MA9 5 Odnosi s Javnostima Tomic Dress Code

89

Medianali, Vol. 5 (2011), No. 9

Izvorni znanstveni lanak UDK 378:658.626

(89-112) Primljeno: 17. 3. 2011.

Zoran Tomi i Miljenko Musa

Sveuilini pravilnik o odijevanju

Saetak Namjera je ovoga rada pokazati kako je pravilnik o odijevanju

prijeko potreban i nuan dio procesa brendiranja sveuilita. U tu je svrhu provedeno istraivanje koje je obuhvatilo brojna cijenjena sveuilita na Zapadu. Na poetku se odreuje znaenje izraza pravilnik o odijevanju u njegovu izvornome obliku dress code, zatim se ukazuje na tri razine vanosti ovoga pravilnika u pisanu obliku (individualna, institucionalna i drutvena), kao i na tri mogua pristupa ovomu fenomenu (konzervativni, liberalni i umjereni). Nakon toga slijede iskustva iz svijeta koja su posluila u izradbi ovoga prijedloga pravilnika, s posebnim osvrtom na sveuilita u Sjedinjenim Dravama. Kao ogledni primjer potrebe za pisanim oblikom pravilnika naveden je sluaj sveuilita Berkley, CA iz 1992. Tada se jedan student na predavanjima pojavljivao potpuno razodjeven. U konanici je prijedlog Pravilnika o odijevanju Sveuilita u Mostaru.

Kljune rijei: pravilnik o odijevanju, sveuilite, brend,

brendiranje, obrazovanje.

Zoran Tomi je doktor znanosti i izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, Bosna i Hercegovina, e-mail: [email protected], a Miljenko Musa je student doktorskog studija Sveuilita u Mostaru, Bosna i Hercegovina.

ODNOSI S JAVNOSTIMA / PUBLIC RELATIONS


90

Original scientific paper UDK 378:658.626

(89-112) Received: 17. 3. 2011.

Zoran Tomi and Miljenko Musa

The University Dress Code

Summary The intention of this work is to show that Regulations on

Dress Code is a neccessary and indispensable part of the University Branding Process. For this purpose the research was undertaken and it includes a number of universities in the West. At the start it determines the meaning of the expression Dress Code in its original form, then points out three levels of importance of the adoption of this Ordinance in writing (individual, institutional and moderate). This is followed by the experience of the world that was used in the drafting of this Ordinance, with particular emphasis on universities in the U.S.. The case of the University of Berkley, CA in 1992. is singled out as an example of the need for a written form of the Regulations, when a student appeared completely undress in the classroom. Finally, the draft Regulations on the Dress Code of the University of Mostar.

Key words: Dress Code, University, brand, branding, education

Zoran Tomi has a PhD and he is an associate professor at Faculty of Philosophy, University of Mostar, Bosnia and Herzegovina, e-mail: [email protected], and Miljenko Musa is a PhD student at University of Mostar, Bosnia and Herzegovina.

Z. Tomi i M. Musa: Sveuilini pravilnik o odijevanju


91

Uvod U svakodnevnome ivotu upotrebljavaju se brojni izrazi koji su

stranoga podrijetla, a odnose se na dostignua drugih, nama nebliskih podruja. Jedan od njih je i brendiranje. No, je li uistinu potrebno rabiti strane rijei i izraze kako bismo izrekli eljeno, to jest u potpunosti zaokruili misao? Dananji nam globalizirani svijet upravo namee da neto nama nesvojstveno i potpuno strano postaje dio i nae tradicije. U pokuaju stvaranja brenda potrebno je utvrditi prednosti i slabosti samoga subjekta na koji se odnosi, kao i okolnosti i potekoe koje ga uvjetuju izvana. Dakle, potrebno je provesti SWOT analizu kako bismo imali sve podatke, nainili prijeko potreban plan te odredili strategiju i ciljeve. Sve ovo zahtijeva predano i dobro osmiljeno djelovanje.

Brendiranje nije jednokratan postupak ili posao koji moemo smjestiti na vremenskoj crti izmeu toke A i toke B, ono nije vremenski ogranieno. Naprotiv, ono traje. To je trajno nastojanje koje ukljuuje brojne unutarnje i vanjske elemente i okolnosti, ono je instrument izgradnje identiteta i imida, koji zahtijeva budnost i spremnost svakoga lana odreene institucije.

U pripremi za postupak brendiranja Sveuilita u Mostaru istraivana su iskustva brojnih sveuilita na Zapadu, s posebnim osvrtom na Sjedinjene Drave koje su perjanica ovoga trenda na svjetskoj razini. Uoeno je kako je neizostavni dio ovoga procesa dress code, tj. pravilnik o odijevanju, ali i to da se pojedina sveuilita meusobno znatno razlikuju u nainu pristupa ovoj problematici. Cambridge i Nottingham u Britaniji te Harward, Princeton, Yale i Stanford u Sjedinjenim Dravama samo su neka od najpoznatijih sveuilita ija su iskustva posluila u izradbi ovoga Pravilnika.

Kako bi bilo jasno o emu je zapravo rije, najbolje je zapoeti odreivanjem znaenja izraza pravilnik o odijevanju u njegovu izvornome obliku dress code, zatim ukazati na tri razine vanosti potrebe usvajanja ovoga pravilnika u pisanu obliku, kao i na tri mogua pristupa ovomu fenomenu. Kao logian nastavak slijede iskustva iz svijeta koja su posluila u izradbi ovoga prijedloga pravilnika i konano, prijedlog Pravilnika o odijevanju Sveuilita u Mostaru.



92

Zato pravilnik o odijevanju? S pravom se postavlja pitanje zato pravilnik o odijevanju? Zar

to nije osobna stvar svakog pojedinca, zato bi se institucije trebale baviti time, zar drutvo ne ini skupina meusobno razliitih individua koje imaju i razliite sklonosti i sl.? Narodna izreka kae kako odijelo ini ovjeka, dakle istie njegovu osobnost i ini ga posebnim, drukijim, izdvaja ga od drugih. Sve je to tono, no ipak red mora postojati, pa je stoga potreban pisani trag o tome to bi trebalo biti barem nekakva donja granica dobroga ukusa.

Naime, poeci civilizacije, a osobito razdoblje procvata Rimskoga Carstva na prijelazu iz stare u novu eru, govore o bitnosti odijevanja. Biblijski tekst govori da su Isusa Krista prije razapinjanja na kri razodjenuli kako bi ga u potpunosti ponizili, oduzeli mu dostojanstvo i na taj nain iskazali za to vrijeme najsramniji oblik izrugivanja i ismijavanja.1 Dakle, biti bez odjee bila je sramota u doba procvata brojnih civilizacija jer se na taj nain nastojalo odmaknuti od stvarnosti koja je vladala u predcivilizacijsko doba, vrijeme prvobitne zajednice, kamenoga doba. Ljudi na niskoj razini svijesti bili su goli, ali je razvojem dolo do napretka ljudske misli.

Meutim, danas se namee stil oskudnosti, minimalizma pa je postala umjetnost pokazati nago ljudsko tijelo. To jest umjetnost, ali neka vrsta metaumjetnosti za koju nije zasluan ljudski trud ili neko duboko umovanje, ve via sila, to jest Stvoriteljev genij. Savrenstvo i sklad ljudskoga tijela nedvojbeno je vrhunac svega to postoji, no upravo zbog toga potrebno ga je zatititi od poudnih pogleda, kako se ne bi izazivali ivotinjski nagoni prisutni u svakome ovjeku.

Dakle, ukoliko e se slijediti logika tzv. modernizma koji sve opravdava relativizmom, ukoliko globalizam znai otvaranje i povezivanje bez ikakve regulacije i pravila, ako je ovjek preputen samome sebi u drutvu za koje se tvrdi da ga ini mnotvo nepovezanih individua, onda takav svijet neizbjeivo ide k svome prvobitnom stanju u kojem je vladao kaos i zakon jaega, kad su jedina pravila koja su se potivala bila pravila pukoga preivljavanja liena bilo kakvih moralnih i inih vrijednosti. Upravo stoga, pravila moraju postojati i nadograivati se tijekom vremena kako bi bila primjerena novim izazovima, ali jo

1 Usp. (Mt 27, 27 32 ).



93

uvijek utemeljena na neprolaznim vrijednostima potivanja ovjeka i njegove obitelji kao osnovne ljudske zajednice.

Znaenje izraza dress code Dress code je anglizam i izvorno se javlja unutar akademskih

krugova engleskoga govornog podruja. Ovaj uzraz ukazuje ponajprije na odreeni skup pravila odijevanja u pojedinim situacijama ili prilikama. Brojne prigode zahtijevaju nepisane oblike ponaanja i odijevanja pa je potpuno razumljivo, bez potrebe prethodnoga naglaavanja, za poslovne ljude da se pojavljuju u odijelima s kravatom, a ene u prigodnim kostimima. injenica je da je prvi dojam o osobi najvaniji pa je stoga potrebno poraditi na osobnoj promociji i nainu na koji se predstavljamo drugima, a osobito nainu na koji nas drugi doivljavaju jer mi nismo ono to mislimo da smo ili to elimo biti, ve ono kako nas drugi vide i prihvaaju.

Obje koritene rijei imaju svoje imeniko i glagolsko znaenje. Imenika inaica izraza dress u engleskome izvorniku bezuvjetno upuuju na odjeu, odijelo, vojnu uniformu, haljinu, toaletu pa ak i na ures ili nakit. Dakle, neto dostojanstveno i lijepo, na pomagala koja ivot ine ljepim. Istodobno glagolska inaica ovoga izraza znai urediti, ispraviti; poravnati, izravnati; odjenuti, obui; uresiti, ukrasiti, iskititi i sl., to jest ukazuje na potrebu postizanja reda i sklada u odijevanju, tj. upuuje na to kako popraviti i uljepati postojee stanje stvari.2 Kod izraza code njegova imenika inaica predstavlja zbirku pravila, zbornik zakona pa ak i tajno pismo, ifru, kod, sustav signala i sl., dok glagolski oblik ove rijei oznaava djelatnost ifriranja ili kodiranja.3 Osamdesetih godina XX. stoljea u modi su bile cipele koje su se u narodu nazivale koledice, jer su ih kao znak raspoznavanja nosili lanovi elitnih skupina pojedinih fakulteta ili koleda u Britaniji.

Mogli bismo kazati da i pojedinano ova dva izraza upuuju na neto smisleno i prijeko potrebno jer ako nema reda, moe vladati samo

2 Usp. dress, u: Englesko-hrvatski ili srpski rjenik, Zagreb, kolska knjiga i Grafiki zavod Hrvatske, 1988., str. 322. 3 Usp. code, u: Englesko-hrvatski ili srpski rjenik, Zagreb, kolska knjiga i Grafiki zavod Hrvatske, 1988., str. 193 - 194.



94

nered pa bio on i tzv. kontrolirani nered kojim se opravdavaju brojni nedostaci naega suvremenog drutva. Dress code ili pravilnik o odijevanju kao cjelina ukazuju na pravilo odijevanja i ophoenja, tj. sredstvo raspoznavanja i pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini. Odijelo nas svakako odreuje i svrstava kao pripadnika tono odreenog podneblja, skupine ili klase.

Vanost pravilnika o odijevanju

Pravilnik o odijevanju vaan je instrument u promociji i

predstavljanju pojedinca, pojedine ustanove kojoj pripada, ali i drutva u cjelini. Naime, drutvo u kojemu nema odreenih kriterija ponaanja ili su zaboravljene moralne vrijednosti osueno je na propast. Takvo je drutvo satkano od spletki i smicalica, ali je ponajprije drutvo puke improvizacije. Ustanova u kojoj ne postoji podjela odgovornosti i jasno zacrtani naini ponaanja i rada ne moe pozitivno djelovati pa je stoga vano da se na razini svake pravne osobe odrede prioriteti i hijerarhija odnosa. Osoba koja ne zadovoljava barem one minimalne uvjete dobroga ukusa u radu i ophoenju nikako ne moe biti dobar primjer i uzor drugima, a osobito ne buduim naratajima.

Dakle, ovakav je Pravilnik vaan za svaku osobu openito pa tako i za svakog pojedinca koji djeluje unutar Sveuilita jer, primjenjujui pravila o odijevanju, svaki ovjek dograuje svoj osobni identitet i imid, stjee potrebnu razinu samopouzdanja u interakciji s drugima, ali i svijest o vlastitoj ulozi i vanosti u drutvu. Njegova primjena nedvojbeno pridonosi osobnoj promociji. Dovoljno je prisjetiti se kako je uniforma ili bolje reeno tono odreena kombinacija odjevnih predmeta ujedno i znak raspoznavanja pripadnika brojnih zanimanja. Konobari u restoranima i kafiima, vozai u autobusima, posluitelji i piloti u zrakoplovima, bolniko osoblje, policajci, vojnici, a posebice poslovni ljudi koji dre do sebe i svoje uloge u tvrtci kojoj su na elu strogo odreenim nainom odijevanja isijavaju ozbiljnost i time odailju poruku da se na njih moe raunati, to jest da su vjerodostojni u onome to rade. Nije teko zamijetiti kako i osoblje zadueno za odravanje istoe mora potivati za njih karakteristine odjevne kombinacije. Ipak, ovo se najvie odnosi na javne osobe, a meu njima



95

posebice na politiare koji svojim odijevanjem pridonose stvaranju prvog dojma o njima te izgradnji njihova poeljnog pozitivnog imida.4

Meutim, opravdano se postavlja pitanje potrebe i vanosti ovakva pravilnika na razini jednoga sveuilita. Naime, visokokolska je izobrazba priprema i preduvjet za bavljenje brojnim zanimanjima. Visoko pozicionirana i drutveno vana i odgovorna radna mjesta zahtijevaju i visoku razinu znanja i izobrazbe te sposobnosti primjene steenih teoretskih znanja u stvarnome ivotu. Pa tko e nas i kako predstavljati kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu ukoliko ne postoji barem minimum zahtijeva za odreenim oblikom ponaanja i ophoenja, a to svakako ukljuuje i nain odijevanja?

Pripadnici pojedinih sveuilita na Zapadu usporeuju se i natjeu s pripadnicima nekih drugih njima srodnih visokokolskih ustanova, a meusobno se razlikuju izmeu ostaloga i po nainu odijevanja. Slubena se obiljeja, loga, kao i oznake brenda pojedinog sveuilita s ponosom istiu na majicama, kouljama, kapama, torbama i sl. Kao da svatko od njih eli kazati: Jest, ja sam dio te prie, ja studiram ili radim ba na tom sveuilitu! Zato je tomu tako? Naime, vrijedim onoliko koliko sam znanja stekao tijekom svoga uenja i rada, koliko teorijskog i praktinog iskustva nosim u sebi te koliko sam u stanju to znanje primijeniti, a uistinu sam onakav kakvim me drugi vide i doivljavaju. Kako e me doivjeti drugi, ovisi ponajvie od prvoga dojma, a on je izmeu ostalog odreen i nainom naega odijevanja.

Pravilnik je vaan i za Sveuilite, jer se ono i na taj nain pozicionira kao prepoznatljiva odgojno-obrazovna institucija. Naime, cilj sveuilinoga djelovanja nije samo obrazovati, ve i pravilno odgajati budue nositelje vodeih pozicija u drutvu. A s obzirom da odijevanje, vizualno predstavljanje, ili jo konkretnije govor tijela prema znanstveno utvrenim pokazateljima ini oko 55% komunikacije, sveuilite e na taj nain moi pozitivno komunicirati svoje vrijednosti.5 Svako se sveuilite, kao i svaka druga institucija, eli visoko pozicionirati na listi privlanih entiteta pa je stoga iznimno vano tko i kako ga predstavlja. Neophodno znanje i samouvjerenost osobe dolazi jo vie do izraaja ukoliko je ta osoba prikladno odjevena i kada plijeni pozornost i svojim izgledom. Ekonomskim rjenikom kazano: dobro upakiran proizvod

4 Dress Code predizborne kampanje, 6. 7. 2010. (9. 7. 2010.). 5 Usp. TOMI, SPAHI, GRANI: Strategija izbornih kampanja, Zagreb Sarajevo, Synopsis, 2008., str. 175.



96

ima veu mogunost privui pozornost potencijalnih kupaca, a na taj nain e i sadraj vie doi do izraaja.

Ovaj fenomen vaan je i za drutvo u cjelini jer je sveuilite nositelj razvoja podneblja i naroda unutar kojega djeluje. Na taj se nain podie svijest na jednu viu vrijednosnu razinu, ali se i bezuvjetno uvaju moralne zasade i kulturno naslijee. Tako pojedine drave SAD-a posebice ponosno govore o sveuilitima na kojima su svoje znanje stjecali vodei ljudi politikoga, znanstvenoga, ekonomskoga, sportskoga i inog ivota. Sveuilite bi trebalo biti rasadnik pozitivnoga i pravilnoga pristupa ivotu te uzor koji plijeni pozornost i budi elju u ljudima da i oni postanu dio toga miljea. Stari su govorili kako je svako pravilo, pa i ono najgore, bolje ni od kakva pravila, jer takva situacija vodi k iskrivljenu shvaanju demokracije i slobode koje u konanici neizbjeivo vodi k anarhiji, koja je opet najmanje poeljan oblik drutvenih odnosa. Dugorono gledano, samo tono odreenim nainom i pravilima usmjerenim ponaanjem i odijevanjem mogue je oekivati konkretne rezultate koji e biti na dobro drutvu u cjelini, i to na dulji rok.

Pravilnik o odijevanju pomae i u kreiranju imida kako pojedinca tako i institucije koju taj pojedinac predstavlja. Naime, svatko eli stvoriti povoljno i prihvatljivo miljenje o sebi i eli se predstaviti u najboljem svijetlu. Imid bi se mogao objasniti kao pojam koji se odnosi na odreena svojstva koja ljude asociraju na odreene predmete, proizvode ili pojedince, a poeljno je da ta asocijacija u ljudima budi pozitivne osjeaje.6

Zanimljivo je navesti nekoliko citata koji govore o vanosti odijevanja. Tako profesor Longfellow s Illinois State Universityja istie: Kada se odijeva drukije, i ponaanje se poinje mijenjati. To je kod studenata jo i izraenije."7 Istina je da te odjevni predmet neizostavno svrstava u tono odreenu klasu ljudi i daje ti priliku ili ti pak oduzima mogunost djelovanja u odreenim situacijama. Drugi dio ove izjave upuuje na injenicu da je vrijeme studiranja jedno od najosjetljivijih razdoblja u ivotu svakoga ovjeka, to je doba prekretnica i presudnih odluka koje e obiljeiti cijeli ivot pojedinca pa je stoga neupitno i vano osigurati preduvjete da se donesu ispravne odluke. Mladi ljudi

6 Usp. TOMI, Z.: Osnove politikog komuniciranja, Mostar, Poslovne komunikacije, 2005., str. 170. 7 Illinois State University je donio pravilnik o odijevanju na Poslovnoj koli, 2010. (9. 7. 2010.).



97

trae podrku i sigurnost, iako se ini da im je neobuzdani ivot vei izazov. No, kada se pria spusti na razinu pojedinca, nestaje psihologija, tj. miljenje mase, ve svatko za sebe donosi odluke i u konanici odgovara za njih. Izvjesni lord Chesterfield u pismu svojemu sinu ukazuje na dvije krajnosti vezane za nain odijevanja pa kae: Odijelo je glupost, ali je glupo ako mukarac nije lijepo odjeven prema drutvenom poloaju i nainu ivota.8 Navedeno potvruje iznesenu tvrdnju, pa nije nimalo udno da se i u naem narodu kae kako odijelo ini ovjeka. Na webnoj stranici koja govori o provodu na sveuilitu Harward moe se naii na vrlo pounu preporuku moguim buduim stanovnicima, tj. studentima toga sveuilita, koja kae: Ako ti je tjelesna privlanost na prvome mjestu, onda bi se trebao kloniti Harwarda.9 Naime, sveuilite je ponajprije ipak odgojno-obrazovna institucija koja skrbi o intelektualnome potencijalu, ali i o primjerenu ponaanju i nastupu svojih lanova, a ne pozornica za razne oblike moralno sumnjivih ponaanja. Mladi je ovjek dananjice svakodnevno bombardiran raznim oblicima reklamnih spotova koji se iskljuivo temelje na tjelesnoj ili seksualnoj privlanosti pa je stoga neobino vano ponuditi alternativu tomu moralno potpuno iskrivljenu poimanju ljudskoga tijela. Profesor Zoran Tomi na svojem blogu na temu pravilnika o odijevanju izmeu ostaloga kae: Osobnost pojedinaca i identiteti koje ova osobnost utjelovljuje povezani su s pozicijom koju pojedinac ima ili koju dostie u okviru socijalnih struktura.10 Ova tvrdnja dovoljno govori sama za sebe.

Tri pristupa izradbi pravilnika o odijevanju Kako izraditi pravilnik o odijevanju, to jest kako to uiniti a da se

nikoga ne uvrijedi ili pak diskriminira na temelju njegove vjerske, nacionalne, spolne, rasne ili neke druge pripadnosti, koja je za tu osobu posebno vana? Naime, postoje brojne mogunosti i rjeenja, od kojih

8 Dress Code, 12. 7. 2009. (9. 7. 2010.). 9 Guys & Girls, 2010. (9. 7. 2010.). 10 Dress Code, 12. 7. 2009. (9. 7. 2010.).



98

su mnoga tek polovina i ostaju otvorena za mnoge zloporabe i razliite naine interpretiranja. Meutim, ne treba izmiljati toplu vodu jer je ona ve otkrivena! Povijesna nam praksa govori o tri osnovna pristupa svakome problemu. Politikim rjenikom kazano potrebno se svrstati na jednu od moguih strana. Neki e to nazvati lijevim, desnim ili centru usmjerenim nainom razmiljanja, iz ega se stvaraju brojne inaice desnoga ili lijevoga centra itd. No, kako se ne bismo vrtjeli u krug i od vrtnje zaboravili na temu i namjere ovoga teksta, potrebno je precizno odrediti mogue opcije. Naime, ponuda previe mogunosti dovodi do zbunjenosti i potie postupak relativiziranja vrijednosti, a upravo je to to se konkretnim pravilnikom moe izbjei. Koristei politiko svrstavanje, nameu se tri realna pravca, to jest pristupa izradbi ovoga pravilnika, a to su konzervativni, liberalni i, uvjetno za potrebe ovoga istraivanja nazvani, umjereni pristup.

Konzervativni je pristup oprezan i odmjeren. To je pristup koji priznaje postojee, pozivajui se na mudrost i dostignua prijanjih narataja. Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska prava i slobode izvode se iz njihovih dunosti prema uspostavljenoj hijerarhiji. Tei ouvanju kulturnoga nasljea i u skladu je s tradicionalistikim normama ponaanja, pa tako i oblaenja. Konzervativizam ne prihvaa brza rjeenja pozivajui se na stabilnost i stalnost kontinuiteta. Tako konzervativizam nije obino potaknut dinaminim naelom promjene, nego uzmicanjem pred promjenom koju nije mogue kontrolirati.11 Dakle, ovaj nam pristup namee strogo uniformirana rjeenja, ne doputa izraavanje osobnih afiniteta i sklonosti pojedine osobe, tj. ne doputa individualni pristup, ve se oslanja na tzv. psihologiju skupine. U ovom sluaju prisutna je potpuna kontrola i centralizam miljenja, gdje se sve podreuje odreenoj skupini kojoj se pripada. Uzimajui u obzir trenutano stanje drutva i proces globalizacije koji neizbjeivo vodi naprijed, teko je vjerovati da bi ovakav oblik pristupa rjeenju zadovoljio potrebe i postigao eljeni uinak.

Liberalni je pristup potpuna suprotnost konzervativnomu, to je druga krajnost ponude moguih rjeenja. Naglasak je na ideji osobne slobode izbora te vjere u um i razum. Naizgled tako razumljivo, jasno i nedvojbeno, pa ipak u praksi potpuno zamagljeno i viesmisleno. Naime, liberalizam kao ideologija isuvie istie individualne slobode, a s

11 FREEDEN, Michael: Vremena i prostori, u: Politike ideologije, FREEDEN, Michael (ur.): Zagreb, Algoritam, 2006., str. 285.



99

obzirom da je svaka osoba jedinka, namee se zakljuak da ima onoliko vrijednosti i pravila koliko i osoba. To nas vodi u nekontrolirani kaos jer se na taj nain nitko ne moe vezati za konkretne i nedvosmislene vrijednosti. Dakle, ukoliko ne postoje ili se ne potuju univerzalne vrijednosti, teko je odrediti i suvisla pravila ponaanja pa stoga nastupa anarhija morala i svakoga drugog oblika ljudskoga djelovanja. Svaki se postupak relativizira i moe se izvui iz konteksta te opravdavati osobnim sklonostima, neovisno o teti koju nanosi drugima pojedincima ili skupinama. Netotalitarne ideologije openito posjeduju sposobnost da svojim kljunim konceptima pripiu vie od jednog znaenja. To je naroito uoljivo u liberalizmu, budui da njegova unutarnja morfoloka fleksibilnost, odnosno tolerancija viestrukih rjeenja, doputa da unutar njegove orbite koegzistiraju razliita shvaanja slobode.12 Ovo vrijeme recesije na najbolji je nain pokazalo neodrivost i neloginost ovakva pristupa. Naime, financijska sredita moi zahtijevaju potpunu liberalizaciju i zabranu upletanja drave u njihovo poslovanje. No, kada ih je pohlepa dovela do bankrota, zatraili su pomo te iste drave od koje su prije toga traili da bude po strani i mirno promatra kako oni pustoe fondove i lananom reakcijom za sobom vuku cjelokupno drutvo u propast. To potie gramzljivost, a smisao svega postaje profit, profit i samo profit.

Obino su krajnosti ekstremno obojene, dovode nas na planinske vrhunce s kojih se od oblaka ne vidi realni svijet, nude rjeenja na granici ispravnosti, a sve to u ime neke ideoloki zamagljene stvarnosti, koja nema konkretno uporite u loginome nainu miljenja i ivljenja. Kako krajnosti u konanici ipak nisu najsretnije rjeenje, potrebno je potraiti neki drugi nain uzimajui u obzir pozitivne, a izbjegavajui negativne strane navedenih opcija. Stoga se kao najrealniji namee umjereni pristup koji ima za cilj pomiriti naizgled nepomirljivo, jer izmeu ovih ideologija vladaju potpuno oprene sile koje su u stalnom sukobu. Meutim, iako suprotstavljene, ove ideologije imaju i neto zajedniko. Naime, i jedna i druga se nastoje nametnuti kao jedino, iskljuivo i ujedno idealno rjeenje svih problema u drutvu. Obino se ljudi povezuju na temelju odreenih slinosti, meutim u ovom sluaju ta slinost razdvaja. Cilj je umjerenoga pristupa upravo izbjegavati krajnosti i zastupati ideju centra. Stoga je u konkretnom

12 FREEDEN, Michael: Preobrazba liberalne ideologije, u: Politike ideologije, FREEDEN, Michael (ur.): Zagreb, Algoritam, 2006., str. 283.



100

sluaju izradbe Pravilnika o odijevanju potrebno utvrditi donju granicu dobroga ukusa, koji bi trebao biti prihvatljiv svima i u svako doba.

Naime, nain odijevanja ponajprije ovisi o mjestu na kojem se nalazimo, ali i o prigodi za koju se pripremamo. Na temu Dress Code predizborne kampanje profesor Zoran Tomi istie staru latinsku poslovicu koja kae da mjesto odreuje postupak.13 I stvarno je tako, zatvoreni ili otvoreni, klimatizirani ili neklimatizirani, sveano ili obino ureeni prostori nedvojbeno uvjetuju i nain naega odijevanja. Tu svakako treba dodati i tono odreeno vrijeme uvjetovano vremenskim prilikama ili neprilikama. Dakle, visoke ili niske temperature, kino, vjetrovito ili pak sunano vrijeme, suha ili blatnjava podloga i sl., zahtijevaju takoer sukladne oblike odijevanja.

Kako je osnovna tema ovoga teksta Pravilnik o odijevanju Sveuilita u Mostaru, a uzimajui u obzir ve navedeno, jasno je da je to vrlo zahtjevan posao i da ne e biti lako ponuditi jednostavna rjeenja. Ipak, problemi su tu kako bi se rijeili, jer bi u suprotnome trud i pokuaji da se uredi ovaj dio odnosa bio uzaludan. Sveuilite zasigurno zauzima posebno mjesto na drutvenoj ljestvici vanosti, a i obuhvaa sve oblike gore navedenih uvjeta. To je veliki izazov, ali i golema odgovornost, jer kako, ograniavajui individualne slobode svakoga pojedinca koje zagovara liberalna misao, a istodobno bjeei od stroge uniformiranosti koja je odraz konzervativnih pogleda, ponuditi pravedno rjeenje. S obzirom da je topla voda ve izmiljena, potrebno se osvrnuti na dostignua i iskustva drugih, to jest pogledati kako su to rijeila pojedina sveuilita na Zapadu, ponajprije u SAD-u i Velikoj Britaniji. Iskustva u svijetu

U elji objektivnoga prikazivanja postojeega stanja na

sveuilitima na Zapadu, uputno je istaknuti da se ona mogu podijeliti na razliite naine. Ideoloka podjela razlikovala bi lijeva, desna i sreditu usmjerena sveuilita ili, drugim rijeima kazano, konzervativna, liberalna i neutralna sveuilita. Kriterij bi mogao biti i broj studenata koji studiraju na pojedinom sveuilitu ili mjesto koje odreeno

13 Usp. Dress Code predizborne kampanje, 6. 7. 2010. < http://www.zorantomic.net/> (15. 7. 2010.).



101

sveuilite zauzima na ljestvici drutvene vanosti, zatim je li sveuilite vjersko ili svjetovno i tomu slino. Ovisno o uvjetu koji ih odreuje, moglo bi se tu nadodati jo mnotvo podjela, no to bi vodilo u situaciju da se od ume ne vidi stablo, a to svakako nije namjera ovoga rada.

Druga je bitna stvar u ovom istraivanju bila iskoristiti tradiciju sveuilita na Zapadu koja imaju vanost na svjetskoj razini, koja izazivaju divljenje kako akademske zajednice pojedine regije, tako i obinoga puka. Naime, nije isto pozivati se na sveuilita koja nemaju velikoga utjecaja na drutvene trendove i tijek povijesti ili pak na ona koja kreiraju te iste trendove i bitno odreuju povijest. Prihvaajui injenicu da je nemogue primijeniti iskustva svakog pojedinog sveuilita, jer bi se za to trebalo izdvojiti daleko vie vremena i truda, nuno je ograniiti se na dostupnu grau, tj. na sveuilita koja jasno definiraju ovu problematiku. Ali ne samo ta, ve i ona koja pojedine trendove jednostavno pretpostavljaju.

Zanimljivo je vidjeti kako vjerska sveuilita, dakle sveuilita u vlasnitvu razliitih vjerskih denominacija, tretiraju ovaj problem. Primjerice pravilnik o odijevanju sveuilita Notre Dame Marbel iz Kalifornije od svojih studenata zahtijeva strogo propisane uniforme u sve kolske dane, osim srijede koja je dan poslovnoga ili leernoga stila odijevanja. Pravilnik tono opisuje to podrazumijeva uniforma za djevojke, a to za mladie, istie se kako neuniformiranim studentima nee biti doputeno sudjelovanje na nastavi, a donosi se, iako ne i konana, lista odjevnih predmeta koji su u potpunosti zabranjeni. U konanici se tretiraju iznimke na obvezu noenja uniforme, no samo u posebnim uvjetima kao to je primjerice trudnoa, ali tek u vrijeme kada je oita, zatim tijekom praktine nastave i terenskoga rada. Ukazuje se na nedopustivost noenja naunica, majica s grafitima openito, a osobito s uvredljivim porukama, pa ak je propisana i doputena duina kose za mukarce.14 U pravilniku o odijevanju sveuilita Hope International iz Kalifornije uz navoenje vrlo jasnih pravila i zabrana iznosi se i jedna pouna opaska koja kae: Profesionalnost kao odgojno-obrazovna kategorija odraava se izgledom i manirima naeg nastavnog i administrativnog osoblja, kao i drugih uposlenika. Prema tome, prijeko je potrebno utvrditi smjernice za odravanje i unaprjeivanje imida

14 Usp. Dress Code, (15. 7. 2010.).



102

Sveuilita.15 Dakle, naglasak je na odgojno-obrazovnoj djelatnosti jer sveuilite prije svega ima ulogu odgajati i obrazovati. Izmeu ove dvije zadae moda je i vanija odgovornost za odgoj buduih nositelja vodeih funkcija u drutvu pa tek onda samo obrazovanje, jer se bez pravilna odgoja obrazovanje pretvara u gomilanje podataka i samo je sebi svrha. Na katolikome sveuilitu Notre Dame iz Indiane, koje u posljednje vrijeme sve vie prihvaa liberalne ideje, ukazuje se na injenicu da studenti moraju slijediti pravila odijevanja, koja pored ostaloga podrazumijevaju da ne smiju nositi bradu, majice bez rukava ili primjerice kratke hlae. Na isti nain sveuilite Ave Maria iz Floride istie kako se studenti u svako doba trebaju odijevati na nain da izbjegavaju modne trendove koji se protive normama kranske ednosti i moralnosti. Studenti se pozivaju da primijene pristup odijevanju koji se zasniva na slobodi i odgovornosti. Dakle, potie ih se da sami donose odluke, ali i da budu svjesni moguih posljedica takvih odluka za koje e morati osobno odgovarati. Posebno je vana pouka da seksualna mo tijela nije prikladan objekt javnog izlaganja.16

Sveuilite Hampton Virginia temelji pravilnik o odijevanju na ideji da je usvajanje drutveno prihvatljiva ponaanja i odabir odjee prikladne pojedinim prigodama i aktivnostima presudan initelj u cjelokupnome obrazovnom procesu. Razumijevanje i prihvaanje takvih oblika ponaanja poboljava kvalitetu ivota te pridonosi optimiziranju morala i uljepava ukupni dojam sveuilita. To igra presudnu ulogu i ulijeva osjeaj integriteta i pripadnosti. Pravilnik o odijevanju istie posebna pravila za svako pojedino mjesto unutar sveuilinoga kampusa, kao i za svaku moguu prigodu kao to su formalni programi, intervjui, drutveno-rekreacijske aktivnosti te balovi, gale i kabareti. Potom se navode primjeri neprikladna i neprihvatljiva odijevanja i/ili izgleda. Od administrativnoga, nastavnoga pa i pomonog osoblja se istodobno zahtijeva da nadziru moebitno krenje ovih pravila te da takve sluajeve obvezno prijave. Meutim, u sluaju da vjerska pripadnost zahtijeva drukiju odjeu, potujui pravo na vjeru, ostavlja se mogunost iznimaka koje mora potvrditi Ured zaduen za vjerska pitanja.17

15 Dress Code Policy, 31. 1. 2008. (15. 7. 2010.). 16 Usp. Modesty in Dress, 2010. (15. 7. 2010.). 17 Usp. Dress Code, 2010. (15. 7. 2010.).



103

Sveuilite Boston osobito je zanimljivo jer predvia i kategorizira kazne za krenje pravilnika o odijevanju za studente i za nastavnike. Kazna za krenje Pravilnika o odijevanju za studente koji to uine po prvi put usmena je opomena i formalni pregled Pravilnika, u sluaju ponavljanja nepotivanja pravila o odijevanju slijedi pisana opomena, a ukoliko se isto ponovi i po trei put, dolazi do izbacivanja s nastavnog programa. Nastavnici koji nose neprimjerenu odjeu bit e udaljeni s radnoga mjesta za taj cijeli dan. Sveuilite Princeton na odijevanje ukazuje buduim studentima ve u vrijeme priprave za polaganje prijamnih ispita i natjeaja za stipendije, a strogo odreena pravila u odijevanju moraju potivati ak i vratar, domar i ostali slubenici sveuilita.18 Na Harwardu ne postoji konkretan pravilnik o odijevanju dostupan pregledom njihove webne stranice, ali postoji slubena preporuka leerno-poslovnog stila odijevanja za uposlene i leernog stila za studente. Naime, zanimljivo je jo jednom ponoviti pouak koji se moe iitati iz teksta na webnoj stranici koja tretira razinu zabave na pojedinim sveuilitima, gdje se za Harward izmeu ostaloga kae: Ako ti je tjelesna privlanost na prvom mjestu, onda bi se trebao kloniti Harwarda.19 Sveuilite Cambridge zahtijeva stroga pravila odijevanja za svaki dogaaj i mjesto unutar kampusa sveuilita. Oekuje se da bi odjea za svaki dan na javnim povrinama sveuilita trebala biti dolina. Proktori (slubenici zadueni za rad i disciplinu) izvjeuju da e se svakom pojedincu neprimjerena izgleda onemoguiti pristup i stjecanje primjerena stupnja naobrazbe, i ovo se pravilo strogo provodi. Narodne nonje nisu vie doputene, a vojne uniforme samo u iznimnim okolnostima s izriitim doputenjem sveuilinih proktora. Sveuilite snano potie primjenu jednostavnoga, formalnog stila odijevanja kako bi svi oni koji pristupaju odreenomu stupnju naobrazbe mogli nastupiti kao meusobno jednaki.20

Naime, vidno je kako se odreena sveuilita meusobno razlikuju u pristupu rjeenju ovoga problema. Meutim, kod svakoga je prisutan zahtjev za odreenim pravilima odijevanja. Ukoliko se ne radi o 18 Usp. Student Handbook and Academic Planner, Dress Code on Summer Institute, 2009-10. (15. 7. 2010.). 19 Guys & Girls 2010. (15. 7. 2010.). 20 Dress Code, 5. 3. 2010. (15. 7. 2010.).



104

pravilniku na razini cijeloga sveuilita, svakako e se nai pravila za odreene prigode, pojedina mjesta unutar kampusa sveuilita ili pak tijekom nastave i fakultativnih putovanja izvan podruja samoga sveuilita kad naglaavaju kako oni, odailjui pozitivnu sliku o sebi, ujedno promoviraju i sveuilite iji su lanovi. Zanimljivo je primijetiti kako upravo velika sveuilita nemaju pravilnik o odijevanju na razini cijeloga sveuilita, no to bi se moglo objasniti injenicom da su to mali gradovi s desetak i vie tisua studenata, pa je gotovo nemogue traiti i postii jednoobraznost odijevanja u svakome pojedinom dijelu kapmusa.

Kao ogledni primjer potrebe uvoenja pravilnika o odijevanju u pisanu obliku moe posluiti i sljedei primjer. Sveuilite Berkley, California ve desetljeima slovi kao jedno od najliberalnijih sveuilita u Sjedinjenim Dravama, posebice 60-ih godina XX. stoljea jer su tamo zapoeli mnogi drutveno angairani pokreti, meu kojima se posebno istiu djeca cvijea ili hipi pokret. Neprestano su isticali liberalnu orijentaciju oslanjajui se na osobne slobode pojedinca. No, u rujnu 1992. izvjesni Luis Andrew Martinez, student druge godine, pojavio se na predavanju u uionici u sandalama i s ruksakom na ramenu, dakle potpuno razodjeven. Sveuilina ga je policija udaljila s nastave i upozorila da ne smije takav boraviti na sveuilitu, ali on se istoga dana vraa s odvjetnikom koji kae da ima pravo hodati gol jer ne postoji ni jedan valjani pisani dokument ili pravilnik koji to brani. upanijski tuitelj odbacuje tubu sveuilita kao pravno neutemeljenu, jer gdje to pie da on ne smije takav dolaziti s obzirom da nikoga fiziki ne napastuje?. Student je podigao optunicu protiv sveuilita Berkley i dobio parnicu. Sljedeih je mjeseci redovito dolazio gol na sveuilite. Napokon, krajem te iste godine donosi se Slubeni sveuilini pravilnik o javnoj golotinji i seksualno napadnom ponaanju i odijevanju.21

Drutvena vanost u ovome primjeru ogleda se u injenici da se Martinez, nakon zabrane na Sveuilitu, potpuno gol pojavio na sjednici gradskoga vijea Berkleyja, odakle je takoer izbaen. Podigao je optunicu i dobio parnicu protiv grada. Novinska izvjea govore o tome da su njegove pristae ulicama Berkleyja mjesecima hodali potpuno goli, dok napokon Gradsko vijee nije donijelo pisani pravilnik o odijevanju na razini grada Berkleyja.

21 The Naked Guy, 4. 5. 2010. (15. 7. 2010.).



105

Ovaj je sluaj ekstreman, ali svakako oslikava mogue dogaaje koji prijete ukoliko se jasno ne odredi to je prihvatljiv, a to neprihvatljiv nain ponaanje i odijevanja. Uistinu, ono to nije zapisano, to i ne postoji, to se nije ni dogodilo.

Pravilnik o odijevanju Sveuilita u Mostaru

Usporedo s navedenim istraivanjem promatralo se nastavno i

administrativno osoblje te studente Sveuilita u Mostaru i zamijetilo kako prevladava umjereni pristup odijevanju to je uvelike olakalo izradbu ovoga prijedloga Pravilnika. Moglo bi se rei kako je jednostavno preneseno na papir ono to se u stvarnosti ve primjenjuje. S obzirom da je odjea vaan dio osobnosti i govori o svakoj osobi, ali i instituciji koju ta osoba zastupa ili joj pripada, potrebno je odrediti donju granicu dobroga ukusa u odijevanju. Na razini Sveuilita postoje tri razine sudionika, a to su nastavno i administrativno osoblje te studenti. Stoga se i ovaj pravilnik dijeli na pravila odijevanja za svaku od te tri skupine.

Nastavno osoblje izmeu ostaloga ima ulogu biti primjer prikladna ponaanja i odijevanja studentima pa je stoga potrebno da i oni potuju pravila odijevanja. U svakome trenutku tijekom boravka na prostoru kampusa, a osobito unutar zgrada pojedinih fakulteta i akademije, nastavnik bi trebao odabirati poslovni ili poslovno-leerni stil odijevanja, a administrativno, nenastavno osoblje poslovno-leerni (Business-casual) nain odijevanja. Studenti dodiplomskoga, kao i poslijediplomskoga studija trebaju se odijevati primjereno pravilima dobroga ukusa, kao i injenici da su se odabirom pristupa visokokolskoj ustanovi i neposredno odredili kao akademski graani i budua drutvena elita prostora i naroda u kojem e primjenjivati iskustva i znanja steena na ovome sveuilitu. U sluaju nepridravanja ovih osnovnih pravila, nastavnik ima pravo i obvezu studenta zamoliti da napusti prostorije predviene za odravanje nastave ili pak provedbu ispita.

Pravilnik o odijevanju u pisanu obliku prijeko je potreban kako bi se izbjegle mogue neugodnosti, ali i kako bi se svim zainteresiranim stranama omoguilo pozivanje na jasno odreena pravila u odijevanju to pridonosi vrijednosnom pozicioniranju i brendiranju Sveuilita.



106

Anketa meu studentima Sveuilita u Mostaru objavljena 17. veljae 2010. u Veernjem listu donosi pozitivne kritike i potvruje na stav o vanosti ovoga Pravilnika.22 Nije vano koji vjetar pue, ve kako postaviti jedra. Naime, istina je da e se okolnosti mijenjati, ali se Sveuilite mora izdignuti iz kaljue prosjenosti i spremno se oduprijeti izazovima intelektualnih bura i oluja. U prilogu ovoga teksta slijedi prijedlog Pravilnika o odijevanju Sveuilita u Mostaru, koji je nainjen u obliku preporuke.

Prilog

PRAVILNIK O ODIJEVANJU

SVEUILITE U MOSTARU

I. Uvod S obzirom da je odjea vaan dio osobnosti kao i injenica da

odjea govori o svakoj osobi, ali i instituciji koju ta osoba zastupa ili joj pripada, potrebno je odrediti donju granicu dobroga ukusa u odijevanju. Na razini Sveuilita moe se govoriti o tri razine sudionika u procesu obavljanja svakodnevnih aktivnosti pa tako razlikujemo nastavno i administrativno osoblje te studente. Sukladno navedenome i ovaj e se Pravilnik podijeliti na tri podskupine, tj. na pravila u odijevanju za nastavno i administrativno osoblje te studente koji svakodnevno borave i rade unutar pojedinih fakulteta ili akademije ovoga Sveuilita.

II. NASTAVNO OSOBLJE: profesori, docenti, asistenti,

znanstveni novaci

1. Nastavno osoblje izmeu ostalog ima ulogu biti primjer

prikladna ponaanja i odijevanja studentima pa je stoga potrebno da nastavnici potuju pravila i naine odijevanja.

22ZELENIKA, Pero: Zabrana dekoltea i mini suknjica na nastavi, u: Veernji list, Mostar, 17. veljae 2010., str. 52.



107

2. U svakome trenutku tijekom boravka na prostoru kampusa, a osobito unutar zgrada pojedinih fakulteta i akademije, nastavnik bi trebao odabrati poslovni ili poslovno-leerni stil odijevanja.

a. Poslovni stil odijevanja za ene podrazumijeva: Suknja ili haljina ija duina treba biti do koljena ili due,

nipoto krae. Hlae i kaput ili jakna. Koulja treba biti primjereno zakopana. Majice kratkih ili dugih rukava, ni u kojem sluaju bez

rukava. (Preporuka su polo majice.) Cipele trebaju biti iste i prikladne za posao. Nakit, parfem, minka, kao i boje odjevnih predmeta

trebali bi biti diskretni. Nokti uredni i isti, ne predugi, a lak neuoljivih boja. Tetovae i piercing ne smiju biti vidljivi na radnome

mjestu. b. Poslovni stil odijevanja za mukarce podrazumijeva: Klasino odijelo s kravatom ili bez kravate. Koulja s kravatom treba biti dugih, a bez kravate moe

biti i kratkih rukava. Koulja treba biti primjereno zakopana. Hlae i kaput ili jakna. Majice kratkih ili dugih rukava, ni u kojem sluaju bez

rukava. (Preporuka su polo majice.) Cipele trebaju biti iste i prikladne za posao. Boje navedenih odjevnih predmeta trebale bi biti

diskretne. Parfem i kolonjska voda poeljni su, ali diskretno. Nokti, kosa, brkovi i brada isti i uredni. Tetovae i piercing ne smiju biti vidljivi na radnome

mjestu.



108

III. NENASTAVNO OSOBLJE

3. Administrativno, nenastavno osoblje trebalo bi njegovati

poslovno-leerni (Business-casual) nain odijevanja, a to podrazumijeva sljedee:

Odijelo; sako, hlae i koulja; polo majica; demper,

prsluk ili jakna za mukarce. Odijelo; sako, hlae, suknja ili haljina; polo majica;

demper, prsluk ili jakna; bluza ili koulja za ene. Zatvorene cipele s arapama iznad glenja za mukarce i

arape boje noge za ene. IV. STUDENTI 4. Studenti dodiplomskoga, kao i poslijediplomskoga studija

trebaju se odijevati primjereno pravilima dobroga ukusa, kao i injenici da su se odabirom pristupa visokokolskoj ustanovi i neposredno odredili kao akademski graani i budua drutvena elita prostora i naroda u kojem e ostvarivati primjenu iskustava i znanja steenih na ovim studijima.

5. Studentima se preporua odjenuti: Leernu odjeu koja ukljuuje: odijela, suknje i haljine

duine do koljena ili ispod njega, hlae, traperice, hlae sportskoga kroja za svaki dan, majice dugih ili kratkih rukava, koulje, bluze, rolke, dempere, prsluke, jakne, tenisice, cipele za svaki dan.

6. U skladu s navedenim studenti nikako ne bi trebali

boraviti u krugu sveuilinoga kampusa, a niti unutar zgrada pojedinih fakulteta i akademije Sveuilita odjenuti u:

Majice bez rukava. Bluze, koulje, majice ili druge odjevne predmete s

naglaenim dekolteom. Kratke majice, tzv. topovi koji otkrivaju pupak. Bilo koju vrstu natikaa ili papua, kao i bosih nogu.



109

Prozirnu odjeu koja vie otkriva nego skriva. Mini suknje (osobito za vrijeme predavanja ili ispita). Bilo koju odjeu s porukama u rijeima ili slici, koje

imaju namjeru uvrijediti osjeaje drugih studenata, nastavnika ili administrativnoga osoblja.

Rasparanu odjeu, pokrivala za glavu koja skrivaju identitet osobe (osim u sluaju kada je to dio vjerskoga obiljeja za to je potrebno posebno odobrenje dekana odreenoga fakulteta).

Tzv. bejzbol te pletene kape i kapuljae unutar bilo koje zgrade fakulteta ili akademije.

Kratke hlae te muke i enske hlae koje otkrivaju donje rublje.

Policijske ili vojne uniforme. Prenaglaena vjerska obiljeja. Piercing, naunice na neprimjerenim mjestima, npr. na

usni, nosu, onim kapcima i sl. Trenirke koje su primjerene na sportskim terenima, za

sportske aktivnosti. Neistu ili mokru odjeu. Tetovae trebaju biti prikrivene. 7. U sluaju nepridravanja ovih osnovnih pravila o

odijevanju, nastavnik ima pravo i obvezu studenta zamoliti da napusti prostorije predviene za odravanje nastave ili pak provedbu ispita.

8. S obzirom na posebnosti pojedinih fakulteta lanova

Sveuilita, ostavlja se mogunost svakom fakultetu da izradi dodatni pravilnik o odijevanju iji se standardi nee sputati ispod donje razine dobroga ukusa koji se odreuje ovim Pravilnikom.

9. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom usvajanja na

sjednici Senata i objavom na oglasnoj ploi svakog pojedinog fakulteta i akademije Sveuilita.



110

Literatura

Knjige

FILIPOVI, R.: Englesko-hrvatski ili srpski rjenik, Zagreb, kolska knjiga i Grafiki zavod Hrvatske, 1988.

Mt 27, 27 32.

TOMI, SPAHI, GRANI: Strategija izbornih kampanja, Zagreb Sarajevo, Synopsis, 2008.

TOMI, Z.: Osnove politikog komuniciranja, Mostar, Poslovne komunikacije, 2005.

Zbornici

FREEDEN, Michael: Vremena i prostori, u: Politike ideologije, FREEDEN, Michael (ur.): Politike edeologije, Zagreb, Algoritam, 2006. Novine

ZELENIKA, Pero: Zabrana dekoltea i mini suknjica na nastavi, u: Veernji list, Mostar, 17. veljae 2010.

Web stranice

http://collegeprowler.com/harvard-university/guys--and--girls/

http://galadinner.hms.harvard.edu/details.html

http://cns.fas.harvard.edu/users/Forms/CNS_Lab_Protocol.pdf

http://www.princeton.edu/richaud/UsherManual.pdf

http://www.princeton.edu/~tprep/pupp/pupp_handbook_2009-2010.pdf

http://www.princeton.edu/campusrec/informal-recreation/golf/Princeton-Springdale-Rules.pdf

http://tigernet.princeton.edu/~ffr-gala/Events/YaleNYCSept2101.htm

http://www.princeton.edu/pub/rrr/index.xml



111

http://209.85.135.132/search?q=cache:YwriaHwFOCwJ:pmc.princeton.edu/docs/Princeton%2520Model%2520Congress%25202009%2520Code%2520of%2520Conduct.doc+Princeton+Model+Congress+2009+Code+of+Conduct&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=ba http://stanfordhospital.org/clinicsmedServices/medicalServices/rehabilitation/interns/dressCodeGuidelines.html

http://soe.stanford.edu/alumni/ajf/faqs.html

http://medicine.yale.edu/globalhealth/international/faq.html

http://209.85.135.132/search?q=cache:FxjeBnYheZcJ:www.sid.cam.ac.uk/people/praelector/+cambridge+university+dress+code&cd=3&hl=hr&ct=clnk&gl=ba

http://www.bu.edu/seo/students/build/policies/dress-code/

http://www.brookes.ac.uk/services/hr/handbook/terms_conditions/conduct.html#dress

http://www.umw.edu/hr/policies_procedures/umw_dress_code1.php

http://www.hiu.edu/about/hr/DressCodePolicy.pdf

http://www.universitybusiness.com/newssummary.aspx?news_date=2007-08-30&news_id=14142

http://www.insidehighered.com/news/2007/08/22/dress

http://www.ndmu.edu.ph/academics/dress_code.html

http://www.britannica.com/bps/additionalcontent/18/35347091/The-Dress-CODE

http://www.indiana.edu/~uhrs/handbook/conduct.html

http://www.google.ba/search?hl=hr&rlz=1T4SKPB_enBA347BA347&q=dress+code+university&start=60&sa=N&cts=1260469758046

http://www.med.und.nodak.edu/ome/student/documents/StudentDressCodeGuidelinesV5.pdf

http://ucenstudent.ucsd.edu/UcenStudent/file.axd?file=Dress_Code_Policies.pdf

http://www.unmc.edu/policy/index.cfm?CONREF=40

http://www.fsus.fsu.edu/about/documents/FSUSDressCode.pdf



112

http://209.85.135.132/search?q=cache:vSM6Nd5dyU8J:www.gwu.edu/hr/manual/operating/rules_content.html+code+of+conduct+and+dress+at+universities&cd=11&hl=hr&ct=clnk&gl=ba

http://209.85.135.132/search?q=cache:m_VZ9mK8HPkJ:nursing.missouri.edu/academics/clinical-practica/dress-code.php+code+of+conduct+and+dress+at+universities&cd=29&hl=hr&ct=clnk&gl=ba

http://209.85.135.132/search?q=cache:DJRb8ie4tVcJ:www.manipal.edu/CAMPUSLIFE/STUDENTAFFAIRS/CODEOFCONDUCT/Pages/DressCode.aspx+code+of+conduct+and+dress+at+universities&cd=34&hl=hr&ct=clnk&gl=ba

http://www.avemaria.edu/reslifepolicies/http://en.wikipedia.org/wiki/Andrew_Martinez

http://articles.latimes.com/2006/may/21/local/me-naked21

http://en.wikipedia.org/wiki/Andrew_Martinez

http://articles.latimes.com/2006/may/21/local/me-naked21

http://www.libsci.sc.edu/bob/class/clis724/SpecialLibrariesHandbook/neal.htm

http://search.nd.edu/search?q=cache:Dkb7wZjW-e4J:www.nd.edu/~cba/011221/press/2007/07_BSchools_on_Faith.shtml+dress+code&client=default_frontend&output=xml_no_dtd&proxystylesheet=default_frontend&site=default_collection&ie=UTF-8&access=p&oe=ISO-8859-1

http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2501:sveuilite-u-mostaru-zabrana-dekoltea-i-mini-suknjica-na-nastavi&catid=6:zanimljivosti&Itemid=11

www.zorantomic.net/index.php?limitstart=126

www.zorantomic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=187:dress-code&catid=48:pr-blog

www.zorantomic.net/

Documents

MA9 5 Odnosi s Javnostima Tomic Dress Code