5
Lo e volje - i to već jako dugo? SRPSKI

Loše volje -

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Loše volje -

Loše volje - i to već jako dugo?

SRPSKI

Page 2: Loše volje -

Poslednjih godina uočavamo porast oboljenja, verovatno kao posledica naših „modernih“ uslova života u pos-lu i u privatnom životu. Dobra vest: depresija je bolest koja može uspešno da se leči! Loša vest: mnogi depresivni ljudi ne idu lekaru zbog sramote, jer misle da su sami kri-vi za svoju situaciju i da im se ne može pomoći!Važno je da prepoznate depresiju i da je shvatite ozbiljno, jer depresija nije samo privremeno tužno raspoloženje, nego psihički poremećaj koji zahteva medicinsko lečenje.

Svako može da oboli

Depresija može da se javi kod svih lju-di – žena, muškaraca, dece, omladine i starijih. Uzroci depresije nisu u pot-punosti razjašnjeni. Genetski faktori igraju podjednako bitnu ulogu kao i hormonski poremećaji (npr. porođaj, „klimaks“), fizička oboljenja, smrtni slučajevi i rastanci, stresni konflikti i nedostatak određenih neurotransmite-ra u mozgu.U depresivnoj fazi osobe ne mogu više da se pozitivno posmatraju i određene su negativnim osećanjima: osećajem krivice, bezvrednosti i bespomoćnosti.Obolele osobe brzo se umaraju, deluju usporeno, jedva mogu da podnesu na-

por/stres i gube interesovanje za sva-kodnevne stvari. Mnogima je teško da sami donesu jednostavne odluke.

DEPRESIJA 3 2 DEPRESIJA

Depresiju karakteriše dugotrajan pad raspoloženja, trajna bezvoljnost, gu-bitak voljnog nagona i eventualno čak i misli o samoubistvu. „Sposobnos-ti samoizlečenja“ u ovom duševnom stanju nisu više dovoljne i vama je, svakako, potrebna pomoć lekara.Ovaj savetnik treba da vam pomogne da prepoznate depresiju, kako biste po-

novo izašli iz duševne krize. Savetnik vam daje informacije o mogućnostima lečenja i o samopomoći.

Depresija – ima pomoći!

Oko pola miliona ljudi u Austriji pati od depersije. Prava „narodna bo-lest“. Žene su češće pogođene nego muškarci.

Svet vam se čini sivim i jednoličnim, ne vidite izlaz i to u dužem vremenskog peri-odu. Uz to se još osećate tužnim i praznim. Verovatno patite od depresije.

Sledeći simptomi mogu da ukažu na depresiju:

• potištenost• tuga• nezainteresovanost/tuga• osećanje praznine• razmišljanje o samoubistvu• problemi sa koncentracijom • problemi sa snom • gubitak voljnog nagona• osećaj iscrpljenosti/jak umor• neznatan ili pojačan apetit• smanjen osećaj sopstvene vred-

nosti

Loše volje – i to već jako dugo?

Hipotalamus Manična faza

Bez voljnog nagonaPotišteno

raspoloženje

Zdrav serotoninski sistem

Nesanica

Bolestan sero-toninski sistem

Previše veseo

ervni završetak

Receptori vežu serotonin

Oslobađa se serotonin

Brige

Centar za san-budnost

Signali iz mozga

Faze sna

Nedostatak sna

Uzbuđenja

Faze sna Ravan san

Dubok san

Ponovna apsorpcija

Ponovna apsorpija / reapsorpcija

Iduća nervna

ćelija Serotonin

Sinapsa

ili

Ekstremno tužan

Epifiza

Mali mozak

Moždano stablo

Hipofiza

Page 3: Loše volje -

Koje mogućnosti lečenja stoje na raspolaganju?U lečenju depresije uglavnom se ko-riste lekovi, psihoterapija i socijalna služba (socioterapija).

Lečenje lekovima

Antidepresivi – tako se zovu lekovi koji se često koriste u lečenju depre-sije; spadaju u grupu psihofarmaka. Često se daju na početku terapije i potpomažu se psihoterapijom. Poje-dini preparati razlikuju se, pre svega, po svom delovanju, tj. služe za podi-zanje raspoloženja, voljnog nagona, za stišavanje voljnog nagona, umirenje i oslobađanje od straha.Antidepresivi kao što je citalopram, mianserin, sertralin, paroxetin ili quetiapin u suštini se dobro podnose i ne stvaraju zavisnost. Lečenje lekovi-ma često je najbolja mogućnost da se depresivnom čoveku brzo pomogne. Antidepresivi daju pacijentu potrebnu duševnu stabilnost, koja mu je potreb-na da iz pratećih terapija izvuče mak-simalnu korist.O tome koji lek je adekvatan za vas, odlučuje vaš lekar, uzimajući u obzir vašu sliku bolesti, prethodna oboljenja i druge lekove. Kažite svom lekaru da li ste nekada uzimali antidepresive. Ako jeste, navedite koje i da li ste imali po-

zitivno iskustvo sa njima?Ako antidepresivi pokažu nuspojave, odmah se obratite ordinirajućem le-karu. Nikako nemojte da prestanete sa uzimanjem leka ili da menjate dozu bez dogovora sa lekarom!Kod lake depresije postoji mogućnost lečenja na biljnoj bazi, preparatima kantariona. I o uzimanju kantariona morate da razgovarate sa lekarom, jer postoje određene interakcije sa dru-gim lekovima. Tako kantarion može da poništi delovanje „kontraceptivne pilule“, tako da možete ostati trudni i pored redovnog uzimanja pilule.

Strah od nuspojava

Neki pacijenti zaziru od uzimanja an-tidepresiva zbog straha od nuspojava. Možda su od drugih obolelih čuli da se tokom uzimanja psihofarmaka osećaju „kao da hodaju po vati“ ili kako su pričali o tome da su imali probleme sa seksualnošću. Ove nuspojave ne mora-ju da se jave kod vas! O svojim straho-vima razgovarajte sa svojim lekarom, on će odabrati odgovarajući lek za vas.

Psihoterapija

U psihoterapiji postoje različite tera-pijske mogućnosti. Svim terapijama zajedničko je da se oboljenje sagleda kao problem i da vi sami možete mno-

Da li su sve depresije iste?Ne – postoje razne vrste depresija.Slika bolesti „depresija“ ima brojna lica. Razlikujemo „unipolarnu“ i „bi-polarnu depresiju (poremećaj)“. Uni-polaran znači da osoba pati samo od depresije. Kod bipolarnog poremećaja često se smenjuju manične i depresiv-ne faze. U maničnoj fazi osoba iznen-ada pokazuje pojačano raspoloženje, nagon za pojačanim kretanjem i de-lovanjem, pojačanu količinu priče, izostanak umora i smanjenu potrebu za snom, ali i razdražljivost i agresi-ju. Manija mora da se leči brzo i cil-jano, jer inače prete finansijske (ne-kontrolisana kupovina), profesionalne i porodične štete. Za pravilno lečenje važno je da se manična faza prepozna na osnovu načina ponašanja!I dugotrajan stres može da dovede do

depresije ili tzv. „Burn Out“ sindroma. Depresija se često javlja i pod određenim lekovima ili kod raznih fizičkih oboljenja. Oko polovine paci-jenata pati uz to i od napada straha i panike.

Postoje i mnoga druga de-presivna oboljenja, kao na primer:• jesenja i zimska depresija• spoljni događaji (npr. smrtni slučaj

u porodici)• porodiljska depresija• staračka depresija• posle rođenja deteta• klimakterijum – (hormonske pro-

mene oko 50. godine života)

DEPRESIJA 5 4 DEPRESIJA

Page 4: Loše volje -

svojim ordinirajućim lekarom o even-tualnoj promeni terapije.Preporučuje se i ostvarivanje kontakta sa nekom grupom samopomoći. Kon-takt sa ljudima koji se osećaju slično kao i vi, može svakako da pomogne. Ostali saveti koji mogu da vam pomo-gnu:• Ne krijte svoju bolest – to vas do-

datno opterećuje i vaše okruženje ne može da vam pomogne!

• Kretanje, svež vazduh i sunce čine

vam dobro (vožnja bicikla, šetnja).• Struktuirajte svoj dan i postavljajte

sebi male ciljeve.• Priuštite sebi češće nešto dobro

(otiđite na ručak/večeru, na koncert, u kupovinu).

• Opustite se (možda je joga pravi izbor).

Samoubistvo (suicid)

Nije uvek lako prepoznati moguće in-dikacije suicidnih misli. Ako primetite

go da doprinesete rešenju problema. Bićete podsticani da ponovo vidite pozitivne stvari u životu, da time nap-ravite dalje promene i da za to budete nagrađeni. Jer vaše osećanje, mišljenje i delovanje promenilo se u nepovolj-nom smeru. Psihoterapija vam na raz-ne načine pokazuje put iz krize. Svaka-ko da terapija mora da traje duži period kako bi mogla uspešno da deluje. Na internet stranici www.psyonline.at naći ćete spisak terapeuta i celoj Aus-triji. Mnogi terapeuti imaju ugovore sa zdravstvenim osiguranjem.

Socioterapija/socijalna služba

Socioterapija treba da nauči obolele osobe da u što kraćem roku postanu nezavisne od tuđe pomoći. U središtu je organizovanje svakodnevice. Uključivanje porodice i celog socijal-nog okruženja igra značajnu ulogu. Jer

prihvatanje i razumevanje najbližih, kao i stabilna mreža sprečavaju recidi-viranje.

Šta možete sami da učinite?

Ne pokušavajte da se sami izborite sa svojim problemom, nego probajte da uz pomoć psihoterapije prepoz-nate model ponašanja koji vas čini bolesnim i da ga menjate. Nikako ne okončavajte medikamentoznu terapi-ju na svoju ruku, nego razgovarajte sa

Na raspolaganju stoje raz-ne mogućnosti:

• ergoterapija – podstiče voljni na-gon, aktivnost i samopoverenje

• fizička aktivnost – sport deluje antidepresivno

• deprivacija sna (terapija budnos-ti) – osoba ostaje budna noć i dan. Ispitivanja su potvrdila pozitivno delovenje.

• svetlosna terapija – pre svega kod jesenje i zimske terapije

• ishrana – izbalansirana ishrana, bogata vitaminima, sa mnogo ribe ili uzimanja omega-3 masnih kiselina

DEPRESIJA 7

Page 5: Loše volje -

ove indikacije, morate kao član poro-dice da delujete:

Obolela osoba• govori sve više o beznadežnosti i sui-

cidnim mislima,• sve više se povlači od porodice, prija-

telja, uobičajenih aktivnosti,• manifestuje rizično ponašanje, do

samouništenja (npr. vratolomni sportski poduhvati, prolazak vozilom kroz crveno svetlo na raskrsnici)

• poklanja lične stvari koje su joj važne,• konzumira veće količine alkohola i/

ili droge,• planira umiranje (testament, plaća

dugove),• iznenada menja ponašanje i čini se

aktivnom, zdravom i veselom zbog planiranja skorog kraja,

• identifikuje se sa osobama koje su se ubile („Ona je to uradila“, „On se rešio svojih briga“).

Ako ste prepoznali jedan ili više ovih znakova, bezuslovno tražite razgovor sa obolelom osobom i lekarom!

Izreka „onaj ko želi da se ubije, ne priča o tome“ je glupost! Depresiv-nom čoveku koji namerava da se ubije hitno je potrebna profesionalna pomoć lekara ili terapeuta. I upućivanje u neku bolnicu može da bude efikasno.Suicid ili pokušaj samoubistva uglav-nom je iznenadna iracionalna radnja. Ali razmislite: samoubistvo je defini-tivno! Depresija je prolazna!Ne rizikujte!

I nemojte da se ustežete da prihvatite pomoć!

Psychosoziale Dienste WienTel.: 01/313 30

www.psd-wien.at

Kriseninterventionszentrum WienTel.: 01/406 95 95

www.kriseninterventionszentrum.at

Bündnis gegen Depression, www.buendnis-depression.at

Folgende Listen finden Sie hier:

Krankenhäuser – mit psychiatrischen Stationen/AmbulanzenSozialpsychiatrische Dienste – bieten professionelle Betreuung an

Selbsthilfegruppen – gibt es in allen Bundesländern Telefonseelsorge und E-Mail-Beratung

PsyOnline.at

www.psyonline.at

USTANOVE ZA KONTAKT

IMPRESSUM

Medieninhaber, Herausgeber und Verleger: MedMedia Verlag und Mediaservice GmbH, Seidengasse 9/Top 1.1, 1070 Wien. Tel.: 01/407 31 11-0, Redaktion: Mag. Birgit Schmidle-Loss. Layout und DTP: creative director.cc lachmair gmbh, 2120 Wolkersdorf. Illustration (Seite 2): Henning Riediger, Hamburg. Lektorat: Mag. Andrea Crevato, 2823 Pitten. Fotos: iStockphoto.com, fotolia.com, shutterstock.com

DEPRESIJA 9 8 DEPRESIJA