja, kod svake sumnje i ukora, kod svakogzapostavljanja. Nijedna biljka nije tako osjetljiva

kao oholost za svoju ast. Misli da ima u punoj

mjeri sve emu se ljudi dive. Voli prigovarati i kri-tizirati ive i mrtve.

Oholost se zna nadimati do poluboanstva. Oholovjek misli da zna sve i misli da ga nitko ne moe

pouiti. Takvi polubogovi nisu rijetki u svijetu.nvi ih im m oim koi m i zCkv i z Bog.

Oholosti ima raznih: vladalaka, podanika, ple-menitaka, prosjaka, uenjaka, seljaka Pro-irila se kao kuga po svijetu otkad je stara zmijazapisala naim roditeljima u knjigu ivota:Bit e te kao bogovi!

Poizost

Poniznost se ba protivi svemu tome. Njezina je bakaumjerenost, a majka joj je skromnost. Poizost bl- i mi sv d podvig oholosti, tenjuza slavom i priznanjem i nedoputenom neovisnou.Ona tei za pohvalnim omalovaavanjem same sebeu sebi i pred drugima; misli o sebi skromno i voli kaddrugi o njoj tako misle i govore; izbjegava ast, uti osebi, strpljivo i veselo podnosi ponienja; ne ispria-va se go s poiz iskim pizm svoslbosti i gosti, tmo gd tb, osobito ispo-vdoici. Njezino je junano i glavno djelo, ljubav

prema ponienjima.

Uiteljica, odgojiteljica, savjetnica i uvjet poniznostije spoznaja samog sebe. Ovakva spoznaja pokazuje iui ovjeka, da sve dobro to ima i to ini je Bojidar i Boje djelo i da sam ne moe nita, nego grijeiti.Kada ovo znamo, onda lake shvaamo sve to radi

ponizna dua, razumijemo bolje i samu njenu tenjuza ponienjem.S, d i tml poizosti ispvo i zmoshv smog sb.

OHOLOST | POnIZnOST



Iz Dnevnika o poizosti

(1779) neka Te krase tri kreposti: poizost, isto i k lbvi. Ne ini vie od onog to jatraim od tebe i uzmi sve to ti prua Moja ruka. Nastoj ivjeti u sabranosti, da bi mogla uti Moj glaskoji je tako tih, da ga mogu uti samo one due koje ive sabrano

(1701) Nikad se ne pozivaj na pravo. Podnosi sve to te susretne, mirno i strpljivo. n bi s kdsi do posti. Pusti druge slaviti pobjede. Ne prestani biti dobrom, kad zamijeti da se tvojadobrota iskoritava. Budi zahvalna za najmanju milost, jer zahvalnost Me prisiljava darivati ti novemilosti.

(1624) s dubokim predanjem u Boju volju. Sv pihvtiti to mi On poalje.

(1602) Rijeke Moje milosti preplavljuju ponizne due. Ohole su uvijek u siromatvu i bijedi, jer se Mojamilost okree od njih te ide poniznim duama.

(1597) Blgo e pobijediti.

(1503) Upoznala sam da Isus ne doputa lutati dui koja je s Njim.

(1502) Nita mi ne znai kad ponekad naiem na miljenje da sam ohola. Ali znam, d posdb ldi

vidi zlog dlov.(1436) O poniznosti, ti najdragocjenija kreposti, imaju te samo rijetke due

(1306) Ona je mona, utjee na sudbinu cijeloga svijeta. Ima malo dua koje su dboko ponizne.

(1293) Kad ne bi bilo tih malih nesavrenosti, ne bi dola Meni Z, koliko god sto dolziMi, poiz s i moli z opot, j izlivm pkomo milost tvo d

(1049) Izvanredno sam sretna, premda sam najmanja. Ali ne bih eljela nita mijenjati od onog to mi jeBog dao. ak ni sa seranima ne bih se eljela zamijeniti

(1021) Imam veliku elju skriti se. ll bih tko ivti ko d m op m ovd

(786) Nita ne poduzimaj u svoju obranu. Sve ponizno podnosi. Sam Bog e te braniti

(758) shvatila sam da nije dostatno vjebati se u jednostavnim krepostima(593) O, moj Isuse, nema nita bolje za duu nego ponienje. U preziru se krije tajna sree Poniznadua ne gradi na sebi samoj, nego svo povjerenje stavlja u Boga. Poniznu duu brani Bog i povjerljiv je snjenim poslovima.

(573) Ne boj se nieg. Ja sam s tobom. Ove stvari su u Mojoj ruci i ja u ih ostvariti po Svom milosru.Moo voli mo s it spotiviti.

(538) samozatajnosti i naklonosti za poniznou. Ona, koja se najvie istie u ovoj kreposti, bit eprikladna voditi druge

(512) Ti si mi velika radost, tvoja ljubav i tvoja poniznost

(253) Nikada osuivati nekoga. Z dg imti blgo oko, z sb stogo. Sv povzti s Bogom i uvlastitim oima sebe drati za ono to jesam najvea bijeda i najvee nitavilo. U trpljenju ostati strplji -va i mirna, u sigurnosti da e s vremenom sve proi

(182) Spoznadoh da neke osobe imaju poseban dar druge optereivati

(144) Ipak stroga Isusova opomena izazvala je u mojoj dui duboku poniznost Ponekad sam se zami-slila nad Njegovom hrabrou i Njegovom poniznou.

(115) Dua, koja je izdrala (ove) patnje, posjeduje duboku poniznost.

(113) Tri rijei dui koja tei svetosti: bzvt iskost i otvoost, poizost, poslost.(55) n smit izbgvti dh, ali trebate uvijek o svemu izvijestiti ispovjednika. Ukolikospoznate da su nutarnja nadahnua od koristi to slijedite i ne zanemarujte

Ukoliko se ta nadahnua ne slau s vjerom i duhom Crkve, odmah odbiti jer to dolazi od zla duha.Ukoliko ta nadahnua nemaju nikakvog opeg odnosa prema duama, a posebno prema njihovom spase-nju, nemojte ih uzeti srcu i ne poklanjajte im nikakvu posebnu panju.


16/72Ljubitejedni druge! Proitaj i daruj drugima

Pouka dui...

Molitv svtom Ki

O, sveti Kriu,Na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, Premilosrdni moj Gospodin!

Uzdiem pogled Tebi i vapijem:Spasi me!

Neka avli to probodoe ruke i noge moga Spasitelja,razapnu sve grijehe i zloe to ih uinih protiv Ljubavi i protiv svoga blinjeg.

Raskajana srca i lica oblivena suzama,razapinjem svoju oholost da uskrsne na poniznost,

svoju krtost da uskrsne na sebedarje i dobrohotnost;razapinjem bludnost da uskrsne na istou srca, due i tijela,

neumjerenost da uskrsne na suzdranost;razapinjem zavist i srditost da uskrsnu na ljubav,

lijenost da uskrsne na gorljivost!O, sveti Kriu,

Daj mi po Tebi zasluiti Vjenost!Amen!

(jfm)



Zmi sc- ili o podlig km

to se to dogaa u ovjeku prije nego sagrijei? Koliku odgovornost snosi za grijeh? Kako razot-

kriti prve simptome podlijeganja zlu i kako mu se na vrijeme suprotstaviti?Prema iskustvima uitelja duhovnog ivota iz

prvih stoljea, koji se temelje na vlastitom do-ivljaju i promatranju drugih osoba, neprestanose ponavlja povijest iz prvih glava Knjige Po-stanka. Svatko od nas posjeduje raj u liku vlasti-

tog srca i svatko doivljava iskustvo zmije kojaprodire u srce samo zato da bi zavodila. Zmijauzima lik zle misli. Izvor i poetak svakog gri-

jeha nalazi se u mislima tvrdili su jednoglasno

ranokranski oci unutarnjeg ivota. Oni su srcetakoer usporeivali s obeanom zemljom, ukoju neprijatelji zabijaju svoja koplja, odnosno

zle misli. Te putene, avolske i neiste misli nemogu potjecati izravno iz srca, jer je ono proi-zilo od samog Boga. Dakle, one do nas dolazeizvana. Preciznije govorei, nisu to misli kaotakve, nego prije stanovite predodbe ili sceneuz koje se vezuje ideja poinjenja kakva zla.Sv. Maksim Ispovjedalac, veliki teolog i mistiks prijelaza iz 6. u 7. stoljee ilustrira to stanje

stvari primjerima iz svakodnevnog ivota. Evo,naa sposobnost miljenja nije neto loe, a ni sama misao nije zla. ena nije zlo, a nije zlo nitirazmiljanje o eni; ipak predoavanje ene u mukarevu umu rijetko ostaje istim. Novac i vinonisu zli, ali lako mogu postati uzrokom pada. Budui da zle misli dolaze izvana i nisu u prirodi naesposobnosti miljenja, ne prodiru one u nae srce drugaije doli postupno i polako. Oci nabrajaju

barem pet etapa tog procesa:

1. u potk s vl sgsti

To je prva predodba, prva ideja, prvi impuls. Evo, lakomac ugleda novac i javlja mu se sljedeasugestija: mogao bih ga odnijeti i sakriti. Slino se dogaa u sluaju putenih predodbi. Ipak, jo

ne donosimo nikakvu odluku; jednostavno primjeujemo da se pred nama pojavljuje mogunostpoinjenja zla i da ono posjeduje primamljiv oblik. Za ljude koji su poetnici u duhovnom ivo-tu ta situacija viekratno postaje dramom. Neprestano se okrivljuju zbog posjedovanja zlih misli.Jednom je sv. Antun (monah, umro sredinom 4. stoljea u svojoj pustinjakoj kolibi na Crvenommoru) naloio svojem ueniku da se popne na krov i hvata vjetar u ake. Ko to mo hvtitivt, isto tko zgospoditi svoim mislim. elio ga je na taj nain nauiti da prve pre-dodbe i sugestije ne uzrokuju krivicu i dok god ivimo, neemo ih se osloboditi. One podsjeajuna komarce, koji to vie dosauju, to se vie od njih nastojimo obraniti.

2. Potom s vl zgovo ili ti dilog

Podsjetimo se prie iz tree glave Knjige Postanka: Eva se uputa u razgovor sa zmijom. Ako nepridajemo vanost prvoj sugestiji, ona proe poput oblaka na nebu. Ipak, obino se ovjek daje



Pouka dui...

isprovocirati i poinje razmiljati o ideji koja se namee. Evo primjera: ve spomenuti lakomacgovori ovako: Kada bih dobio taj novac poloio bih ga u banku. Ali odmah se sam i korigira: Bo-lje ne, da stvar ne izie na vidjelo. On nije sposoban donijeti nikakvu odluku, ali mu se ta stvar snovcima itav dan mota po glavi. Slino je u sluaju kad netko upadne u srdbu: dugo ne misli nio emu drugom, nego samo o onome koji ga je izludio. Zamilja kako e mu, ako ga ulovi, to

sasuti ili barem nee aliti pokoju runu rije. Iznenada mu u mislima sve jednoduno oprata, no,za trenutak opet kipi od ljutine. Zaboravlja na sve to tek nakon duljeg vremena. U emu se sastojikrivnja za takve unutarnje diskusije? Onaj koji nije donio nikakvu odluku, nije zgrijeio. No, ipak,koliko je vremena, koliko unutarnje energije potratio na te posve besmislene i beskorisne unutarnjedijaloge?

3. Vim z dhov bob

Kada se odreena misao kao rezultat dugotrajne diskusije udomila u srcu, vie se nije lako od njerastati. Sjetilni ovjek posjeduje matu tako sklonu neistim mislima, da se ne moe od njih oslobo-diti. Ipak, jo im moe odbiti unutarnji pristanak; moe i treba izii kao pobjednik, ak i pod visoku

cijenu. Mora se boriti.

4. Sldi kok t pivol

Tko je izgubio protiv zlih misli, taj ih pri prvoj dobroj prilici provodi u djelo. Na toj etapi se zainjegrijeh u pravom smislu te rijei. I ak kad iz raznih razloga do ina nije dolo, grijeh ipak ostaje.U teologiji se tada govori o grijehu milju, iako se tu u biti radi o strasti. Tko esto podlijee zlimmislima, taj postaje iznutra sve slabijim. Raste u njemu sklonost k zlu, koja na koncu poprima takovelike razmjere da joj se teko oduprijeti. Strast uzrokuje da ovjek postaje zarobljenikom zla.

5. Do gih dolzi tk ptom stdi, odoso tpi t pivol

Dokle god diskutiramo sa zlom milju, toliko dugo jo nema grijeha. Ne inimo ga, takoer, doksmo u etapi duhovne borbe. Ipak, na toj smo unutranjoj diskusiji izgubili mnogo vremena i duhov-ne energije. Sretna li ovjeka, koji na vrijeme umije zagospodariti nad zlim mislima. Nego, kako toostvariti? Monah Evagrije, koji je ivio u 4. stoljeu, napisao je traktat O raspoznavanju strasti imisli. U to je djelo ukljuio mnoge svetopisamske fragmente, ije ponavljanje preporua u trenutkunapada zlih misli. Upravo je tako postupao Isus, kada je bio kuan od Zloga: jednom je rijeju odba-cio avolski prijedlog odustajanja od posta u pustinji: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakojrijei to izlazi iz Bojih usta (Mt 4, 4). Na taj je isti nain pobijedio napast zemaljskog vladanja:Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinome slui! (Mt 4, 10). Monasi su uili te rijeinapamet da bi ih imali uvijek pripravne u trenutku napasti. A ponekad su samo izgovarali ime Isuskoje tjera sve demone u bijeg kao to su se sami viekratno uvjerili. Dozivanje s vjerom imenaSpasiteljeva sredstvo je protiv zlih misli bilo koje vrste. Umijee opiranja zlim mislima naziva se,takoer, duhovnom trezvenou ili jednostavno pozornou. Svaki autentian ljudski in zahtijeva

punu svijest; to je vie svijest pomuena, to lake ovjek postaje rtvom krivih i zlih predodbi.ak i u koli uspjeh u uenju ovisi o panji uenika. Molitva je, meutim stanje naroite pozorno-sti. Oevi su se sluili igrom rijei koju se ne moe doslovno prevesti na na jezik. Na grkom je

pozornost prosoch, dok je molitva proseuch. eljeli su time rei da ta prva stvarnost raa drugu.U bizantskoj se liturgiji svaki sveani trenutak zapoinje akonovim pjevanjem zaziva:Prosoch

budite paljivi! Dakle, svi oni koji trae unutarnji mir ne mogu biti pacisti. Za iskusne uiteljeunutarnjeg ivota, nema drugoga mira, doli onaj koji proizlazi iz neprestane borbe. Asket je atlet;

njegova jakost ne raste drugaije, doli u mjeri u kojoj se suprotstavlja duhovnom neprijatelju.Kard. Toma pidlik



Sttgi dlov dmo

Kada se ovjek ispovjedi ili duboko pokaje za svoje grijehe, ak i pri kraju ivota, tada je otrgnutavolskoj nevolji snagom Kristove ljubavi koja je jaa od svih sila zla.

Ali ako svjesno odbaci Boga, tada je posljedica vjena propast, odnosno neprestan oaj i mrnjaprema sebi i svima.

Sve je poelo jednog dana kad je najmlai deve-togodinji sin iz kue izbacio sve pobone slike.Zatim se pred oima svojih roditelja popeo na vrhstabla i poeo nadljudski vritati i pjeniti se tako dase cijelo naselje diglo na noge. Kad je siao dolje,snagom pravog giganta polupao je parkirane auto-mobile. Nakon nekoliko dana ponovio je isti sce-narij. Djeak je inae bio zatvoren u sebe, nije htio

uti za molitvu, sakramente, crkvu, blagoslovljenuvodu, slike, krieve i svete predmete. U poetku susvi mislili da se radi o psihikoj bolesti. No, nakonviemjesenog promatranja, lijenici su zakljuilida je s njim sve u redu i da nema nikakvih znakova

bolesti. Napadaji, manifestacije nadljudske zikesnage i averzije spram svetih predmeta i dalje suse pojaavale. Lijekovi su prestali pomagati. Ro-ditelji su potraili pomo egzorciste. Kratko prijeegzorcizma djeak je demolirao cijeli stan. Svee-

nik egzorcist rekao je da je ovo vrlo teak sluajopsjednua i da e trebati mnogo, odnosno cijeliniz egzorcizama. I uistinu, prvi je egzorcizam po-mogao, ali samo nakratko. Djeaka su smjestili i u

bolnicu, ali su lijenici bili nemoni. Roditelji su poeli traiti razloge i izvore opsjednua. Sjetilisu se da je niz neobinih dogaanja zapoeo od dana kada je baka svom unuiu podarila tali-sman sree. Dobila ga je bila od jednog vraara, iscjelitelja. Rekla je: Vidjet ete i vjerujte dae vam ovaj talisman donijeti sreu. Sada su tek svi shvatili da su prihvaajui i vjerujui u motalismana, prekrili prvu Boju zapovijed i poinili teak, smrtni grijeh. Na takav su nain otvorilisvoju obitelj za djelovanje zlog duha. Lijek je bio u potpunom pouzdanju i povjerenju u Kristovu

pomo. Jedino e Krist koji je prisutan i djeluje u Crkvi, osloboditi djeaka od moi Zloga. Dijetee morati biti izvrgnuto cijelom nizu egzorcizama da bi ponovno imalo svoj mir i normalan ivotdostojan djeteta Bojeg.

ako ovk zbovi d Bog dio i pvo dobo i po ivti ko d Bog m,td s izl dlov dmoskih sil. Vrlo brzo podlijee demonskim sugestijama koje na

primamljiv nain nude zlo za dobro. Zlo Sotone najprije u ovjeka izaziva pobunu protiv Boga,oduzima elju za molitvom i sakramentima, potie na djela suprotna Bojim zakonima, na konzu-mizam, pornograju, predbrane i izvanbrane odnose, kontracepciju, prostituciju, drogu, itd.

U potrazi za sreom, ljudi se, voeni silama Zlog, lijepe na vraare, mage A posljedice kre-

nja prve Boje zapovijedi vrlo su tragine, esto kao u opisanom sluaju opsjednua djeaka.Prvi plodovi odlaska od Boga i predanja djelovanju zlog duha su alost, osjeaj praznine i osa-



Pouka dui...

mljenosti, strah pred budunou, zatvorenost u sebe i nemogunost voljenja, kao i razliite drugepsihike i somatske bolesti, meu kojima je najrairenija nervoza. Gubei vjeru, ljudi Boga poi-nju tretirati kao najveeg krivca za sve, kao neprijatelja broj jedan. tovie poinju ga mrziti. Unekim sluajevima moe doi do opsjednua. Bog to doputa kako bi raskrinkao prisutnost zlihduhova i pozvao ljude na obraenje. Demon, odnosno avao je pali aneo koji je zbog svoje oho-

losti postao otac lai (Iv 8, 44); sam ivi radikalno nijeui Boga, istodobno podmeui traginula o svojoj dobroti i bezazlenosti. (Ivan Pavao II., 13. kolovoza 1986.).

Dakle, Sotona i drugi zli duhovi cijelim svojim biem mrze Boga i ele svoju mrnju prenijeti naljude da ih dovedu na put koji vodi u pakao u stanje apsolutne sebinosti. Moramo znati da zlo,koje je danas prisutno u svijetu, nije rezultat samo Istonog grijeha, ve i plod skrivenih i munihdjelatnosti avla koji ovjeku postavlja zamku. Sotona djeluje podmuklo kao zavodnik, nadzirenae djelovanje i nastoji nam uiniti primamljivima razliite devijacije, koje iako tetne, estoodgovaraju naim enjama. (Ivan Pavao II., 24. svibnja 1987.).Sveti Otac Ivan Pavao II. tvrdi da se ne treba bojati nazivati imenom pravi izvor zla: Sotona,

avao. Slui se taktikom tajanstvenosti i prikrivenog djelovanja. Nastoji usaditi zlo u ovjeka iostvariti s njim suradnju Nastoji da se ovjek pone osjeati osloboenim od grijeha, iako seistodobno poinje osjeati sve vie ponien i oajan. (31. oujka 1985.).

Ivan Pavao II. naglaava da se djelovanje Sotone u odnosu na ljude objavljuje prvenstveno kao

kunja initi zlo. Zao duh eli utjecati na ovjeka, na njegovu matu i podsvijest, odnosno nanjegovu duu, eli ga odvesti od Bojeg zakona. Vhc tog vlovog dlov ksmog Iss. (usp. Lk 4, 3-13).U nekim sluajevima djelovanje zlog duha moe otii tako daleko da ovlada ljudskim tijelom itad je rije o opsjednuu (usp. Mk 5, 2-9). Potresne su rijei svetog Ivana Apostola koje glase:Cijeli svijet je pod vlau zloga (1 Iv 5,19). Te rijei ukazuju na prisutnost Sotone u povijesti

ovjeanstva; prisutnost koja se iri i raste u onoj mjeri u kojoj se ovjek i itava drutva udaljujuod Boga. Tada se prisutnost zlog duha moe skrivati (kamuirati) to odgovara njegovim intere-sima. Najvie moe djelovati kada ovjeka prevari i uvjeri da ga zapravo uope nema i to u imeracionalizma ili kojeg drugog miljenja, koje ne eli znati nita o djelovanju Sotone u svijetu (IvanPavao II., 13. kolovoza 1986.).

Sotona, kao pali aneo, koristi svu svoju inteligenciju da dovede ovjeka do apsolutne oholosti,oaja i konanog razoaranja. S velikom pogrdom i mrnjom tretira ljude koji zbog svoje glupostii podlonosti ostaju pod njegovim utjecajem i vlau. Prema rijeima egzorcista i svetih ljudi usvijetu zlih duhova postoji iroka hijerarhija. Svaki od njih ima svoju osobnost i specijalizira se

u jednoj odreenoj poudi (suprotnost kreposti), strasti, mani, odnosno, on je svojevrstan efkatedre odreene vrste zla. Glavnom efu pomau uenici zli duhovi nieg ranga, strunjaci

posebnih kunji.

Prva misao da poinimo teki grijeh dolazi od Sotone, a drugi zli duhovi tu misao podravaju i po-tiu konkretne naine njezine realizacije. Raspaljuju u ovjeku poudu da zadovolje svaku strast,ambiciju i oholost. Zli duhovi posebno prate vrlo sposobne ljude i osobe koje zauzimaju vanamjesta u drutvu, jer takvi onda imaju utjecaj na druge. Pokuavaju utjecati svim snagama na ta-kve osobe. Na poetku avli znaju otkloniti mnogo potekoa iz ivota takve osobe, posebno na

putu karijere. Vrlo esto se ini da nekim zlim ljudima sve uspijeva, da postiu iznimne rezulta-

te na poslovnom planu ili podruju politike. Mnogi nisu ni svjesni to se to s njima dogaa. Nisusvjesni komu slue, od koga i preko koga su voeni. Ima i takvih koji sami dobrovoljno birajutakav put i predaju se vlasti Sotone da bi im pomogao. Zao duh pomae takvom ovjeku, dok ne



postigne odreeni cilj, kojeg je sam isplanirao. Nakon toga postaju najbjednijim slugama Sotoni-na kraljevstva, prema kojima se odnose s mrnjom i pogrdom zbog svoje podlonosti i gluposti.

Kd s ovk ispovdi ili dboko pok z svo gih, k i pi k ivot, td otgt volsko voli sgom Kistov lbvi ko od svih sil zl.

Ali, ako svjesno odbaci Boga, tada e posljedica biti vjena propast, neprestan oaj i mrnja pre-ma sebi i svima.

Egzorcisti daju klasikaciju grijeha zbog kojih se dogaa da ovjeka obuzimaju sile zla, zbogkojih dolazi do opsjednua. U prvu kategoriju spadaju razliite seksualne devijacije poput homo-seksualizma, pedolije, pornograje itd.U drugu kategoriju ulaze navike poput narkomanije, alkoholizma i slino (oni imaju za cilj zaro-

biti ovjeka, uiniti ga ovisnim).Trea kategorija grijeha obuhvaa koritenje usluga vraara, maga, astrologa, iscjelitelja, prakti-ciranje okultizma, zazivanje duhova, aranje i druge sline prakse.

etvrtoj kategoriji grijeha koji vode ka zarobljavanju od strane zlih duhova, pripadaju sudjelo-vanje u sektakim skupovima i njihovim praksama, kao i pripadnost masoneriji, sotonistima iliJehovinim svjedocima.

Smo Iss koi ivi i dl Ckvi mo osloboditi ovk od sotosk vol gih ismti. Zato je Crkva, u kojoj je neprestano prisutan Isus u Euharistiji, jedino mjesto na svijetu ukojoj najvei grenici nalaze spasonosnu obranu i skrovite pred snagama zla. Kristova Crkva je

poput bolnice za itavo ovjeanstvo u kojoj Isus sakramentima pomirenja i Euharistije nepresta-no ozdravlja ljude, oslobaa ih iz nevolje zla, dakle ini ih svetima. ako s vom bdmo ispo-vidli gih i pimli Iss Pisti, td m zl moi iiti it o.

Tada u se rugati demonima i neu ih se bojati, ve e se oni bojati mene, napisala je sveta Te-rezija od Djeteta Isusa (ivotopis 5) .

M. P., TCHr, sveenik

smo s gih potiv Dh Svtog opostiti

Sa sakramentom pomirenja povezana je jedna od teih istina nae vjere, naime ona o grijehu pro-tiv Duha Svetog. U nama izaziva nemir tvrdnja Svetog pisma, da se hula protiv Duha Svetog

nee oprostiti (usp. Mt 12, 31). Kakav je to grijeh koji se nee oprostiti?

Kao prvo moramo utvrditi nepobitnu injenicu da nematakvog grijeha kojeg Bog nije u stanju oprostiti, ako seovjek iskreno kaje. Ovo potvruju i rijei proroka Iza-ije: Budu li vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poputsnijega; kao purpur budu li crveni, postat e kao vuna(Iz 1, 18).

Ako je tako, zato onda hula/grijeh protiv Duha Svetognee biti oproteni?



Pouka dui...

Gih potiv Dh Svtog

Grijeh protiv Duha Svetog sastoji se u tome to ovjek sam ne eli oprotenje grijeha koje mu Bogsnagom Duha Svetog eli udijeliti. Ne radi se ovdje o nekom konkretnom inu, ve o inu vo -

lje koji znai radikalno naputanje Boga, odnosno, zatvaranje slobodne volje prema mogunostiBojeg oprotenja. Lako je zakljuiti da takav stav zauzimaju osobe koje su negativno usmjereneprema Bogu i odbijaju njegove milosti. Svakom obinom vjerniku, kraninu, koji svoju vjerutemelji bar na minimumu odgovornosti koji podrazumijeva dar slobodne volje, takav stav nepri-

jateljstva prema Bogu i neprihvaanja mogunosti Njegova pratanja je stran.

Donosimo pojanjenja 3 karakteristina naina oitovanja grijeha protiv Duha Svetog.

ustost gih

Kao prvu manifestaciju grijeha protiv Duha Svetog moramo navesti ustrajnost u grijehu, ivot ugrijehu i manjak odluke da prekinemo s takvim nainom ivota. Takav je stav grijeh protiv DuhaSvetog onda kada ovjek svjesno i svojevoljno, bez ikakve prisile, vodei se vlastitom zlobom,ima nakanu ustrajati u grijehu sve do smrti. Zlo takvog stava oituje se u tome to ovjek isklju-uje svaku mogunost raskida s grijehom, dakle sm, svjesno, ne eli primiti Boji oprost i tou sve dane svog zemaljskog ivota. Skrenimo pozornost na neke od situacija u kojima se ne radidirektno o grijehu protiv Duha Svetog, no, po slabljenju i otupjelosti ljudske savjesti, mogu dove-sti do tog grijeha. Vrlo pogubna po ovjeka moe postati navika na odreeni grijeh kada ovjeksmatra da je to to ini ili kako ivi sasvim prirodno i normalno. Milost posvetnu poinje tretiratikao neto izvanredno, potrebno samo za velike blagdane. Otud poinje prebacivanje Ispovi-

jedi za dulje vrijeme, od Uskrsa do Uskrsa na primjer. Problem je u tome to mi nikada ne znamo,

niti moemo znati, ni dan, ni as svoj smrtni, a kamoli hoemo li do idueg termina biti ivi.Ujedno se s vremenom javlja i otupjela savjest, pa ne moemo biti sigurni da emo se u starosti,ako je doivimo, biti sposobni valjano ispovjediti.Drugi problem je nedostatak vrste odluke da vie neemo grijeiti. Netko pristupa svetoj Ispo -vijedi, ali bez vrste odluke da e prekinuti s grijehom. Primjera radi, netko se ispovijeda radiodreene prigode (smrt bliske osobe, vjenanje), jer e svi vidjeti je li se priestio tom prigodom,no, to ini sa svijeu da e se i tako brzo/odmah vratiti na staro (u vanbranu vezu, krae i tomeslino). Njegova volja povratka na grijeh je svjesna, i sama Ispovijed pod tekim je znakom pita-nja, zapravo grena!

Mk os z gih

Papa Pijo XII., za vrijeme svog pontikata, ustvrdio je da je grijeh njegova stoljea upravo gubi-tak osjeaja za grijeh. Ako netko smatra da nema grijeha, ne oekuje niti oprosta!

Neki tekim grijehom smatraju samo neto to je veliko ili teko: ubojstvo, krae, razbojstva...A ostali grijesi, kau, nisu vani. Ovo se oituje tako esto u reenici: Nisam nikog ubio, nikognisam zapalio, nisam krao - dakle, nemam grijeha!Drugi, pak, biraju to e ispovjediti. Primjera radi, nije im grijeh kad se ne ide nedjeljom na Misu.Takav ovjek eli biti sam sebi sudac. Meutim, samo Bog ima pravo rei to je za ovjeka mo-ralno, a to nije. On, Stvoritelj, najbolje zna, to je za nas dobro, a to je zlo.



tti o gih

Dogaa se da onaj koji pristupa Ispovijedi neiskreno ispovijeda grijehe vodei se raznim motivi-ma ne priznaje sve grijehe, osobito ne teke ili ih svjesno ne eli priznati tekima.I pored odrjeenja koje sveenik izgovara, Bog takve grijehe nije oprostio. Nedostaje iskreni in

kajanja i iskreno priznanje svih grijeha. U tom sluaju grijeh protiv Duha Svetog je utnja o grije-hu i svjesna odluka da ga nikada neu rei niti na toj Ispovijedi, niti ubudue.Takva osoba znade upotrijebiti mnogo rijei opravdanja, minoriziranja, samo kako bi prikrila dase radi o tekom grijehu. Kratko emo to pokuat pojasniti kroz jednu aljivu priu o Ispovijedi.Doao seljak na Ispovijed i priznao da je ukrao lanac. Tek naknadnim pojanjenjem i propitkiva-njem ispovjednika, ispostavilo se zapravo da je ukrao lanac na kojem je bila privezana krava!Jasno reeno nije ukrao lanac, ve kravu!Valjanost svete Ispovijedi oituje se u tome da svoja (ne)djela/grijehe nazovemo pravim imenomi bez nakane da bilo to sakrijemo! U suprotnom, postavlja se pitanje o smislu takve lane i greneIspovijedi!

Lbv v od g gih

U knjizi Prekoraiti prag nade Ivan Pavao II. je napisao: Krist je zapovjedio dolazak DuhaSvetog koji epouiti svijet o grijehu. (Iv 16, 8). Pouiti svijet o grijehu znai stvoriti uvjete zaspasenje. Spasiti znai obuhvatiti i proniknuti ljubavlju, takvom ljubavlju koja je uvijek vea odgrijeha.

Ne postavljajmo prepreka Duhu Svetom koji eli oistiti naa srca od mrtvih djela i razliti u namasvu silinu Boje ljubavi.

pater Salamon

Isus je u svojim ukazanjima svetoj sestri Faustini mnogo puta govorio o sakramentu pomirenja.Time nam je elio pomoi pri otkrivanju uda Bojeg Milosra koje se uprisutnjuje upravo u

sakramentu Ispovijedi. Zahvaljujui tom sakramentu moemo se nakon svakog grijeha podiii pomiriti s Bogom koji jedini moe smiriti i ispuniti svojom ljubavlju najdublje elje naeg

srca.

Isus se ali svetoj Faustini da mnoge due ne uzimaju iz tog vrela spasenja, ne koriste milosti koje usebi nosi sakrament pomirenja. eli potaknuti one koji su u strahu zbog mnogih svojih grijeha i bojese pristupiti sakramentu pokore: I kada bi dua bila kao raspadajui le i, ljudski gledano, oivlja-vanje bilo iskljueno i ve sve izgubljeno drugaije je kod Boga. udo Bojeg Milosra potpunooivljava duu. (Dn. 1448).to je vie netko bolestan, tim vie treba lijenika. Tako i dua to je vie otrovana grijesima, timvie treba Milosra, ozdravljenja i zacjeljenja rana nanesenih grijehom. Gospodin osobito upozo-rava one koji ele trajno ostati u tekom grijehu, ne ele se obratiti i ekaju trenutak smrti. Svi suoni na opasnom i skliskom putu, jer zatvorenost prema Bojoj dobroti u sakramentu oprotenja,zatvara ovjeku put k spasenju: Ja njima govorim kroz grinju savjesti, kroz neuspjehe i muke,oluje i munje, kroz glas Crkve; ali ako putaju da se unite sve Moje milosti, poinjem se ljutiti i

preputam ih samima sebi i dajem to ele. (Dn. 1728). Vi jadnici, koji ne traite za sebe udo

Bojeg Milosra, vi ete uzaludno zazivati, jer e tada biti suvie kasno. (Dn. 1448).

Izvo Bog Milos skmt pomi



Pouka dui...

to se tie svete Ispovijedi izabrat u ono to me najvie ponizujei to me vie stoji. Ponekad je na veoj cijeni sitnica, nego netoveliko. Kod svake Ispovijedi mislit u na Isusove patnje i time po-

buditi kajanje u srcu. Koliko je mogue po Bojoj milosti, vjebatu se uvijek u savrenom kajanju. (Dn. 225). U savrenom kajanju

ao nam je ne samo zbog straha od kazne za grijehe, ve upravoradi toga to smo ranili Boansko Srce. To Srce koje je postalo o-vjekom, predalo je svoj zadnji dah za nas da nas oslobodi od smrtigrijeha i daruje nam ivot vjeni.

Vano je znati i ovo ispovjednik pred kojim priznajemo svojegrijehe trebao bi biti zatien naom molitvom. Ponekad prigova-ramo, tuimo se na sveenike, no, to smo poduzeli da im pomo-gnemo u toj tekoj ulozi posluitelja pomirenja? Ako nita drugo,ne smijemo se ljutiti! Sveta Faustina pie: Jednom sam shvatila,da moram puno moliti svjetlo Duha Svetog za svog ispovjednika.

Kad doem u ispovjedaonicu, a da se prethodno nisam srdano pomolila, ispovjednik me jedvamoe razumjeti. (Dn. 647).

Kokti svti z dob sv. Ispovid

Sestra Faustina nam prua konkretne savjete da mognemo imati istinske duhovne koristi nakonIspovijedi:

Prvo bzvt iskost i otvoost. I najsvetiji i najmudriji ispovjednik ne moe dui si-lom uliti to eli, ako dua nije iskrena i otvorena. Neiskrena i zatvorena dua u duhovnom ivotuide u velike opasnosti, a Isus se ne obraa u veoj mjeri takvoj dui, jer On zna da ona nee imati

nikakve koristi od ovih posebnih milosti.Drugo poizost. Dua se ne koristi odgovarajue sakramentom Ispovijedi ako nije ponizna.Oholost dri duu sputanom. Ona nita ne zna i ne eli temeljito uroniti u ponore svoje bijede. Onase pretvara i izbjegava sve to bi je trebalo izlijeiti.Tree poslost. Neposluna dua nee iznijeti nikakve pobjede ak kad bi se ispovjedila i kodsamog Isusa. Najiskusniji ispovjednik ne moe pomoi takvoj dui. Neposluna dua ide u velikunesreu, ne postie nikakvog napretka u svojoj savrenosti i ne snalazi se u duhovnom ivotu. Bogobilato obasiplje duu Svojim milostima, ali poslunu duu. (Dn. 113).

Kad sam jednom molila devetnicu Duhu Svetom za ispovjednika, Gospodin mi je odgovorio:Dao sam ti ga prepoznati prije nego su te poglavarice poslale ovamo. Kako se ti bude ophodila

s ispovjednikom, tako u se ja ophoditi s tobom. Ako se ti bude skrivala pred njim, pa bila toMoja i najmanja milost, i ja u se skrivati pred tobom i ostat e sama. Postavih se prema Bojojelji i duboki mir ispunio je moju duu. Sada razumijem kako Bog zatiuje ispovjednike i stojiiza njih. (Dn. 269).

Za vrijeme svete Ispovijedi sveta Faustina je dobila spoznaju da je sam Isus slua i rekla: Vidimkako Isus stoji uz Svoje zastupnike. On Sam zahvaa u njihovo djelovanje. (Dn. 331). Slino joj

je i Isus govorio jednom zgodom: Moja keri, kao to se pripravlja u Mojoj nazonosti, tako sei ispovijeda preda Mnom. Ja se samo zakrijem sveenikom. Nikada ne razmiljaj kakav je sve-enik kojim sam se prikrio. Otvori se u Ispovijedi kao preda Mnom samim i tvoju duu ispunit uSvojim svjetlom. (Dn. 1725) Kad me sveenik zastupa, ne djeluje on, nego Ja djelujem ponjemu. Njegove elje su Moje. (Dn. 331).



Potb z stlim ispovdikom

Pristupajui Ispovijedi, idemo Gospodinu Isusu. Treba obratiti i panju na jednu injenicu - ide-mo u ispovjedaonicu sveeniku koji nas uope ne poznaje, a zapravo elimo sresti Isusa koji nas

poznaje bolje nego mi sami sebe. Tu zapravo uoavamo svojevrstan paradoks! Moe se stoga

lako dogoditi da nas sluajni ispovjednik ne razumije ili nas ne moe ispravno shvatiti. Akonas sveenik ne poznaje, nije u stanju dati nam savjet koristan za nas osobno, ve samo openito.Nekada savjet upuen jednoj dui, nee biti od koristi drugoj dui. Zato je potrebno imati stalnogispovjednika.

Nitko nije sam sudac u svojoj stvari i zato je bolje imati nekog tko e sa strane, objektivno prosu-diti. Stoga i potreba za stalnim ispovjednikom. On nam pomae da izbjegnemo krajnosti i da ne

podlegnemo osjeajima.

O ulozi i zahvalnosti prema stalnom ispovjedniku zapisala je sestra Faustina sljedee: O, kakoje velika milost imati duhovnog vou. U krepostima bre se raste, jasnije se spoznaje Boja vo-

lja, vjernije se ostvaruje i ide se sigurnijim i bezopasnijim putem. Duhovni voa moe zaobiiprepreke na kojima bi se dua mogla razbiti. (Dn. 331). Na drugom mjestu kae: Spopada mesada strah kada ujem poneku duu govoriti da nema ispovjednika, dakle, duhovnog vou. Jer, jaznam koju sam tetu imala kad nisam posjedovala te pomoi. Bez duhovnog voe lako se dospijena stranputice. (Dn. 62).

Mo Bog Milos

Na povratku iz ispovjedaonice pobudit u u svom srcu veliku zahvalnost Presvetom Trojstvu zanepojmljivo udo Milosra koje se dogaa u dui. to je bjednija moja dua, to vie osjeam dame obuzima more Bojeg Milosra i daruje mi snagu i veliku jakost, pie svetica. (Dn. 225).

Veliku cijenu otkupljenja platio je za nas Krist na kriu. Muen i izudaran. Prolio je Krv svoju danas ona opere u sakramentu Ispovjedi. A mi... Kako mi odgovaramo na tu Ljubav?Ne znam Ti zahvaljivati, Gospodine, jer slaba je moja rije. Zato primi moju utnju i naui meivotom zahvaljivati!

Plodno proivljavanje sakramenta pomirenja utjee na promjenu naeg ivota.Od Ispovijedi trebamo zadobiti dvije koristi: Na Ispovijed dolazimo poradi zdravlja i poradi od-goja naoj dui potreban je stalan odgoj kao malom djetetu. (Dn. 377).

Samo pratajua Ljubav Boja moe smiriti bol i nemir kojima je uzrok grijeh. Bog daje snagu danakon obraenja inimo dobra djela. Odluka da emo se popraviti neka ne bude prazno obeanje!

Naa dobra djela neka postanu stalan dokaz da smo prekinuli s grijehom i da elimo nastaviti ivotpo Njegovoj volji.

Neka nam sama Boja rije pokae to je grijeh, a to je Milosre: Zloe moje glavu su mi nadi-le, kao preteko breme tite me Blago ovjeku kome Bog ne ubraja krivnju, i u ijemu duhunema prijevare! (Ps. 38, 5-7) Preutjet sam htio, al kosti mi klonue od neprestana jecanja,Tad grijeh svoj tebi priznah i krivnju svoju vie ne skrivah. (Ps. 32, 2, 3-5)Odvrati lice od grijeha mojih, izbrii svu moju krivicu. (Ps. 51, 10).

Margareta



Pouka dui...

Vm sv m

Nemoj odlagati svetu Ispovijed, jer vremena je sve manje!

Rijei koje je 9. sijenja 2007. Gospodinrekao Ani koja provodi svet, gotovo misti-an ivot.Moja djeco, ljubim sve vas i elim vas

pripremiti za sve to dolazi. Sotona je pri-premio plan unitenja ovjeanstva i cijelekugle zemaljske. Ja imam svoj plan, ali da

bih ga ostvario trebam vau suradnju, vaupomo. Morate se, djeco moja, morate seobratiti odbaciti sve to u vas ulazi, a

od svijeta je, odnosno od avla! Trebatese osloniti na Me i na ono to je od Mene.Tada ete se osjeati jakima i sigurnima! Obeavam da u vas Ja spasiti!Ako se ne obratite svim svojim srcem Meni, nita neete shvatiti i neete se spasiti! Ako, pak,

budete htjeli i traili Moju pomo i zatitu, stajat ete vrsto kao stijene i nitko vam nee moinauditi. Potrudite se i napravite temeljit ispit savjesti cijelog ivota i pripremite se za iskrenu idobru svetu Ispovijed. uvti vl Ispovidi su poznati: kajanje iznad svega, poniznost ielja da se sve nanesene nepravde isprave, oprotenje dunicima naim te iskrena i neprestananakana da se prinese zadovoljtina Bogu i onima koje smo uvrijedili, molitva za njih i molitvaBogu Ocu da nam bude milostiv.Da mogu stati u vau obranu, morate biti oieni i isti od svih zala: mrnje, zloe, ogovaranja,klevetanja, omalovaavanja slabijih od sebe, siromanijih, starijih, nevinih i onih koji ekajunau zatitu i pomo. Svaki i svaka od vas djeli je ovjeanstva. Odgovarate za sadanje stanjeu svijetu, prije svega za masovni odlazak od Mene, jer ste loim primjerom utjecali na to i takoste odveli, odnosno otjerali mnoge od Mene. Razmislite dobro kakav je va odnos prema vaemOcu nebeskom, ija ste djeca, a kojeg omalovaavate i iju Ljubav odbacujete.

Nemojte se hvaliti preda Mnom svojim krepostima i postignuima, ve alite to ste toliko do-bra propustili, prokockali ste mogunost sluenja drugima. elim da se svi oistite preda Mnomu svetoj Ispovijedi, ali ona mora biti iskrena i potpuna. to to znai? Morate se sjetiti i kajati seza svaku priliku kada ste mogli drugima pomoi, biti bolji od drugih, razumniji, oni koji teeza pomirenjem Znajte, Ja poznam sve vae misli i uvijek vas opravdavam, ako alite radi po-

injena grijeha i molite Me za oprotenje. Ne postoji takav grijeh, koji bi Me toliko raalostio,a da ga ne bih oprostio! Upravo suprotno to je vei grijeh tim vie moete raunati na Mojemilosre. Za svakog i svaku od vas ponaosob imam potpuno razumijevanje i spreman sam pri-tei u pomo, ali samo ukoliko vi to poelite.Svi ste vi Moja djeca. Svaki je od vas stvoren iz Ljubavi i voljen. Mislite na to. Svakome isvakoj od vas rtva Mog Sina otvorila je Nebo. Oekujem vas. Zato i govorim o Ispovijedi, jermnogi ne pristupaju izvoru Mog milosra, a moe se dogoditi da nee ni stii. Zato zapamtite usvojim srcima: Ispovijed i promjena naina ivota najvaniji je in, odnosno zadatak. Tako bihelio da dopre do vae svijesti da su ove Moje rijei najdublji izraz Moje Ljubavi prema vama.Postanite svjesni da vam Ja opratam grijehe po slubi svog sluge sveenika!

Ja vas poznajem potpuno. Meni nita vae nije skrito! Nemojte uvoditi duha lai izmeu Mene isebe. Kada se rugate istini, rugate se Meni a takav stav suprotan je Mojoj Ljubavi i elji da vas



spasim! Takav stav otvara irom vrata pakla, u koji vi ne vjerujete. Dakle, susret sa Mnom morase zbivati u Istini. Ali, ne bojte se! Nema takvog grijeha, kojeg ne bi mogla otpustiti Moja smrtna Kriu. Jeste li svjesni injenice da molei Mene za oprotenje, budui da su grijesi u velikojmjeri zajedniki, da molite za oprotenje za sve grenike, krivce, za sve, koji su vas doveli i dovaeg osobnog grenog stanja.

Molite, dakle, za oprotenje grijeha svima, za oprotenje drutvenih grijeha. Znajte da vas jedi-no Ja mogu spasiti i jedini oprostiti vae pogreke i grijehe. Neka vam primjerom i zatitnikombude dobri razbojnik.

Nadasve morate iz sveg srca i iz sve due povjerovati Mojoj Ljubavi prema vama i elji davas spasim usprkos svim vaim grijesima. Za vas, ba za vas takve kakvi jeste, zauzeo se MojSin Isus, Spasitelj! Odonda, predvorje Neba puno je grenika i onih koji se kaju za svoje prije-stupe, a koje je Sin Boji ouvao od pakla. Znajte da nema tako tekog grijeha koji bi mogaopreplaiti Moje Milosre. Ako u to povjerujete, bit ete spaeni! Ne odlaite svetu Ispovijedi pomirenje, jer vremena je malo. Darujem vam svoj blagoslov, a Moja e vas pomo pratiti uinu obraenja i ienja. Blagoslivljam vas, Moja draga djeco! Neka vas Moja milost prati u

vaem radu na samima sebi, a na putu koji u konanici vodi k Meni, Ocu vaem.

D mi

Svaki ovjek u dubini srca trai mir i ea za njim. esto, ipak, ne poznaje narav tog dara kojije predmet njegovih najdubljih elja. Takoer su mu esto skriveni i putovi kojima moe postiiovu najdublju tenju svog bia. Stoga se svaki kranin treba potruditi upoznati znaenje i smi-

sao, poruku o istinskom miru kakva se nalazi u Svetom pismu da bi mogao primiti taj Boji dar,ivjeti ga svaki dan i biti njegov apostol u svojoj ivotnoj sredini.

U svjetlu Boje Objave mir jedar Boji ljudima. Sam Bog, kojidjeluje meu svojim pukom, jestmir. Za mir se neprestano molilou Starom zavjetu. Dar mira obe-an je Izraelcima kao nagrada zavjernost (usp. Lev 26, 6) i javljase kao Boje djelo (Iz 26, 12), izkojeg proizlaze bezbrojna dobra.

Proroci najavljuju dolazak KnezaMira (Iz 9, 5) koji e uspostavitisavez mira (Ez 34, 5) i otvoritinovo vrijeme trajnog mira, tj. sre-e, sloge i bratske ljubavi meu

svim ljudima i narodima. On e biti sudac narodima, mnogim e sudit plemenima, koji emaeve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Nee vie narod dizat maa protiv naroda nit sevie uit ratovanju. (Iz 2, 4).Ipak pravi mir na zemlji treba zavladati dolaskom Mesije; zato su Aneli u trenutku Isusovaroenja svim narodima najavili radosnu vijest rijeima: Slava Bogu na visini i na zemlji mir

ljudima koje ljubi. (Lk 2, 14). Mir koji donosi Isus prvenstveno ima karakter duhovnog do -bra. Povezanost ljudi s Bogom moe trajati bez obzira na muke i progonstva. Kao dar jakosti i



Pouka dui...

moi, mir je udio u Kristovoj pobjedi nad zlom (usp. Iv 16, 33; Rim 16, 20). Dar mira je plodistinskog odnosa s Bogom, sa sobom i s blinjima. Mir se daruje! Dolazi izvana nosei u sebislogu. Potpuni mir nastupit e tek u vjenosti i onda e Bog otrti svaku suzu s njihovih oiju.Smrti vie nee biti, nee vie biti niti tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet proe. (Otk 21, 4).Sva navijetanja i nadanja Proroka ostvarila su se u Isusu Kristu koji od trenutka svog roenjanosi poruku istinskog mira i radosti. Cijeli svoj ivot On e sijati mir po svim putovima svogzemaljskog djelovanja. Mir vama! Zato ste zbunjeni? emu se takve sumnje raaju u vaimsrcima? (Lk 24, 36-39). U Njemu stanuje stvarno sva punina Boanstva, po njemu ste i viispunjeni. (Kol 2, 9).Papa Ivan Pavao II., nadovezujui se na ove svetopisamske retke, godine 1999. je rekao sljede-e: Mir koji Isus donosi na zemlju, dolazi ba iz te Punine i te Ljubavi. On je dar neba, Bogaljubavi, koji je uzljubio ovjeka u Srcu svog Jedinoroenog Sina. Mir je dar u kojem sudjelujusvi ljudi. On je i tajna. Bog je htio po njemu pomiriti za nj sve to je na zemlji ili na nebu, us-

postavljajui mir krvlju njegova kria. (Kol 1, 20). On je naime jedini, na mir (Ef 2, 14).

A Ivan Pavao II. nastavlja: Da, Isus je mir, nae pomirenje. On je sruio naa neprijateljstvakakva su nastala nakon grijeha i pomirio nas s Ocem kroz smrt svog Sina na kriu. Na Golgoti

je kopljem bilo otvoreno Srce kao znak potpunog predanja sebe, Ljubav potpuna, spasonosna,kojom nas je do kraja ljubio izgradivi temelj prijateljstva Bojeg s ljudima. Cijeli Kristovnauk na zemlji jedna je radosna vijest mira. On je dar i blago kojeg su naslijedili Apostoli svihvremena: Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem. Ja vam ga ne dajem kako svijet daje.(Iv 14, 27).Krist govorei bolesnoj eni: Idi u miru vraa zdravlje (usp. Lk 8, 48); eni grenici, pak,istim rijeima otputa grijehe (usp. Lk 7, 50), ukazujui pri tome da se mir javlja kao plod po-

bjede nad boleu i grijesima. Ovu radosnu vijest mira irili su dalje Kristovi uenici posluavisvog Uitelja kada im je rekao: U koju god kuu uete, najprije recite: Mir ovoj kui. Smisaomira koji uenici nose zajedno s pozdravom mira jest spasenje!Kada Isus proglaava moralni program kranskog ivota, osam blaenstava, jedno govori bao miru: Blago mirotvorcima, jer e se sinovi Boji zvati! (Mt 5, 9).Zar je Isus mogao ostaviti bolje i ljepe obeanje ljudima koji tee za tom krepou? Zvati sesinom/keri Bojom moemo li mi uope pojmiti svu dubinu i divotu ovog odnosa? Miro-tvorcima pripada sveti Franjo Asiki, a u nae vrijeme blaena majka Terezija iz Kalkute, slugaBoji Ivan Pavao II Na takve se odnose rijei proroka Izaije: Kako su ljupke po goramanoge glasonoe radosti koji oglaava mir, nosi sreu i spasenje navijeta (Iz 52, 7).Za vrijeme posljednje veere, u oprotajnom govoru Isus dva puta eli uenicima mir i darivaim svoj mir: Neka se ne uznemiruje i ne plai srce vae. Mir svoj dajem vam (usp. Iv 14,27), te: Ovo vam rekoh da u meni imate mir. U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se: jasam pobijedio svijet. (Iv 16, 33),Poslije uskrsnua Krist pri svakom ukazanju svojim uenicima na njih zaziva svoj mir: Mirvama! (Iv 20, 19). Uenici su poslani u misiju da mir navijetaju i da pomiruju ljude s Kristom.S tim primljenim darovima mira i pomirenja krenuli su u svijet da daruju one koji su po krtenju

postali lanovi Crkve. I tako je to sve do danas. Po Crkvi Krist prenosi i daruje svoj mir.

p. Jzef Gawe, SCJ



Molit, i dt vm s!

Gospodin nas Isus neprestano podsjea na neophodnost svakodnevne molitve: Molite, i dat evam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! (Mt 7, 7). Sve to s vjerom zamolite, dobitete! (Mt 21, 22). Bdijte i molite da ne padnete u napast! (Mt 26, 14).

Molitva nam je nuno potrebna da bi mogli normalno funkcionirati i ivjeti ivotom dostojnim

ovjeka. Bez molitve umiremo duhovno, jer gubimo ljubav i ivot vjeni. Sveta Faustina pie

kako uvijek trebamo moliti, u kakvoj god situaciji bili: ista i lijepa dua mora moliti, inae

gubi svoju ljepotu. Dua koja tei istoi mora moliti, inae ne postie istou. Mora moliti tek

obraena dua, inae e opet pasti u ponienje; mora moliti grena dua, ukaljana grijesima,

kako bi se podigla. I nema due koja ne bi bila obvezna moliti, jer sva se milost prima po mo-

litvi. (Dn. 146).

nvi d i pivilgi

Molitva je dijalog ljubavi izmeu Boga i ovjeka.

Ako mi Isus Krist neprestano daruje ivot vjeni

i svoju ljubav, onda svojom svakodnevnom mo-

litvom prihvaamo te darove s velikom radou

i zahvalnou. Najvaniji zadatak i cilj molitve

je svakodnevni pristanak da me Krist svojom

ljubavlju mijenja i dovodi do Neba. Onaj tko ne

moli, gubi blago vjere i zatvara se u sebeljublje,jer ne prihvaa od Boga darove Njegove ljubavi.

Pomanjkanje svakodnevnog kontakta s Bogom u

molitvi postaje glavnim razlogom svih ivotnih

drama, nesrea i ljudskih tragedija. Imajui to na

umu, u svakodnevnoj molitvi treba poduzimati

napor i otvoriti se Kristovoj ljubavi i potpuno se

Njemu predati na raspolaganje. Pobudu za molit-

vu uvijek prvi daje Bog. Sluga Boji Ivan Pavao

II. pie: Poinjemo moliti s osjeajem da je to iz vlastite pobude. Naprotiv, to je uvijek Bojapobuda u nama. Upravo onako kako pie sveti Pavao. Ta nas pobuda vraa naoj istinskoj

ovjenosti, vraa nas naem osobitom dostojanstvu. Da, uvodi nas u vie dostojanstvo djece

Boje, djece Boje koja su oekivanje svega stvorenoga. (Prijei prag nade, str. 34) Molitva

koja je uvijek Boja pobuda u nama, nikada se ne ostvaruje, ako ovjek ne izrazi svoju privolu,

ako ne poduzme napor osobno razgovorati s Bogom i ne eli prihvatiti dar Njegove neizmjerne

ljubavi i milosra, ako na taj dar ne odgovori svojim potpunim predanjem. Molitva je dragocjen

dar kojeg nam daje Bog kako bi postali Njegovim sugovornicima u dijalogu ljubavi. Molitva

je istodobno veliki privilegij, jer nam prua jedinstvenu priliku sudjelovati u ivotu i ljubavi

Trojedinog Boga. Zato je Sin Boji postao pravim ovjekom da bi nam po svojoj Muci, Smrtii Uskrsnuu omoguio uspostavljanje posebnog odnosa ljubavi s Njim, da bi svaki ovjek mo-



Pouka dui...

gao imati udio u Njegovoj konanoj pobjedi nad Sotonom, nad grijehom i smru; da bismo od

grenika postali sveti ljudi, koji ljube onako kako ljubi Krist. Ako prihvatimo Boju inicijativu i

ponemo ustrajno moliti, Krist e nas moi mijenjati, uiniti sudionicima boanske naravi (2

Pt 1, 4), odnosno, dovesti do punine radosti u Nebu. Svakodnevna molitva je sve neophodnija

za nae spasenje, kako bismo sazrijevali u ljubavi i postali uistinu sretnim ljudima.

usliv to god g molimo po ngovo voli (1 Iv 5, 14).

Duni smo svakodnevno moliti Krista da naom najveom eljom bude Njegova elja za naim

izbavljenjem, da snagom sveg svog srca teimo za sjedinjenjem s Njim u ljubavi. To je najva-

niji cilj naeg zemaljskog ivota i sve drugo ima biti tome podreeno. Da bismo mogli primiti

sve ono to molimo od Svemogueg Boga, potrebno je ispuniti sljedee uvjete:

Potpuno vjerovati i predati se Kristu kao Njegovo vlasnitvo.1.

Bezgranino se uzdati u Njegovu ljubav, jer Krist najbolje zna to nam je potrebno da2.

bi postigli sreu.U potpunosti prihvatiti odluke Njegove boanske volje i potpuno im se podrediti.3.

Prva naa radnja svakog dana, odmah po ustajanju, treba biti in potpunog predanja Kristu po

Mariji: Totus tuus sv Tvo / sv Tvo, kao to je svakodnevno inio Ivan Pavao II. Na-stoj svoje molitve sjediniti s mojom Majkom, savjetovao je Gospodin Isus Krist sv. Faustini:

Moli od srca sjedinjenje s Marijom. (Dn. 32). Po inu potpune posvete Bogu uz Marijino

posredstvo, izraavam svoj pristanak da je Isus Krist jedini Bog u mom ivotu, a Marija mojom

uiteljicom i vodiljom na tekom putu vjere. Taj in predanja potrebno je ponavljati u toku

dana na poetku svake molitve zajedno s molitvom za prosvjetljenje Duha Svetog. Pristupajui

molitvi treba se potpuno pouzdati u Isusa i povjeriti Mu sve svoje brige i nevolje, zabrinutostii strahove. U svakoj situaciji ivjeti nadom, osobito onda kada se po ljudsku ini da nade nema

u nadi, protiv svake nade i potpuno se uzdati u Boga.

Isus nas po sv. Faustini uvjerava: to se vie pouzdaje, tim vie prima. O, koliko ljubim due

koje se potpuno u Mene pouzdaju za njih inim sve! (Dn. 294). Dua koja se pouzdaje u Moju

dobrotu, posebno Mi se svia. (Dn 1541).

Najveu hvalu Bogu dajemo rtvujui svoju vlastitu volju Njemu i kada primamo sve to nas

u ivotu eka s potpunim predanjem u Njegovu volju. Teimo li ivotu vjenom, onda je po-

trebno da se u nama ispuni sveta Boja volja. Zato trebamo uvijek moliti za spoznanje Bojevolje: nk bd vol Tvo, Gospodi, mo, Ti bol od m z to mi ivot potbi. Ispunimo li ova tri uvjeta, onda nam molitva postaje izvorom naenajvee duhovne snage i radosti. Molei u takvom duhu sudjelujemo u svemoi Boga samog.

Tako pie sv. Faustina: Sve moje nedostatke upotpunjuje u meni Isus Njegova ljubav koja

djeluje neprestano. Presveto Trojstvo mi daje svoj ivot u obilju po daru Duha Svetog. U meni

stanuju Tri Boanske Osobe. Bog kad ljubi, ljubi cijelim Sobom, svom snagom svog Bia. Ako

me Bog tako ljubi, to u ja na to ja, zarunica Njegova? (Dn. 392).

Po Objavi znamo da je jedinim izvorom ivota i radosti svakog ovjeka jedino Bog, koji je

jedan u tri Osobe: Oca, Sina i Duha Svetog. Njegovo vlastito ime je: Otac, Sin i Duh Sveti. Itako nam se Gospodin Bog objavio kao punina triju Osoba, kao vjeni rod koji postaje naim



rodom, kojeg prihvaamo po primanju sakramenta svetog Krtenja. Vrhunac nae molitve i

potpunog predanja Bogu jest sudjelovanje u sv. Misi, kada se sjedinjujemo s Kristom u Otajstvu

Njegove Smrti i Uskrsnua. Bivamo uvedeni u unutranji ivot Presvetog Trojstva i u jedinstvu

s Kristom, u snazi Duha Svetog polaemo sebe kao savreni rtveni dar Bogu Ocu. Na taj nain

ve za vrijeme sv. Mise sudjelujemo u stvarnosti Neba. Snagom Duha Svetog ostvaruje se u

nama proces naeg poboanstvenjenja (upotpunjenje djela stvaranja) koji ima trajati za cijelog

naeg ivota. n pvi i osovi poziv svkodv molitv i dovito sdlov sv. ehistii, po kojima putamo Krista da nas mijenja svojom ljubavlju da bi sve vie isavrenije ljubili i postajali svetima. Uistinu nas Gospodin Bog ljubi vie nego i sami sebe i

svakog nam dana daje sve to nam je potrebno. Zato nikad ne usliava nae pronje koje bi nam

oteale put do Neba, tovie nas od Neba udaljile. Bog slua, dakle, one nae molitve i pronje

koje nas ne spreavaju da doemo k Njemu i koje su po Njegovoj volji za nae spasenje. (usp.

1 Iv, 5, 14).

ustost i discipli

U molitvi treba razgovarati s Bogom kao to se razgovara s najbliim prijateljem, povjeriti mu

svoje radosti, brige, sumnje, strahove ili nastojati u tiini boraviti u zagrljaju Njegove ponizne

ljubavi. Konani uvjet za dobru molitvu je potpun prekid s grijehom i neprestana borba protiv

grijeha i Sotone po estom pristupanju sakramentu Ispovijedi, kao i odluka svakodnevnim

naporom ivjeti Kristo

Documents

Ljubite Jedni Druge-Casopis 2008 Final