Br. 15. SIBENIIi-SPLJE'l', H. travnja 1909. God. ll.

OtA~ MAt~O PUKA Izlazi svakog petka. - Godišnja cijena za zem lju poštom Kr. 3, Van držav e Kr 4 . -Pojedini broj 4 pare. - Pi s ma se šalju na ured nika D. GLUMOA litamparskog radnika Šiben ik. - Rukop isi se ne vraćaju, a nepla· ćena pisma ne primaj u sc .

GLASILO ORGANIZOVANIH RADNIKA. Nakladn ik, Izdavatelj i odgovorn i urednik F. Paslnovlch . - Splitska Društvena T iskara.

Uskrsnuće! Rodi se pred skoro 20 vijekova u jednoj

kuka vnoj staji u N azaretb u te trpio kroz cio svoj život - od jasala do propeća - gdje je izdahnuo, kao razbojnik, medju prostim razboj­nicima.

Stradao za ideale j - a njegov ideal, nje­gova nauka nije nego plod ambijenta u kom je živio. U ono doba sveopćeg ropstva i okrutnosti, dok ga svuda okruživala grozota i monstruoznost, kakvo čuvstvo moglo da se u njem porodi ako ne ono ljudskoga bratstva i solidarnosti, ljubavi i pravde te mržnja na tirane i vlastodržce? Vidio gdje u arenama i cirkusima gospodujuća kasta - ona, koja ga je poslije propela - baca ro­bove zvjerirua za hranu, te uziva i pljeska gle­dajući kako ih zvjeri razdiru i mrcvare; on se zgrozio nad tolikom krvoloenošću i brutalnoMu i ustao na obrann onog bij€'rlnog robR., jPr jP n

njemu vidio brata, bližnjega, - . ravnopravnoga čovjeka.

Odatle· njegova nauka, koja je skroz i skroz altruistiena i demokratska: ona je budući socija­lizam, ali u primitivnom stanju.

Svoju riječ pravde i je~nakosti širio svuda: išao u sela i gradove, u hramove i trgove, svuda bi rekao ono, što je ćutio. Njegova je riječ bila puna ljubavi za potlačene i OI'Obljene, dok ie bila oštra k5 bič za bogate i farizeje. No vladajućoj

klasi morala je brzo dodijati njegova nauka, koja joj rušila interese j i na obranu svojih privilegija i ,.prava" - propela ga kao sruutljivca, kao lndjaka, koji se bunio proti božjem zakonu, proti redu i bogu. Propela ga i digla na nj besvijesni i zagl uplj eni puk, koji ga popljuvao!

Popovi i farizeji su pljeskali - a što su inače mogli oni, kojima je on rušio trgovinu?

·:': ::.· * XX. vijek. Noć je. Čovječanstvo sputano i

zasužnjeno čami, trpi i plače j glupost kao olovo tišti ljudsku misao; dok mračnom atmo~:~ferom

kruže čopori gavrana i vampira, koji vrebaju na mozak i piju krv ljudstva ...

Prošla su vremena, prošli vijekovi - ali ti­ranija, lopovština, himba i podlost i nadalje tri­umfira.

Kraj ponosnih palača, kraj raskošja, rasip­nosti i obilja - koliko nezaslužene bijede, os­kudice, tuge i očaja: pakao kraj raja zemalj­skog! A po povi vele da sve tako mora da bude, jer da bog· to hoće te da valja gladovati, jer se gladujući ide u - raj ...

Jesi li ti, Kriste, htjeo nepraYdu i nemoral izrabljivanja? Lagodnost jednih a patnje i bol ćlrugih?

Narodi su još i danas - zavadjeni - 1

kolju se bez svoje krivnje. Nijesi li govorio o ljubavi i bratstvu ljud­

skom? Još i dana~ život i smrt milijuna i milijuna

ljudi stoji u rukama nekolicine vlastodržaca, koji ih po volji šalju u pokolj - ljude proti lju­dima, uz blagoslov popova.

A nijesi li ti rekao: "Ne ubij! '? Još i danas države zatvaraju svoje granice

r·i tn i " · tal0m 'l.i,·ežu a !.'adni ;:!arod pri puštaj .... • na milost i nemilost nekolicine nezasitnih špeku­lanata i }JOdlih izgladnjivača puka.

J es i li ti to učio? Evo! poslije toliko vijekova napretka, ima

još uvijek toliko grozota: čovjek isisava čovjeka, muči ga i tlači - samo da sebi stvori udobnost ; a crkva, koja sve vidi, ne ustaje proti guliko­žama i krvopijama!

Tako mora da bude! 1- kažu licumjerci u crnoj mantiji u ime jednog klerikalnog boga nepravde, obratimljenog sa izrabljivačima i silni­cima svega svijeta ...

Ali ako sve ono što je na vijetu bog hoće, onda on hoće da bude i socijalizma, koji ustaje proti svakoj nemoral nosti j i dok silnici hoće na­rode zavadjene i razdjeljene - socijalizam čini,

da si proletarijati sviju zemalja bratski pružaju ruke i povrh bajoneta, u prkos svim umjetnim granicama i zidovima, okrunjuju apoteozu brat­stva i ljubavi ...

'!.· .'f: -:·:·

Uskrsnuo je! - zabrujit 0e zvona. .Aleluja! - zagraktati će crni razbojnik,

dok će u svilenoj mantiji kriti svoj gojni trbuh. Vj erna slika Krista!

Koja ironija! Trgovci, izgladnjivači, oni koji kap po kap

piju krv puka, nezasitni gulikože, licumjerci , ti-

.·

2 "GLA MALOG P KA"

rani i sv ~t podla č.eljac1 slavit će uskrsnuće Onoga, kojega su oni propeli, jer se usudio dignuti svoj glas proti nepravdi, Onoo·, koji je ljubio poti­štene i bespravne.

Ob, htjeli bi da se vratiš, te da istjera-: ove pod le trgovce i farizeje, te oce varke, te crne vampire krvopije, te stupove ropst\'a i

imala petlje da ga poremete, jer im zuje po glavi posljedice rusko-.iapanskog rat.'l. · - posljedi~e po­bune i revolucije.

I lijepa crta - mekim srcem - neki srp­ski . , patriota'' u jed!lOm onamošnjem listu piše, da je i u vojsku 'prokrčio si put socijalizam, te da se ne bi ništa novo dogodilo, kad bi voj­ska - taj najveći oslon buržoaski - otkazala

tiranstva.

Nova nada trepti u izmorenim pro letarskim grudima, novo svjetlo obasjalo nava. ~ela, nova vjera - vjera u budućnost, vjera n pobjedu slo · bode i pra,-de - zove borce na eljelo. I zove ih iz težačkih kolibica, gdje nema svjetla ni kruha, iz tj esnih i bezračnih radnit:kih kućerka, gdje se trpi i umire, iz prašnih i zagušljivih rali ona· odasvud zove moderno roblje veliki glas socijalizma i revolucije: zO\' e patnike u jednu silnu jedinstvenu vojsku, zove ih, da visoko po­dignu krvavi barjak re olu cije i da podju u sveti boj.

l poslu -: oost. Vide "patrioti•· kako trava ra~te! Da, mir je osiguran, nakon što se opljač.-

I boj se bije: boj izmeuj u p d losti i pleme­nitosti, izmedju tame i svjetla. Progonjeni stra ­daju borci, umiru kao mučenic i, ali umiru zado­voljni, jer znadu da će iz njihove krvi procvasti bajni cvijet slobode, pravde i jednakosti.

I dan će doći; a onda <~e ljudstvo dostići na vrh Kalvarija: muka će biti napokon dokon­čana. I tekar tada slobodno i sretno ~o vj eGan­stvo sl a viti će svoje uskrsnuće: pohodit će gro­bove palih boraea i junaka i donijet će im proljetnog cvijeća.

I novi će duh lebditi nacl rodom ljudskim, jer će biti o lobodjeno iz jarma tlat:itelja i iz ­rabljivač.a, jer će 'l.ivjeti kao velika ljudska obi­telj, u kojoj ne će biti veriga ropstva i bijesa zulumčara. Ni mržnje ne će biti, jer će ljudi biti obratimlj eni u zagrlj aju ljubavi. Asa.

Mi~ jB osiguran. Ratna opasnost pred kojom je strepilo hi­

ljade radničkih i težat:kih sinova, kao i njihovih otaca, braće i sestara - otklonjena je.

Gospodski predstavnici - ministri - na­godili su se o koži narodnoj. Austrijski ministar vanjskih poslova Aerenthal, zadovoljan je za­jedno s buržoazijom sa svojim radom i politikom, što je svoga kolegu srpskog ministra Milovano­vića prisilio na popuštanje, a ujedno pokazao cijelom svijetu snagu i moć Austro-Ugarske. I sad služnici kapitalistič.ki i vladini oduševljeno pozdravljaju tu ... pobjedu.

Druga je stvar pitanje: pozdravlja li i narod politiku gospodsku i g. ministra Aerenthala?

Mir je istina sačuvan, ali ni gospoda nijesu

kalo žep naroda i državnih blagajna. Mir je osi­guran nakon tolikog zaduženja narodnog, nakon tolikog poskupljivanja najnunžnijih životnih po­treba ...

A kome se ima zahvaliti za ta nova opte-rećenja, za nametanja poreza na stomak narodni? Nikom drugom nego bezumnoj politici· buržoaskih gavana i uobraženoj velit:ini Aerentha1a, koji svoje pustolovine na račun naroda provodi.

Sva igra, koju je ministar Aerentnal u ovom evropskom koncertu odigrao sastoji se u tom, da je narod ove monarhije opterećen dugom od preko 600 milijun~ kruna, koji će narod morati plaćati, šutiti i gladovati.

Kako stvari stoje, vidimo da je u svem tom odlut:ivao ministar Aerenthal, a pitanje volje na­roda ostalo je deveti u plugu.

Svu štetu od 600 mi lijuna kruna, voljom njegovom, podnijeli smo radi jedne trice i to, da se promijeni "okupacija" u "aneksiju". Eto ta rije~ stoji narod tolike milijune, a to sve opakom gospodskom politikom.

Iz s,-ega vidimo, da se o narodu odlučuje, a b e z naroda. Da se narodni novac troši i krv prolijeva a bez odobrenja narodnog ...

Stvari na bolje neće l:le ni maknuti dok se ne prenemo i dok iz buržoaske-birokratskih ruku ne otmemo praYo, da u stvarima državnim odlu­i;uj e sam narod.

Kako austro-ugarska tako i srpska posje­dujuća klasa branila je svom snag·om svoje in­terese i trošila narodni novac, a sad na koncu trpi narod i plaća svojim znojem volju odluču­jućih faktora u obiku dugova i zajmova.

Nu navedeno priznanje onog srpskog "pa­triote" dragocje:ao je za nas, jer nam i ono po­kazuje, da ovako dugo ići neće i da će narod doći do spoznaje, ela mora sam svoju suclhinu preuzeti u vlastite ruke, a gospodi dati ularom po glavi.

Drugovi! Radnici! Spremaj te se da do­stojno proslavite dn.n Prvog Svibnja.

nGLAS :MALOG POKA" 3

:POLmČKI PREGLED. l O<lrekn prijestolonasljedstvu. rpski prije tolo-

nasljednik odrekao e je prijestolja u kori t voga mladieg .brati\, <t po nagovoru kmljn Petra i mini txra. On je većinom kriv rl\tJIOj krizi, pre•l kojom je av narod trepio. A kralj Petar, da svojoj porodici sa­čuva srpsku krunu, volio je da bnde mir, jer je r~cu­nao: ,,bolje j11j e a sigurno, nPgo li koka a IH' ignrno·'. U sl,lčAju da je Srbija u ratu podleg-la, ode sve ono što je kral,i Peter "mnkom' stekao. I zato e je prije­stolonasljenik morao zahvaliti. K tomu je mnogo do­prinjelo i to što je princ Gjorgje ubio svoga slugu KoJakovića, za što štampa. traži, da ga e tavi pred ud.

Iz Bosne i He••ceg·ovine. Dlngnjničko izvje ·će " aveza drvodjelskih rad­

nika u Bosni i HercPgovini' primili smo i iz koga se razabire osim tačnosti i či toće, slijedeće fi.na.ucijalno poslovanje: Primitak u g. 1908. sa saldom od g. 1907. K 14.287·42 Izdatak na kori t članova . . K l 0.913·18 Ćist novac u ka i o taje . . . . . K 3.374·24

Kratko djelovanje Yrijednih i požrtvovnih naših bosanskih drugova najbolje se zrcali u ovim brojkama, a to ujedno uljeva snagu za daljnji rad na kori t po­tištenih drvodjelskih radn1ka.

U bolesti, bespo lici i na putu kao ni za pro­svjetu radnika. niko se ne brine o im r<ldničkog Saveza. Na samu besposlena potporu izdao je avez K 1944·10, na putujuću K 821·93, na bolesničku K 175·-, a za agitaciju i prosvjetu K 1602·64. To je, vid i ae, uzomo djelovanje i može lnžiLi ua ugleu svima radnicima.

(Mislimo da bi bilo lijepo, da je drvodjel ki a vez dao u našem listu štampati izvještaj u cijelosti, jer za trošak, koji bi to stojalo mnogo bi se više koristilo, da bi i o tali radnici vidili ovaj njihov krllsui uspjeh. Op. ur.)

Štrajkovi i bojli:oti! Buduć su radnici soboslikari (maleri), pekari i

kelneri (kamerieri) Spljetu pred pokretom, javlja se drugovima da tamo posla ne prima.ju.

Krojački, koža.rski i mlinar ko-pekarski radnici 1 neka ne putuju u Sarajevo, jer se tamošnji drugovi nalaze pred pokretom.

U Sarajevu je bojkotirana krojačka radnja g. Celjaka jo~ godine 1907. i bojkot još uvijek traje.

DOPISI. GRUŽ. - (Ž a n d ar i u s l u ž b i i z rab l j i­

v a č a D e t o n i a). Nazad nekoliko dana uzeo u svoj posao g. D e t o n i nekoliko radnika. obećavši im plaću od 4 K dnevno. Nakon 5 dana radoje dodjoše radni ci, da im se zaslužba plati. Ali na veliko čudo opaziše radnici u blizmi kancelarije oružnike i policiju. Zašto su tn bili doznalo se malo kasnijl', kad je mjesto 20 K isplatio po 14 K. U trahu rla. ne potegne •togod doveo je žandare, te miljenike izrabljivačke, da ga štite. Ujedno je radnicima rek'lo, da ih neće plaćati po 4 K, jer da on može imati do~?ta radnika po 2'40 K dnevno. Nu slabo mu je upalio ovaj manevar. Radnici su stariji bili or­ganizovani i složno sprečiše namisao Detonijevu, da radnike po svojoj volji mijenja. Radnici dobiše zado­voljštinu, a g. Detoni povuče jezik za zube.

Ali još imademo prigovoriti ovom go poclinu. On u mje to plaće svojim radnicima, daje rakije, što je n ocitom protuslovlju a zakonom.

1u na~a je via t prema tom ćorfl.va i u takim slnhtjevima ne gleda ~to se zakon krši, dočim prema radnidma a. n obranu izrabljivača. zna "zakonito ' po­stupati. Detoni umje to da plati nikoli cini nulnik<t za četvrt nadnice u novcu, on im d»je po litru rakij e i mirnfl. Bo na. Eto ovako se stiče bogat. tvo. Država pak ttmj e to ela sprječava piti alkoho l, dozvoljava pro­tuzakonito, pomoću alkohola, ovakova izrabljivanja. Ovak!tv je lu btj bio nekidan.

.Mi ćemo zato bLljeti nad ovakim izrabljiva6kim trabantima i n na~em ćemo li tu prikazivati njihov rad kao i pri tranu drl.anje via ti.

Radnicima i ovom prilikom velimo: u dr u ž i t e se i zajedni6kom . nago111 uranite svoja prdva.

* Zlostavljanje radnika. Gosp. Grinvald

upravitelj tvrdke Ei ler et Ortleib nečo vj ečnim po tu­p-taje m radni cima daje povoda eta e na nj o vr­nf'mO. Neki dan opazi kod druga 'aropine radnički znak s natpisom "Pravo naroda". Pomeuutom go paru, kao što i VIlkom buržoaskom p11rasitu i ti pa<ht u oko. Da dade oduška svojoj mržnji pram a radničtvu, po6e p ovati izgovarajući da e isti znak ne mij~ u 11jt-govoj rarlioni nositi i smjf'sta i plativ~i druga 'a­ropinu pošlje ga - na sunce. Pttamo gori rečenog in­dividua gdje mu je zadata riječ, kojom je obećavao poboljšice radDJčtvu, gdje je poštenje tog tirana? Rad­nici, upamtite si dobro VOJe progonttelje, pa kad bude zgoda rečenom go paru odvratite šilo za ognjilo.

VIJESTI. l plata }lOđporo pozvauim vojnicima, koju odre·

đjnje zakon vrši se tako, d!i je mnogo vojnika, koji je još ne dobi"e. Bi lo je javljeno da. će se ova ku­kavna podpora i plaćivati unaprijed nu kako je tim, znaju vojnici i njiho~'e fami lij e. I ue amo, da e pot­pore ue isplaćuju unaprijed, nego je pro·lo nekima po 2·3 nedjelje, a da tražene potpore ne dobi'e. Vidtmo kako mačuhin ki vlada po!:ltupa sa vojim državljanima u prkos jasnog slova zakona. Mogu familije pozvanih vojnika i pocrkatj s nestašice, dok potpore dodju. Ta šta je vladu za to briga.

Di kup PuWić - riješio kmet ko pitanje. U vom nP~'~ tir kom" pismu rij ešio je bi kup Pulišić

kmet ko pitanje i to preporučujuć narodu, da ide u Ameriku u duboke ugljf'noko!J.e raditi i "teclujom da. se odkupi. - Očito je da ovom čovjeku nije do ~ la do ušiju ni kriza amer:čka, gdje narorl stradava od gladi uslijed bespo lice. A štediti l Od česa, pre vijetli? Od ustiju? Ne l 'l'a zar e još danas može •ta uštedi ti, kad radnik. kraj nadnice nije u stanju ni da. se purom pre­hrani? Od čega da štedi ona 1rotinja, koja dodijava šib Anskom poglavaru tražeći kukuruza za pnrn? Oh, kad bi svaki radnik imao plaću biskupsku ili popov­sku - l»ko bi e štedilo. Na ovaj način riješava biskup pitanje kmet ko. Divota po kmetove, samo kad bi bilo pure!

pljetu pako gdje su b1skup i popovi najveći posjednici polja koja. su ostavili crkvi težaci za spas duša vojih a na. korist cme bande, rd li e kmet ko pita.,je rije iti ua drugi način. Popovi na lle lu, a s njima i najbogatiji go:-lpodari, osnovaše organizaciju, koju je namjestničtvo potvrdilo, da mogu n slučaju

"GLAS MALOG PUKA" ------------------------------~~~~~

4

ako bi težaci što traži li, zajednički uzbiti težačku borbu, borbu za opstanak naše potištenP i ir.rabljivane proletarske braee težaka. Otvorite oči , braćo težaci i vidite da ne obstoji za pop ove ona Kristova rečeni ea: "Idite razdij elite im etak i naučavaj te", već se h.ćaju modemih organizacija, proti kojima su uvijek borbu vodili , da o čuvaju voj imetak. Franceski narod je učinio pravedno i dobro kad je popovima oduzeo imetak, a dao im da radom za lužuju svoj krulL A i mi ka­žemo ko ne radi n e k a n i n e ž d e re, a narodu nje­govo - i kmetsko je pitanje riješeno!

Kozak i denuncijant. Od svih radničkih struka, sob oslikar ki radnici zauzimaju najžalostniji položaj. Više od pola godine šetaju besposleni, jer su možda hrdjava vremena ili nema rada ili e pak koji poslo­davac kapricirao da pojedinog ne uzme na posao. nebi li ga gladom primorao na ropsku pokomost. To su napoko uvidjeli i radnici te su se svi organizovali u svrhu, da e zajednički bore 7.a prava, koja im kao radnicima pripadaju. 8vi - izuzev jednoga, koji kako sam kaže, neće da se "poturči", jer je on pravi kato­lik i kršćanin. koji radi na zemlji e rla steče· "blažen­stvo - ne znamo gdje.

Pošto e u tome bitno razlikuje od svojih ko­lega, koji misle da trebaju na ovom vijetu, ako ne blažen tvo a ono bar obilno kruha i zdrave hrane -došlo je do ~ukoba izmedju tog revnog kršćani~a i organizovanih "turaka". Kad je u lijed toga kandidat za "vječno blažen tv o ' a strane organizovanih bojko­tovan, o čekivali u "turci", da će e nebo otvoriti i svoo-a kandidata ponijeti u vječnost. Ali dogodilo se obratno: arkangjel a plamenim mačem pokazao e u obliku pred jednika gradjevne zadruge, a u osobi tr­buša tog C Ji ća. Biti će da j e "arkangjel Celi ć " za­boravio negdje u vječnosti svoj mač, te u neprilici udari a vojim plamenim jezikom po druo-u lvkoviću jer mo se taj učinio kao najopasniji. 1o, kada plameni jezik "arkangjela 'elića", osim smrada, nije učinio ni­kakav afl·kat to se Celić pnhvati per~ i papira te nap_iše tužbu protiv Ivkovića - ne na aclrE- u vječnog bla2en. t va - nego na e. k. redar tvPnog povjerenika a u stilu kako e l uže obično f01·tima ~ i.

T~žba v.eli. . da e Ivkoviću ne zna ni ko je ni odak.Ie )e d~ Je bjegunac, da je buntovnik koji buni radmke, da Je kod E. Barbarića radto samo tri dana P.a da ga je isti o~pu tto jer da nema radni čk knji~ ztce, napokon zahtJeva arkangjel da se Ivkovića odma uhapsi i protjera.

i toj. tužbi sa?bćuje , da u poslodavci riješlli, da se Ivkovtća za ćttavu godinu dana ne mije uzeti na po ao. No, redar tveni povjerenik ua veliku žalost Cellća nije udovoljio skromnoj željici blaženih po~ lo· da vaca a na pro to iz ovih razloga: l

. Što se Ivkoviću zna odakle je ; što nije nikakav bJeg~nac, nego Austro-U garski podanik sa svima duž­nostima; da cio ad još nije buntovnik· da ne buni l radnike, n~go ih sa!D? o vje~ćuje u kolik~ mn to nje- l govo zn~nJe do:r.vo)JUJe; da Je kod Barbarića radio ne samo ~n ~~na nego. i preJw pet mjeseci; što ga E. Barba1?ć ntJe o~pustJo, nego mu je pred svjedocima dopustiO da radt za svoj račun, što mu je dapače za 1st1 posao dao potrebne boje; da Ivković i m a rad­~č.k:": knjižicu; i napokon što jP čitava tužba l a ž-l J 1 v a te prema tome nema pravoga oslona. I tako se. ~1is.ija 'eli ća !zjalovila a organizovani radnici su UV!dJe!J da se Ce!Jću ne može vjerovati i da je nje-

govo negdašnje uvjeravanj e, da će on z~stupati (!) in­tere e radnika - l a ž n o. Zato su radnici sacla još složniji, jet· su i ovaj put uvidjeli da jedan gulikoža radnički ne može zastupati interese radnika.

1 bludnice govore kadkada o klevetama. Mi se ni najmanje ne iznenadjujemo prostačkim n!\.valama "Puka' - ta znamo, obit:no i svakdanje ot·užje furti­maša je libelizam n a i b e z o br a z n i j i h kleveta, laži pune blata i podlosti. Najbolje se vidi u slučaju sa. popom Rilovom. Hoće na svaki način, da spasu gnjus­nog popa: pa u svom najgnjusmjem brlogu - n "Puku", hoće tla nas vikom zagluše te da pJ običaju opsjene pro totu. I dok oni, znajuć za popov bludni zagrljaj, u ime vj ere (!! !) savjetuju Smodlaku da opozove ,.kle­vete " - mi još jednom pozivljemo -što više- mo­limo gospara popa Radoslava i svu crnu svojtu, da nas tuže sudu za potvoru. Ne čudimo se, što popovi, izgubivši busulu, buncaju kao suludi, ali se čudimo "svetom" Radoslavu - toj ,. žrtvi ' naših "kleveta" -što se još uvijek ne miče. Napred, pope - opošteui e više! Ne spavaj! Makni se!

Pekarski radnici u Spljetn rade kao marva, ništa manje nego 16 sati i to noću, neprekidno bez d'lua počinka a uz plaću koja je uprav dostatna za - gladovati. Udjoše u pokret i po lodavci najprije plihvatiše njihove tražbine (priznate po samom Je­dinstvu" kao opravdane i temeljite!) no preko noĆi se pokajali, te ni čuti o tomu. što je preostalo tim jad­nicima ako ne štrajk! - Bljutavi popovski Puk" -. . " list za zvonare 1 bedake - hvali , :to je vlast uvela š.trajkolomstvo - i krsti to p o h v n l n i m!! Zat!m po­tiče gospodare, da se udruže te nabave stroj - koji će puštati štrajka ·e i da crknu. Ne čudimo se - ta. to u rkr ·ćani", naši stari znanci . .Mi o po povi, mi se ne boj.mo budućno ti kao vi: troj će doći, da nam olakša muke za koje vi ni neznate. Ali da smo u mo­gućno ti vas postaviti s vašim debelim trbusima k vrućoj peći, gdje pekarski radnik mor11. 16 sati raditi, pa da u z n o j u lica za lužujete voj kruh, zaista nebi ovako be ramno i lopovski pisali. Ta vi niste nasljed· DICI Kristovi, nego nasljednici onih razbojnika, koji bijahu zajedno Kristom razapeti. Radnici upamtite ove crne hijene.

Poziv. Druo-ovi! Promicateljni odbor "Radničkog Doma" u pljetn, pozivlje vas na sjednicu za ponedje­ljak 12. o. mj. n 9 sati pr. podne u društvene prosto­rije, za pretresanje pravila i eventualije.

ompagni! Il comitato promotore della Casa del Popolo" vi invita lunedi 12 COlT. alle 9 a. ~- nei locali della Federnione ad una riunione per discuttere snilo statnto e snlle eventuali.

Velika krojačka radionica

Save Miloševića Sinovi Banjaluka (Bosna)

potrebuje za svoj posao nekoliko v j e š t i h

krojačkih radnika.

Namještenje stalno. Ponude neka se šalju na Save Miloševića Sinovi, Banjaluka (Bosna).