Male TAJNE o VINu

Luxembourg—2014

Priča za VAS

2

Pripremiо Dr Dragutin Mijatović

http://www.dugirat.com/content/

view/10331/36/

3

4

Sadržaj Strana Uvod 6 Proizvodi vinove loze, grožđa i vina 7 Mašina provjerava kvalitet vina 8 Najbolji šampanjac 11 Beaujolais noveau est arrive! 13 Francuski paradoks 14 Resveratrol - najveći prijatelj srca 14 Otimači izgubljene tajne crnog vina 18 Tajna vinskog bouqueta 19 Wine for women 20 Najskuplje vino u povijesti 21 Vino ili sex 22 Vinska bitka 24 Crno vino povećava seksualnu želju kod žena 25 Zanimljivosti o vinskim mirisima 26 Vinoterapija - tajna vječne mladosti 28 Male tajne ispijanja vina 30 Zanimljivosti o vinu 32 Dobar čep—mir u boci! 34 Zanimljivosti koje možda niste znali 35 Zanimljivosti o vinu - 1 38 Šampanjac se pravi od crnog vina 42 Mošt, vino i vinogradi banjalučki 44 Mala tajna pravog zavodnika 46 Moćno vino za moćnog muškarca 48 Razbijanje mita: je li mlađe doista slađe?! 51 Samo ga pustite da sazrije 54 Mlado vino…. 55 Vrhunsko vino 56 Tajna vina Andre Tomića 57 Od Dioniza do Omara Hajama 58 Krije li se u vinoterapiji tajna vječne mladosti, 60 Svim civilizacijama vino je bilo izvor nadahnuća 62 Dvorska ceremonija 64 Vino i čaše 68 Podjela vina 70 Sommelier- zanimanje budućnosti 72 Koje vino uz koje jelo? 74 Četiri mubarek rijeke i njihovi simbolizmi 76 Ko je Dionis, bog vina? 82

5

Strana Tajne zvezdanih mehurića 84 Tamo gdje uđe vino, izađe pamet 89 Istine i zablude o vinu i kavi 90 Vino, u umerenim količinama je zdravo. Juče! 93 Najčešće zablude o šampanjcu 94 Legenda o vinu 96 Crno vino—istine i zablude 98 Putevi vina 100 Voda za obraz - vino za dušu 101 Od svih špricera francuski je najbolji 103 Stari Grci krivi za lošu naviku 104 Dobro vino se ne razvodnjava 106 Zanimljivosti o vinu - 2 108 Otvoreno vino u hladnjaku može statajati max tri dana 111 Vino u životu čovjeka 112 Vino i čokolada – rajski spoj 113 Crno vino je zdravije za zube i štiti ih od bakterija 113 Vino za Valentinovo 114 Kuhano vino 115 Čokolada i vino jačaju um i tijelo 116 Dolina Napa u Kaliforniji nudi više od dobrih vina 117 Gdje žene rijetko dobivaju srčane udare 118 Vina sa snagom ždrepčeve krvi 119 Tajne aromatizovanih vina 120 Najveći vinograd u Evropi 123 Podrum vina Šipčanik 124 Usvojena reforma europskog sektora vina 126 Čaša vina produžuje život za nekoliko godina 127 Europska unija pokreće reformu u vinarstvu 128 Što je "terroir"?! 129 Veličina flaše šampanjca 129 Dugovečnost u čaši vina 130 Vinsko računalo - učinkovito pomagalo 131 Najzdravije vino na svijetu 133 Vino za pse 133 Audio pjesme o vinu 134 Đački rastanak 135 Ne mogu bez tebe 138 Za vaše utiske 141

6

http://www.podrum.org/photogallery.php?photo_id=10

Uvod Tajne vina, zanimljivosti o vinu i priče o vinu neizostavna su

tema za sva čavrljanja o tom božanskom piću. To je tema o kojoj se piše i priča, pjevaju pjesme, snimaju filmovi i u najgorem slučaju traži utjeha poslije neispjeha bilo koje vrste, ljubav se liječi čašom vina, čaša vina uvijek je dovoljna da se sve zaboravi.

Ova mala priča u vinu naći će saputnika na svim stranama Svijeta, zato je namijenjena onima koji o vinu žele da popričaju na neki drugi način, onima koji ne žele da raspavljaju o hemiji, mikrobiologiji ili jednostavno nisu upućeni u tajne te famozne nauke zvane enologija, a nemaju ni mogućnost pristupa Internetu.

Članci su orginalni izvodi bez dotjerivanje i ispravljanja jezičkih pogrešaka ako ih ima.

7

8

Mašina provjerava kvalitet vina http://www.dw-world.de/dw/article/0,,3875583,00.html

Poslednjih godina znatno su skočile cene vrhunskih vina. „Top vina“ ne kupuju samo ljubitelji, već i imućni koji tako ulažu kapital. Pri tom, treba biti obazriv jer uopšte nije teško da se flaša dobrog vina falsifikuje.

Timu naučnika sa Univerziteta u Ahenu uspelo je da sa otkrićem takozvanog „elektronskog jezika“ spreče buduće pokušaje falsifikata među vrhunskim vinima. Vinske probe uvek predstavljaju čulno zadovoljstvo za pravog poznavaoca vina. Enolog prepoznaje kvalitet vina, starost i poreklo. Sada sve to treba da obavlja mašina.

„Elektronski jezik“ sastoji se od šest malih senzora koji su postavljeni na pločici od platine maksimalne veličine 6 puta 6 centimetara. Novi uređaj za testiranje vina, razvio je tim istraživača sa profesorom Mihaelom Šeningom na čelu.

„Osnovni zadatak uređaja jeste da vrši kontrolu kvaliteta vina. Kada danas kupujete skupo vino, uvek postoji mogućnost kopije, odnosno falsifikata. Ni za same stručnjake ponekad nije lako da otkriju da li je reč o skupom originalu ili plagijatu“, kaže Šeling.

Potrebna široka baza podataka Uz pomoć specijalnog programa, kontrola ubuduće treba da

bude veoma efikasna. Naš program može da analizira sastojke vina, kaže inžinjerka Monika Turek.

„Pomoću matematičke obrade podataka, mi možemo da zaključimo o kojoj vrsti grožđa je reč.“

9

To možda zvuči komplikovano, a postupak je u osnovi sasvim jednostavan. Kapljica vina stavi se na senzore, to jest uređaje za testiranje, koji onda analiziraju sastojke koji su tipični za određenu vrstu vina. Tako, između ostalog, „elektronski jezik“ meri odnose između kiselosti, šećera i alkohola u vinu. U tome je „elektronski jezik“ efikasniji i pouzdaniji od bilo kojeg enologa. Jer osećaj za ukus može ponekad da zavara i najbolje stručnjake, dok uređaj za testiranje meri različite supstance u vinu sa matematičkom preciznošću.

Preduslov za takve analize je široka baza podataka o vrstama

vina, jer aparat može da prepozna samo one vrste vina o kojima poseduje podatke. Ukoliko bi naučnici imali dovoljno široku bazu podataka, mogli bi da proveravaju kvalitet svih vina na svetu. Istina, ta tehnologija nije sasvim nova. Na polju bio-senzora već je došlo do sličnog razvoja, kaže profesor Mihael Šening.

„Na usavršavanju ’elektronskog jezika’ radi se već godinama. Ono što je sada kod nas novo - razvili smo sasvim novi čip senzora čija površina je presvučena specijalnom masom. Aparat koji smo konstruisali smanjili smo do minijature, tako da se sada koristi kao ručni aparat direktno na svim mogućim mestima gde se vrše probe, uključujući i aukcije.“

10

Ipak je reč o subjektivnom osećaju. Pomoću matematičke formule može se zaključiti o kojoj vrsti grožđa je reč. Monika Tureg naglašava da istraživači i dalje rade na usavršavanju uređaja.

„Sa ovim uređajem ubuduće će moći da se procenjuju različita godišta vina, a takođe i da se utvrdi da li je reč o prirodnim sastojcima, ili postoje i dodatne hemijske supstance.“

„Elektronski jezik“ mogao da pojednostavi kontrole kvaliteta, ali enolozi neće postati suvišni. Njima će „elektronski jezik“ olakšati kontrolu kvalitetnih vrsta vina i sprečiti protivzakonite radnje sa vinom. Aparat za testiranje neće i ne treba da donosi presudnu ocenu kada je u pitanju kvalitet vina, kaže Mihael Šening.

„Jako je teško da se sa jednim ovakvim uređajem ocenjuje koliko je vino dobro ili loše, jer svako ko je makar jednom pio vino zna da je reč o subjektivnom osećanju, a ne o rezultatu matematičkih operacija.“ (Ingo Vagner)

Veuve Clicquot Yellow Label Brut NV Champagne Veuve Clicquot Yellow Label Brut NV Champagne jedan je

od svjetski najpoznatijih, cjenovno i najcjenjenijih, non-vintage šampanjaca.

Ovaj cuveé sastoji se od vina dobivenih od pedesetak različitih vinograda, a tradicionalni omjer grožđa u njemu je 50-55% pinot noir, 15-20% pinot meunier i 28-33% chardonnay. Oznaka non-vintage podrazumijeva da se u izradi šampanjca koristi vino iz različitih godina, dijelom iz zadnje berbe, a dijelom iz prijašnjih godina koje se nalazi u spremnicima ili drvenim bačvama.

Majstor podruma je Jacques Peters koji koristi veliki udio pinot noira, u odnosu na druge dvije sorte, kako bi postigao bogati okus i eleganciju. Druga prepoznatljivost očitava se u količini baznog vina koje se dodaje prije punjenja u boce i druge fermentacije.

Uobičajeno je u većini proizvođača šampanjca uporaba 12 do 25% vins de réserve u konačnoj kupaži, dok Jacques Peters koristi oko trećine. Razlog je to što Veuve Cliquot Yellow Label ima suptilniji i nježniji okus u odnosu na druge šampanjce.

Najbolji šampanjac 2009. http://limun.hr/afterwork/main.aspx?

id=535573&Page=1

Ako je šampanjac piće za svaku priliku, a jest, najbolji svjetski šampanjac doista treba piti svaki put kad je za to prilika. A najbolji je svjetski šampanjac, pokazalo je slijepo kušanje više od tisuću šampanjaca, Armand de Brignac Gold Brut. Fine Champagne Magazine objavio je da je taj šampanjac dobio 96 od 100 bodova, bod više od Dom Perignona iz 1990. te dva više od Mumma R. Lalou 1998., Roedererova Cristala 2002., Égérie de Panniera 2000. te Pol Rogera Sir Winston Churchill iz 1998. Šampanjerom Armand de Brignac već 246 godina upravlja 10 generacija obitelji Cattier. Vinogradi su joj isključivo na grand cru i premier cru položajima, a šampanjci odležavaju u 30 metara dubokom podrumu. Boce je vrlo lako prepoznati. Ponajbolji pjenušac klasične šampanjske mješavine chardonnaya i crnog te mlinarskog pinota u zlatnoj je boci, šampanjac rosé u ružičastoj, a blanc de blancs, dakle onaj napravljen isključivo od bijeloga grožđa, chardonnaya, u srebrnoj. Svaka je ručno polirana, pa se tonovi razlikuju, no sve su neprozirne. Prodaju se u baršunastoj vreći ili pak u drvenoj kutiji obloženoj svilom. U tim ekskluzivnim šampanjcima rado uživaju Beyoncé, George Clooney, David Beckham, Jay-Z.

11

U zlatnim je buteljama klasični šampanjac, mješavina chardonnaya, crnog rizlinga i crnog burgundca. Izvanredan je aperitiv, a pristaje i uz kamenice. Blanc de blancs proizvode samo od chardonnaya i pune u srebrne boce. Odlično pristaje uz rakove. Rosé je u ružičastim bocama. Preporučuju ga uz voćne deserte.

12

Beaujolais nouveau est arrive! http://www.gastro.hr/beaujolais-noveau-est-arrive!-2609.aspx

Minutu nakon ponoći trećeg četvrtka u studenom (novembar) će u prodaju biti pušteno francusko mlado vino Beaujolais Noveau.

Dok ovo čitate, na web stranicama Georgesa Duboeufa (www.duboeufnouveau.com) istodobno možete pratiti zadnje sate odbrojavanja do trenutka kada ćete (i zakonski) smjeti uzviknuti beaujolais noveau est arrive! Minutu nakon ponoći trećeg četvrtka u studenom će naime, prema polustoljetnoj tradiciji (i u dobro razrađenoj marketinškoj maniri) u prodaju biti pušteno francusko mlado vino Beaujolais Noveau. Događaj je to koji je davno prešao granice regije Beaujolais, zemlje Francuske, i postao međunarodni događaj kojeg s veseljem očekuju vinoljupci diljem svijeta. O čemu se radi?

Beaujolais je francuska regija koja je svoj svjetski imidž izgradila kroz izvoz i snažnu promociju vina Beaujolais Noveau, rađenog od sorte groža Gamay. To je lagano crno vino, koje neki nazivaju jednostavnim i nezrelim, zahvaljujući njegovim karakteristikama voćnog, nepretencioznog, „brzopletog“ vina, koje preporučuju popiti čim prije. Upravo u toj ležernosti možda i leži šarm ovog razigranog vina, koje još prije samo 3 mjeseca bilo grožđe na lozi. Naime, s Beaujolaisom nema velike filozofije i znanosti, kakva se često stvara oko vina, a koja bi mogla zastrašiti one s manje samopouzdanja. Ovo je vino koje prvenstveno slavi kraj berbi, raskoš jeseni, dolazak zime i toplih okupljanja s prijateljima i obitelji. Kada vidite ovu rečenicu na plakatima ispred vinoteka i restorana, ona je prvi nagovještaj onog „božićnog“ osjećaja (čak i ako je vani 18°C!). Kod nas se približno u to doba slavi Martinje, ali taj običaj zasad nije prerastao granice lokalnih priredbi i fešti, iako se mlada vina i u nas sve više puštaju na tržište.

13

Sama priča oko puštanja Beaujolaisa u prodaju, možda i jest potekla iz zakonske odredbe, ali je izvrsno iskorištena od strane snalažljivih francuskih vinara, prvenstveno regionalnog négocianta Georges Duboeufa koji je prepoznao mogućnost da dobro proda priču. S očitim smislom za marketing (i strašću za proizvodom, reći će on), priča o utrci za donošenje prve flaše berbe do Pariza ubrzo je prerasla samu sebe. Posebno je postala popularna u SAD–u, pogotovo nakon što je datum puštanja pomaknut (kako prigodno!) na tjedan dan prije američkog Thanksgivinga.

Danas je Dubeoeuf najveći svjetski izvoznik i proizvođač Beaujoloaisa Noveau sa preko 30 milijuna boca prodanih godišnje u 120 zemalja svijeta. Njegove butelje Beaujolaisa nadaleko su poznate po šarenom i veselom dizajnu etikete, koji lako zapne za oko, što je još jedan pametan potez u privlačenju novih potrošača. Naravno da Duboeufova vina nisu jedini Beaujolais Noveau koji postoji i kojeg možete nabaviti, a postoje i oni koji tvrde da svakako nisu najbolje što ta regija ima ponuditi. Na vama je da procijenite.

Prema tome, nakon četvrtka, prepustite se čarima predbožićnog raspoloženja, uz prijatelje i flašu, ugodno rashlađenog Beujolaisa. Kažu da je ovogodišnja berba možda najbolja u posljednjih 50 godina.

Looks nice, smells nice, tastes nice as simple as that!

http://img48.imageshack.us/img48/4615/beaujolaisvv0.jpg

14

Francuski paradoks http://click4you.com/split/main?

lang=hr&link=2&sublink=9&moreArticle=1180596361372&startPage=2

Prema podacima Wikipedije 2002. godine prosječan Francuz konzumirao je 108 g životinjskih masti dok je Amerikanac imao prosjek od 72 g životinjskih masti. Francuzi jedu gotovo čestverostruko više maslaca, 60 % više tvrdih sireva i gotovo trostruko više svinjetine nego Amerikanci.

No, podaci britanskog Heart Associationa iz 1999. govore o brojkama koje formiraju kostur takozvanog francuskog paradoksa: dok u SAD-u godišnje srčanim bolestima podlegne 230 muškaraca između 35 i 74 godina starosti na njih 100 000, u Francuskoj umire njih 83 na 100 000.

S druge strane, Francuzima se pripisuju neke druge olakotne

okolnosti. Oni nisu skloni fast-foodu kao Amerikanci niti je uvriježeno tzv. jedenje grickalica «s nogu». Francuzi uživaju kraljevske obroke koji su raznovrsniji i manjih porcija nego američki.

Još jedna svakodnevna komponenta obroka, a koja se danas već uzima kao siguran ključ razrješenja francuskog paradoksa jest crno vino. Nisu samo Francuzi ti koji uzgajaju grožđe i proizvode crno vino.

No, kada je napravljena usporedba njemačkih i francuskih

sorti crnog vina, francuska su imala znatno veće količine antioksidativnih tvari.

15

Rezultati i dalje zapanjuju Prvi spoj na koji su se koncentrirala istraživanja bio je

resveratrol, pigment koji se ne nalazi samo u crnom grožđu, već i u na primjer borovnicama i kikirikiju. U nedavnoj studiji na miševima resveratrol je pokazao zapanjujuća svojstva. Miševi su bili podijeljeni u tri skupine. Prva je dobivala običnu, zdravu, mišju hranu. Druga je hranjena «McDonalds» mišjom hranom, pretrpanom zasićenim mastima, a treća isto takvom uz dnevni dodatak resveratrola.

Miševi koji su dobivali resveratrol živjeli su do 20% duže od grupe koja ga nije dobivala, a mogućnost oboljevanja od bolesti koje se razvijaju kao posljedica nepravilne prehrane u njih je pala za oko 30%. Jetra miševa koji su se nezdravo hranili bila je masna te se već razvio početni stupanj dijabetesa. To nije bio slučaj s miševima koji su dobivali resveratrol. Ali, zašto ovdje govorimo o resveratrolu u vinu, a ne nekom drugom piću kao što je na primjer sok od borovnice također voća prebogatog antioksidansima?

Uslijed procesa fermentacije dolazi do produženog kontakta između sjemenki i kožica grožđa te do ekstrakcije znatnih količina antioksidativnih tvari u konačni proizvod koje organizam vrlo lako iskorištava za svoju korist. Ipak, ako ćemo se vratiti na vino kao izvor ovog korisnog spoja, valja napomenuti da su miševi dobivali količine resveratrola koje bi ljudski organizam teško apsorbirao i iz hektolitara popijenog crnog vina dnevno! Malo je vjerojatno da se francuski paradoks može objasniti djelovanjem samo ovog spoja, više je korisnost crnog vina u kombiniranom djelovanju nekolicine važnih flavonoidnih spojeva koji još nisu bili tema tolikih istraživanja kao što je to bio i jest resveratrol.

Zanimljivo je kako se ukupna prosječna količina ovih korisnih tvari nalazi upravo u europskim vinima. Područja koja su se pokazala najbogatijima su Gers regija na jugozapadu Francuske, a vina s najizraženijim antioksidativnim spojevima Cabernet Sauvignon, Pinot Noir i Petit Syrah. Nešto niže na ljestvici su Merlot i Zinfandel iako su popularniji od prethodnih. Bijela vina imaju znatno manji sadržaj flavonoida. Pravilo je - što je slađe vino, manje je flavonoida.

16

Resveratrol - najveći prijatelj srca www.vip.hr Neke od prvih studija o resveratrolu dokazale su njegovo

svojstvo da razrjeđuje krv. Točnije, ovaj pigment uspješno drži krvne stanice «rastavljenima» ograničavajući formiranje krvnih ugrušaka Upravo krvni ugrušci najčešći su krivci prestanka dotoka kisika u srce i(li) mozak što dovodi do srčanog i moždanog udara. Sljedeće važno svojstvo resveratrola je da ublažava oksidaciju lošeg kolesterola (LDL) . Oksidacijom LDL-a dolazi do nakupljanja naslaga na krvnim žilama te do početnog stadija ateroskleroze. Još jedna skupina korisnih spojeva pronađenih u vinu saponini najvjerojatnije pomažu smanjenju koncentracije LDL-a.Iduće svojstvo resveratrola jest da regulira aktivnost dušikovog oksida koji je zaslužan za opuštanje glatkog mišićja, a time i stijenki krvnih žila, što čini da krv lakše teče.

Upravo se taj efekt može pokazati korisnim gdje bi umjerena konzumacija crnog vina pomogla prevenciji srčanog udara ili bržem oporavku nakon infarkta koji se već dogodio. Određena anti-tumorska svojstva resveratrola koja su se dokazala najvjerojatnije leže u činjenici gdje svaki antioksidans u određenoj mjeri štiti DNA od mutacije koja može voditi pojavi raka. Neki od mehanizama resveratrola su da uništava stanice raka te da sprječava formaciju novih krvnih žila koje bi «hranile» tumor. Pokusi u laboratoriju

dokazali su da kod određenih vrsta tumorskih stanica uvađanje resveratrola može dovesti do apoptoze - samouništavanja stanica raka. Već od 1940-tih primjećena su korisna svojstva tvari imena fitoestrogen. Njihovo ponašanje u organizmu slično je onome hormona estrogena.On se veže na etsrogenske receptore u tijelu i ublažava bolesti i stanja svojstvena prirodnom padu koncentracije estrogena u organizmu kao što su menopauza,

osteoporoza, bolesti srca i krvnih žila i druge.

17

Dobar čep—mir u boci! http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/05/ZAN.html

Dobar čep idealan je čuvar dobrog vina. Otkad je Don

Perignon 1680. godine prvi put začepio šampanjac pomno izabranim čepom, čep je na području vinarstva, odnosno, podrumarstva, postao većim nego što doista jest. Otuda i izreka: Dobar čep - mir u boci!

Europsko povjerenstvo za vino procjenjuje da tri do pet posto

proizvedenog flaširanog vina u vrijednosti od oko 500 milijuna eura propadne svake godine zbog kvarenja čepa. Naime, malen čep može biti razlog velikih glavobolja. Primjerice, drveni čep sadržava mikroorganizme koji vinu mogu pokvariti i miris i okus, stoji u napisu Mikrovalna pećnica - spas za vinske čepove, objavljenom u časopisu Zadrugar. Ne samo da čep oboji vino, nego mu daje i niz neželjenih okusa i mirisa po lijekovima i dimu, kaže enolog Jens Jager iz Instituta Nustadt kod Mainza. Posljednjih godina neki su vinari počeli rabiti plastične čepove, ali plastika, iako uglavnom djelotvorna, ne ide uz romantiku, ne ide uz svijeće, društvo i pravu atmosferu.

Skupina europskih istraživača tvrdi da je pronašla djelotvoran

način za čuvanje zdravlja čepova, a to je jednostavno uništavanje mikroba u mikrovalnoj pećnici! Sve za zdravlje čepa. Zdravi čep ima blagotvorna svojstva što ga čini idealnim zaštitnikom dobre vinske kapljice. Istraživači - čepolozi, pratili su proizvodnju čepova podrijetlom iz velikih šuma hrasta plutnjaka u Portugalu, te otkrili da tradicionalni tretman grijanjem i kemikalijama ima neznatan učinak na njihovo zdravlje. Stoga predlažu - stavite čepove u mikrovalnu pećnicu i uništite mikrobe.

18

Zanimljivosti koje možda niste znali http://forum.burek.com/vino-zanimljivosti-koje-mozda-niste-znali-

t42066.wap2.html Staro vino nije i najbolje O vinu ima puno priča, mnoge su tačne, ali većina spada u

zablude. Najveće vinopije Ljudi u Luksemburgu piju više vina od bilo koje druge nacije.

Prosečna potrošnja vina u Luksemburgu je 60 litara po glavi stanovnika, a Luksemburžane u stopu prate Italijani i Francuzi.

Zablude Zatvarač se pregleda da bi se utvrdilo da li je oštećen ili na

njemu ima tragova buđi. Mirisanjem zatvarača ne može se puno zaključiti o kvalitetu samog vina. Bez obzira da li u grlić flaše ubacujete plastičnu, čeličnu ili srebrnu kašiku, mehurići će pobeći iz otvorene flaše šampanjca, ako je odmah ne popijete. Jedino zatvaračem moći ćete da ih zadržite do sledeće upotrebe. Mnoga vina predviđena su da se piju mlada - u roku od godinu-dve dana po berbi - i ona neće postati bolja sa godinama. Jedino vina vrhunskog kvaliteta sa godinama razvijaju bogatiji i kompleksniji ukus, ali samo ako se čuvaju na pravi način.

Fleke od crnog vina

Na Kalifornijskom univerzitetu crveno vino je sipano na parčiće tkanine od različitih materijala: mešavinu poliestera i pamuka, čistog pamuka, najlona (sintetičkog poliamida) i svile. Od osam različitih sredstava za uklanjanje fleka, najmanje efikasni bili su so i belo vino. Fleke od crnog vina najbolje se uklanjaju rastvorom

troprocentnog hidrogena i tečnog sapuna, pomešanih u jednakim količinama.

19

Doza razlikuje lijek od otrova Osim resveratrola u vinu je dokazan i sadržaj katehina, svima

poznatog dobročinitelja iz zelenog čaja. Još jedan spoj kvercetin navodno štiti od raka pluća. Lista korisnih tvari iz godine u godinu šira je, no ovakav razvoj događaja u slučaju vina nikako se ne bi smio shvatiti kao - više je bolje. Ciroza jetre kao rezultat zlouporabe alkohola jedan je od 10 vodećih uzroka smrti u razvijenim zemljama.

Niti jedan razlog naveden u ovom ili sličnim člancima ne smije biti opravdanje za neumjerenom konzumacijom alkohola, a osobe s povijesti alkoholizma u obitelji, trudnice, osobe s problemima sa srcem (aritmije, povišen krvni tlak), jetrom, čirom želuca ili dvanaestnika trebale bi u potpunosti izbjegavati sva pića koja sadrže alkohol. Za osobe s dobrim zdravljem konzumacija alkohola trebala bi biti popraćena određenim saznanjima.

Prvo je to da je alkohol diuretik. Osim što sam po sebi dovodi do poremećaja u funkcioniranju mozga (slaba koncentracija i koordinacija) dodatna dehidratacija još više utječe na smanjenu funkcionalnost čitavog organizma. Uz alkohol uvijek pijte vodu! Potrebno je imati na umu da sve dobrobiti crnog vina postaju prijetnja ako se prekorače dnevne preporuke od 2 čaše za muškarca i 1 za ženu. Sve ono čemu korisne kemijske tvari pomažu u malim količinama, alkohol u većoj koncentraciji poništava, te dodatno povećava rizik od povišene koncentracije triglicerida u krvi, nastanka osteoporoze i oštećenja jetre. Umjerenost je tajna dobrog zdravlja!

20

Ovih dana ste na nekim portalima mogli pročitati zašto je dobra čokolada, a za koji dio tijela je korisna kava, zašto treba jesti koštunjavo voće ili možda jaja.

Ja ću Vam dati argument zašto je dobro piti crno vino! Ne, ne reklamiram alkohol, ali svakom bi preporučila čašu crnog vina dnevno!

Kada bi postojala sekta crnog vina, ja bi sigurno bila njen član! Crno vino sam pila od svoje desete godine. Bijelo vino - nikad, kao ni žestoki alkohol, ali crno vino- da.

Da sam od malih nogu bila na pravom putu pokazuju i najnovija istraživanja u Americi koja kažu da čaša ili dvije crnog vina mogu biti dobre za zdravlje i čak dobre za vitku liniju. Američki istraživači tvrde da crno vino štiti od E-koli bakterije i drugih bolesti povezanih sa hranom.

Crno vino pomaže i kod rana zagadjenih bakterijama, i kod onih koje mogu biti kobne kao što su E-koli.

Istraživanja su pokazala kako crno vino ne oštećuje korisne bakterije u stomaku, ali pomaže u zaštiti protiv onih škodljivih.Crno vino zapravo ubija te bakterije isto kao što i spriječava njihov rast.

Crno vino kažu produžuje i život!

Otimači izgubljene tajne crnog vina http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/post/redir/731007.aspx

Spoj koji crno vino čini zdravim navodno čuva i tajnu dugovječnosti, objavili su američki znanstvenici.

"Pronašli smo kemikaliju koja može produžiti život svakoga organizma", rekao je David Sinclair s Harvarda."Tražili smo molekule koje će se primiti za sirtuinski protein koji zaustavlja starenje i aktivirati ga", rekao je Sinclair."Kad sam shvatio da je to molekula iz crnog vina, gotovo sam pao sa stolca. To je baš molekula za koju ljudi vjeruju da stoji iza zdravstvenih blagodati crnoga vina. Nevjerojatno", kaže znanstvenik.

Najvažnije je umjereno konzumiranje, što znači jedna čaša crnog vina dnevno za žene i dvije za muškarce.

Istraživači kažu da ispitivali bijelo vino, ali su ustanovili da samo crno vino pomaže u zaštiti protiv štetnih bakterija.

Dakle, živjeli mi jako dugo- uz crno vino!

21

Tajna vinskog bouqueta http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/vise_o_vinu/272/

Znanstvenici sa Sveučilišta British Columbia, S.Lund i

J.Bohlmann pozabavili su se pitanjem što u stvari određuje vinski bouquet.

Počevši od lagane prisutnosti hrasta do voćnih aroma limuna ili borovnica, kombinacija hlapljivih organskih sastojaka djelomično je odgovorna za okus i aromu pojedinog vina.

Na engleskom nazvani VOCs (volatile organic compounds) u

biti su kemijski spojevi koji određuju karakteristične okuse i mirise koje mi povezujemo s voćem i povrćem, uključujući i grožđe. Različite komponente stvaraju se u različito vrijeme unutar životnog ciklusa: za vrijeme rasta, cvjetanja i razvijanja ploda. U grožđu njihov razvitak započinje sa sazrijevanjem bobica i njihove ovojnice na način da se vežu za molekule šećera i amino-kiselina. Njihovo otpuštanje potiče se fizički, prešanjem grožđa, i kemijski, za vrijeme fermentacije.

Pretpostavlja se kako postoji 12 glavnih spojeva od kojih jedan

može dominirati „karakterom“ vina. Svjež okus Sauvignon Blanc u najvećoj mjeri duguje metoxypyrazinu, dok su za cvjetni ili voćni doživljaj slatkih Muškata odgovorni geraniol i citronellol.

Istraživanja u ovoj domeni

tek su u povojima, ali znanstvenici se nadaju kako će moći saznati kako različitosti u tlu, klimi, sortama grožđa i vinogradarskom pristupu utječu na kompleksne molkeularne procese koji proizvode VOCs u vinu.

22

Wine for women http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/women_only/391/

Knjigu o vinima namijenjenu vinoljupkama. Autorica je Leslie

Sbrocco, a naslov knjige u originalu glasi Wine for Women: A Guide to Buying, Pairing and Sharing Wine.

Knjiga se na Amazonu može kupiti za $15,42. Autorica knjige u potpunosti se obraća djevojkama i ženama te ustvrđuje kako žene čine preko 60% potrošača skupljih vina u SAD-u i da su mnogo spremnije kupiti skuplju butelju za jednostavnu večeru s voljenom osobom ili obitelji.

Cijela knjiga pisana je bez „stručnog“ vinskog vokabulara i

svedena je na srž onoga što čitateljice zanima o vinu. Kako bi dočarala različite sorte vina i pripadajuće im okuse, Leslie Sbrocco služi se modnom analogijom. „?ene posjeduju potrebu učiti o raznim stvarima na način koji je relevantan za njihov život“, napominje autorica i zaključuje: „moda je nešto s čime većina od nas ima već uspostavljen odnos i nešto što možemo upotrijebiti kako bismo bolje razumjele vino.“

Tako Leslie Sbrocco uspoređuje voćni okus Gewürztraminera s

mladenačkim osjećajem odijevanja proljetne haljine. Chardonnay predstavlja uvijek popularne crne odjevne predmete, neizostavni inventar svake garderobe, Pinot sivi poistovjećuje se s udobnim jeansom, a Cabernet Sauvignon primjer je poslovnog kostima.

Leslie Sbrocco također daje savjete za kupovinu vina, njegovo kombiniranje s hranom i načine uživanja. „?ene se više kod vina usredotočuju na stil vina i njegov okus, nego na položaj na rank-listi. Također, sklonije smo slušati savjete drugih. Ako se neko vino dopadne jednoj od nas, vrlo je vjerojatno da će ga i ostale biti voljne probati“.

I na kraju, autorica daje glavnu poruku svoje knjige:“Vino nije nešto čega bi se trebalo bojati ili nešto što bismo trebali duboko štovati, već nešto u čemu bismo trebali uživati.“

23

Najskuplje vino u povijesti http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/457/

200 godina star Chateau d'Yquem dostigao cje ijenu od 90,000

$, postavši time najskuplja boca vina u povijesti. Kupac je (zamislite!) privatni američki kolekcionar koji taj

Sauternes iz 1787. nabavio putem londonske tvrtke Antique Wine Company koja ga je otkupila u Francuskoj i privatnim će avionom (kojim će pilotirati njen izvršni direktor) bocu prenijeti u SAD i osobno je uručiti novom vlasniku.

Stavljajući godište u kontekst, direktor tvrtke Stephen Williams

objasnio je da je grožđe tog Yquema brano dok je George Washington bio predsjednik SAD-a, James Watt usavršavao parni stroj, a glava Marie Antoinette je još uvijek čvrsto stajala na ramenima. 'Morate imati na umu da je uz takvu bocu vezana poprilična nostalgija', komentirao je Williams.

Boca je, osim vlasnika, u međuvremenu promijenila i nekoliko

čepova, a prilikom mijenjanja provjeravana je i kvaliteta, tvrdi Williams i dodaje kako je najstariji Yquem kojeg je probao datirao iz 1865. te da je unatoč godinama vino bilo izuzetno mladoliko.

Osim američkog sretnika jedina dva prethodno poznata vlasnika

Yquema 1787. su Raymond Beaudouin – jedan od najslavnijih francuskih vinofila i osnivač renomiranog časopisa La Revue du Vin de France – i Didier Segon.

24

Vino ili sex http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/641/

Zašto se u povijesti čovječanstva više napredovalo u kuhanju

nego u seksu i kako to da smo u stanju satima čavrljati o vrstama vina, njihovom bukeu i boji, a nismo u stanju razgovarati više od pola sata na dan s vlastitim partnerom?

Odgovori se kriju svuda oko nas - knjige, filmovi, izložbe -

samo treba malo bolje pogledati. Ukoliko ste više knjiški tip, sve o ljudskim užicima, porocima i naravno odnosu muškaraca prema žena možete pronaći u knjizi Theodorea Zeldina 'Intimna povijest čovječanstva', koja je već proglašena klasikom self-help literature.

Naravno, kakav bi to bio sveukupan pogled na svijet da nema

riječ-dvije o vinima i finoj hrani. No, ono što najviše zgrožava starog profesora s Oxforda i nas na Podroom.netu je činjenica da su ljudi spremniji riskirati s ezgotičnom hranom i nepoznatim pićima nego u običnoj komunikaciji sa stranim ljudima.

Svaka čast iznimkama tj. Francuzima koji su poznati po

otvorenosti prema novim jelima i svakodnevnim popodnevni izletima po hotelima gdje se do mile volje mogu upoznavati sa zgodnim strancima, a koji već neko vrijeme drže svjetski rekord u ispijanju alkohola. E sad, razlog takvom otvorenom ponašanju i visokim mjestima nije činjenica što Francuzi proizvode najbolja vina, jer su sada svojim lovorikama pridodali i svjetski rekord u konzumaciji sredstava za smirenje i tableta za spavanje.

Nego? Puno vjerojatnija je pretpostavka da francuska

civilizacija podjednako visoko cijeni umjetnost izvještaćenosti, piše Theodore Zeldin. Vrtne se živice podrezuju u neobičnim oblicima, nosi se odjeća koja svaku osobu čini još jedinstvenijom, govori se prenakićenim stilom - sve su to dijelovi istog svjetonazora, uvjerenja u to da se ljudska bića mogu usavršiti, pa ih je bolje oštriti i polirati, nego ostavljati da budu kakva jesu.

25

Nećemo vas dakle baš nagovarati da govorite prenakićenim stilom, no malo finog štiha nikome još nije naškodilo. Ukoliko netko i dalje misli da je bolja fora ostati neispoliran i piti Babić nego redovito surfati po Podroom.netu - grdno se vara. Najbrži način da se uvjerite kako će završiti svi oni sirovi tipovi koji ispijaju vina po sistemu daj što daš, pa čak iako ih je priroda nagradila super izgledom, mogu pogledati film 'Stranputica'. Nećemo vam baš sve odati, ali valjda slutite koje su prednosti dobrog poznavatelja vina.

A što je s onima koji apstiniraju i ne piju nikakvo vino? E, za

vas imamo jednu vrlo važnu obavijest! U vrlo dugoj povijesti čovječanstva nije postojala civilizacija

koja nije pokušala pobjeći od normalnosti uz pomoć alkohola, duhana, čaja, kave i svih vrsta bilja.

Asteci, koji su imali posebno sumoran svjetonazor, imali su čak

400 bogova pića i pijanstva, a zvali su ih 400 Zečeva; oni su im pomagali da pobjegnu. Pitate se kamo? Pa sigurno na Podroom.net. pa da konačno nauče što je to ispijanje najfinijih fina s razumnom mjerom. Živjeli!

26

Vinska bitka http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/560/ Vinska bitka, Batalla del Vino na španjolskom, povijesno je

nasljeđe, ali i turistička atrakcija jedne od najcjenjenijih svjetskih vinskih regija, Rioje. Gradić Haro, vinsko središte podregije La Rioja Alta, priča kazuje, u srednjem vijeku našao se u krvavom sukobu oko granica s dvadesetak kilometara na sjever udaljenim mjestom Miranda del Ebro.

Kako razmirice nisu prestajale, Ferdinand III 1290. godine

kraljevskom je arbitražom razriješio spor i odredio da se svake godine održi zajednička misa stanovnika dvaju gradića na dan Sv.Petra i Sv.Pavla i u prvoj nedjelji u rujnu na planini San Felice, koja je i bila predmet nesuglasica. Jedanput, negdje na početku devetnaestog stoljeća, strasti sudionika mise pomalo su uzavrele, a srećom po sve nas danas, kako nitko pri ruci nije imao dostojnog oružja, suprotstavljene strane počele su se špricati vinom. Tradicija je rođena.

Danas, sudionici bitke, cuadrillas, svake godine već ranom

zorom u posebno dekoriranim traktorima i odjeveni u bijela zaštitna odijela okupljaju se na vrhu planine, a po završetku mise započinju, kao krv, crvenu bitku. Kada se i zadnja kap vina prolije, svaka cuadrilla sjeda za svoj stol i nagrađuje se za herojsko držanje lokalnim specijalitetama.

Prema pravoj viteškoj tradiciji, ako ste, iako stranac, prolili

vino u bespoštednoj bitci, biti ćete pozvani da sjednete za stol i blagujete u društvu neustrašivih. Kako ne bi zaboravili da se ipak nalazimo u Španjolskoj, po završetku gozbe, cuadrillasi se spuštaju u Haro gdje sudjeluju u procesiji koja završava u priručnoj koridi gdje pušteni bikovi i pokoji usporeni refleks ne mogu pokvariti veličanstven događaj.

27

Crno vino povećava seksualnu želju kod žena http://vinarija.com/info/bakanalije/154-crno-vino-povecava-

seksualnu-zelju-kod-zena.html

Crno vino povećava ženin libido, pokazalo je najnovije

istraživanje. Znanstvenici su otkrili da crno vino u umjerenim količinama podiže razinu seksualne želje kod žena. Uočeno je da je njihova seksualna želja veća nego kod žena koje konzumiraju neka druga alkoholna pića.

Talijanski znanstvenici kažu da se uzrok takve pojave krije u

svojstvima crnoga vina koja poboljšavaju seksualno funkcioniranje tako što potiču protok krvi u ključnim dijelovima tijela.

"Iako se ovim rezultatima treba posvetiti još dosta pažnje, vidljivo je da crno vino utječe na seksualnost kod žena i na njihov bolji libido", navode znanstvenici.

Istraživanjem je obuhvaćeno 800 žena u dobi od 18 do 50

godina. Sve žene su imale uglavnom zdrav seksualni život, a podijeljene su u tri grupe. Jednu grupu su činile žene koje su pile jednu do dvije čaše crnoga vina dnevno. U drugoj grupi bile su žene koje su pile manje od čaše vina ili nekoga drugog alkohola dnevno. Treću grupu činile su žene koje uopće nisu konzumirale alkohol.

Pokazalo se da raste seksualni libido kod žena koje konzumiraju

jednu do dvije čaše crnoga vina dnevno. Posebno je zanimljivo to što je među tom skupinom bio znatno veći broj starijih žena.

28

Zanimljivosti o vinskim mirisima http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/459/

Vino nikad ne miriše po grožđu, ali vrlo često miriše po drugom voću: breskvama, marelicama, jabukama, malinama, kupinama, višnjama, ananasu...

Voćne su arome najuočljivije i nazivaju se primarnim

aromama, a baš one dolaze od samoga grožđa, odnosno njegovih kožica i pokožica.

Sekundarne arome nastaju tijekom vrenja mošta i puno su

složenije, a najprepoznatljivije su aroma kvasca, maslaca, vanilije, prepečenca, svježe ispiljene hrastovine...

Tercijarne arome nastaju tijekom zrenja vina i teško ih je

opisati, a najlakše se prepoznaju arome meda ili benzina i petroleja.

Bouquet (buke) zajednički je naziv za sekundarne i

tercijarne arome vina. Svaka sorta ima velik broj svojih specifičnih mirisa, od kojih

navodimo samo neke: sledeća strana >

29

- Chardonnay – jabuka, breskva, karamele, agrumi, maslac, vosak, med, začinsko bilje, minerali, kremen... - Sauvignon – bazga, dunja, oskoruša, ogrozd, ananas, badem, kikiriki, kopriva, pokošena trava... - Graševina – marelica, dinja, nektarina, kivi, kamilica, akacija, grašak... - Rajnski rizling – smokva, metvica, lipa, sijeno, paprika, petrolej, dim... - Traminac – marelica, dunja, datulja, ruža, crni čaj, cimet, klinčić... - Malvazija – kruška, kivi, kaki, grejp, kvasac, kruh - Pošip – jabuka, kruška, limun, vanilija, cimet, med... - Plavac mali – šljiva, trešnja, borovnica, kupina, dud, šumska jagoda, čokolada... - Cabernet sauvignon – klinčić, crni ribiz, paprika, zeleni papar, metvica, duhan... - Pinot crni – malina, trešnja, jagoda, ruže, gnoj, kompost, divljač... - Gamay (Beaujolais nouveau) – mlada kruška, guma za žvakanje...

Burgundac crni

30

Vinoterapija - tajna vječne mladosti http://www.javno.com/hr-zivot/video--vinoterapija---tajna-vjecne-

mladosti_98566

U posljednjih nekoliko godina vinski spa hoteli i odmarališta

koja nude tretmane vinoterapije niču uz vinograde i vinska imanja po cijelom svijetu.

Rođenje vinoterapije Vinoterapija i vinska spa odmarališta vuku korijen, naravno, iz

Francuske. Tako su Mathilda Thomas i njen suprug Bertrand na svom

vinogradu u Bordeauxu 1993. godine upoznali eminentnog farmakologa dr. Josepha Vercauterena koji im je otkrio tajne ljekovitosti vina.

On je, naime, još 1970.-ih otkrio kako su sjemenke grožđa

bogate polifenolom koji je snažan antioksidant te štiti od bolesti srca i krvnih žila.

Obitelj Thomas je nakon berbe 1995. godine proizvela prvu liniju za njegu kože od vina koju su koristile i Madonna te Isabelle Adjani. Četiri godine kasnije na svom su imanju otvorili prvi u svijetu vinoterapijski hotel, Les Sources de Caudalie. Ipak, njihov spa više nije najpoznatiji u svijetu, njegovo je mjesto zauzeo 100 milijuna američkih dolara vrijedan Marques de Riscal Hotel koji je otvoren 2006. godine u Španjolskoj.

31

Posljednji estetski trik? Iako vinoterapija zvuči kao posljednji estetski hir, ona ima

snažnu potporu znanstvenih istraživanja. Grožđe je bogato polifenolima i resveratolima koji imaju snažno antioksidantno djelovanje i čuvaju tijelo od slobodnih radikala.

Polifenola najviše ima u kožici grožđa, sjemenkama i peteljkama, a upravo oni štite kožu od oštećenja. Vino je odlično i za čišćenje organizma od štetnih tvari, a osim toga može drastično poboljšati cirkulaciju krvi.

Francuzi su uvjereni da je vinoterapija tajna vječne mladosti, a u to je uvjerena i Teri Hatcher.

Glumica, naime, ne pije vino, ali svakodnevno priređuje kupku u koju doda čašu vina kako bi joj koža bila glatka. Teri se kune kako malo vina u kupki može učiniti kožu mekom poput bebine. guze, piše dlisted.

Bathing in Beaujolais in Hakone, Japan

Vinska kupka na japanski način Vinoterapija sve je popularnija i u Japanu. Japanci su, naime,

dočekali prvu ovogodišnju pošiljku vina Beaujolais nouveau uz tost i kupanje u vinskoj kupci.

Kowakien spa odmaralište koje se nalazi zapadno od Tokija priuštilo je svojim gostima kušanje novopristiglog vina, ali i kupku u njemu, prenosi Reuters.

U prošlosti se Beaujolais nouveau najviše izvozio u Veliku Britaniju, ali u današnje se vrijeme izvozi u više od 120 zemalja svijeta, a Japan je njegovo najveće tržište.

Od svih vina koje Japanci piju, Beaujolais nouveau čini čak 90% potrošnje. Nešto više o Japancima koji su uživali u vinskoj kupci pogledajte u VIDEO VIJESTIMA.

32

Male tajne ispijanja vina http://www.palic.info/node/194

Oblik čaše je od velikog značaja za uživanje u vinu jer ne može

svako vino ispoljiti sve svoje arome u bilo kojoj čaši. Dobra čaša ne može od jeftinog vina načiniti vrhunsko, ali može, kako ističu eksperti, povećati užitak ispijanja boce osrednje cene. U stara vremena bogati i moćni ljudi su vino pili iz velikih ukrašenih pehara, dok se danas zaljubljenici u to piće uzdaju u lake, tanke čaše, koje, kako oni ističu, pojačavaju kvalitete vina. „Zidovi čaše treba da budu tanki”, savetuje Ernst Bojšer iz nemačkog Instituta za vino. „Svako nesvesno pije pažljivije iz takve čaše”, objašnjava on. Još jedan razlog za odabir tanke čaše je taj što debela čaša prenosi svoju toplotu na vino, a to, u slučaju rashlađenog „rizlinga”, nije poželjno. Vinska čaša takođe ne treba da bude šira oko ivice, inače će aroma vina iščiliti, naglašava Bojšer. Dobra vinska čaša sužava se prema vrhu tako da se aroma vina može koncentrisati i lakše se može omirisati. Miris igra važnu ulogu u ispijanju vina. „Najveći deo onog što smatramo da osetimo čulom ukusa, mi, u stvari, doživljavamo čulom mirisa”, objašnjava Bojšer.

Kompanije koje proizvode vinske čaše razvile su brojne varijacije koje odgovaraju različitim vrstama vina. Oni koji vino piju povremeno ne treba da brinu - sve što je njima potrebno jesu četiri standardne čaše da bi u potpunosti uživali u vinu.

Dve vrste čaša za belo vino, jedna za crno i jedna za šampanjac treba da se nađu u svakom domaćinstvu, precizirao je stručnjak za vino Kristijan Frens iz Kelna.

Prema njegovim rečima, jako belo vino, na primer „šardone” iz Burgundije, treba služiti u velikim čašama u obliku lale. Lakše belo vino trebalo bi pak služiti iz manjih čaša „kako bi njegova delikatna struktura mogla biti na pravi način prezentirana”. Velike, visoke čaše najbolje odgovaraju crnom vinu.

„Aromi crnog vina potrebno je nešto više prostora”, objašnjava Bojšer.

33

Takva čaša treba da ima obim od osam do 10 centimetara u svom najširem delu. Dobar primer za takvu čašu je čaša „Bordo”. Dužina nožice je, takođe, od značaja. Dobro izbalansirana čaša omogućava vinu da bolje kruži u čaši.

Dobra čaša za šampanjac je uska i sužava se prema vrhu. Loptaste čaše za penušavo vino nisu više u modi, podseća Frens. Na dnu frulaste čaše za šampanjac mora se nalaziti tačkica veličine glave čiode, utisnuta u staklo, na kojoj se oslobađa ugljen-dioksid u obliku mehurića koji se kao stub dižu ka površini, napomenuo je Frens.

Sem ta četiri glavna tipa vinskih čaša, postoji još niz drugih oblika i veličina.

Svi proizvođači dobrih čaša prave serije u saradnji sa stručnjacima za služenje vina. Često se dizajniraju specijalne čaše za svaku vrstu vina.

„Teoretski, u svojoj vitrini možete imati do 60 različitih čaša”, ukazuje stručnjak za kulturu serviranja jela i predmeta za domaćinstvo Eva Bart-Gilhaus.

Pri pripremi za serviranje vina treba imati na umu da čak i lepa i elegantna čaša može pokvariti ukus vina ukoliko sadrži i trunku tečnosti za pranje ili ako je uvukla miris ormara, do čega može doći ako čaše dugo stoje u ormaru neupotrebljene, napominje Bojšer. On u tom slučaju predlaže da se isperu čistom vodom pre upotrebe ili da se u njima promućka malo vina pre nego što se sipa.

„Probajte sami i uporedite”, predlaže Bojšer. „Vino će imati

sasvim drugi ukus”. (Tanjug)

34

Zanimljivosti o vinu http://yuforum.net/vinarstvo/zanimljivosti-o-vinu-43503/

• Čaša za šampanjac će proizvoditi više mjehurića ako unutrašnji zidovi nisu sasvim glatki jer neravnine pomažu oslobađanje ugljičnog-dioksida. • Madam Pompadour je izjavila kako je šampanjac jedino vino poslije koga žena ostaje lijepa. • U 19 stoljeću bila je česta pojava da flaše sa šampanjcem eksplodiraju pa su radnici u podrumima nosili zaštitne maske. • Brzina čepa od šampanjca je 13 m/s pa pripazite kako usmjeravate grlić boce dok ga otvarate. • Dom Perignon je bio monah za koga se smatra da je izmislio šampanjac. No, kao i sve sjajne stvari u svijetu, otkriće je bilo posve slučajno jer je on želio napraviti vino koje će biti ravnopravan rival burgundcu. • Prije no što su se dosjetili da se kalemljenjem bore protiv Phylloxera vastatrix, gljive koja je opustosila europske vinograde u 19 stoljeću, ljudi su se protiv gljivica borili egzorcizmom i sličnim vradžbinama. • Znanost o vinovoj lozi se zove ampelografija. Svake godine u Francuskoj se objavljuje datum službenog početka berbe, a prije toga se ne smije započeti s branjem. • Kolekcionar vinskih etiketa službeno se zove vintitulist. • Platon je smatrao da mladići do 18 godina ne bi uopće smjeli piti vino, jer " ne bi trebalo dodavati vatru na vatru".

35

• Da se kvaliteta grožđa povećava ako potkresemo lozu otkrio je u 4 stoljeću biskup od Tursa. Njegov magarac je, ostavljen bez nadzora, pojeo dio vinograda, nakon čega je vinova loza proizvela kvalitetnije grožđe. Nakon njegove smrti, biskup je nazvan Sveti Martin i postao je zaštitnik pijanaca. • U 15 stoljeću je pacijentima u njemačkim bolnicama bilo dozvoljeno sedam litara vina dnevno. • Dobar čep traje 20 godina. Posle toga ga treba zamijeniti. • Degustatori dijele miris vina na aromu i buké. Aroma je svjež, voćni miris grožđa koji se osjeća u vinu, dok je buké dio koji dolazi od fermentacije i starenja. Buké je puno kompleksniji i zreliji. • Najbolji način da se otklone fleke od crnog vina je da se tkanina potopi u suho bilo vino prije nego što se mrlja osuši. • Istraživanja u Velikoj Britaniji i Americi pokazuju da vino u umjerenim količinama smanjuje rizik od smrti uslijed srčane bolesti. Rizik je manji nego kod ljudi koji uopće ne piju, ali i onih koji pretjeruju sa pićem. • 70-87% vina je voda, 12-13% je alkohol, a ostatak čine rezidualni šećer i druge supstance, a okus čini samo jedan mali postotni dio. • Crno vino gubi boju starenjem, a bijelo je dobiva. • Vina iz hladnijih krajeva su blijeda, a ona iz toplijih imaju više žutu boju. Što se tiče crnih vina, mlada imaju svijetlo crvenu boju, a starija su tamna, skoro smeđa.

36

Zatvarači

Vinska industrija svake godine širom sveta iskoristi oko 13 milijardi zatvarača od plute. Proizvodnja plute znatno je porasla poslednjih godina, naročito u Španiji i Portugalu, gde su velike površine zasađene hrastom "Quercus suber L".

Zatvarači se prave od kore ovog drveta, koja se samoobnavlja u ciklusima od devet ili 12 godina.

Najbolja vina završila u kanalizaciji

Koliko volite da pijete vino možda nije i presudno za neke stvari o tom piću koje su zanimljive da se saznaju.

Uloga tanina Tanini su supstance kojih ima u semenkama i koži grožđa i

drvetu vinskih buradi. Oni daju gorak i opor ukus, tako da sa njima treba oprezno postupati.

Kako crveno vino dozreva, tako tanini u njemu postaju blaži, dok u mladom crvenom vinu mogu preovlađivati. Ipak, vino sa premalo tanina biće previše pitko.

Glavobolja Nije tačno da samo vina sa dodatkom sumpora rezultiraju

glavoboljom. Od svakog vina zaboleće vas glava, ako popijete previše.

Pipava posla Francuski magazin "Lion mag" kažnjen je u januaru prošle

godine sa 260.000 evra plus nadoknada sudskih troškova zbog "obezvređivanja proizvoda".

Magazin su tužili proizvođači božulea, zbog objavljivanja

intervjua sa vinskim stručnjakom Fransoa Mausom, koji je božole opisao kao "vino od g….." (un vin de merde).

Strana 37

Birokratija Britanski carinici prosuli su u septembru 2002. godine vino u

vrednosti 200.000 evra u kanalizaciju, posle kontrole papira o uvozu. Na ovaj način zaplenjena su i prosuta neka od najređih i najboljih francuskih vina, kao npr. 61 boca "šato rotšilda", od kojih svaka vredi 2.500 evra.

Zakoni Kada se grožđe obere, dovoljno bi bilo zdrobiti ga i ostaviti

prirodne kvasce koji se nalaze na kožici da dođu u kontakt sa prirodnim šećerima iz grožđanog soka. Nikakva druga ljudska intervencija nije potrebna: zdrobljeno i prepušteno fermentaciji, svako grožđe će dati vino.

Naravno da vinari regulišu ovaj proces na mnogo načina, kako bi dobili vino odgovarajućeg kvaliteta. Potrebno je odlučiti se za kvalitetnu sortu grožđa (osim u Francuskoj gde je zakonom regulisano koja sorta se može gajiti u nekoj regiji), obezbediti savršene higijenske uslove u kojima će se proces odvijati, na kraju proveriti da li je proizvod jasne boje, bistar i pogodan za ljudsku upotrebu.

Osim ovih opštih, jednostavnih pravila, postoje i ona koje se tiču

spravljanja određene vrste vina: odabir vrsta grožđa koje će se upotrebiti, metoda fermentacije i načina na koji će se sa vinom postupati dok sazreva u podrumu.

Pravila proizvodnje regulisana su u svakoj regiji i variraju od

jedne regije do druge, ali većina pravilnika dozvoljava upotrebu šećera, ako nema dovoljno sunca da bi grožđe dobro uzrelo, nekih vrsta kvasaca koji daju bolje rezultate, prirodnih voćnih kiselina, a od samih početaka spravljanja vina dozvoljavana je upotreba malih količina sumpora radi uništavanja nečistoća.

38

Zanimljivosti—1 http://www.podrum.org/readarticle.php?article_id=24

Pod vinogradima u svetu ima oko 8 miliona hektara, i grožđe među svim voćem ima primat u tome. Postoji oko 10.000 varijeteta (sorti) grožđa. Otvorena boca vina u frižideru traje 6 do 16 puta duže (bez kvarenja) nego na sobnoj temperaturi. U svetu postoji oko 400 vrsta hrasta, od kojih se samo 20 koriste u proizvodnji buradi. Za proizvodnju kvalitetnog bureta pogodno je samo oko 5% celog drveta hrasta.

Amerikanci su izračunali da grožđe koje daje bocu vina od 20 dolara košta oko 2,64 dolara. Staro vino se nikad neće ukiseliti i postati sirće. Ono se pokvari oksidacijom. U Egiptu, u vreme faraona Tutankamona (nekih 1300 godina p.n.e.), "običan svet" je pio samo pivo - vino je bilo rezervisano samo za višu klasu. Kada se viking Lajf Erikson ukotvio u Severnoj Americi 1001. godine, bio je toliko oduševljen plodnošću vinove loze da je zemlji dao ime Vinland. Da penušavo vino ne bi penilo van čaše pri sipanju: sipajte prvo malu količinu (koja će se brzo umiriti), a ostatak sipajte u tu količinu - tada neće peniti. Tek kad je počela primena plutanih zapušača, boce su počele da se polažu u horizontalni pložaj prilikom odležavanja, a oblik boce je od kratkih i loptastih počeo da postaje visok i tanak.

39

Kada je erupcija Vezuva zatrpala Pompeju 79. godine, ona je "sahranila" i više od 200 vinskih barova. Grožđe se ne može pouzdano reprodukovati iz semena. Da bi se odgajila određena vrsta grožđa koristi se kalemljenje - biljna verzija kloniranja. Vino ima toliko hemijskih jedinjenja da se smatra složenijim i od seruma krvi. Godine 1945, Chateau Mouton-Rothschild je počeo sa serijom umetničkih etiketa, unajmljujući svake godine drugog umetnika da izradi jedinstvenu etiketu za tu berbu. Ti umetnici su bili i Šagal, Pikaso, Miro i Vorhol. 1993. etiketa je bila povučena iz prodaje i zamenjena praznom etiketom, jer je bila isuviše kontroverzna (stilizovana gola mlada žena na etiketi vređala je političku korektnost). Promene u vinu koje se dobiju starenjem su posledica VRLO spore interakcije kiseonika i vina. Veruje se da vino sporije stari u velikim bocama, jer ima manje kiseonika po jedinici zapremine vina. Brza oksidacija, kao kod loših zatvarača, kvari vino. Često se, pre berbe, odseca gornji sloj lišća na čokotima, kako bi se povećala izloženost suncu i ubrzalo zrenje. Prosečna starost francuskih hrastova posečenih za vinsku burad je 170 godina! Château Petrus je najskuplje vino iz Bordoa. Njegova cena zavisi više od male produkcije, nego od kvaliteta. Petrus se pravi od najmanje 95% Merloa. Egipćani su prvi koji su koristili staklene sudove, još oko 1500 godine p.n.e.

40

Ivica vinske čaše za crveno vino je uvijena unutra, kako bi zadržala arome iz vina i "dovela" ih do nosa vinopije. “Hladna maceracija” označava stavljanje grožđa u okruženje koje ima sniženu temperaturu na nekoliko dana pre početka fermentacije, čime se pospešuje ekstrakcija boje. Ovo se sve više radi sa Pinot Noir-om obzirom da pokožica ove sorte nema dovoljno pigmentacije u odnosu na druge crvene vrste. Bakterija Mycoderma pretvara etil alkohol u sirćetnu kiselinu, pretvarajući tako vino u sirće. Međutim, najviše slučajeva kvarenja vina su posledica oksidacije voća izazvane vazduhom, a ne bakterijsko pretvaranje alkohola u sirće. Najviše sađena vrsta grožđa na svetu je Airén. Ona zauzima oko 400.000 hektara u centralnoj Španiji, gde se od nje pravi osrednje belo vino, ali i prilično dobar brendi. “Cuvée” znači “kaca”, "bačva" ili “cisterna”. Koristi se da označi posebnu seriju ili kupažu. Beaujolais Nouveau (mlado vino) se ne može legalno pustiti u prodaju sve do trećeg četvrta svakog Novembra. U zadnje vreme ima sve više i više sintetičkih zapušača, ali je najnovija tehnologija zasprečavanje zagađenja čepova upotreba mikrotalasa. Etikete su prvi put stavljene na flaše u ranim 1700-im, ali sve do 1860-ih nije bilo odgovarajućih lepkova koji bi ih držali. Vrhunski vinogradi u Napa dolini se prodaju za preko 2.500 dolara za ar! Godine 2000. u Kaliforniji je bilo 847 vinarija.

41

Vina često nazivaju nektarom bogova, ali je Sangiovese jedino grožđe koje je dobilo ime po bogu. Sangiovese znači “krv Jova.” Belance jajeta, krv bikova i želatin su bili korišćeni kao sredstva za filtriranje pre punjenja u boce. Belance se dosta često koristi i danas. “Brix” označava procenat šećera u grožđu pre fermentacije. Npr. 23° brix će, više ili manje, biti pretvoreno kvascima u 12.5% alkohola, u zavisnosti od efikasnosti konverzije korišćenih kvasaca. Pri proizvodnji porto vina izmuljano grožđe fermentira samo oko 48 časova. Onda se fermentacija zaustavlja dodavanjem neutralno destilisanog alkohola ili brendija. Ovaj postupak povećava nivo alkohola i zadržava nešto od prirodnog šećera iz grožđa. Još od 4.000 godine p.n.e., Egipćani su bili prvi koji su koristili plutane zapušače. Marketinška israživanja pokazuju da većina ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepoznaju brend, ili ih privuče pakovanje. Portugal ima 1/3 svetskih šuma plute i pokriva 85-90% plute koja se koristi u SAD. Sve do 1970. Bordo je proizvodio više belih nego crvenih vina. Danas crvena vina predstavljaju oko 84% ukupnog proizvoda. Stavljajući led i so u posudu za hlađenje brže ćete ohladiti penušavo vino. Najstariji vinski region u Bordou je Graves. Iako “château” znači zamak, to može biti i blok zgrada ili manja kući u blizini vinograda koja zadovoljava zahteve za proizvodnju vina sa protorom za skladištenje na istom imanju.

42

Šampanjac se pravi od crnog vina http://forum.burek.com/vino-zanimljivosti-koje-mozda-niste-

znali-t42066.wap2.html

Pošto je sok skoro svih vrsta grožđa blede boje i skoro bistar,

bela vina mogu da se prave i od crnog grožđa, samo je potrebno na vreme ukloniti kožu da ne bi obojila sok. Šampanjac je belo vino koje se pravi od crnog grožđa. Ipak, bela vina najčešće se prave od belog grožđa, crvena uvek od crvenog i crnog.

Prioritet pri spravljanju belog vina jeste da se ubrano grožđe

prebaci u presu što je brže moguće, kako bi se izbegla oksidacija. U vinariji grožđe se propušta kroz mašinu koja ga drobi i odvaja peteljke i deo semenki. Gaženje vina nije baš brz metod, ali je zabavan. Kaša zdrobljenog grožđa presipa se u presu i nežno se cedi sok iz nje. Dobijeni sok, najčešće očišćen od kože, presipa se u tankove za fermentaciju. To je proces prevođenja šećera u alkohol, uz pomoć kvasaca koji se nalaze na zrnu. Ona spontano prestaje kad se istroši sav šećer ili se namerno zaustavlja kad se postigne željeni nivo alkohola.

Bela vina zahtevaju dugu fermentaciju na temperaturi od oko

15 stepeni, kako bi se razvili različiti ukusi. U toku ovog procesa oslobađa se toplota, koja u vrelim klimatskim uslovima rezultira u burnoj fermentaciji i ne tako dobrom vinu. Zahvaljujući izumu buradi od nerđajućeg čelika u kojima se temperatura može kontrolisati, sada i Australija, Grčka, južna Italija i Španija mogu da se pohvale belim vinima vrhunskog kvaliteta.

Mnoga najbolja vina Burgundije, naročito šardone i semiljon,

fermentišu u malim hrastovim burićima. Ova tehnika zahteva puno posla, ali daje odlična vina, često predviđena da se piju tek posle više godina. U najjeftiniji šardone ubacuju se pregršti hrastovog iverja, kako bi se dobila komercijalno poželjna nota hrastovine.

43

Proces fermentacije traje od jedne do četiri nedelje. Vino se tada presipa u čiste čelične kontejnere da bi se sleglo. Pre flaširanja potrebno je prečistiti vino, kako bi bilo kristalno čisto. Korišćenje filtera i centrifugiranje su efektne metode, ali tradicionalni proizvođači više vole finiranje: želatinasta supstanca pomeša se s vinom, vremenom padne na dno, povlačeći sa sobom sve čestice. Ovaj proces obavlja se pomoću ulupanog belanceta, bentonita (vrsta gline) ili ribljeg tutkala. Kada je savršeno bistro, vino se može flaširati i transportovati.

Vina se mogu podvrći i procesu hladne stabilizacije, kada se hlade kako bi kiseline prisutne u vinu formirale kristale, koji se kasnije uklone procesom filtracije. Ovo se često radi iz čisto kozmetičkih razloga, jer se u belim vinima koja nisu stabilizovana ponekad tokom čuvanja ili transporta kristali prirodno formiraju, što, iako bezazleno i bez uticaja na ukus, odbija kupce.

Vino „Y“ http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=42600 Vino „Y“ cijenjeno je od strane connoisseursa diljem svijeta,

iako ne pripada kraljevskoj obitelji slatkih vina Châteaua d'Yquem.

Vino „Y“ suho je vino koje se proizvodi samo u godištima kada to prilike dopuste. Dolazi s istog terroira i od istih trsova kao i mnogo čuvenija slatka braća , samo se naravno drukčije bere i proizvodi.

„Y“ se proizvodi kada se odluči pobrati određeni broj Sauvignon Blanca na početku perioda berbe i prezrelog Sémillona kasnije. Ta količina mala je u ukupnom udjelu i predstavlja vrlo neregularnu proizvodnju.

Od 1959 do danas bilo je samo 21 godište vina „Y“. Ono se radi od 50% Sauvignon Blanca i 50% Sémillona, za razliku od slatkih vina gdje Sémillon prevladava.

Vino odležava u barrique najmanje 12 mjeseci i idelan je pratioc ribe, morskih plodova, bijelog mesa i tvrdih sireva.

44

Mošt, vino i vinogradi banjalučki http://www.cyberbulevar.com/banjaluka/bl-kroz-stoljeca/most-

vino-i-vinogradi-banjalucki/20050119/

U razdoblju od, najmanje, 400 godina banjalučki kraj je bio

vinogradarski! Još početkom 20.stoljeća, proizvodnja vina (prijavljena i oporezivana) iznosila je blizu 1000 hl (prema 'Bosnischer note).

Još tridesetih godina dvadesetog stoljeća održavala se

tradicionalna priredba 'Berba grožđa' u čuvenoj banjalučkoj kantini na Pilani, što je, bez sumnje , svjedočanstvo više da je ovaj kraj desetljećima bio vinogradarski.

U vakufnami Sofi Mehmed-paše, pisanoj početkom

1555.godine, nalazimo podatak o vinogradu Kubad-vojvode. I u Vakufnami Ferhad-paše s početka 1578., nalaze se podaci o vinogradima. 'Za moj vinograd koji se nalazi ispod pećine i koji iznosi 5 dunuma...', stoji u zakladnici Ferhad-paše, ali i 'kada na zemljištu u Banjaluci, kupljenom od Ahmed-dedea i mnogih drugih, bude posađen vinograd ili voćnjak...'Ipak najbolju potvrdu o banjalučkim vinogradima ostavio nam je putopisac Evlija Ćelebija, koji je između 1660. i 1665. dva puta pohodio ovaj grad. U njegovom putopisu, između ostalog, stoji 'Svega pet hiljada vinograda i bašća plaćaju porez na vinograde (dunum haki). Kojih 200 godina poslije zapisat će Aleksandar Giljferding, ruski konzul u Sarajevu, da 'u podnožju Starčevice...izdašno rastu kajsije, breskve i gaje se vinogradi'.Tradicija vinogradarstva nastavljena je i dolaskom trapista sredinom 19.vijeka u banjalučki kraj. Naime, ubrzo po dolasku, trapisti su u proljeće 1872. zasadili prve loze u svoj budući veliki vinograd, zbog svojih potreba i pošto je u ono daleko tursko vrijeme narod pio mnogo više vina no rakije. U samostanskim kronikama je ostalo zabilježeno da je 'zasađen vinograd na rajnski način', a to će reći da je vinograd zasađen po dostignućima u rajnskoj oblasti. Kultiviranje vinogradarstva nastavljeno je i za vrijeme austrougarske okupacije.

45

Početkom 20.stoljeća Anton Hangi, pored mnoštva zanimljivih opisa banjalučkog kraja, objavio i ovo:

'U novije vrijeme mnogo se sadi i kultivira vinova loza.Domaći seljaci u Ivanjskoj sadili su, istina, vinovu lozu, i obrađivali vinograde još i prije okupacije, ali je to obrđivanje bilo vrlo primitivno i za to bez osobita uspjeha. Tek poslije okupacije, i to kada su ovamo došli neki doseljenici iz monarhije, a napose tirolski Talijani i Nijemci, te se naselili jedni Rovine i Mahovljane, a drugi Maglajane, stala je kultura vinove loze u ovom kraju sve to bolje napredovati, te im se trud već danas obilno naplaćuje. Grožđe iz njihovih vinograda, napose crljenika, nešto slična je po masti i po okusu zagrebačkoj kraljevini, vrlo je dobra, a vino od nje lagano, ukusno i vrlo pitko...'.

Veći kompleks vinove loze u to vrijeme bio je i na banjalučkom polju.

Još jedan zanimljiv podatak o banjalučkom vinogradarstvu - među velike proizvođače vina, inače najveće, početkom 20.stoljeća ubrajani su Michael Nanut, Josef Ferstl, grof (Conte) del Mestri, Marijan Markezić i, dakako, talijanski doseljenici u Maglajanima. Zahvaljujući njima godišnja proizvodnja vina u banjalučkom kraju dosezala je i 1000hl.

Ako se sve ovo ima na umu, lako je izvući zaključak zašto je u banjalučkom kraju tridesetih godina 20.stoljeća još uvijek među Banjalučanima bila vrlo popularna 'pučka veselica' u kantini na Pilani, pod nazivom 'Berba grožđa' Stariji Banjlučani pričali su u različitim vremenskim razdobljima, kako su to bile vesele priredbe pod lampionima, na kojima se točio pravi banjalučki mošt uz pjesmu i svirku i to do kasno u noć. Zbog takvog užitka Banjalučanima Pilana nije bila daleko. Na 'Berbu grožđa' u pilansku kantinu, dolazili su banjalučani mahom pješice preko Banjalučkog polja, drugi bi zakupili 'štajvagn' kako bi u društvu, s pjesmom, dolazili i odlazili na 'pučku veselicu', dok su imućniji stizali fijakerom.Bilo je i drugih, koji su do željezničke stanice u Predgrađu putovali 'lokalom', a potom nastavili 'cipelcugom'. Sve iz zadovoljstva i veselja radi!

46

Mala tajna pravog zavodnika http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/463/se/carstvo-

uzitaka_vino-mala-tajna-pravog-zavodnika

...nije robusna krigla piva u ruci ili njegovo nadvijanje nad

čašu rakije, već elegantna čaša vrhunskog vina u obje ruke. Jedna za njega. Druga za damu. Ali vino muškarcu ne daje šarm. Vino je dovoljno šarmantno samo po sebi

Da li je poznavanje vina tek dodatak šarmu muškarca ili je poznavanje vina jedno od temeljnih osnova njegova šarma, nešto što je ženama jednako važno kao recimo muškarčeva duhovitost?

Sasvim sigurno, znanje o vinima nije svima važno, niti je bitno koju im dozu šarma i erotičnosti donosi, ali je neosporna činjenica kako se još od davnina, ispijanje vina poistovjećuje s ljubavnom igrom i postaje uvertira za ljubav - i to ne onu brzu i kratku, već sočnu (sretnu ili nesretnu), inspirativnu i punu emocija...

Za sve su krive rimske bakanalije Promotrimo vino (vrlo kratko), s povijesnog i kulturološkog

aspekta, udaljimo se od doživljaja vina kao obične alkoholne tekućine u kojoj jedni uživaju, a drugi ne.

Još od prvog Noinog pijanstva u hladu vinograda, filozofi su tražili dublji, metafizički smisao vina. Kršćanstvo u njemu vidi simbol krvi, života, odanosti, posvećenosti... Prema riječima Biblije, služilo se, dobro znamo, i za vrijeme Posljednje večere. Svoju je etiketu simbola slasti i hedonizma, nepovratno dobilo u vrijeme Antike. Grčki bog Dioniz ga je digao na pijedestal božanskog pića, dostojnog bogova, a rimske bi bakanalije bez njega bile tek dosadnjikavi antički „tulumi", bez pravog „razvratnog" začina. Pjesnici mu i dalje posvećuju ode, uspoređuju ga s ljepotom žene, a uživanje u njemu, s uživanjem u ženama...

Koliko je samo „klikova" bilo i strasnih se ljubavi rodilo nad ispijenim čašama vina? Nad vodom svakako nije. A iskreno sumnjam koliko ih se romantičnih rodilo uz pivo, viski, konjak, rakiju... Dobro, vjerojatno i jest, ali tu fali nečega, fali lepršavosti...

47

Adut elegancije i erotičnosti Pivo je, kažu, piće bučnog socijaliziranja, bahatog navijanja

(ne i negativnog)... Osim toga, gledano čisto vizualno, ima li išta erotično u teškoj i robusnoj krigli piva? Ili, da li muškarca može uzbuditi velika krigla piva koja stoji u nježnoj ženskoj ruci?

Žestoka pića, kažu, samotni su, očajnički i patnički destilati. Muškarac jednom rukom podbočen na šank, drugom grabi čašicu, prinosi je ustima, pije naglo, naiskap, a na licu mu se javlja onaj prepoznatljiv grč što ga izaziva žestoko piče. Žene ga gledaju s empatijom, suosjećaju s njegovim patničkim životom.

A vino? Elegantne vinske čaše, uz nježnu, profinjenu ruku, lagano prinošenje ustima, polagano uživanje u mirisu, naslućivanje okusa, erotično ispijanje finih kapljica... Vino je vječni suputnik muškarca i žene i njihove strasti: pratitelj, partner, erotski začin, strastveni dodatak...

Ljubavi koje se rađaju uz vino Ali kada se pitam da li je poznavanje vina dodatak šarmu

muškarca - reći ću ne. I pritom zanemariti nametnute ili nenametnute kulturološke norme, obrazovanje, asocijacije iz Biblije, pjesništva i filozofije pa tako i enologije. Zanemarit ću i pokušaje impresioniranja bilo koga, svojim znanjima ili neznanjima. Isto tako, niti su svi ljubitelji vina, niti je pokušaj definiranja šarma lagana misija.

I zato kad kažem da je u osnovi muškarčeva šarma - vino, pritom imam na umu erotičnost i strastvenost vina per se, moć koju vino daje samo po sebi te sve one velike ljubavi, sretne i nesretne koje se rađaju uz tu divnu tekućinu.

48

Moćno vino za moćnog muškarca Iznimno cijenim žene koje u čari zavođenja ubacuju i bocu

dobrog vina. Ali ne bilo kojeg, već vina koja će se fantastično sljubiti s karakterom, osobnošću, pa zašto ne i izgledom i profesijom, pojedinog muškarca. Dakle drage moje, iz perspektive jednog vinoljupca, vrhunac ženine suptilnosti je odabir pravog vina

Nisam od onih koji drže do teze kako je muškarac lovac, a žena

lovina. Priznajem, obožavam čari, adrenalin i uzbuđenje „dobrog (u)lova", uživam i u slasti pobjede, ali ne zanemarujem niti slast užitka kada me žena zavede.

Da se odmah razumijemo, iznimno cijenim žene koje u čari

zavođenja ubacuju i bocu dobrog vina. Ali ne bilo kojeg vina, već vina koja će se fantastično sljubiti s karakterom, osobnošću, pa zašto ne i izgledom i profesijom, pojedinog muškarca.

Dakle drage moje, iz perspektive jednog vinoljupca, vrhunac

ženine suptilnosti je odabir pravog vina. A kako nas muškarce u sveopćoj histeriji za chick-litom svrstavaju u nekoliko kategorija - od vječnih dječaka, romantika, macho muškaraca, pa do novoskovanih etiketa poput metroseksualca, ja bih u opuštenoj maniri, vašem chick-litu suprostavio svoj „eno-lit". Kategorizirao bih koja bi vina trebalo servirati za određene tipove

muškaraca, tj. kako spojiti dobro vino s dobrim muškarcem. Bolje rečeno, kako uz ispravan odabir vina dobiti muškarca kakvog želite. Na vama je da birate. U vaše ukuse i želje neću ulaziti, na koncu, ljepota je u različitosti.

49

Misteriozno porijeklo plavca malog Moj je današnji vinski odabir plavac mali - najrasprostranjenija crna sorta u Hrvatskoj. Tko nije čuo za snažne, teške i masivne "crnjake" u Dalmaciji? Plavac mali ima i vrlo zanimljivu priču. Kako se posljednjih godina i u Hrvatskoj budi vinogradarstvo i vinarstvo, tako su se naši znanstvenici posebno posvetili rješavanju porijekla plavca malog i otkrivanju njegovog genetskog porijekla.

A sve je počelo kad je Mike Grgich, čuveni kalifornijski vinar hrvatskog podrijetla dao naslutiti kako su plavac mali i zinfandel - najpopularnija i najrasprostranjenija sorta u Americi - zapravo jedna te ista sorta.

Odgovore su dali stručnjaci s našeg agronomskog fakulteta.

Genetičke analize pokazale su kako je plavac mali potomak zinfandela, a po logici stvari tada je trebalo pronaći i drugog roditelja, ali i mjesto zinfandela u hrvatskom vinarstvu. Daljnja istraživanja pokazala su da je zanemarena šoltanska sorta dobričić drugi roditelj plavca, što je upućivalo na to da bi se i zinfandel mogao nalaziti negdje na području srednje Dalmacije. Tako je na kraju i bilo - zinfandel nije ništa drugo nego zaboravljeni i gotovo izumrli kaštelanski crljenak. Vrlo zanimljiva priča, koja je imala svjetskog odjeka, s obzirom da se snaga američkog vinarstva izgradila na zinfandelu.

Usporedbe karakteristika plavca malog i muškarca kojem bi

on mogao biti serviran su vrlo znakovite. Riječ je o sorti koja je svoj dom našla u škrtom tlu južne i srednje Dalmacije, pod jakim i uzavrelim suncem i bez obzira na to preživjela do danas.

Ponajbolja vina dolaze s Pelješca - položaji Dingač i Postup, s

Hvara - položaji Sveta Nedjelja i Ivan Dolac, a ne zaostaju ni bračko te viško vinogorje. Vrijedi spomenuti kako je Dingač prvo hrvatsko zaštićeno vino (1961.).

50

U bojama rubina Tipični plavci su izrazito snažna, puna i kompleksna vina.

Tamno crvene, rubinske do ljubičaste boje, s aromama šljiva, ribizla, borovnica... Zahtijevaju dulje zrenje, i naravno dekantiranje. Zapravo riječ je o vrlo moćnom vinu, pravom muškom vinu u kojem se uživa polako i strpljivo, čije se prave kvalitete ne otkrivaju na prvi miris, prvi pogled...

Dakle, pametno bi ga bilo sljubiti sa samozatajnim

muškarcem, diskretnim, možda samo naizgled malo šutljivim; muškarcem koji ne otkriva sve karte odmah, već vam daje vremena da istražujete i njega i plavac mali. Naravno, možete tome pridodati i epitet uspješnog, moćnog muškarca.

To ostavljam vama na izbor, ali u svakom slučaju servirajte ga

onome od koga očekujete puno. Ako kojim slučajem ne bude zadovoljan vašim izborom, uputi

vam primjedbu zbog lošeg odabira, ne očajavajte, već samo zamijenite uloge - pa on je pao vaš test. Jer, ne razumjeti ili ne

cijeniti plavac mali nipošto nije za pohvalu.

Jerko Žunić Kairosov kutak finih vina

51

Razbijanje mita: je li mlađe doista slađe?! Drage dame, ako ovog ljeta dopustite da vas zavede nježna

zlaćana mladost... (bijelih vina), možda se upustite u sjajnu avanturu, ali oprez - možda vam promakne nešto zrelije i snažnije. Jer zašto bi mlađe uvijek bilo slađe?!

Onoj već pomalo izlizanoj muškoj mudroslovici kako su žene

kao crno vino - što starije to bolje - u posljednje su vrijeme žene brzopotezno suprotstavile vlastitu parolu, tvrdeći da je muškarac kao bijelo vino - što mlađi to slađi. Kako sam ljubitelj žena (ali i vina), a već neko vrijeme (ne) spadam u kategoriju mlađeg i slađeg, moram priznati da sam se nad time malo zamislio. Zašto bi mlađe bilo slađe, svejedno, radilo se o vinu ili muškarcima?!

Sve počiva na našim osjetilima. Potrebno je pravilno usmjeravati sva svoja čula, odnosno naučiti kako opažati i vrednovati vidne, slušne i njušne senzacije, uz izuzeće svih vanjskih utjecaja.

Ljepota je u oku promatrača Kada krajičkom oka spazite nešto mlađe, isto je kao i kada se

susretnete s vinom koje do sada niste imale prilike kušati. Najprije ćete ga promatrati i podrobnije proučiti njegovu fizionomiju tj. tijelo. Nećete zapostaviti ni cjelokupni vizualni dojam, zanimat će vas prvenstveno boja, nijansa, sjaj... Ipak, osim estetike, važno je ustanoviti ima li što unutra, kakva je bistroća, ima li potencijala... U principu, svi mi, odmah na prvu, želimo znati je li je spremno/na za uživanje.

Zavedi me mirisom Nakon vizualne ocjene slijedi osjet mirisa. Tu su bitne tri

stavke - kakvoća, intenzitet i trajnost mirisa. Bilo bi idealno kada bi postojao opisni pridjev koji bi sve te tri stavke povezao u jednu sintagmu i dao konačnu ocjenu mirisa. Ako vam se čini da taj finalni opisni pridjev, koji ste vinu sami dodijelili, izaziva u vama želju za degustiranjem nečeg novog, na dobrom ste putu da probate tj. kušate nešto doista dobro...

52

Tek nakon svih tih početnih zapažanja slijedi ono pravo kušanje

i uživanje, te naposljetku sređivanje dojmova. I, dakako, zaključak. Hoćete li u tom vinu opet uživati ili ćete se ipak zadržati na samo jednokratnoj konzumaciji? Dakle, ako je tekst do sada išao pravcem kojim sam želio da ide, onda smo svi došli do istog zaključka - i mladiće možete degustirati na isti način kao vina. I uživati u njihovoj mladosti, u njihovoj slatkoći...

Ali, kako u svemu uvijek postoji jedan „ali", tako postoji i ovdje... Onaj trenutak kada ste javno objavile svoju parolu (mlađe-slađe), vjerojatno ste zaboravile na oprez.

Nježna privlačnost zlaćanog Pošipa Istina, mlada bijela vina ponekad mogu biti slađa, ali jedan

pogled nije dovoljan da bi spoznali svu njihovu ljepotu i vrijednost. Na žalost, ili na sreću, ipak ga trebamo podrobno kušati, neko vrijeme uživati u njemu i onda donijeti zaključak što ćemo s njime. Nekima ćete dati još malo vremena da sazriju, u nekima ćete uživati odmah, a neke ćete odbaciti. Jer, niti bude maštu, niti obećavaju, nit imaju potencijala - sve u svemu, ništa od njih neće biti.

A kako ljeto samo što nije stiglo, a vi se spremate mladost i

slatkoću tražiti po Jadranu, evo nekoliko uputa što da radite ukoliko naiđete na Pošip. Riječ je o autohtonoj sorti koja se na južnim padinama otoka Korčule uzgaja još od doba starih Grka. Ne zaboravite i činjenicu da je to prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim zemljopisnim porijeklom - iz 1967. Ime mu najvjerojatnije dolazi od riječi šip što znači vrh i šiljak, s obzirom da mu bobice imaju lagano šiljast oblik.

Najbolje uspijeva na položajima Čara i Smokvica, gdje su gusto

zasađeni vinogradi zaštićeni od vjetra, a zbog velikih nagiba, veći dio rada se i danas, u doba moderne tehnologije, mora obavljati ručno, na tradicionalan način.

53

Pošip ima krasnu, nježnu boju - najčešće je slamnate,

zlatnožute nijanse, jakog alkohola, umjerenih kiselina, punog okusa s izrazitim aromama, a idealno se servira na 12 do 14 stupnjeva Celzijevih. Kako i dolikuje ljetnoj atmosferi, Pošip se fino slaže s morskim jelima, ribama, školjkama, škampima...

Kada je u pitanju njegova zrelost, u pravilu se odmah

konzumira, iako ima potencijala i kondicije da se troši još godinu do dvije. Pa, ako želite trajnu i solidnu vezu, razmislite hoćete li se dati zavesti. Dakle, ako ovog ljeta naiđete na dobar Pošip, možete si priuštiti uživanje koje će potrajati i nakon godišnjeg odmora. Ali ne i puno dulje od toga.

I da se na kraju vratim na ono - mlađe je slađe - dame moje, ne

brzajte, ni bijela vina nisu uvijek slatka i harmonična, iako naoko divno izgledaju i još bolje mirišu...

54

Samo ga pustite da sazrije U svakoj sorti postoji neslućeni potencijal da se stvori vrhunsko

vino - to znaju pravi vinari. Kao što prave žene znaju da će i mlađahni i promiskuitetni muškarci, s malo strpljenja i vremena, postati zreli i pouzdani

Svijet muškaraca i svijet vina po mnogočemu se podudaraju. Naime, u svakoj sorti postoji neslućeni potencijal da se stvori vrhunsko vino, a vinar je taj koji ga oblikuje i odlučuje što od njega želi. Isto je tako i s muškarcima - kao kada upoznate mlađahnog, nezrelog muškarca, živahnog i nestašnog (ako pamtite prvu lekciju, sjetit ćete se da ga se može usporediti s mladim bijelim vinom kratkog vijeka trajanja, koje se brzo troši), on također ima potencijal da postane, rječnikom vina, vrhunski i zreo.

A sada, zamislite sebe kao vrhunskog vinara. Imate u rukama

dobru sortu, godina je bila izvrsna, urod nikad bolji, raspolažete vrhunskim podrumom... Uzbuđeni ste, prepuni iščekivanja da što prije osjetite miris i okus jer ste uvjereni da će rezultat biti fascinantan. Nestrpljivo punite prvu butelju, još nestrpljivije ulijevate vino u čašu... A rezultat je porazan. Pred sobom imate tanko vino, slabog tijela, neusklađenih kiselina; vino koje odbija. Pa gdje ste pogriješili? A sve se činilo tako idealnim! Da, činilo se, sve do onog trenutka... kada ste postali nestrpljivi, kada ste se požurili i postali nemirni... Želite vrh, a preskačete stepenice. S vinima i muškarcima treba imati strpljenja.

Čini se da ste imali krivu procjenu, bili ste nestrpljivi, niste prepoznali situaciju i uskladili je s očekivanjima koja se uzimaju u obzir pri donošenju konačnog zaključka. Kada promatrate muškarce i, još važnije, kada ih birate, ponašajte se kao vinar. Preskočit ćemo, dakako, one vinogradarske faze tipa sađenje, njegovanje vinove loze, berbu i sav onaj mukotrpan rad. Ipak ste nježniji spol, nemojte se gnjaviti zemljom, burom i sušom, već se odmah spustite u mističan, tajanstven podrum pun izazova. U domeni eno-lita reći ću da postoje tri mogućnosti, odnosno tri faze kojima ćete putovati u borbi za vrhunsko vino. A upravo je to ono u čemu se muškarac i vino podudaraju, te tri faze su im zajedničke.

55

Mlado vino = mladi j***vjetar U bačvi imate mlado vino, neiskusno je, tek je ugledalo svijet,

željno je dokazivanja, nadmetanja... Nudi se svakome, gotovo da je promiskuitetno, žudi za testiranjem svojih mogućnosti i rušenjem granica. Na vama je da odlučite: hoćete li mu pružiti mogućnost da s veseljem krene u svijet i napuniti ga u butelje ili ćete potisnuti i zatomiti njegove čežnje, vjerujući kako nije pravi trenutak. Imam razumijevanja prema vašim dvojbama jer mladost i poletnost mogu značiti ples koji traje samo jedno ljeto. Već iduće godine to nije isto vino, ni ista mladost. Ali, stisnite zube i ne zaboravite da je vaš cilj situacija koju samo treba strpljivo pričekati i koja donosi najbolje rezultate.

Faza mirovanja = samo bez forsiranja Uspjeli ste odoljeti onom kratkotrajnom naletu poletnosti i

rekli ste „ne" napetosti te strpljivo krenuli dalje. Vino je sada u fazi mirovanja i čuvanja. Nema mućkanja, forsiranja, inzistiranja na promjeni, na grčevitom podizanju kvalitete. Izazov je tu, ali vaš pristup je nešto drugačiji.

Opušteni ste, ne zapitkujete bespotrebno, nema negodovanja, nema nemira u vama, ne stvarate dodatni revolt i ne želite uzburkati promjene. U osnovi, gotovo da ne trebate poduzimati ništa - samo budite tu.

Pokažite brigu. Pobrinite

se da je dobra atmosfera. Isto kao s muškarcem. Pojavite mu se u hladnoj noći - zagrlite ga, šutnju presijecite ponekim izrečenim osjećajem... Bit će dovoljno.

56

Vrhunsko vino = muškarac vaših snova U fazi C slijedi nagrada za sav vaš trud. Vino je sazrilo.

Spremno je. Onaj kaos u mladenačkoj glavi je nestao, izdajničkih bubica u glavi nema, a vama se u svoj svojoj raskoši ukazuje jedan zreli, dominantni okus koji obuzima i kojemu se kao uživatelj možete prepustiti bezrezervno, s užitkom.

Mnogi taj okus nikada ne dočekaju, jer požure s uživanjem u

mladom, nezrelom vinu. Neki odustanu na pola puta i ostane im gorki okus u ustima. A vrhunski vinari dočekaju upravo onaj okus kakav su zamislili dok su još brali grozdove u vinogradu. I uvijek će vam reći da je silan trud, strpljenje i čekanje bilo vrijedno tog okusa. Dakle, dame, vi, kao i vinari... Ako nemate sreće da se situacija odmah poklopila s vašim očekivanjima, jedino što trebate je mudro i strpljivo odrediti put do željenog užitka.

57

Tajna vina Andre Tomića http://www.zadarskilist.hr/clanci/06112008/tajna-vina-andre-

tomica

Bage, vina s potpisom, vina s jakom personalnom dimenzijom mogu učiniti čuda zar ne, upita nekad košarkaški, a sada turistički velemajstor Vele Čubrić.

Individualnost, osobnost i moć vina proizlazi iz osobe, proizvođača, gospodara vinarije i vinograda.

Proistječe iz nakupljenog znanja i vrijednosti npojedinca, ali i glasovitosti i znamenitosti obitelji, vinske kuće, podruma, posebne vinske škole, uporabljenosti tehnologijskih tajni.

Osobnosti, kojoj se vjeruje, koja na potrošače prenosi vlastitu vinsku sliku. Povjerenje, koje se stječe godinama i u potrošača stvara glas, famu koja prelazi u divljenje.

Andro Tomić primjerice jedna je od takvih neprelaznih osobnosti hrvatskog vinarstva.

Hvaranin, zagrebačke vinogradarske škole, moj student, asistent na vinarskoj katedri Agronomskog fakulteta u Zagrebu 70-ih godina.

Pjesnik u duši, umjetnik u vinu, katedru ubrzo zamjenjuje hvarskim jelšanskim vedutama, vinogradima i maslinicima na blagim terasama rimskog agera, stvarajući kult suvremenog vinarstva.

Andro je znamka koja ujedinjuje starorimsku i noviju hrvatsku vinogradarsku tradiciju.

Kreacija njegove vinarije u Jelsi ukazuje na podrum vinske ville rustice, kojoj se uspješno pridodaje srednjovjekovni hrvatski dvorac.

Novu vinariju puni vinima neupitne chateau proizvodnje. Enološke čistoće, učinjena znanstvenom minucioznošću,

čuvana i njegovana ljubavlju umjetnika. Vina s potpisom Andre Tomića, postaju sve više odrednica

hrvatske vinske škole otočne provenijencije. Takve dragulje koji sa znanošću spajaju vinograd i vinariju i

stvaraju ovako dobra vina treba isticati i diviti im se nadoda Vele, stari vinski šmeker, kušajući Andrin Sv. Klement vino s potpisom.

58

Od Dioniza do Omara Hajama http://www.vjesnik.hr/Pdf/2008%5C10%5C21%5C29A29.PDF

Najveće ushitne domete o vinu postizali su pjesnici, od mitskog

epikurejca Dioniza do orijentalne književnosti i slavnog Omara Hajama pa sve do naših dana kada se javlja suvremeni hrvatski i bošnjački pjesnik Enes Kišević, koji se je kao dramski umjetnik i pjesnik afirmirao upravo u Hrvatskoj. U svojoj zadnjoj knjizi on je tematsko-motivski posvema usredotočen na fenomen vina te je obradio sve aspekte udjela vina u svojem i našim životima.

Primjerice: koliko nam ono ugađa osjetilima, koliko potiče duh, koliko se uz njega uzdižemo, a koliko padamo: »Ja bih odmah vinsku fleku / izbrisao javno pred svima / kad bi mi život bio čist / kao ta fleka od vina«. Taj sok od loze vezat će ponajčešće uz žene i prijatelje: »Vino ili ja?! - vrištala je žena. / Ja stajah - ko Isus na mukama / Pođoh je zagrlit, / no ona uzmače / i samu sebe zagrli rukama«.

O vinu su mnogi pisali na vim meridijanima svijeta i na razne načine, u raznim formama, ponajčešće su to bile napitnice i zdravice te kalamburska igra riječima. Rusi su to najbolje izrazili u kratkim formama, takozvanim častuškama, a Englezi u svome limericku koji se pripisuje mornarima. Neki su bili i ostali pilci, neki samo hedonisti, doživljavajući vino kao hranu, užitak i nadahnuće, te su izgovarali apoteoze njemu u čast, a neki su pogledali dno čaše, vjenčali se s vinom i sve izgubili.

S9

Egzistencija vina Misaon i lapidaran, jasan i etičan, on u katrenima (sa shemom

rima abab, ali bez strogoće u tome) ispisuje te minijaturne bisere koji na očigled narastaju do neslućenih visina, upravo zbog pjesnikove esencijalne i epigramske misli, sličnih grčkim epigramima i japanskoj haiku poeziji. Visoka doza afektivnosti u tim individualnim i nezavisnim katrenima, s poentom u zadnjem stihu, ponekad će skrivati i poneki dobar vic o vinu ili poneku anegdotu, koju će pjesnik vješto spasiti od propadanja: »Vino moje dobro / nek tebe mi bar spase / ja brod sam koji tone, i ne napuštam se«. No, po svemu izvoran i nadahnut, kao izrazito recitativan pjesnik, dostupno slikovit, koji je uvijek uspio zadovoljiti ukus publike, i u ovoj knjizi iskazuje svoje slobodoumlje. Mogli bismo reći da se Kišević kao pjesnik o vinu u ovoj knjizi na lijep način brine o egzistenciji vina.

Izvor: Enes Kišević: »101 vino od vina«, V.B.Z., Zagreb, 2007., str. 114 ili Brod sam koji tone (Sead Begović)

Dionysos och Ariadne http://www.aglinander.se/bild19.htm

60

Krije li se u vinoterapiji tajna vječne mladosti, dobro znaju Francuzi http://www.zdravakrava.hr/clanak/12/Vinski-tretmani-kozi-

vracaju-sjaj

Ljekovita, ali i kozmetička svojstva grožđa i vina poznata su još

od antičkih vremena. U svojoj dugoj povijesti vino se koristilo kao lijek, ali i za ljepotu. Egipćanke su koristile vino, glinu, tamjan i biljne ekstrakte u maskama za lice još dvije tisuće godina prije nove ere.

Ljekovita svojstva grožđa Mnoge nedavne studije su pokazale da vino ima vazoprotektivno

(štiti krvne žile) i antioksidativno djelovanje ( učinkovito u borbi protiv slobodnih radikala), a osobito štiti arterije koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. U umjerenim količinama, vino se preporučuje mnogim kardiopatima i jedan je od temelja mediteranskog načina prehrane koja se smatra jednim od najzdravijih načina prehrane.

Vino je bogato i vitaminima i mineralima, te polinezasićenim masnim kiselinama koje povoljno djeluju na kožnu strukturu, održavaju arterije i snizuju razinu kolesterola.

Zbog svoje velike antioksidativne snage vino je jedan od najvažnijih zaštitnih, energizirajućih i anti-aging proizvoda. Najvažniji aktivni sastojci su polifenoli- spojevi koji se suprostavljaju slobodnim radikalima i štite krvne žile, od kojih su najvažniji procijanidin i resveratrol.

Otkriveno je da koštice grožđa sadrže tvari koje su mnogo učinkovitije u borbi protiv slobodnih radikala od antioksidanata i vitamina E i C, koji su dotad smatrani najučinkovitijima. Kako je poznato da su slobodni radikali najodgovorniji za čak 80% starenja kože, ubrzo su koncipirani i prvi kozmetički pr ipravci na bazi polifenola dobivenih hladnim prešanjem iz koštica grožđa.

............................................... Prvi wellness centar koji je u ponudi imao vinoterapiju, otvoren

je 1999. godine u Francuskoj. Francuzi su uvjereni kako je vinoterapija tajna vječne mladosti, a vino koriste i za čišćenje organizma od štetnih tvari.

61

U posljednjih nekoliko godina vinski spa hoteli i odmarališta koja nude tretmane vinoterapije niču uz vinograde i vinska imanja diljem svijeta. Vrlo brzo su kupke u vinu, oblozi od grožđa i masaže skupocjenim uljem dobivenim od njegovih koštica postali nezaobilazna ponuda u wellness centrima.

Crveno vino uživa veliku popularnost u Japanu, pa su tamo čak otvorili i “vinske toplice” koje gostima nude priliku da se kupaju u vinu dok ga piju.

....................................................... Viso di Vino je stimulirajući, energizirajući, antistresni

tretman za umornu kožu. Bogatstvo aktivnih tvari dubinski djeluje na kožu prethodno pripremljenu mlijekom i tonikom na bazi vina. Specijalni peeling od mošta i lavandinog meda uklanja odumrle površinske stanice. Najveća koncentracija aktivnih tvari nalazi se u koncentriranom serumu od Montalcino crvenog grožđa, marelica i sicilijanskog grejpa te u maski sa Garda Chardonnay grožđem, sokom šumskih jagoda, đumbirom i medom s malinama. Na kraju se nanosi noćna krema od Sangiovese grožđa iz toskanskog Chiantija obnavlja i dugotrajno njeguje kožu.

Tono di Vino je energizirajući, stimulativni, drenažni i tonificirajući tretman za kožu tijela pod stresom. Posebno se preporučuje kod problema celulita i zastoja tekućine. Nakon pripreme sa mlijekom i tonikom izvodi se specijalni peeling sa moštom i lavandinim medom koji omogućuje bolje prodiranje aktivnih tvari u dubinu kože. Tanki sloj vinskog nektara nanosi se na tijelo prije maske sa termalnim blatom i muškat grožđem. Tretman se završava sa specijalnom drenažnom masažom s malom količinom ulja koštica grožđa i macerata ružmarina ugrijanog u kupelji.

Vinoterapiju možete provoditi i kod kuće s posebnim proizvodima za kućnu upotrebu poput bogate emulzije za čišćenje Latte DiVino, s r egenerativnom kremom Creme Nuit napravljene od grožđa iz toskanskog Chiantija ili s maskom od čokolade Rosolio, bademovim mlijekom i antilijskim trešnjama.

62

Svim civilizacijama vino je bilo izvor nadahnuća http://www.glas-javnosti.rs/clanak/glas-javnosti-23-09-2007/tajne-

duha-i-ljubavi

Tajne duha i ljubavi Homer je za „Odiseju“ i „Ilijadu“ tražio inspiraciju u vinu i

govorio kako ga treba birati i probati uz komad sira

Jednog dana nastade svet. I poče život. I iznikoše raznovrsna rastinja. Najlepše od svih, kažu drevne knjige, beše - vinova loza. Adam nije znao za grožđe i njegove kapljice, pa u Edemskom vrtu ubra jabuku, a ona mu zastade u grlu. Tako Adam počini prvi ljudski greh. Posle je Kain ubio Avelja, jer je, kažu, bio neumeren u uzimanju opojnog napitka - vina. U Bibliji vino se naziva raznim imenima. Neka od njih su: šešar, biroš, ahzis, kemer, šemahrin, jajin. Od vina se Noje opio u svom čunu i tako ohrabren, spasao se potopa. Kada bi čovek mogao da pročita sve što je o vinu napisano, možda bi otkrio da se svet, zahvaljujući vinu, održao. Jer, dobro vino je u svim civilizacijama i u svim podnebljima bilo i ostalo, do današnjih dana, izvor nadahnuća. U slavu boga vina ljudi su podizali čaše u Španiji, na Aljasci, u dolini Rone, na obalama Pacifika, u Sredozemlju... Tako je bilo u doba faraona, Vavilona, Atine, Rima... Tako je i danas širom sveta.

Plinije je tvrdio da su još od Romulovih vremena žrtvene i ritualne čaše ispijane u slavu Boga - vina. A on, taj čudesni Bog, pojavljivao se svuda gde su u zlatnu jesen, zrile loze vinove. Arijevci su ga zvali Soma, Asirci - Moloh, Egipćani - Orotal, Grci - Dionisos, a Rimljani - Bah ili Bahaus.

U starom Rimu, svetkovine nisu značile ništa, ako nisu bile više

od obične pijanke, više od orgije - ako nije bila bahanalija. A tek kakve li su bile svečanosti na Olimpu. Kako li su tek bogovi orgijali kada se saznalo da se od Zevsa i lepe Senele rodio Bah - sin plodnosti i veselja. Plejade umetnika u istoriji vinske civilizacije znale su da vino sadrži hiljade tajni mudrosti, poezije duha, ljubavi - a nadasve, da je vino najbolja hrana za mozak.

63

Homer je za „Odiseju“ i „Ilijadu“ tražio inspiraciju u vinu i govorio kako ga treba birati i probati uz komad sira. Rable je u „Pantagruelu“ slavio vino Berženaka, koja su još u 15. veku konkurisala vinima Bordoa, i znao za duhovne vrednosti plemenitih loza: semijona, sovinjona, muskata... Rable je, kao i mnogi drugi predstavnici francuske vinske civilizacije, znao šta je dobro vino, naročito ono koje je godinama ležalo u flaši zapečaćenoj voskom. Flaša je, govorio je on, jedna velika dama čiji šarm raste s godinama.

Kakve su sve ode vinu izrečene širom sveta. Hemingvej je pisao da je vino jedna od najcivilizovanijih

stvari koje postoje. A pre njega, Monteskje se više ponosio svojim berbama nego svojim „Duhom zakona“.

A veliki azijski pesnik Omer Hajam peva u svojim

„Rubaijama“ „Noću dok spavam, duša mi veli: pij! U snu i u grobu nema sreće. Diži se! Dok živiš prazni čaše, ljubi žene! Imaćeš vekove da spavaš u miru! Svaki dan koji prođe, bez vina i ljubavi, kod mene se ne ubraja...“

64

Dvorska ceremonija u kombinaciji s kirurškom operacijom (http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=424)

Već i kratak opis proizvodnje šampanjca i kvalitetnih

pjenušaca prema šampanjskoj tehnologiji razbija sve primjedbe na eventualnu precijenjenost tog pića. Stoga neka jedna od novogodišnjih rezolucija bude da pjenušce i šampanjac pijete češće. Pokušajte barem jedanput na mjesec pronaći za to razlog i dobru volju. Sigurno nećete požaliti! Radujem se da sve češće nailazim na tekstove o kulturi pijenja piva, vina, likera, ruma, konjaka ili pjenušaca. Oni posebno zaredaju u danima svenarodskih prigoda u kojima se, valjda, od svih nas očekuje da se lijepo prejedemo i prenapijemo svim mogućim jelima i pićima. Dobro se tih dana prožimaju tematski obrađene informacije o onome što trenutačno konzumiramo.

Tako se danas, više negoli ikada, sve bolje razumijemo u razne male tajne o uzgoju, povijesti, porijeklu, ali i o konzumaciji alkoholnih pića. Znalački se ponašamo i pri kupnji pa su, na primjer, oko polica s vinskom ponudom sve češći kupci koji pozorno čitaju etikete, promatraju vinska godišta, uspoređuju proizvođače i vrste vina.

Stoga je možda baš sada sazrelo i vrijeme u kojem treba prestati s edukativnim prigodnim napisima u kojima se objašnjava kakvo vino ide u kakvu čašu ili pak na koliko se stupnjeva treba temperirati piće prije posluživanja.

Treba otići korak dalje, a taj se zaključak posebno odnosi na

mistificirano piće – pjenušac i šampanjac. U priči o tom delikatnom vinu mnogo se u nas posljednjih godina promijenilo. Unatrag nešto više od desetljeća samo su rijetki imali povlasticu kušati nešto više od popularne "Bakarske vodice" ili "Miliona", koji su se prigodno pojavljivali u prodaji. Oni vrlo rijetki poznavali su i neke svjetske proizvođače pjenušaca i šampanjaca i uživali.

65

Od tada do danas prolazili smo razne ubrzane evolucijske procese. Prvo su se pojavile vinoteke i u njima veliki entuzijasti i zaljubljenici u plemenitu kapljicu. Led su probili uvozom najpoznatijih šampanjaca među kojima je i jedan od najznamenitijih, "Dom Perignon". Vremenom su taj šampanjac počele prodavati i normalne trgovine, a vinotekari su svoju ponudu nadopunjavali novom paletom. I domaći vinari odgovorili su na izazov i počeli proizvodnju hrvatskih pjenušaca. Tržište je naglo oživjelo. Nekako usporedo s tom konzumnom revolucijom napredovalo je i znanje o podrijetlu imena šampanjac, izgledu čaše iz koje se pije, pa je pomalo iz prakse nestala i upotreba pjenušaca i šampanjaca radi topovske bitke i tuširanja prijatelja i gostiju. Prema šampanjcima i pjenušcima počeli smo se ponašati kulturno i s respektom.

No kako u svakoj lijepoj priči mora biti i ružnih stvari, ni ova nije iznimka. U pohlepi za profitom po svaku cijenu, uz cijenjena imena šampanjaca i pjenušaca umiješale su se i boce s tekućinom nevjerojatno niske cijene s nazivnikom pjenušac. Za prošlogodišnje novogodišnje dane svi oni zdravog razuma čudom su se čudili kako je moguće za petnaestak kuna uopće prodavati bocu s čepom, a kamoli u njoj i neku tekućinu. No nitko nije poduzeo ništa da bi ispitao što se krije u tim bocama. Ove godine priča se ponovila s još većim količinama i izborom samozvanih pjenušaca. Ovog puta nadležni su neposredno prije božićnih blagdana reagirali bučno, najavljujući hitno ispitivanje kvalitete i podrijetla robe. No, opet ništa. Police s tim tekućinama su se ispraznile velikom brzinom.

Znači, nema druge nego da pokušamo pomoći sami sebi prepoznajući što pijemo. Jer iako zapravo malo, i deset kuna za čudnu tekućinu je mnogo ako ne mislimo bocu iskoristiti kao svijećnjak nakon što, čim je kupimo, prolijemo sadržaj. Ako mislite da precjenjujem vrijednost šampanjca i pravih pjenušaca, dovoljno je opisati, ukratko, proces nastajanja tog plemenitog pića. Šampanjci su samo i isključivo pjenušava vina koja dolaze iz francuske regije Champagne devedesetak kilometara sjeveroistočno od Pariza na cesti za granicu s Belgijom.

66

Tu su činjenicu usvojili svi štovatelji šampanjaca, ali trebalo ju je i propisati jer se mnogi proizvođači služe trikovima lažnih oznaka i žele se okititi tim laskavim nazivom. Na to nemaju pravo; iako mnogi od njih poštuju propisanu proceduru uzgoja i obrade grožđa i soka sve do nastajanja pjenušavog vina, mnogi prirodni elementi ih sprečavaju da dosegnu šampanjsku titulu.

Za usporedbu, to je kao da neka austrijska mesna industrija započne s proizvodnjom slavonskog kulena ili da se paški sir počne proizvoditi u švicarskim Alpama. Kriminal se toliko razmahao da su Francuzi morali potegnuti i međunarodne institucije za zaštitu tržišta, u čemu su dijelom uspjeli. Zemlje EU-a poštuju zaštitu identiteta šampanjca, ali se primjerice Amerikanci na to uopće ne obaziru i proizvode pjenušce s oznakom šampanjca bez respekta. No to za njih nije nešto neuobičajeno.

U regiji Champagne je danas oko 170 uzgajivača grožđa za proizvodnju vrhunskog šampanjca. Broj im je smanjen s nekadašnjih 300 jer su se kriteriji pooštravali. Oni uzgajaju isključivo osnovne šampanjske sorte - chardonnay bijeli i crni pinot. Unutar regije podijeljena su područja na kojima se njeguje određena vrsta grožđa pod vrlo strogim propisima i nadzorom Udruge za proizvodnju šampanjaca.

Nakon berbe grožđe se preša dva puta. Prvo prešanje (cuvée) je najvažnije, a u drugom (taille) samo se dio soka koristi u proizvodnji prvoklasnih šampanjaca. Sok se tada pušta u vrenje. Danas pretežno u čeličnim cisternama, iako se najveći tradicionalisti kao što su Krug, Jacquesson i Bollinger i dalje drže drvenih bačvi. Tu već počinje proces koji se naziva "šampanjska metoda" (methode champenoise), kojim počinje proizvodnja šampanjca. Naravno, EU nije mogao ne zatražiti protuuslugu za zaštitu imena šampanjca, pa sada inzistira da se preimenuje proces pod ime "tradicionalna metoda" (methode traditionelle). Nakon strogo kontroliranog prvog vrenja vino se pretače dva puta u razmaku od mjesec do dva. U drugom pretakanju dolazi do novog miješanja mladog s vrhunskim vinom koje je taj trenutak čekalo u nekom podrumu i tri godine.

67

U ovom dijelu na scenu stupa majstor podruma, chef de caves. On procjenjuje kvalitetu vina, njegovu boju i još mnoge druge elemente te mu proriče budućnost. Kad majstor kaže svoje, tek je tada dobiveno temeljno vino za dobivanje šampanjca. U njega se dodaju saharoza i najčuvanija od svih tajni - posebni vinski kvasac. Plemenita tekućina se ulijeva u karakteristične šampanjske boce i čepi privremenim čepom. Današnji znalci su proračunatim omjerima dodavanja kvasca i saharoze postigli pritisak ugljičnog dioksida od 6 bara u svakoj od njih, što je jedan od preduvjeta za kvalitetnu provedbu daljeg procesa.

Takve su boce spremne za odlaganje u vinske podrume. U njima moraju odležati od 60 dana do nekoliko godina. Možda termin "odležati" i nije ispravan jer sve boce, milijuni komada, moraju se svakodnevno protresti da bi se vinski talog prisilio da se prikupi u grliću pod čepom.

Nakon te duge operacije, a pred sam završetak priče o proizvodnji, slijedi "izbijanje" taloga iz grlića. Za taj se postupak koristi posebna metoda čišćenja grlića, nekad ručno, nekad strojno, i tek tada se boca čepi posebnim šampanjskim čepom kojeg opliće žičani pokrov i metalna folija. Pjenušci i šampanjci su nakon višegodišnjeg stvaranja spremni za tržište. Vjerujem da je i ovaj kratak opis proizvodnje šampanjaca i kvalitetnih pjenušaca prema šampanjskoj tehnologiji razbio sve primjedbe na eventualnu precijenjenost ovog pića na tržištu.

Iz cijele proizvodne procedure, koja u nekim elementima nalikuje dvorskoj ceremoniji u kombinaciji s kirurškom operacijom, malo toga bilo bi nam znano da ne postoji zamršena i precizna procedura klasifikacije. Ponajprije vinograda u kojima raste šampanjsko grožđe, zatim tablice s oznakama suhoće šampanjaca i pjenušaca, kao i tablice nazivnika stilova vina kojima se proizvođači služe u proizvodnji. Neki od tih podataka vidljivi su na etiketama na svakoj boci. Da bismo razumjeli sve elemente na etiketi pjenušaca i šampanjaca, nešto treba i upamtiti. Na kraju, neka jedna od novogodišnjih rezolucija bude da pjenušce i šampanjce pijete češće. Pokušajte bar jednom mjesečno pronaći za to razlog i dobru volju. Sigurno nećete zažaliti.

68

Vino i čaše http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=415

Da bi se napravilo dobro vino, najvažnije je prije svega kvalitetno grožđe. Da bi se kušalo vino, ispitalo boju, ustanovilo da li je bistro ili mutno, odredilo da li se osjeća miris voća, cvijeća ili nečega drugog, usnama odredilo teksturu i punoću, najvažnija je prije svega pravilno izabrana čaša. Grožđa se jako razlikuju i kvaliteta i aroma grožđa ovisi o položaju zemljišta, kvaliteti zemlje i načinu na koji se grožđe obraduje. Kušanja vina jako ovisi o izgledu čaše i bistroću i boju vina najjasnije ćemo spoznati ako čaša ima prozirno nebrušeno staklo, tanke stjenke i čašku poput cvijeta tulipana. Izaberete li se pravilno čašu, vino će dati sve od sebe. Bijelo vina pri posluživanju trebaju biti hladnija nego crna. Isto tako aromatičnija vina treba poslužiti hladnija od onih prigušenijih aroma. Snažnija vina bilo bi dobro istočiti sat ili dva u posebne pokale (dekantere) kako bi ih prozračili i dopustili da razviju sve mirise zarobljene višim alkoholima. Vrsta vina određuje čašu S šest tipova čaša možemo pokriti kvalitetno gotovo sva vina. Visina nožice čaše utjecati će na toplinu koju dlan prenosi na vino, uvjetujući različito razvijanje i širenje okusa i mirisa vina. Oblik čaške stvara različite kontakte vina s našim osjetilima i čaša koja se pri vrhu sužava koncentrira i usmjerava miris dok otvoren vrh čaše otvara i miris. Crvena i crna vina upravo zbog topline dlana oslobađaju i puštaju svoje arome i mirise i za njih je najbolja čaša veća čaša s niskom nožicom. Pa tako npr. cabernet sauvignon treba piti iz okruglog bordoškog pokala, dok crni pinot treba točiti u čašu za burgundac.

69

Šampanjci, bijela i rose vina, poslužuju se rashlađeni na određenu temperaturu i ne trpe toplinu dlana te je u tom slučaju najbolji izbor čaša sa visokom nožicom.

Bordo Burgundac

Šardonej Rizling Šampanjac

Porto

Jeftinija bijela vina, pjenušava i slatka bijela vina najbolja su malo hladnija, oko 6ºC do 10ºC, što znači nekih 2 sata u hladnjaku. Dakle, držite se pravila, što je bijelo vino kvalitetnije, želite li uživati u okusu, manje ga hladite. I crna vina treba malo ohladiti. 'sobna temperatura', koju mnogi smatraju idealnom za služenje crnih vina, nije izgovor za izlaganje vina suhim zagrijanim prostorijama naših domova. Idealna temperatura za većinu crnih vina iznosi oko 14ºC do 18ºC, što je nešto hladnije nego temperatura modernih stanova.

70

Podjela vina (http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=379)

Prema kakvoći razlikuju se:

stolna vina stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla predikatna vina arhivska vina specijalna vina pjenušava vina

Prema sadržaju šećera vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka vina, a prema boji na bijela, ružičasta i crna. Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze. Stolno vino ne može nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije. Kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske podregije s izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uvjete i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji. Vrhunsko vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potječu iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim, specifičnim organoleptičkim i kemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaća određeni položaj. Ako vino nosi oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% grožđa sorte čije ime nosi.

71

Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade daju posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje. Predikatna vina su: Kasna berba - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt ima najmanje 94° Oechsla.

lzborna berba - vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa, čiji mošt sadrži najmanje 105° Oechsla.

lzborna berba bobica - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla.

Izborna berba prosušenih bobica - vino proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži najmanje 154° Oechsla.

Ledeno vino - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla.

Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima čuva dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje tri godine u boci. Specijalna vina su vina dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla. Specijalna vina su: desertno vino,

likersko vino, aromatizirano vino.

Pjenušava vina su vina koja uz ostale određene sastojke sadrže i povećanu količinu ugljičnog dioksida, zbog kojeg se pri otvaranju boce razvija obilna pjena. U pjenušava vina ubrajaju se prirodno pjenušava i gazirano pjenušava vina.

72

Sommelier- zanimanje budućnosti (Izvor: http://www.hzpss.hr/?page=news,1562)

Riječ sommelier dolazi iz francuskog jezika, a doslovan

prijevod bi bio onaj koji služi vino, konobar za vino. Sommelier je educirana osoba, vrhunski poznavalac vinske kulture koja gostu daje preporuku i poslužuje određeno vino uz određeno jelo. Sommelier brine o vinu od trenutka njegove kupovine, čuvanja, pa sve do posluživanja. Hrvatski sommelier klub (HSK) organizator je nacionalnog prvenstva za najboljeg sommeliera u Hrvatskoj. Pobjednici natjecanja sudjeluju na europskom prvenstvu u Reimsu, Francuska. Sandi Paris bio je nacionalni prvak četiri puta.

Udruga turističkih vodiča Osijek organizirala je, u sklopu radionica Hrvatskog sommelier kluba, seminar za turističke vodiče iz oblasti vinogradarstva i vinarstva, 5.(Osijek) i 6.(Suza) 12.2008.

U organizaciji seminara sudjelovali su uz Udrugu turističkih vodiča Osijeka, Grad Osijek, TZ grada Osijeka, TZ županije Osječko-baranjske, Ekonomski fakultet u Osijeku, HZPSS, vinotočja Kolar, Gerstmayer i Kalazić, Hrvatski Sommelier klub, dr.sc. Draženka Gutzmirtl, Judita Gerber dipl.inž., Zdenka Korade dipl.inž.agr., Ruža Skenderović dipl.inž.agr., Snježana Numanović dipl.inž.agr., prof.dr.sc Drago Ružić, prof.dr.sc. Marcel Meler, doc.dr.sc. Branimir Dukić, Damir Macanić, Antonio Sobol, Sandi Paris, Robertino Marinjak.

Prvi dan bila su predavanja: Vinogradarska područja, ekologija vinove loze, Zdenka

Korade, dipl. ing. agr., Kultivari vinove loze, vrijeme i tehnika berbe, zakonodavstvo

u vinogradarstvu i vinarstvu, Ruža Skenderović, dipl. ing. agr. Prezentacija vinarije Kronos d.o.o., Slavko Kalazić, dipl. ing. Marketing vina, prof. dr. sc. Marcel Meler Drugi dan nastavljena je radionica u vinskom podrumu Kolar

u Suzi. Predavač i voditelj radionice bio je Sandi Paris, član sommelier kluba i voditelj edukacije pri HSK.

73

Edukacija je bila podijeljena po temama: 1. sommelier – zanimanje budućnosti, pojmovno određenje

zanimanja sommelier, prezentacija HSK (www.sommelier.hr), osnovni rekviziti sommeliera i njegove zadaće, praktični prikaz posluživanja i serviranja vina, kušanje vina

2. tehnika degustacije – o našim osjetilima, optimalni uvjeti degustacije (prostorija, čaša, temperatura)

3. sustavi ocjenjivanja vina, ocjenjivanje vina opisivanjem, terminologija za opis boje, bistroće, tekućnosti, živosti, mirisa, okusa, osnovne okusne razlike između bijelih i crnih vina.

4. osnovi komunikacije 5. kušanje bijelih i crvenih vina uz praktični prikaz

posluživanja i ocjenjivanja vina opisivanjem 6. sljubljivanje jela i vina Biti sudionikom ovakve radionice svakako je dobivanje novih

saznanja iz oblasti vinarstva a osobito sommelierstva koje se sve više razvija.

Tek nekoliko korisnih savjeta: -gostu se prilazi s desne strane, a boca se, po mogućnosti otvara

na pomoćnim kolicima -prilikom otvaranja boce, gostu se ne okreću leđa, a etiketa u

svakom trenutku gostu mora biti vidljiva -boca se ne drži u ubrusu zbog zagrijavanja i "skrivanja" etikete -u pravilu, ako to gost ne pita, ne govori se postotak alkohola -čep se uz prasak ne bi smio izvaditi, kao što se ni boca ne bi

smjela prislanjati na čašu prilikom ulijevanja vina -pravilo je da sommelier pomiriše čep i prvi ispije "svoju" čašu

kako bi provjerio bistroću, miris i okus -nakon što muškarac prvi ispije manju količinu te potvrdi

kvalitetu, vino se prvo ulijeva damama -vino se smije nadolijevati, a čaša nikada ne smije biti prepuna.

74

Koje vino uz koje jelo? http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=406 Kao aperitiv uobičajeno je poslužiti: suhi pjenušac, šampanjac

(francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prošek

Uz predjela, hladetine i namaze nećete pogriješiti poslužite li bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko

Jela na bazi ribe također idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te pjenušce isto tako suhe.

Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor

Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnija vina s višim postotkom alkohola

Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umaka izvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pečene na ražnju i roštilju te rakovi, školjke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac ili bijela aromatična vina

Uz jaja pripravljena na različite načine, ili poslužena s pršutom i sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho ili ružičasto vino, a kao mogućnost tu je i crno lagano frizirano vino.

Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino. Kada je riječ o mesu, bijelo meso i ono lagano ispečeno na roštilju

upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu, domaćoj i lovnoj divljači neizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.

Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama. Sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju Rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom.

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, liker skih i pjenušavih vina. Ukoliko se radi o voću, bijelo slatko, pjenušac i likersko Rose neizbježan su izbor. Uz voće se poslužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.

Slastice poput kolača i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima i aromatičnim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bez čokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta, bijela slatka i poluslatka vina te sherry, porto, suvarak ili prošek

75

76

Četiri mubarek rijeke i njihovi simbolizmi (http://www.znaci.com/osnovi_vjerovanja/tesavvuf/

art337_0.html)

Formu tekuće vode koja protiče koritima nazivamo rijekom.

Velike civilizacije i kulture nastajale su oko velikih rijeka. Bilo je i plodnijih krajeva na Zemaljskoj kugli, pogodnijih za život, ali velike kulture tamo nisu nastajale. Samo oko velikih rijeka na jednom mjestu mogao se okupiti velik broj ljudi. One su bile magnet koji je omogućavao stvaranje kolektivne svijesti, razmjenu iskustava na jednome mjestu, stvaranje civilizacije. One su čovjeka uvijek privlačile. Vremenom, nekim rijekama ljudi daju atribut svetosti, kao primjerice rijeci Ganges kod hindusa.

Konstitutivna tradicija islama (Qur’an i Sunnet) ne poznaje pojam svetog (muqaddes) koji bi bio prirečen nekoj od rijeka na Zemaljskoj kugli. Ipak, poznati i priznati tefsiri (qur’anska egzegeza) nude nam govor o rijekama koje u sebi nose jednu posebnu vrstu bereketa (blagoslova), i koje stoga možemo osloviti pojmom mubarek. Osnov leži u 15. ajetu sure Muhammed:

''Primjer Dženneta koji je obećan muttekijama (bogobojaznim), u njemu su rijeke od vode neustajale, i rijeke od mlijeka kojem se ukus ne mijenja, i rijeke od vina, prijatna onima koji ga piju, i rijeke od meda procijeđenog, ...'' (sura Muhammed, 15.)

U qur’anskom opisu Dženneta na mnogo mjesta spominju se

rijeke koje teku kroz njegove perivoje. No samo na jednom mjestu njihova ''narav'' se konkretno precizira.

Tekst koji slijedi komentar je gore navedenog qur’anskog ajeta (stavka) prema poznatim mufessirima (tumačima, egzegetama) Qur’ana, s posebnim naglaskom na tesawwufsko (unutarnje, ezoterijsko) tumačenje.

U jednom hadisu kojeg prenosi Ibn Ketīr stoji kako je Poslanik, s.a.v.s., jedne prilike rekao:

''U Džennetu ima more mlijeka, more vode, more meda i more vina. Iz njih se dalje granaju rijeke.'' (hadis hasen sahīh – autentičan).

77

O posebnosti broja četiri Najveći šejh, Muhyiddīn Ibn ‘Arebī, u svom Futūhātu kaže kako su najuzvišenije riječi lā ilāhe illā Allāh, a njih je četiri; osnov (stvorenog) svijeta jesu četiri ilāhiyyeta, tj. Atributa (Život, Znanje, Volja i Moć/Govor); osnov tjelesnih pojavnosti (el-edžsām) su četiri prirode (toplota, hladnoća, suhoća i vlažnost); osnov bitka ''proizvedenih'' stvari (el-muwelledāt) su četiri elementa (zemlja, zrak, vatra/eter i voda); itd.

Na jednom drugom mjestu, konkretno o četiri džennetske rijeke Ibn ‘Arebī kaže: ''... i ugleda (Poslanik, s.a.v.s.) kako iz njegova osnova (Sidreta – Lotosa) ističu četiri rijeke, dvije očitovane (zāhirān) i dvije skrivene (bātinān). Džibrīl ga tad obavijesti kako su dvije očitovane rijeke Nil i Eufrat, dok su dvije skrivene/nutarnje rijeke one koje idu ka Džennetu, a i da će se prve dvije, Nil i Eufrat, na Kijametskom danu vratiti u Džennet, a one nisu doli rijeke meda i mlijeka. ... Ko pije s ovih rijeka zadobiva raznovrsna znanja kojih se može biti svjestan samo putem izravnog kušanja. ...''

Poznati sufijski mufessir Ismā‘īl Haqqī u svom Rūhu-l-beyānu za ove četiri rijeke između ostalog kaže kako je prva od vode koja i pored dugovječna stajanja ne poprima svojstva dunjalučke ustajale vode. Sve vode, dodaje on, na dunjaluku teku ispod Stijene (es-Sahre) u Mesdžidu-l-Aqsāu (Jerusalem), tako da su sve vode u osnovi jedna (voda), pitka i osvježavajuća za one koji je piju, dok se izmjene (u boji, okusu i mirisu) javljaju porad korīta kojima one prolaze i koja iskrivljuju njihovu temeljnu narav. Njihov primjer je u znanostima (el-‘ulūm) koje kad prođu kroz iskrivljene naravi mijenjaju se u odnosu na svoje počelo i padaju tada pod sud neznanja (el-džehl). U takvom smislu su i sve zabludjele frakcije, inovatori u vjeri, itd. Za rijeku od mlijeka Ismā‘īl Haqqī kaže kako je to mlijeko koje po sebi ne mijenja svoj okus od osnova svoje stvorenosti, dok za vino veli kako je ono slatko za one koji ga piju, a ne gorko, oporo i odvratna mirisa kao što je vino ovosvjetsko. Konačno, za med procijeđeni (musaffā) kaže kako to musaffā znači bez da se miješa s voskom i ostalim ostacima od pčela.

78

Ismā‘īl Haqqī navodi i predaju od Ka‘b el-Ahbāra koji kaže kako je Tigris džennetska rijeka vode, Eufrat mlijeka, Nil vina, a Sir-Darja (Seyhān) meda, i sve četiri izviru iz Kewtera. U istom tefsiru čitamo i to kako se sapijencijalno očitovanje (et-tedžellī el-‘ilmī) javlja samo kroz četiri forme, formu vode, mlijeka, vina i meda, pa ko se napije vode zadobiva božansko znanje (‘ilm ledunnī), ko se napije mlijeka zadobiva znanje vezano za šerijatska pitanja, ko se napije vina zadobiva znanje savršenstva (el-kemāl), a ko se napije meda zadobiva znanje putem objave (izravno).

Šejhu-l-Ekber Muhyi-d-dīn ibn ‘Arebī u svom tefsiru nam otkriva još neke detalje. U komentaru predmetnog ajeta čitamo sljedeće:

''(Primjer Dženneta) tj. apsolutni opis Dženneta koji obuhvata sve ostale džennete (koji je obećan muttekijama) ... (u njemu su rijeke od vode neustajale) tj. razne znanosti i haqīqatske spoznaje kojima srca žive i napajaju se (iskonske) prirode, kao što se vodom zemlja oživljava i živi napajaju, vodom neustajalom (gayr āsin), tj. nepromjenjivom krnjavošću iluzija, sumnji, razlikom krivih vjerovanja i običaja. Te rijeke su za muttekije koji se čuvaju nefsanskih svojstava, za one koji su stigli na meqām (stepen) srca. (I rijeke od mlijeka kojem se ukus ne mijenja) tj. od korisnih znanjā koja se tiču djelovanjā i ahlaka (ćudorednosti, morala), a rezervisana su za 'krnjave', (ipak) spremnē, podobne za (duhovne) vježbe i koračanje (sulūk) kroz postaje duše (menāzilu-n-nefs) prije stizanja na stupanj srca, i to čišćenjem od grijeha i nevaljalština poput šerijatskih znanosti (preko njih) i praktičke mudrosti koje su poput mlijeka kojeg mala, nepotpuna djeca sisaju. Njegov okus ne mijenja se hirovima, novotarijama, mezhebskim razmimoilaženjima i sektaškim fanatizmima. (I rijeke od vina) tj. razne vrste ljubavi (mahabbeta) Svojstava i Biti. (Prijatna) tj. sladokusna (onima koji ga piju), tj. kāmilima (savršenim), onima koji su dostigli meqām osvjedočenja (mušāhede) ljepote očitovanja (tedželliyāt) Svojstava (Sifāta) i motrenja (šuhūd) Ljepote Biti. To su ašici (zaljubljeni) koji čeznu za Apsolutnom Ljepotom na meqāmu Duha (Rūh) i utonuća u izvor džem‘a (zajedništva), ašici od muttekija (koji se boje i čuvaju) svojih svojstava i svojih biti.

79

(I rijeke od meda) tj. slatkoće svetih wāridāta (nadolazećih otkrovenja), svjetlosnih iskrica i užitaka nutarnjih osjećaja u govorima i meqāmima duhovnika putnika i onih koji su osjetili izravna kušanja (ezwāq), i muridima usmjerenim ka savršenstvu (el-kemāl) prije stizanja na meqām ljubavi (el-mahabbe) od onih koji se boje i čuvaju nasrtanja/prekoračenja. Kušatelja meda više je od pijanica vina, i nije svaki onaj koji je kušao slatkoću meda kušao i lezzet (slast) vina, pored meda.''

Ovaj simbolički govor Ibn ‘Arebīja, k.s., otkriva nam da mlijeko

simbolizira prvu stepenicu u duhovnom životu, kao kod dojenčeta, prvu istinsku hranu koju kuša naša duša i kojom se odvaja od pelena natopljenih nedžasetom (nečist) nefsanskih prohtjeva. Ona to postiže stalnim ibadetima (bogoslužjem) svoga tijela i zamjenom loših moralnih osobina za dobre. Kao što malo dijete mlijeko sisa od svoje majke, tako i čovjek na ovom stepenu to duhovno mlijeko dobiva od muršidi-kāmila (savršenog učitelja, vodiča), bilo izravno od živog šejha ili putem himmeta (duhovne energije) nekog od Pejgamberovih, s.a.v.s., wārisa (duhovnih nasljednika). Zato i kaže Ibn ‘Arebī kako je ovakav čovjek, iako ''krnjav'', spreman stupiti na stazu seyri-sulūka. Rahmetli šejh Fejzullah Hadžibajrić kaže kako je to drugi od sedam stupnjeva duše, poznat kao nefs lewwāme (duša koja sebe kori).

Dalje iz Ibn ‘Arebījeva govora vidimo kako su na sljedećoj

razini oni koji se poje vodom. To zaključujemo iz njegovih riječi kako su oni stigli na stepen srca, dok oni prvi, koji se poje mlijekom, to još uvijek nisu. To je voda koja u potpunosti oživljava njihova srca.

Idući dalje ljestvicom napredovanja slijede oni koji se poje

medom, a to su oni koji vjerske istine i njihovu medonosnu slast počinju doživljavati zewqan (izravnim kušanjem). To je stepen na kojem rob počinje doživljavati kešfove (otkrovenja).

80

Konačno, ovaj simbolički govor Ibn ‘Arebīja, k.s., otkriva nam da je stepen ljubavi najuzvišeniji, da je ljubav konačni cilj svakog sālika, da ona pokreče i ravna univerzumom i da je van svakog zakona kojom bi je ljudski um pojmio. Njena tajna krije se u duhovnom vinu koje u potpunosti opija božanskom ljubavlju u kojoj gubimo svijest za sve osim dragog Allaha. Da je vino uzvišenije od meda svjedoče i njegove riječi kako je kušatelja meda više nego kušatelja vina, što će reći da će na obalama rijeke od vina sjediti samo oni najodabraniji Božiji robovi.

Ovakav način hijerarhizacije u skladu je i sa onim što kaže Ismā‘īl Haqqī u Rūhu-l-beyānu. Prema njemu, mlijeko je simbol za šerijatske znanosti, propise kojih se svaki musliman i muslimanka trebaju pridržavati u svome životu, osnov bez kojeg je nemoguće daljnje napredovanje. Za vodu Ismā‘īl Haqqī kaže da označava ‘ilm ledunnī (iskonsko, božansko znanje), tj. stepen na kojem se srcem počinju doživljavati vjerske istine. Dalje, vidjeli smo da za med kaže kako on nosi tajnu izravnog dobivanja znanja, putem objave, ili preciznije, kako kaže Ibn ‘Arebī, putem wāridāta i zewqan. Ljudi ili muridi ove skupine, najbliži su savršenstvu, ili kako kaže Ibn ‘Arebī, njemu su usmjereni. Konačno, rijeka vina je ta koja u sebi krije tajnu savršenstva (el-kemāl) koju Ibn ‘Arebī identificira sa apsolutnom ljubavlju.

A Allah najbolje zna!

paradise.jpg If these earthly drinks (wine) are so notorious then why Allah

has to ... islammonitor.org

81

Eva Herzigova je model za champagnen Dom Perignon

http://www.posh24.se/photo/68598/eva_herzigova_ar_modell_for_champagnen_dom_perignon_rose

82

Ko je Dionis, bog vina? http://www.podrum.org/readarticle.php?article_id=31 Drevni izvori povezuju Trakiju* sa rođenjem Dionisa, boga vina.

Herodot pominje ovo božanstvo kao deo Tračkog panteona. U "Odiseji", car Maron je sin ili unuk ovog boga. On je naučio ljude kako da od grožđa dobiju vino.

Prema jednom od mitova, Dionis je sin Zevsa i Persefone,

kraljice podzemnog sveta, i prema prevodima sa grčkog, njegovo ime znači "sin neba i zemlje". Zevs je skrivao Dionisa kako bi ga sačuvao od besa svoje žene, Here. Titani – stari bogovi, su namamili dete igračkama, uhvatili ga i pokidali na sedam delova. Posle toga su ga skuvali, ali Zevs ih je kaznio - bili su pogođeni njegovom munjom. Samo je srce malog Dionisa preostalo, i Zevs ga je ušio u svoje bedro kako bi ga ponovo rodio.

Prema drugom mitu, Dionis je sin Zevsa i Semele, obične žene.

Ljubomorna Hera je nagovorila trudnu Semelu da od Zevsa zatraži da joj se prikaže u svom božanskom obliku. Semela je to i uradila, i tako nastradala, jer smrtni ne mogu da vide bogove i to prežive. Zevs je spasio fetus Dionisa i ušio ga u svoje bedro kako bi ga ponovo rodio.

Od pepela koji je ostao posle sukoba sa titanima bogovi su

napravili ljude. Zato njihova priroda ima dve strane: na jednoj strani u njihovim venama teče krv Dionisa, a na drugoj imaju meso onih koji vređaju bogove. Dok su pili vino, drevni ljudi su mislili da tada Dionis dolazi u njih, sam bog koji je nastradao od nasilja titana, ali ponovo rođen u vinu.

Dionis je naučio Eneja kako se pravi vino, a ovaj je to preneo

ljudima u Etoliji kojom je vladao (od Eneja potiče grčki naziv za vino: oenos, a odatle i nauka o vinima nosi ime enologija).

83

Dionis je i bog misterije i opijanja, u nekim krajevima drevnog sveta i bog plodnosti. Zajedno sa bogom Erosom, delio je i epitet "oslobodilac" - smatralo se da je čovek, pod dejstvom vina, oslobođen u razmišljanju i ponašanju. U mitologiji Rimljana on je poznat kao Bahus. Obožavale su ga menade (kod Rimljana: bahanatkinje). U njegovu slavu, menade su izvodile misterije - dionizije (od kojih je, vremenom, nastalo pozorište). U doba Rimljana bahanatkinje su izvodile bahanalije.

Neki naučnici tvrde da ritual pričešća u hrišćanstvu ima korene

u grčkim misterijama i u kultu posvećenom Dionisu. Postoje i druge paralele: i Dionis i Isus imaju božanstvo za oca i smrtnu majku. I jedan i drugi pretvaraju vodu u vino i oslobađaju ljude…

Dionis je voleo vino, žene i poeziju. Moderna imena Denis,

Deniza i Nils vuku poreklo u imenu Dionis. Dionis je predmet mnogih mitova, ali i drevnih i modernih umetničkih dela. Još jedna lepa priča o vinu...

http://www.hellenicgods.org/Twelve-Days-of-Dionysos

84

Tajne zvezdanih mehurića „Šampanjac pijem i kada sam radosna, i kada sam tužna.

Ponekad ga pijem i kada sam sama. Kada imam društvo, smatram ga neizostavnim. Otvara mi apetit kada nisam gladna, i uvek ga pijem tokom obeda. Inače ga ne diram – osim kada sam žedna, naravno...“ Lili Bolindžer (Lily Bollinger) Piše: Miša Cilić, enolog magazin Wine Style

Simbol otmenosti, uživanja, lepote, elegancije, neizbežan

pratilac svečanih, tužnih, romantičnih trenutaka... Nema sumnje da je šampanjac odavno prevazišao pojam vina i da ne postoji materijalna stvar koja preciznije asocira na prefinjenost. Iza svog tog glamura i mita koji ga odavno prati, stoji izvanredno penušavo vino, proizvedeno samo u oblasti Šampanj (Champagne) na severoistoku Francuske – penušavo vino zaštićenog geografskog porekla i imena. Puno je diskusija o tome ko je prvi proizveo šampanjac, gde, kako i kada. Međutim, po legendi, tvorcem šampanjizacije smatra se benediktinski monah Pjer Perinjon, poznatiji kao Dom Perinjon. Uz osnove njegovog rada, ostala je i rečenica „Dođite, ja pijem zvezde!“ kojom je dozivao saradnike dok je probao ostake iz jedne eksplodirale boce. U njegovu čast jedna od najvećih šampanjskih kuća „Moët & Chandon“ svoj prestižni proizvod nazvala je Cuvée Dom Pérignon, čime je mnogima približila „uživanje u zvezdama“.

Kako nastaju šampanjci? Za proizvodnju šampanjca dozvoljeno je koristiti samo tri sorte

grožđa. Od Pinot Noira, koji raste na krečnjačkim terenima, dobijaju se bogata, prefinjena vina. U hladnijim delovima gaji se Pinot Meunier, koga karakterišu visoki prinosi i začinske arome. Nalazi se svuda, ali ga retko ko pominje. Prefinjen, elegantan, ali oštar, Chardonnay je neizostavna komponenta šampanjskih vina - protivteža bogatim aromama Pinot Noir-a.

85

Interesantno je da se većina belih šampanjaca proizvodi od crnog grožđa (Pinot Noir i Meunier), što zahteva veliku preciznost i pravovremenost svih tehnoloških operacija. Na takvim vinima naći ćete oznaku blanc de noirs. Šampanjac proizveden isključivo od belog grožđa, odnosno Chardonnay-a, nosi oznaku blanc de blancs.

Šampanjski metod predstavlja proces proizvodnje penušavog vina gde se osnovnom vinu omogućuje da po drugi put fermentiše u boci. Naravno, presudan uticaj na kvalitet penušavog vina ima precizan izbor vrste vina za osnovu. Hladna klima severoistoka Francuske ne omogućuje da grožđe potpuno sazri svake godine, tako da je neophodno spajati vina različitih berbi, kako bi se dobio prepoznatljiv (održiv) stil šampanjca.

Međutim, samo dva ili tri puta u dekadi desi se jako dobra sezona, a vina dobijena iz tih berbi su veoma kompleksna, samostalna i ne iziskuju spajanje sa vinima iz drugih berbi. Od njih nastaju najbolji, vintidž (vintage) šampanjci. Nažalost, u poslednje vreme proizvođači sve češće proglašavaju dobru godinu, čak i kada za to nema osnove.

Kada se fermentacija u boci zavši javlja se mali talog,

uglavnom od ćelija kvasca, koji pozitivno utiče na kompleksnost arome vina, a bitan uticaj na kvalitet finalnog šampanjca ima i vreme sazrevanja vina u ovoj fazi. Vintidž šampanjci odležavaju minimum 3 godine u boci pre plasiranja na tržište, dok je kod „običnih“ šampanjaca minimum odležavanja godinu dana. Naravno, velike kuće svoje vintidž šampanjce na tržište plasiraju tek nakon pet i više godina sazrevanja u boci.

Na kraju proizvodnog procesa neophodno je ukloniti oformljen

talog iz boce. Iako danas postoje mašine koje umnogome pojednostavljuju proces, proizvođači poput „Bollingera“ ili „Laurent Perriera“ to i dalje rade na tradicionalan način, oslanjajući se na veštinu i umeće ljudi. U ovoj operaciji veoma je bitno sačuvati nadpritisak u boci.

86

Stilovi šampanjca Količina dosage likera, koji se šampanjcu dodaje neposredno

pred konačno zatvaranje, definiše nivo slasti u zavisnosti od stila, a po potrebi i koriguje aromu. Po toj podeli postoji nekoliko stilova šampanjca: - extra brut: šampanjcu se ne dodaje liker, već se izgubljeno vino tokom odstranjivanja taloga iz boce nadoknađuje istim vinom. Izrazito suv šampanjac (bone-dry) - brut: liker se dodaje u količini od 1 %. Najbolje kupaže ostavljaju se za brut šampanjce. - extra sec: 1 do 3 % dosage likera. Uglavnom suvi, do polusuvi šampanjci. - demi sec: dodaje se 3 do 5 % likera, a šampanjci su poluslatki. - doux: dodatkom 15 % likera, proizvode se slatki, desertni šampanjci.

Rashlađivanje Šampanjac treba lagano rashladiti. Ako preterate, pa smrznuto

vino otvorite na 0˚C, nemoguće je spoznati aromu. Servirajte ga na temperaturi od 6 do 9 ˚C , jer tada su izraženi miris i ukus, smanjeno je penušanje unutar boce, a umanjuje se i mogućnost da vino izleti iz boce prilikom otvaranja. Dakle, ili bocu šampanjca ostavite sat vremena u frižideru (ciljana temperatura je 6˚C), ili ga rashladite u kibli, do polovine napunjenoj ledom. Naravno, ove sugestije čine sirovo pravilo koje treba prilagoditi uslovima u kojima se nalazite. Starim vintidž šampanjcima potrebno je kraće rashlađivanje, dok mlada penušava vina lakše podnose nižu temperaturu. Bocu možete držati u frižideru i 48 sati, ali ne treba preterivati, jer konstantno niska temperatura negativno utiče na iskričavost i aromu vina.

Kako otvoriti bocu „Pucanj“ šampanjca, koji je često simbol i pratilac trijumfa i

veselja, objavljuje, u stvari, veliki gubitak dragocenog gasa. Često ćete čuti da je „Pucanj šampanjca veliki užitak za čulo sluha, ali gubitak za čulo ukusa!“.

87

Zato, prilikom otvaranja, bocu treba držati pod uglom od 45˚, jednom rukom za čep, a drugom lagano okretati osnovu boce, sve dok ne registrujete kratak „uzdah“. Čaše napunite do dve trećine njihove zapremine, a s obzirom na veliku količinu pene koja se stvara tokom sipanja, nalivanje čaša možete izvršiti u dva navrata.

Način oslobađanja gasa u čaši – penušanje, iskrenje ili musiranje, veoma je značajno za vizuelnu procenu kvaliteta šampanjca. Oslobađanje malih mehurića – perli, iz jedne tačke (centra iskrenja), u dovoljno dugom trajanju, smatra se odlikom vrhunskih šampanjaca. Mehurići se tada na površini integrišu u zvezde, formirajući krunu od pene, a doživljaj je potpuniji uz izbor adekvatne čaše. Na tok i intenzitet musiranja utiče i čistoća čaša, pa ćete često primetiti razliku u iskrenju, kada iz iste boce šampanjac sipate u više čaša.

Šampanjac može ispratiti sve delove jednog obroka. Naravno, podrazumeva se izbor više različitih tipova šampanjca, odabranih tako da se u obrok uđe lakšim i suvim, nastavi težim i slađim šampanjcima, a uz dezert završi onim najslađim. Od aperitiva do dižestiva, šampanjac je, jednostavno, vino za svaku priliku.

http://www.goslowtravel.se/fotsparsresor/champagne/index.php

88

Poznatije šampanjske kuće: Ayala (vintage: Blanc de Blancs, prestige: Grande Cuvée) Bollinger (vintage: Grande Année, prestige: Vielles Vignes

Francaises) Veuve Clicquot (vintage: Réserve, prestige: La Grande

Dame) Deutz (vintage: Blanc de Blancs, Brut, prestige: Cuvée

William Deutz) Krug (vintage: Krug Vintage, prestige: Krug Clos du

Mesnil) Moet & Chandon (vintage: Brut Imperial, prestige: Dom

Pérignon) G H Mumm (vintage: Cordon Rouge, prestige: Grand

Cordon) Louis Roederer (vintage: Vintage Brut, prestige: Cr istal

Vintage Brut) Ruinart (vintage:“R“de Ruinart Vintage, prestige: Dom

Ruinart Blanc de Blancs) Taittinger (vintage: Vintage Brut, prestige: Comtes de

Champagne Blanc de Blancs, Taittinger Collection). A ako ste u mogućnosti da probate nešto starije vintidž

šampanjce, nikako ne propustite berbe 1990, 1989, 1985, 1982, 1971, 1966

http://www.posh24.se/photo/324487/scarlett_johansson_champagne_r

89

Tamo gdje uđe vino, izađe pamet http://www.hskla.hr/ZBORNIK knjiga/ Vino čini čovjeka ludim, ali ne lošim, tvrdio je Jean Jacques

Rousseau. Govorio je da vino izaziva slučajne prolazne svađe, ali omogućava sklapanje prijateljstava. Obično su ljudi koji piju srdačni, otvoreni, dobroćudni, pametni. Rousseauovo mišljenje o vinu samo je djelomice točno. Do određenog stupnja, vino zbližava ljude, čini ih društvenim i dobroćudnim, ali tragičnost pijenja je u tome što onaj tko te osobine postiže uz pomoć vina, ubrzo ponovno, uz pomoć vina, postaje agresivan, asocijalan, jer u njemu vino ubija sve ljudske osobine i baca ga na dno života. Dok je Rousseau u vinu vidio plemenitost, drugi su vidjeli sotonu. Muhamed je govorio: Iz svakog zrna grožđa viri jedan đavao. A Talmud kaže da "tamo gdje uđe vino, izađe pamet".

Alkohol, istina, može potaknuti emocije, ali te emocije zapinju, zastajkuju, teturaju, posrću. "Pij da zaboraviš, rakija je ta koja mjesec nosi u svojoj pregači", pisao je Paul Verlaine u zbirci "Nekada". Potom se u knjizi "Mudrost" još jasnije i određenije postavio prema pijanstvu, iz čega se jasno vidi da njegova žeđ za alkoholom nije rezultat obijesti i zablude, već nužda koju je pjesnik prihvatio kao neizbježnost.

90

Istine i zablude o vinu i kavi http://www.novilist.hr/2009/07/09/istine-i-zablude-o-vinu-i-

kavi.aspx

Je li vino opasno ili bezopasno u malim količinama i povećava li ili ne kava opasnost od srčanog udara? To nam nije toliko bitno koliko činjenica da se godinama pojavljuju kontradiktorne vijesti vezane uz ova dva napitka

Ljubiteljima zdravog života stvarno nije lako. Ako bi se držali savjeta koji se pojavljuju u novinama o štetnosti nekih napitaka, vjerojatno bi brzo došli u krizu. Takav je slučaj kada se radi o vinu. Je li ono štetno ili nije? Je li bolje piti umjereno ili uopće ne piti ili pak ne obraćati pažnju na ograničenja?

Nije nam tu bitno otkriti konačnu istinu o vinu ili kavi, već samo prikazati nelogičnosti i proturječnosti u informacijama o njima. U pravilu svako iduće istraživanje o vinu ili kavi pobija ono prethodno.

»Oko 125 mililitara vina dnevno povećava rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva za devet posto, dok se rizik od dobivanja raka usta ili grla uvećava za alarmantnih 168 posto«, pokazalo je istraživanje koje je proveo nacionalni institut za istraživanje raka u Parizu. Jao! Dobro, ali u malim količinama se može popiti, zar ne? To je općepoznato? Predsjednik spomenutog instituta Dominique Maraninchi kaže da su male dnevne doze alkohola najštetnije. »Nema količine, bez obzira na to koliko ona bila mala, koja je dobra za zdravlje«, smatra on i još dodaje da, unatoč uvriježenom mišljenju da su male količine alkohola dobre za zdravlje srca, danas stručnjaci tvrde da su ta istraživanja iz 80-ih godina bila pogrešna.

To su zaključci, pogotovo ovaj zadnji, s kojima se ne bi složio nutricionist George Mateljan, sudeći prema tekstu koji je u našim novinama prenesen krajem listopada prošle godine, a čija jedna rečenica kaže: »Jedna čaša crnog vina na dan, dvije maksimum«. Za Michela Montignaca od vina je opasnija coca-cola!

– Uporno govorim na svojim predavanjima da bi bilo zdravije maloj djeci davati vino nego coca-colu jer je toliko nezdrava, izjavio je Montignac u jednom intervjuu.

91

Zlatna sredina koje nema »Vino sadrži velik udio antioksidansa koji neutraliziraju štetno

djelovanje slobodnih radikala koji uzrokuju mnoge bolesti, pa čak i rak. (…) Za jačanje imuniteta – čaša vina na dan. Probajte kuhano vino. Zaljubit ćete se!«, piše na web stranici Fitness.com.hr.

Znači, ipak ima još dobrih vijesti za vinopije jer po nekima crveno vino pomaže u sprječavanju Alzheimera, smanjuje rizik od raka i dobro djeluje na krvožilni sustav zbog čega ga neki nazivaju eliksirom života. Je li vam sada lakše?

Sljedeći primjer našli smo u novinskoj vijesti. Ljubitelji dijeta,

čuvajte se jer: »Čaša vina sadrži jednak broj kalorija kao i kriška torte«, smatra britansko ministarstvo zdravstva.

I dalje: »Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih

lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. (…) Loš učinak na ljudski organizam nema vino, nego pretjerivanje

u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti«. Ovo je izvučeno sa stranice firme koja prodaje alkotestere.

Negdje u nepostojeću zlatnu

sredinu mogla bi se ugurati objavljena izjava doktora Viktora Peršića, zamjenika ravnatelja opatijske Thalassotherapije: »Alkohol u malim količinama (1,5 dl vina ili 3 dl piva) pogoduje kardiovaskularnom zdravlju, dok u većima šteti«, kaže on. »No, sasvim je sigurno da one koji ne piju alkohol na to ne treba poticati, već samo one koji to čine valja uputiti da budu umjereni«, upozorava liječnik.

92

Znanstveni mamurluk Ajme, zbrke! Kada se neki od tih savjeta prouče, shvati se da

međusobno i nisu toliko proturječni, ali nisu ni svi nutricionisti za bavljenje analizom onoga što je autor htio reći. Činjenica jest da se plasiraju kontradiktorne i zbunjujuće informacije. Kao da to nije dosta, neki se prepiru je li crno vino zdravije ili nezdravije od bijelog, i obrnuto.

Je li vino, općenito, zdravo ili nezdravo? Tko bi ga znao. A i što vas briga ako ne pijete. Ili ako ne čitate ovakve tekstove.

Slično je i s kavom. Prema talijanskim znanstvenicima, kava može pomoći u zaštiti jetara od određenih patoloških promjena. Na sastanku u Milanu rekli su da nekoliko šalica kave dnevno može smanjiti mogućnost pojave nekih vrsta tumora. Trudnice, po njima, također nemaju razloga za zabrinutost jer nije otkrivena veza između ispijanja kave i slabog razvoja fetusa ili prijevremenog rođenja, no je li kava dobra za trudnice ili nije, to je još jedna stvar oko koje se stručnjaci ne mogu dogovoriti.

Kava je po Amletu D'Amicisu bogata antioksidativnim svojstvima i djeluje kao blagi stimulans. Čak može pomoći pri mršavljenju. Možda nakon čaše vina?

http://www.designer-daily.com/25-brilliant-wine-label-bottle-package-designs-1808

93

Vino, u umerenim količinama je zdravo. Juče! Francuzi imaju nisku stopu srčanih udara, bolesti srca i

krvnih sudova, zato što piju vino. http://forum.krstarica.com/showthread.php?t=173280

Ne samo među običnim svetom, nego i među lekarima, čak se i

u stručnoj medicinskoj literaturi pisalo o vinu kao nešto što je

dobro. Danas se pouzadno zna da ne postoji ni jedan koristan

razlog da se pije ne samo vino nego apsolutno bilo koji drugi

alkohol. Sve vrste alkohola, uključujući i vino i pivo, a o

žestinama da ne govorim, štete našem organizmu i ne postoje tzv.

"umerene" količine. Ali da se vratim na francuze. Niko ne

pominje, da su ti isti francuzi, među prvima po broju obolelih od

ciroze i bolesti jetere. Francuzi se hrane mediteranskom, zdravom

hranom (pričam u globalu), bogatom maslinama, morskim

plodovima i uopšte kultura njihove ishrane je na zavidnom

nivou...otuda je njihov kardiovaskularni sistem takav kakav je.

Grožđe je čudo, ima oko 20 antioksidanasa...Da li ste znali da za

jedan kilogram grožđa koji pojedete, da bi uneli istu količinu

korisnih materija, morate da popijete oko 50 litara vina.

http://www.apartmenttherapy.com/dc/surveys/survey-glass-breaking-etiquette-090011

94

Najčešće zablude o šampanjcu http://www.interfest.org.rs/interfest/index.php?page=najcesce-

zablude-o-sampanjcu

Iako je šampanjac jedno od najpoznatijih pića na svetu,

verujemo da je vrlo malo onih koji su ga zaista probali. Svi znamo da bez šampanjca ne moze proći ni jedna Nova Godina, ni jedna svadba ili bilo koji svečaniji trenutak u životu savremenog čoveka. Kako je onda moguće i dalje tvrditi da većina nije probala šampanjac? Pa, evo objašnjenja za ovu, ali i za ostale najčešće zablude o šampanjcu.

Šampanjac je izmislio slepi fratar Dom Perinjon u 17 veku, u francuskoj oblasti Šampanja, i njegovo ime je zaštićeno još od 1891, tako da se samo penušava vina iz ovog vinogorja mogu nazvati tim imenom. Sve ono što većina nas naziva šampanjcem zapravo su samo penušava vina. Dakle, većina je mnogo puta do sad pila razna penušava vina, a retki su probali šampanjac. Ipak, to ne znači da se i kod nas, a i u svetu, ne mogu pronaći dobra penušava vina. Čak su i neke naše vinarije na tržište izbacile svoja penušava vina koja svakako treba probati. Naravno, ako se odlučite da krenete u ocenjivanje penušaca do otkrivanja svog omiljenog, imajte na umu da je Dom Perinjon merna jedinica. Ono što svakako pre toga treba da naučite jeste otvaranje i serviranje ove poslastice.

Penušava vina se služe veoma hladna, najbolje na temperaturi od oko 6C. Podrazumeva se da penušac uvek držimo u kibli sa ledom i tako održavamo njegovu temperaturu. Još jedna zabluda vezana za ovo divno piće je da se pre otvaranja promućka, a onda otvori uz veliki prasak, pri čemu se izgubi pola sadržaja boce. Šampanjac se otvara tako što jednom rukom držite dno boce - zato postoji udubljenje na dnu - a drugom rukom, najbolje preko salvete, držite čep. I onda, umesto da vrtite čep, treba da vrtite bocu tako da vam čep cvrsto stoji u ruci. Na ovaj način, bocu ćete otvoriti skoro bešumno, a sadržaj će umesto da isprlja vašu garderobu i nameštaj, biti rezervisan za uživanje.

95

Zabluda je i da se šampanjac ili penušac piju iz širokih čaša. Naprotiv, čaše za šampanjac i penušac su veoma visoke i izdužene, i za to postoji dobar razlog. Naime, poznato je da šampanjac pravi one divne mehuriće po kojima ga već na prvi pogled prepoznajemo među ostalim vinima, a da bi se ti lepi mehurići sačuvali, potrebna je uska i visoka čaša. Čašu obavezno treba držati za njen najtanji deo! To je pravilo i za pijenje svih ostalih vina, ali zamislite za kako kratko vreme ćete svojom telesnom temperaturom podići temperaturu vašeg hladnog šampanjca.

Ipak, čini se da je najveća zabluda vezana za situacije i vreme kada treba piti šampanjac.

Kod nas je uobičajeno da se šampanjac pije u svečanim prilikama, a on se zapravo može piti u bilo koje doba dana, uz doručak, kao aperitiv, kao dižestiv, uz dezert, uz dobar obrok, u dobrom društvu ili kada ste potpuno sami.

Čak i u onim vrlo svečanim situacijama kada je obavezno pijenje šampanjca, mnogi izbegavaju da ga mešaju sa drugim pićima, iz straha da se usled mešanja više vrsta pića ne pretera. Ovo je samo delimicno tačno, jer šampanjac ima sposobnost da brže prodre u krv od ostalih pića, zato ga i zovu pićem sreće, potrebno je samo par trenutaka da osetite kako deluje na vaše raspoloženje. Ali, i ako preterate sa alkoholom, kažu da je jedna od najboljih stvari za mamurluk upravo - šampanjac.

96

Legenda o vinu Nije poznato kada je čovek popio prvu čašu vina, ali jedno je

sasvim sigurno, oduvek ga je smatrao Božjim darom. Postoje razne legende o tome ko je i kada zasadio prvo seme

ovog božanskog pića. Jedna od njih je priča o persijskom kralju Djemu.

Legenda kaže da je pomenuti vladar posmatrao vežbu svojih najboljih strelaca, kada mu je pogled privukla velika ptica, koja se borila za život, jer joj se zmija okomotala oko vrata. Kralj je naredio svojim strelcima da ubiju zmiju, što oni i učiniše, a pošto su bili vrhunski strelci, nisu ubili pticu. Zahvalna krilata lepotica doletela jedo kralja i iz kljuna pred njega spustila nekoliko zrna semena, koja je on odmah spustio u plodnu persijsku zemlju.

Iz semena je izrasla biljka, koja je posle nekog vremena počela rađati slatko zrnevlje. Kralj je uživao jedući ga. Kako se loza razvijala, pomenuti vladar poče višak odlagati u drvenu burad. Međutim, kako je posle nekog vremena nastupilo grožđano vrenje, a kralju se taj prvobitni opori ukus nije dopao, on dade nalog da se na burad u kojem je vrilo grožđe, napiše "otrov".

Jednog dana, najlepša devojka iz njegovog harema razbole se od tuge što je kralj zanemaruje i odluči da popije "otrov" iz bureta i prekrati svoju bol.

Umesto da umre, ona je ozdravila, prolepšala se, kao "rascvetala ruža" i kralj Djem tek tada shvati kakvo mu je seme dala zahvalna ptica, te ga nazva Darou-e Shah, što bi se u slobodnom prevodu moglo nazvati kraljevkim lekom.

Od tada se, kaže legenda, vino smatra lekovitim. Tako je "kraljevski napitak", postao čudotvoran lek, ali i

sastavni deo svih ceremonija i veselja u Persiji, a kasije širom sveta. Da je vino zaista izuzetno piće i da, pored toga što uveseljava i

leči, ono i spaja ljude, govori činjenica da koren reči "vino", kažu, potiče iz sanskritskog jezika, odnosno, reči "vena", koja znači "prijateljski".

Tako se "najinternacionalnija reč" kod Grka piše woinos, Italijani, Španci i Sloveni ga zovu vino, Francuzi, vin, Jevreji vayin, Nemci wein, Arapi wa-yn.

.

97

Vino je pored navedenih kvaliteta bilo inspiracija za stvaralaštvo mnogim umetnicima, naročito pesnicima i kompozitorima, a u verskim obredima i običajima, postalo je njihov sastavni deo.

U crkvenim obredima, kod primanja pričesti, na primer, pogača se zaliva krvlju Isusovom, odnosno vinom i vernici ga uz najdublje poštovanje i osećaj blagostanja i zahvalnosti primaju kao dar Božji, nagradu i oprost.

Vino opušta, inspiriše iskrenost, jer se ljudi uz njega oslobađaju maski i predstava o sebi samima, i uz ovu božansku kapljicu postaju ono što u stvari jesu, pa otuda izreka "in vino veritas", u vinu je istina.

Ipak, da bi priča o vinu i blagodetima koje ono donosi, bila kompletna, treba napomenuti, da se svi pozitivni efekti vina postižu samo kod njegovog umerenog konzumiranja. Prevelike količine "rajskog napitka" prelaze u svoju suprotnost, pa umesto da leči, ono razboljeva, umesto da spaja, ono razdvaja, a umetnička kreativnost prerasta u apatiju.

U danima najvećeg hrišćanskog praznika, Uskrsa, vino će na "jutrenju" prilikom uskršnje pričesti, a posle velikog posta, blagotvorno osvežiti i nagraditi usta vernika.

98

Crno vino — Istine i zablude http://www.vjesnik.com/pdf/2007%5C04%5C28%5C28A28.PDF

Nema dvojbe da umjereno konzumiranje crnog vina ima

povoljne učinke na zdravlje. U medunarodno priznatoj mediteranskoj prehrani ključnu ulogu imaju maslinovo ulje i čaša crnog vina dnevno. No vino je apsolutni rekorder po korištenju aditiva, što je posljedica visokih zahtjeva u pogledu stabilne kvalitete. Što je istina, a što zabluda? Štiti li crno vino od srčanožilnih bolesti? Vrlo vjerojatno da, ali je teško dokazati. Vino snizuje LDL, a podiže HDL kolesterol te djeluje kao antioksidans. Dokazano je da redovito konzumiranje čaše crnog vina za žene i dvije čaše za muškarce dnevno smanjuje rizik od srčanog udara za 30 do 50 posto. Takoder smanjuje vjerojatnost drugog srčanog udara i nastanka krvnog ugruška koji je glavni inicijator naglog zastoja srca te lijepljenje masnih plakova na osjetljive stijenke krvnih žila. Rezultati epidemioloških istraživanja pokazuju da su u mediteranskom bezenu, gdje se crno vino pije svakodnevno, kardiovaskularne bolesti znatno rjede. Za vrijeme fermentacije grožda dolazi do kemijskih procesa rezultat kojih je oslobadanje polifenola i bioflavonoida. Obavljeni su pokusi u kojima je raznim postupcima količina tih zaštitnih čimbenika povećana.

U alkoholu otopljene zaštitne tvari iz crnog vina djeluju u

relativno malim dozama, a povećanjem oličine učinak tih tvari se ne

povećava. Ako se takve tvari izdvoje i prerade u obliku praha te

pune u kapsule, djelovanje je smanjeno ili ga uopće nema. Proizlazi

da djelovanje postoji, ali u prirodnom okružju. Osim povoljnog

djelovanja na srce i krvožilni sustav, postoje brojni stručni radovi o

antikarcinogenom djelovanju polifenolnih tvari (fitoaleksina).

Činjenica je da su resveratrol i drugi polifenoli (katehin, epikatehin)

iz tamne boje crnog vina jaki antioksidansi. Bilo bi pretjerano

tvrditi da se rak liječi crnim vinom, ali utvrdeno je da je pojavnost

raka nekih lokacija manja u regijama gdje se konzumira crno vino.

99

Svi koji misle da se povećanim uživanjem u crnom vinu može

dobiti i povećana zaštita – varaju se. Alkohol je mač s dvostrukom

oštricom. Resveratrol i katehini, te drugi polifenoli iz crnog grožda,

nastaju da bi se loza zaštitila od gljivica i plijesni te jakog

ultraljubičastog zračenja. Pojedine tvari biljke stvaraju da bi se

zaštitile od insekata pa je i te tvari čovjek »pokrao« stvarajući

svoju zaštitu u obliku insekticida, primjerice buhač. Te zaštitne

tvari su u kožici i sjemenu, a za vrijeme fermentacije prelaze u

alkoholni ekstrakt - vino. Svako skretanje procesa fermentacije ili

dodavanje neodgovarajućih aditiva može im naškoditi.

Bijelo vino sadrži te zaštitne tvari u tragovima. No, ljubitelji

bijelog vina ne trebaju zbog toga tugovati - dovoljno je da polovicu

dnevno konzumiranog vina zamijene s »crnjakom «. U proizvodnji

vina koristi se 235 aditiva, a njihova upotreba razlikuje se od

zemlje do zemlje. Svrha dodavanja aditiva je popravljanje i

fiksiranje arome, dobivanje poželjne boje, konzerviranje, bistrenje,

sprečavanje taloženja...Tehnologija je vrlo zahtjevna pa kad za

nekog kažu da je pravi stručnjak znajte da je svojevrsni umjetnik u

korištenju dozvoljenih aditiva. Ako je vino mutno filtriranjem kroz

aktivni ugljen može se potpuno očistiti. Pahuljice se obaraju

odredenim solima i enzimima, a konzerviranje se obavlja solima

sumporaste kiseline. Upravo te soli kod osjetljivijih mogu

uzrokovati jutarnju glavobolju. Koliko god se kemičari trudili da

pronadu učinkovitiji konzervans koji sprečava divlje fermentiranje,

a ne djeluje štetno na ljudski organizam, nije postignut uspjeh pa

su tako soli sumporaste kiseline ostale nezamjenjive. U vinu se

koriste umjetna sladila, razne gumene tvari, antioksidansi,

emulgatori, učvršćivači, konzervansi... Budući da se aditivi u vino

dodaju u malim količinama, pretpostavka je da umjerenim

vinoljupcima neće štetiti.

100

Putevi vina http://www.serbia-tourism.org/srpski/main.php?naziv=Putevi%

20vina&dat=vino&poc=uvo

Svako od nas je u jednom trenutku života otkrio vino i ostao mu

veran. Naučivši dovoljno o vinu stekli smo veštinu ulepšavanja sopstvenog života. Iz te vekovne veze čoveka i loze rađa se božanstvena tečnost koja jača krv i greje dušu.Vino ima moć da uzvisi čoveka, da mu podari vedrinu i dar govorenja.

Vino se po tradiciji vezuje za Ozirisa kod Egipćana, za Noja

kod Jevreja, za Dionisa u Grka, za Bahusa kod Rimljana. Hrišćani imaju i svece zaštitnike vinogradara i vinara, ali je

vino oduvek pripadalo čitavom čovečanstvu. I u Srbiji vinova loza prepliće svoj sa životima ljudi sa ovih

prostora. Vino je sudbina vrednih i časnih ljudi koji prema njemu i grožđu neguju neizmernu ljubav.

Vinogradi, razasuti po brežuljcima, okupani znojem, zaliveni

kišom koja se željno iščekuje, oslađeni suncem, koje je jedini gospodar i čuvar čudesnog napitka što razotkriva dušu i otvara nove puteve do istine. Vinogorje, sve kao da je sraslo sa čokotom, izraslo iz vinove loze, kraljice. Sve to stvaraju ljudi ovog kraja, ponosit, vredan, častan i gostoprimljiv narod, pun topline i dostojanstva.

Grožđe i vino oduvek su davali okrepljenje i zdravlje, bili su

izvor snage umornom seljaku i ratniku, ali i izvor njihovog veselja, razonode i zabave. To se plemenito piće zauvek združilo sa životom. Zadovoljstvo i uživanje u dobrom društvu i u odgovarajućem vinu biće potpunije ako ponešto doznamo i o samom nastanku, geografskom poreklu, osobinama i drugim pojedinostima božanskog pića koje stiže iz Srbije.

Vinski putevi Srbije prate Bahusove suze što se slivaju niz rubove čaše kada se ona zanjiše i kada osetite neponovljivu aromu koju pruža vino.

101

Voda za obraz - vino za dušu http://vino.infobay.rs/

Svi ćemo se složiti da je život bez vode nemoguć, kao i da bi se

bez vina moglo živeti, ali ne bi vredelo. Stari Grci krivi za lošu naviku. Od svih špricera francuski je najbolji. Dobro vino se ne da razvodnjavati.

Bela Hamvaš, madarski književnik i filozof, autor „Filozofije vina", smatra vodu praelementom. Najverovatnije je u pravu jer sve teorije o postanku života na Zemlji slažu se da se on najpre začeo u vodi. Svaka čast vodi što je bila i ostala „conditio sine qua non", ali vino predstavlja njen viši oblik, svojevrsnu nadgradnju. Poznato je da ovozemaljska voda tek sa dodirom sunca u vinovoj lozi postaje nešto kvalitativno novo, sposobno da se transformiše u najveći dar prirode - vino. Iako vino sadrži najčešće izmedu 75 i 85% vode, kada je reč o proizvodnji vina i vinskoj kulturi, voda i vino predstavljaju dve antipodne tečnosti.

Svi ćemo se složiti da je život bez vode nemoguć, kao i da bi se bez vina moglo živeti, ali ne bi vredelo. Setimo se teologa iz XVII veka, Maitre de Saccya, koji je sjajno primetio: „Šta je život za one koji nemaju vino? Pa ono je stvoreno za radost čovečanstva!"

Prema pomenutom Hamvašu, svetska istorija vina ima tri velika razdoblja: prvo - pre potopa, kada je čovečanstvo samo sanjalo o vinu, drugo je postpotopsko, kada je Noje zasadio vinovu lozu, a treće se računa od pretvaranja vode u vino i mi danas živimo u njemu. Ovo treće razdoblje datira od svadbe u Kani Galilejskoj, na kojoj je Božji sin, Isus Hristos, pretvorio vodu u vino i tim prvim čudom najavio svoju misiju spasitelja. Od tog vremena, pa sve do današnjih dana, jedan veliki broj ljudi uživa u razvodnjenom vinu iliti špriceru, gemištu ili bevandi. Kao da žele božansko delo pretvaranja vode u vino da učine povratnim i od vina ponovo načine vodu, što i nije neko posebno umeće. No, to je nešto što već zadire u vinsku kulturu koja se ne meri basnoslovnim količinama ispijenog vina, naročito ne onog pomešanog sa vodom. Čak su i mnoge vinske svečanosti propraćene posebno nekulturnom takmičarskom disciplinom koja se zove: „ispijanje špricera na metre"!

102

Stvarno, čovek ne može da shvati šta hoće ti špriceraši. Zar im nije dosta što im je telo satkano od preko 70% vode, što je i vino većim delom voda, već je sipaju i u vino. Ja sam zakleti vinski separatista, odvojeno pijem vino od vode. Uostalom, ko pije vino kao vodu nije ga ni dostojan. Kad je u pitanju umeće uživanja vina, nadaleko poznati Brillat Savarin (1755 - 1826) kaže; „voda je jedino piće koje gasi žed. Vino služi manje za smanjenje žedi a više za zadovoljenje težnji ka uživanju."

Prave vinopije od vajkada znaju da se vino pije ujutru bez sode, u podne bez vode, a uveče kako ga je Gospod Bog stvorio. Čak se može reći da su vinska mušica i komarac u poređenju sa špricerašima na višem stupnju poimanja suštine vina, s obzirom na to da su rekli žabi: „Više vredi umreti u vinu nego živeti u vodi".

Prava jagma i opsednutost vodom kod špriceraša teško da je pojmljiva. Čovek se sa tolikom ostrašćenosti odnosi prema vodi samo kad se nađe negde u pustinji ili letuje na crnogorskom primorju. Samo u ovakvim vanrednim okolnostima voda može poput vina da „veseli čovekovo srce".

Čak je i Hamvaš u svojoj „Filozofiji vina" upao u zamku zvanu špricer ili bevanda. On kaže: „Mlado seksardsko nikada ne mešaj, ali staro nikada ne pij čisto ako ne želiš svoju propast." Ukoliko je vino piće u dosluhu sa istinom, ili sunce pretočeno u čašu, jadne li istine i sunca ako ih razvodnjavamo. Ne volim vodu ni u cipeli, ni u kolenu, a kamoli u vinu. Pa vino je „dete vremena" jer se sa godinama oplemenjuje razvijajući svoj čaroban i opojni miris koji se zove buke. Najveća jeres je u takvo vino, u koje je vreme utkalo poseban kvalitet, sipati vodu.

Ne znam tačno ko su daci gamabancijaši, ni kada su živeli, ali zacelo se radi o duhovitim obešenjacima koji su izistinski uživali u vinu, a onima koji su ga razvodnjavali predskazali su pakao. Evo njihove opomene:

Ko vino sa vodom pije, biće mokar i u duši. Tog će, jadnog, samo vatra pakla moći da osuši!

103

Od svih špricera francuski je najbolji Potrudili su se špriceraši, bevandaši i gemištaši da za svoje

grešno pijenje vina nađu valjane razloge i čak da istom daju poseban značaj. Najpre tvrde kako popravljaju vodu vinom i pri tom mnogi od njih ističu da prvo treba naliti u čašu vodu, a zatim vino. Ovakvim redosledom nalivanja, voda i vino se navodno bolje izmešaju. A da li je baš tako? S obzirom na to da je voda specifično teža od vina, mešanje ovih dveju tečnosti bilo bi temeljnije ukoliko bi se specifično gušća voda naročito ukoliko se radi o mineralnoj ili soda-vodi (efekat CO2), nalivala na vino.

Posebno su špriceraši, na nivo filozofije podigli pitanje izbora mineralne vode. Sve se svodi na činjenicu da voda nije kisela, kako je oni nazivaju, već mineralna. Ona ne samo da nije kisela, nego je, naprotiv, blago alkalna. Obično je njena pH vrednost za neku decimalu iznad 7. One alkalnije mineralne vode radikalnije utiču na porast pH vrednosti vina i samim tim promenu bojenih materija belog vina iz žute u manje-više sivu. Ovo se odražava negativno na boju ali, takode, i na ukus ovog kvazi-pića.

Kako je za kvalitet „bogohulnog" pića zvanog špricer neobično važan odnos vode i vina, smislili su špriceraši razne nazive za isti. Ne ulazeći detaljnije u ovaj vinski pogrom načuo sam da postoje sledeći špriceri: boemski, košeni, poplašeni, božji (?), šoferski, profesorski, damski itd. Ne bih voleo da neko pomisli kako sam isključiv kada je reč o špricerima. Imam i ja špricer u kome uživam. To je tzv. francuski špricer koji se pravi tako što se čaša napuni vinom, a soda uštrca pod sto.

104

Stari Grci krivi za lošu naviku U antičkoj Grčkoj i Rimu bilo je uobičajeno pijenje vina

pomešanog sa vodom. Grci i Rimljani su za doručak koristili

hleb natopljen čistim vinom, dok za ručak i večeru nisu pili

vino. Običaj starih Grka je bio da kasnije, posle večere, na tzv.

simposionima (sapitništvima) piju vino razblaženo vodom.

Posle večere najpre bi prali ruke i potom prinosili žrtvu livenicu

(čisto vino) bogovima. Gost koji je bio predodređen da

predsedava simposionom (simpozijarh) određivao je u kom će

se odnosu vino razblažiti vodom i koliko će se popiti. Običaj je

bio da pehar najpre podiže domaćin koji je izlivao nekoliko

kapi u čast bogova a, zatim, pio u zdravlje gosta sa njegove

desne strane. Potom je taj gost prihvatao pehar i posle

nazdravljanja isti predavao „sapitniku"sa svoje desne strane i

tako redom. Da svako vreme nosi svoje breme potvrđuje i

činjenica da su se u staroj Grčkoj smatrali varvarima oni koji su

pili čisto vino, nerazblaženo vodom. Kažu da je samo pesnik

Anakreont uživao u vinu „grešno", pijući ga onakvog kakvog ga

je majka priroda dala. Prema predanju, spartanski kralj

Kleomenes (oko 500 god. pre n.e.) bio je protivnik lošeg

običaja razblaživanja vina vodom i da ga je zbog toga snašlo

ludilo. Vino se razblaživalo vodom obično u odnosu 1:1, a u

slučaju težih vina, taj odnos je bio 1:2, 1:3, 2:3 ili 3:5.

Potrebu za razblaživanjem vina vodom nametale su senzorne

karakteristike vina koje su bile posledica ondašnjeg načina

proizvodnje i konzervisanja. Osim toga, stari Grci su vršili

selekciju sorti vinove loze koje su davale grožde sa puno šećera.

Niz ampelografskih mera koje su primenjivali takode su

doprinosile visokom sadržaju šećera u groždu.

105

Prema grčkom pesniku Hesiodu, grožde je posle berbe držano 10 dana na suncu, a potom još 5 dana u hladovini, usled čega je voda isparavala iz grožda, a sadržaj šećera narastao čak od 40 do 50%. Ovakva vina, jaka, gusta i slatka, čuvana su u kožnim mešinama 10 - 20 godina pre konzumiranja, tako da su usled isparavanja vode bila još jača, gušća i slada i mogla su da se piju samo razblažena vodom u određenom odnosu. U to vreme "božanska pića" bila su toliko jaka da su mogla, kako navodi Homer, da se razblažuju vodom i u odnosu 1:20. Ovakvim jednim vinom uspeo je Odisej da napije čak i jednookog diva Polifema. Aristotel, takode, ističe alkoholnu snagu ondašnjih vina primerom da se od jednog litra vina sa Samosa opilo čak četrdesetoro ljudi! U starih Grka i Rimljana bilo je veoma rasprostranjeno dodavanje vinu raznih materija mineralnog i biljnog porekla radi bistrenja, sprečavanja kvarenja i aromatizovanja. Dodavala se vinu morska voda, gips, bela glina, delovi pojedinih cvetova, začini, smole. U cilju bolje održivosti vino se čak tretiralo i dimom, slično mesu. Pored visokog sadržaja alkohola, čak i do 18%, i visokog stepena slasti, ova vina su bila i pravi konglomerat raznih mirisa. Nije za čudenje što ih je jedino razblaživanje sa vodom moglo učiniti prihvatljivim. Danas grčka recina i španska sangrija vuku svoje korene čak iz stare Grčke.

Običaj razblaživanja vina vodom, zadržao se u Francuskoj i Italiji sve do XVII veka, a kod nas i do današnjih dana. Opšte poznato je da svaka kultura traži određeno vreme za utemeljenje, ali kada je reč o vinskoj kulturi mi ga baš preterasmo. Špriceri su još uvek aktuelni.

http://www.banjalukalive.com/gastro/proizveden-prvi-sampanjac-u-rs.html

106

Dobro vino se ne da razvodnjavati Kada se zapodene razgovor o vinu i vodi, brzo ga prekidam

davno smišljenom ali uvek aktuelnom opaskom da "ne treba kvariti vino vodom i ljubav brakom." Ako ga sam Bog nije pokvario, zašto bi ga mi upropaštavali vodom?

Iako sam zakleti neprijatelj nečasnog razvodnjavanja vina, ipak, u nekim slučajevima mogu da nadem opravdanje za takvu rabotu.

Tako, npr., na primorju i mediteranskim zemljama pije se kišnica koja se sakuplja u cisternama ili bistrernama. Ova voda je često, u higijensko-sanitarnom pogledu, neispravna. Prisutni virusi ili bakterije u njoj umeju da nam zagorčaju prvih par dana letovanja na moru. Ukoliko dodamo takvoj vodi malo crvenog vina, taninske materije negativno naelektrisane u vinu denaturišu pozitivno naelektrisane mikrobe čije su ćelije proteinske prirode. U ovakvim situacijama vino, uistinu, popravlja vodu. Osim toga, treba imati u vidu da stanovnici ovih krajeva tokom leta rade i gube dosta tečnosti iz organizma znojenjem. Bevanda, osim što će vodu učiniti ispravnom, daće organizmu i deo minerala koji se gubi ovim putem.

Pošto je u čistom vinu iskrenost, a ja ga samo takvog pijem, neću kriti da i neki proizvodači vina proizvode takva bela vina koja se bez sode ili mineralne vode, naprosto ne mogu piti. Od dobrog belog vina traži se čist miris voćnog, cvetnog ili sličnog karaktera, lepa punoća i topivost na ukusu, sa optimalnom dozom CO2 koja daje potrebnu svežinu vinu. Nasuprot ovome, postoje bela vina koja su suviše laka, prazna na ukusu, bez svežine i topivosti, ali sa dozom oporosti i gorčine. Ovakva vina ostavljaju suvi osećaj u ustima i grlu. Kada im se doda malo soda-vode ili mineralne, smanjuje im se oporost i gorčina, dobijaju na svežini od CO2 i naprosto „progledju". E, izem ti vino ako ga voda popravlja!

Da dobro belo vino svojim kvalitetom, tvrdoglavom činjenicom, može da negira vodu, najbolje pokazuje sledeći primer.

107

U restoranu hotela „Boem", u Sremskim Karlovcima, svirao je klavir svojevremeno Lepi Antika (Szep Antal), inače, u ono vreme ortodoksni špriceraš. Donesem mu ja jedno lepo karlovačko belo vino a ono puno, zaokruženog ukusa, lepe arome, svežine koja se samo poželeti može. Nalijem ga u čašu i pružim Antiki. A on kao osvedočeni vajnšmeker najpre pomirisa vino, malo otpi iz čaše i sa mađarskim akcentom, simpatično i glasno zaključi: „U ovo vino neću sipati vodu." To je bio najbolji dokaz mojoj tvrdnji da je dobar kvalitet vina tvrdoglava činjenica koja sama po sebi odbacuje vodu. Kada bi sva bela vina bila takva kao ovo karlovačko, špriceri bi bili "crna prošlost" u našoj vinskoj kulturi.

Na kraju, nećete pogrešiti ako se rukovodite italijanskom sentencijom: VODA ZA OBRAZ - VINO ZA DUŠU!"

Prof. dr Slobodan Jović

http://commons.wikimedia.org/

wiki/File:F%C3%

BCrst_von_Metternich_Sekt_Halbe_

Flasche_0,375_l_und_Henkel_Sekt

_Pikkoloflasche_0,2_l_MG_6364.JP

G

http://www.telegraph.co.uk/

foodanddrink/wine/9163178/Wine

-Review-Cava.html

108

Zanimljivosti o vinu—2 http://www.podrum.org/readarticle.php?article_id=19

Vino ima skoro isto onoliko kalorija koliko i jednaka količina soka od grožđa. Sa starenjem, crvena vina postaju svetlija, a bela vina tamnija. Prosečan broj zrna grožđa koji je potreban da se dobije boca vina je 600. U američkoj državi Juta, prilikom degustacije, vino se ne sme progutati. Sve do sredine XVII veka, proizvođači vina u Francuskoj nisu koristili plutane zatvarače. Umesto njih su koristili krpe potpopljene u ulju, i njima su zatvarali boce. Mehurići u šampanjcu su, kod prvih proizvođača, smatrani za veoma nepoželjan defekt koji treba izbegavati.

Prilikom nazdravljanja, u engleskom se koristi reč toast (koja označava i prpečeni hleb). Poreklo ovakve zdravice je u drevnom Rimu, gde se komadić prepečenog hleba stavljao u vino. Na krajevima vinograda se (ponegde još i danas) sade ruže, kako bi prve odreagovale na buđ, parazite i bolesti, pre nego što ove napadnu vinograd. Legenda kaže da su idealne čaše za šampanjac velike koliko i grudi Marije Antoanete. Jedan od sakupljača vina je za šestocifrenu dolarsku sumu kupio na aukciji vino koje je pripadalo Tomasu Džefersonu. Potom ga je izložio u svojoj kući, u specijalno osvetljenoj kutiji. Toplota sijalica je rasušila čep, i sakupljač je tako dobio do sada najskuplju bocu vinskog sirćeta...

109

Hiljade vrsta grožđa širom sveta, koje sve spadaju u rod Vitis, imaju zajedničkog pretka u muskadinima (Muscadinia), još iz vremena kad su se kontinentalne mase spajale u superkontinent (tzv. Pangea). Razlog zašto su muskadini poseban rod leži u činjenici da imaju dva hromozoma manje nego svi iz roda Vitis. Tokom 1950-ih su u Indiji pronađeni muskadini koji rastu kao divlja vrsta. Frazu "in vino veritas" (u vinu je istina) skovao je Plinije Stariji, koji je poginuo prilikom erupcije Vezuva koja je uništila Pompeju i Herkulanum. Sorte pinot blanc (bianco), pinot (grigio) i pinot meunier su genetičke mutacije sorte pinot noir. Penušava vina slabijeg kvaliteta se proizvode po tzv. Charmot metodi, industrijskom procesu koji je identičan onom u proizvodnji gaziranih sokova. Najkvalitetnija penušava vina su rezultat intenzivnog rada po tradicionalnoj metodi, gde se CO2 javlja kao prirodni produkt fermentacije. Kaluđer Dom Perignon nije "izumitelj" šampanjca, niti je ikada rekao "ja pijem zvezde". Penušava vina su pravljena u regionu Šampanje mnogo pre njegovog rođenja. Ovaj popularni mit je bio samo marketinška prevara. Još uvek nije sa sigurnošću utvrđeno zašto neki ljudi od nekih vina imaju glavobolju, a drugi ne. Osumnjičeni za to su sulfiti (generalno utiču na ljude sa specifičnim alegrijama), histamini, taurin amino kiseline, tanini, i sam etanol. Tanini su prirodni sastojak grožđa, ali se i ekstrahuju iz hrastovih buradi u kojima vina odležavaju. Tamnija pića, kao burbon, koja imaju reputaciju izazivača ozbiljnih mamurluka, takođe stare u hrastovim sudovima, jedinom mestu gde destilovana (tima i čistija) tečnost stvarno može da "pokupi" sastojke koji pogoršavaju mamurluk. Tipično belo vino na čije se posledice žale potrošači (što je neobično u poređenju sa crvenim vinima) je chardonnay - belo vino za koje je najverovatnije da je odležalo u hrastovini.

110

Godine 121. p.n.e. Italija je imala tako dobru berbu, da je to godina koja je označila kraj dominacije Grka u industriji vina onog vremena.. U Nemačkoj, u muzeju Speyer, postoji boca vina stara 1600 godina. U srednjem veku vino se koristilo i kao novac. Egipćani su vino smatrali darom boga Ozirisa. Šampanjac je najbolji između svoje četvrte i desete godine starosti. U Jermeniji tvrde da je prve vinograde na Zemlji posadio biblijski Noje, i to u njihovoj zemlji. Luj Paster je prvi koji je odredio pravu prirodu fermentacije. Izraz Blanc de Noir se odnosi na bela vina dobijena od crvenog / crnog grožđa.

Godine 1870. SAD su, ne znajući, prenele filokseru (opasnu bolest vinove loze) u Evropu, što je praktično uništilo sve evropske vinograde. Kao posledica, skoro svi evropski vinogradi su morali biti ponovo sađeni, loznim kalemovima koji su kalemljeni na američku podlogu koja je otporna na filokseru. Zemlja u čuvenom vinogradu Clos de Vougeot (u francuskoj oblasti Burgundy) se smatra toliko dragocenom, da su radnici u vinogradu obavezni da prilikom odlaska kući iz vinograda očiste svoje cipele od zemlje.

111

Prema persijskoj legendi, vino je "otkriveno" u današnjem Iranu, kada je žena šaha koji se zvao Džamšid slučajno popila nešto pokvarenog soka od grožđa, malo se opila, i to joj se svidelo! Tokom prohibicije u SAD, hiljadama kupaca širom Amerike je prodavan proizvod pod imenom Grape Brick (cigla od grožđa). Na "ciglu" od suvog i presovanog koncentrata grožđa bio je zakačen paketić kvasca i zakonsko upozorenje "Nemojte dodavati kvasac jer će doći do fementacije". Robert Luis Stivenson je o vinu govorio kao o "flaširanoj poeziji". U svoje vreme, vino je često bilo propisivano kao lek za bronhitis i grip.

Otvoreno vino u hladnjaku može statajati max tri dana http://www.24sata.hr/metro/otvoreno-vino-u-hladnjaku-moze-

stajati-max-tri-dana/85729/

Nepopijeno vino nakon otvaranja najbolje je iskoristiti za

kuhanje. Bijelo je vino izvrsno u umacima za piletinu i morske plodove

te u krem-juhama, a dat će posebnu aromu i pirjanom povrću. Crno vino odlično je za bogate mesne umake, a pojačava okus

divljači i crvenog mesa. Prilikom pripreme crno vino treba potpuno ispariti dok ne dobije tamnu boju, a bijelo vino ne treba dugo zagrijavati. Vino obavezno iskoristite jer otvoreno i začepljeno u hladnjaku može stajati do tri dana.

112

Vino u životu čovjeka http://www.alkotesteri.net/vijesti/index.php?

subaction=showfull&id=1232802377&archive=&start_from=&ucat=2&

Vijesti, 24 Jan 2009, 46 pogleda Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova,

najugodnije od svih živežnih namirnica. Plod vinove loze iskorištava se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji proizvod je vino, u nekim zemljama redoviti je dio obroka a služi i kao začin nekim jelima. Upravo na temelju toga dobri poznavatelji kuhinje kažu da je vino jelo.

Loš učinak na čovječji organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, liječnici i dr.) poglavito u Francuskoj i Italiji. Vino može nadomjestiti 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa 7 kalorija, a vino jačine 11 vol. % u 1 litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovjek koji fizički radi dnevno može popiti 0,71 vina, onaj tko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovjek 0,21 vina jačine 11 vol. %.

Dakle, pije li se razumno, vino je zdravo piće, osobito crno. Nikad ga ne pijte na tašte, ne samo vino već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili kojom maslinom, spriječit ćete neposredan prijelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog crijeva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite piti tek usred ručka ili večere. Ne miješajte vodu i vino! Tada alkohol brže ulazi u krv. Svi oni koji dulji niz godina žele uživati u vinu i jelu, uvijek s mjerom, moraju jesti mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, kruh bogat vlaknima (crni), fermentirane mliječne proizvode, maslinovo ulje i do 3 dl vina, po mogućnosti crnoga. ZAPAMTITE: Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa!

113

Vino i čokolada – rajski spoj http://www.covermagazin.com/zanimljivost.php?NID=2442

Neki kažu kako se čokolada i vino ne mogu spajati, međutim

ako imate pravo vino koje može komplimentirati pravoj čokoladi dobit ćete rajski užitak.

Nevažno spajate li bijelu ili tamnu čokoladu vino bi trebalo biti u najmanju ruku slatko poput čokolade, ako ne i slađe. U protivnom okus bi se mogao brzo transformirati u kiseo.

Mliječne čokolade izvrsno idu uz Pinot Noir, Merlot, Rizling i desertna vina.

Kada usklađujete vino s bijelom čokoladom birajte elegantna bijela vina. Bijela čokolada uvijek je mekša i masnija od crne pa je uz nju idu Sherry, Moscato d'Asti i Muscat.

Uz crnu čokoladu Zinfandels ili Cabernet Sauvignon bi trebali ispuniti sva vaša očekivanja.

Crno vino je zdravije za zube i štiti ih od bakterija http://www.vecernji.hr/lifestyle/crno-vino-je-zdravije-zube-stiti-

ih-bakterija-clanak-59783

Crno vino izbjegavaju svi koji žele pokazati svoj predivan

osmijeh. No, prema najnovijim istraživanjima znanstvenika crno vino je i te kako zdravo za zube.

Već je poznato da crno vino izbjegavaju svi oni koji žele

pokazati svoj predivan osmijeh i snježnobijele zube. No, prema najnovijim istraživanjima znanstvenika crno vino je i te kako zdravo za zube.

Otkrili su kako sadrži kemikalije koje štite zube od propadanja i zaustavlja štetnu bakteriju koja se lijepi za zube. Prema ovom istraživanju čaša vina dnevno pomaže u očuvanju zubi i smanjuje potrebu za zubnim plombama.

Usporedbe radi, prijašnja su istraživanja pokazivala kako bijelo vino oštećuje zube zato što sadrži kiselinu koja oštećuje caklinu na površini zuba. Već je odavno poznato i da crno vino štiti od srčanih bolesti i nekih oblika raka.

114

Vino za Valentinovo http://zena.hr/clanak/ostalo/vino_za_valentinovo/180

Valentinovo je romantičan blagdan zaljubljenih koji u zadnje

vrijeme sve veći broj sretnih parova kod nas obilježava. Kako je simbolika Valentinova vezana uz ljubav, a vodeća boja je crvena, pitamo se može li vino biti prikladan dar za vaše supruge i zaručnike, dečke i ljubavnike.

Vino je gotovo idealan dar za odabranike vašeg srca. Vino je u

isto vrijeme izrazito emotivan dar, kao što je i intelektualan. Upravo će izbor vina govoriti umjesto vas, kao što će, po konzumaciji, progovoriti iz vašeg partnera.

Za Valentinovo naputak je vrlo jednostavan: crveno i Latino. Nema smisla prikazivati se dobrim curicama, već jasno i glasno, bocom i sadržajem dati do znanja što će se slaviti. Prva preporuka vezana je uz Malbec. Malbec je stara crvena sorta iz Bordeauxa koja je, prenesena u Južnu Ameriku, postala kultno argentinsko vino. Na tržištu ih je nekoliko, različitih vinarija, i nećete pogriješiti koje god uzmete. Samo pripazite na zvukove tanga u pozadini za potpun doživljaj.

Za one koje teže još izražajnijem stilu preporučamo Los

Vascos cabernet sauvignon. Radi se o čileanskoj vinariji u vlasništvu bordoške vinske kuće Domaines Barons de Rothschild-Lafite i o klasičnoj crvenoj sorti također iz Bordeauxa. Ime vinarije španjolski je izraz za Baske, čija obitelj Echenique je vinariju i osnovala. Uživanje u ovom vinu objediniti će francusku rafiniranost i južnoamerički temperament.

Od europskih vina preporučamo jedno španjolsko i jedno portugalsko. Španjolska regija Rioja dala je i ime jednom od najcjenjenijih svjetskih crvenih vina. Vino Rioja označava blend nekoliko španjolskih sorti od kojih je najznačajnija Tempranillo. Rioja se kvalificira prema dužini odležavanja u hrastovim bačvama, ali koju god da izaberete osjetiti ćete emocije koride u svakom gutljaju.

115

Na kraju, za one koji teže nečem drukčijem preporučamo Port. Port je slatko likersko portugalsko vino iz doline rijeke Douro. Dobiva se tako da se vino u tijeku proizvodnje osnaži dodavanjem vinjaka, pa je razina alkohola u njemu do 20%. Preporučamo svaki cjenovno prihvatljiviji Tawny ili Ruby port s posebnom napomenom. Ako od prethodna tri prijedloga možemo očekivati eksploziju strasti i ljubavnog zanosa, port je piće istraživača i moreplovaca, samouvjerenih muškaraca kojima cjelonoćno bdijenje uz voljeni horizont dio je životnog stila.

Kuhano vino http://www.covermagazin.com/zanimljivost.php?NID=2613

U skladu sa zimskim i blagdanskim ugođajem kuhano vino je

neizbježno. Ono ne samo da će vam popraviti raspoloženje, nego je i zdravo. Grožđe, a time i vino sadrži mnogo vitamina, minerala i drugih supstanci koje vam mogu pomoći u borbi protiv nekih vrsta tumora, potištenosti, spriječiti preuranjeno starenje…

Ipak, u količinama se morate ograničiti i ne smijete pretjerivati, jer ćete tada postići suprotan učinak i narušiti psihofizičko zdravlje.

Recept: 1 lit vina, 2-3 dl vode, 150 g šećera, 8 klinčića, 1 štapić cimeta, 1 vanilija, (narančina kora) Kuhati vino, vodu, cimet i klinčiće. Kad zakipi dodajte šećer,

vanilijin šećer i po želji narančinu koricu. Ukupno vrijeme kuhanja bi trebalo biti oko 20 minuta

116

Čokolada i vino jačaju um i tijelo http://www.sarajevo-x.com/lifestyle/zdravlje/clanak/081224055

Istraživački tim naučnika i nutricionista s Oxforda dokazao je

da vino, čokolada i čaj povećavaju kognitivne funkcije mozga jer su izuzetno bogati flavonoidima koji svojim antioksidativnim djelovanjem povoljno utiču na cijeli organizam.

Tim stručnjaka sa Oxforda utvrdio je da neke vrste hrane i pića

koje svakodnevno unosimo u organizam pospjušuju kognitivne funkcije mozga.

Istražujući djelovanja flavonoida, biljnih tvari kojima su bogate

poslastice koje sadrže čokoladu te crveno vino i čaj, dokazano je one veoma povoljno djeluju na mozak.

Također, dokazano je da se vino pokazalo najefikasnijim kod

pacijenata koji su duže vrijeme uzimali namirnice bogate flavonoidima, piše 'Journal of Nutrition'.

Flavonoidi su tvari isključivo biljnog porijekla, pa ih zato često

nazivaju i bioflavonoidima. Flavonoide u velikim količinama možemo pronaći u agrumima, ekstraktu biljke ginkgo, zelenom i bijelom čaju, tamnoj čokoladi, šparogama, komoraču te u ljusci crnog grožđa tj. crnom vinu.

Flavonoidi imaju izražena antioksidativna svojstva, te

istraživači vjeruju da njihov povećani unos putem prehrane može znatno smanjiti i rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, obajvio je 'Journal of Cellular and Molecular Medicine'. Flavonoidi također reduciraju nivo lošeg holesterola, snižavaju krvni pritisak i jačaju krvne sudove.

117

Dolina Napa u Kaliforniji nudi više od dobrih vina Adam Phillips / 04/08/2008 http://www.voanews.com/croatian/archive/2008-08/2008-08-04-

voa1.cfm?moddate=2008-08-04

Kalifornijska vinorodna dolina Napa nudi svojim

posjetiteljima ovog ljeta i vise od dobrih vina – muzeje i galerije i razne druge lokalne proizvode, poput maslinova ulja...

Raspolozenje je dobro u prostoriji za kusanje vinarije Robert

Mondavi dok turisti i konoseri probaju mnoga vina koja proizvodi ta slavna vinarija. Cabernet, Chardonnay, Fumé Blanc, Moscato d’Oro....Jessica Cherry, koja toci vina, ohrabruje “novajlije” da probaju i neka druga, manje razvikana sortna vina, vina s manje poznatim etiketama.

"Pocnite s cim zelite, s onim sto volite. Vecina tako i

radi. Meni su se prvo bijela svidjala, a onda sam presla na crna. Sad volim sva...."

Ne cujete te rijeci cesto u Sjedinjem Drzavama, gdje vino pije

samo 12% potrosaca. To je u ostroj suprotnosti s Italijom, domovinom Roberta Mondavija, gdje se vino smatra integralnim dijelom obroka i dobrog zivota. Inger Shiffler, zaposlena u vinariji za eno-obrazovanje, kaze da je misija vinarije uvjeriti njenih otprilike 300.000 posjetitelja godisnje da i oni uzivaju u vinu svakog dana.

"Mondavijev cilj je od pocetka bio – vratiti vino na stol, uz

jelo, u obitelji, uz drustvo. Da bi to postigao, da bi ljude poducio, omogucio im je posjet vinariji tijekom kojega ljudi mogu vidjeti i nauciti kako se vino proizvodi. A onda i vino kusati s nekim tko im moze objasniti i savjete im dati kako znati cijeniti vino. Vinsku kulturu zelimo dijeliti s drugima, u Americi i izvan njenih

Robert Mondavi

118

Svaki turist moze u dolini Napa posjetiti svaku od preko tri stotine njenih vinarija. Novajlije ce nauciti osnove kusanja, a oni upuceniji u tajne vina mogu produbiti svoja znanja. Za dobro vino, potrebno je dobro grozdje, istice Inger Shiffler, ali proizvodnja vina je, dodaje, i umijece i umjetnost...

"Treba znati odrediti pravi trenutak za berbu, treba znati odabrati pravi vinograd, odluciti koje sorte u njemu uzgajati, kako grozdje, odnosno vino sljubljivati, kupazirati. Vinareva uloga je kusati i kusati i kusati i naci svoj stil, proizvoditi vino koje ce biti njegov ili njen vlastiti izraz."

U vinariji Hess Collection, na obroncima planine Veeder, turiste docekuje jos jedna vrsta umjetnosti – slikarstvo i kiparstvo. U muzejskom prostoru vinarije izlozena su djela Roberta Motherwella, Francisa Bacona, argentinskog kipara Leopolda Malera. Vinarija ima ogromnu zbirku, izlozeno je samo 20% slika i skulptura. David Johnson, koji vodi centar vinarije za posjetitelje, kaze da je umjetnost jednako vazna osnivacu vinarije koliko i njena vina...

"Umjetnost je strast Donalda Hessa. On je bio vjerojatno prvi koji je dodao umjetnicku galeriju vinariji. Uz dobra vina lijepo je kad posjetieljima mozete ponuditi i nesto drugo, novo i svjeze."

Gdje žene rijetko dobivaju srčane udare http://www.centar-zdravlja.net/clanci/zensko-zdravlje/2/1420/

tajne-najzdravijih-zena-na-svijetu/

1. Kiribati, 2. Francuska, 3. Japan, 4. Monako, 5. Južna Koreja Šta možete naučiti iz Francuske Pijte vino, šampanjac, burgundac U stvari, Francuzi piju čašu vina dnevno, dok prosječni

Amerikanac vino pije samo jednom tjedno. Ali to podrazumijeva umjereno pijenje vina (jedna čaša na dan za žene) koje može smanjiti rizik od bolesti srca do 40 posto. Još dobrih vijesti: čaša crvenog vina iz jugozapadne Francuske - konkretno, Madirana - može imati do pet puta više procyanidins (antioksidansa koji poboljšavaju funkciju krvnih žila), zahvaljujući tradicionalnoj tehnici proizvodnje koja omogućuje grožđu da fermentira duže.

119

Vina sa snagom ždrepčeve krvi http://th-th.facebook.com/group.php?gid=35538056101

1.ISTORIJA VINA Nije poznato od kada tačno postoji vino, ali se veruje da je

primitivni čovek imajući potrebu da sačuva hranu onih meseci kada je nema, između ostalog čuvao i divlje grožđe, stavljajući ga u šupljine stena, gde bi ono fermentiralo i penušava tečnost se pretvarala u vino. Najraniji zapisi govore da se u Aziji vino pravilo pre čak 12.000 god. Postoje takođe crteži na zidovima egipatskih grobnica, koji datiraju 2.000 pre nove ere. Vinova loza iz Azije je prvo preneta u stari Egipat, Grčku, Rimsko carstvo, a potom se širila po celom svetu.

2.TAJNE VINA U antičko doba vino se smatralo pićem i lekom, imalo je

gotovo natprirodan ugled. Trideset vekova pre Hrista, vino je bilo jedino piće dostojno da isprati faraone na onaj svet. Nekoliko stotina amfora s vinom je nađeno u grobovima slavnih Egipćana. Čovek je od vina napravio simbol življenja. Interesantan je podatak da je vino uz krv i mleko smatrano za najsloženiju tečnost na svetu.

http://www.behance.net/gallery/drepAeva-krv/584114

120

Tajne aromatizovanih vina http://www.ekapija.com/website/sr/page/86971

I dok u proizvodnji klasičnih vina – običnih stonih, suvih,

polusuvih, slatkih, obojenih, prirodno slatlkih, likerskih, šerija, penušavih i gaziranih, gotovo da nema tajni, ona aromatizovana – vermut i bermet su bili, jesu i biće unikati baš zbog specifičnosti spravljanja i tajni koje nerado odaju oni koji proizvode najkvalitetnije vrste ovih vina. Sremskokarlovčani su u svetu bili, jesu i ostaće najpoznatiji po svojim specijalnim vinima ausbruhu i bermetu. Tehnologija pravljenja ovih vina čuvala se i prenosila kao tajna u karlovačkim porodicama koje su ga proizvodile sa kolena na koleno. lstoričari sa mitropolitskog dvora ova vina pominju u XVIII veku i navode da su spravljana za uglednu bečku gospodu, mitropolitski dvor i imućnije ljude. Iščezavanjem sa ovih prostora čuvene španske vrste slatkog i aromatizovanog grožđa Malaga (po istoimenom gradu) prestala je i proizvodnja ausbruha čiju tehnologiju su znali mnogi, a čija je osobenost bila vrhunski kvalitet i nešto veća količina alkohola.

Princip je isti, sve su ostalo nijanse

Sasvim je druga situacija sa bermetom koji u Sremskim Karlovcima proizvodi samo nekoliko proizvođača, a nezvanično je najbolji bermet koji proizvodi čuveni vinar Đorđe Dragojlović Dulka. No, ni on ni njegova kćerka Jasmina, koja u Novom Sadu drži poznatu vinoteku Dulka, niti bilo ko drugi od proizvođača ni po koju cenu ne želi da otkrije tajnu proizvodnje bermeta. Doduše, suštinu svi znaju, ali one tanane nijanse – koliko, kada i kojih trava (ekstrakta) dodati – niko ne odaje. Enolozi u svojim knjigama pišu samo da, po današnjim kvalifikacijama, bermet spada u aromatizovano (aperitivno) piće i da su osnova proizvodnje ovog vina travne smese u kojima se obavezno nalazi pelin (der Wermut). U monografiji Žarka Dimića „Sremski Karlovci“ može se pročitati da je proizvodnja bermeta u Sremskim Karlovcima, ali i u Fruškoj gori, veoma stara.

121

U XVIII veku ovo piće je u Sremu bilo veoma rašireno i

naročito cenjeno. Kosta Petrović pominje kako se Furst Kaunitz von Ritteberg zahvaljuje mitropolitu Vićentiju Jovanoviću na poklonu od dva akova bermeta. Takođe se i Dositej Obradović zahvaljuje izvesnim Karlovčanima na akovu bermeta. Čini se da srpski narod pod Austrijom i Ugarskom, nijednu odluku, više ili manje važnu, nije donosio bez kojeg „akovčeta“ bermeta ili kakvog drugog vina; to je već bila polujavna tajna i uhodana praksa, kako naših mitropolita i patrijarha, tako i imućnog građanstva i sveštenstva. Možda je to i najveći dokaz kvaliteta i vrednosti karlovačkih vinara i karlovačkog bermeta, koje je u Bečkom dvoru očito bilo izuzetno cenjeno, ali i rado konzumirano.

Šta kaže „Iskusni podrumar“? Sigurno da nam je najznačajnije izvorište o vinima ostavio

znameniti Zaharije Orfelin, koji je dobar deo svog života proveo u Karlovcima i napisao izuzetno, do danas neprevaziđeno i veoma značajno delo „Iskusni podrumar“, o vinima, tehnologiji proizvodnje, receptima za proizvodnju i dr. Pišući o načinu proizvodnje bermeta, navodi da su vrsta i kvalitet bermeta zavisili od „kuće do kuće“, tj. od proizvođača do proizvođača, jer svaki je od njih imao neku svoju „malu tajnu“ po čemu je bermet bio i osoben, tj. razlikovao se od drugih u samim Karlovcima. Orfelin navodi da se već u vinogradu vršilo muljanje dobro zrelog grožđa i odvajanje čvrstih delova preko rešetke, a šira se sipala u jedno zatvoreno bure sa slavinom i nosila se kući. Tamo se šira prvo presipala u kadu gde se vršilo taloženje krupnih sastojaka. Ovako izbistrena šira se nalivala u kese načinjene od gustog platna i kačila se na klinove. Proceđena šira je kapala u oluk u slivala se u kadu, a odatle se prenosila u dimom zasumporisanu burad za vrenje. U svako bure se stavljala na koncu vezana kesa sa malo u prah stučena galganta i slatke korice anazisova semena. Posle 14 dana, verovatno kada se vrenje završi, kesica se vadila.

122

Orfelin, radi čuvanja vina, predlaže da se razlije u boce, da se

zatvorene boce zariju u pesak u hladnom podrumu, a ako vino ostaje u buretu treba ga „zaliti s prsta visoko čistim zejtinom i dobro zatvoriti“. Ovo vino nema pelena, pa i ne pripada bermetima. U ovako načinjeno vino u Karlovcima stave „ešče po ednu kesicu gorskog sitno isečena pelena“ pa tako vino zovu „Kapljevoe pelenovo vino“ ili prosto „Pelenaš“ kapljaš. Odlika ovog bermeta je što je celokupan šećer šire bio na raspolaganju vrenju i ako je grožđe bilo dobro zrelo, a takvo se i biralo, mogla se stvoriti značajnija količina alkohola, što je obezbeđivalo priličnu stabilnost vinu. Drugi pak tvrde da se u Fruškoj gori bermet islključivo dobijao nalivanjcm zdravog zrelog grožđa ili suvarka dobrim starim vinom.

Ne zna se tačno kad je zamrla proizvodnja bermeta u

Karlovcima, ali se zna da je obnovljena tek 90-ih godina XX veka.

Tajne u stvari nema I dok stariji proizvođači bermeta nerado otkrivaju tajnu

njegove proizvodnje, Miroslav Mire Kovačević iz Iriga, jedan od naših boljih proizvodača vina uopšte, pa i bermeta, kaže: „Bermet se spravlja od različitih lekovitih trava. Ja stavljam dvadesetak. Od nekih koren - daje gorčinu, od drugih cvet - daje miris, a od trećih plod - osvežava. Ovi sastojci se potapaju da odleže jedno vreme u vodi, i tako dobijeni ekstrakti se dodaju kvalitetnom belom vinu.

Kakav je čiji bermet zavisi od kombinacija koje se primene sintetišući vino i ekstrakte! Bermet je u principu beo, ali nije nikakav problem da dobije i neku drugu boju, čak i tamnu, ukoliko se vinu doda takav ekstrakt!".

123

Najveći vinograd u Evropi http://www.ekapija.com/website/sr/page/279701

Jedna stara crnogorska poslovica glasi: "Meso je najbolje uz

kost, a loza uz kamen". Da li zbog pogodnog tla ili specifične tehnologije proizvodnje, tek Vranac sa Ćemovskog polja predstavlja knjaza crnogorskog vina i ponos podgoričkih Plantaža. U njegovom okrilju rađaju se i autohtoni krstač, a zatim i svetske sorte kao što su kaberne, merlo, šardone. Svi zajedno čine bogatu kneževinu vina, smeštenu u jedinstvenom vinogradu koji zauzima čak 2.350 ha.

Vinogradi su sa jedne strane omeđeni koritom tvrdoglave

rečice Cijevne, koja se, tražeći put ka Morači i moru, probila kroz iskonske stene i sačinila živopisni mali kanjon. Korito Cijevne je, istovremeno, upečatljiv presek podloge na kojoj leži vinograd Ćemovskog polja. Ćemovsko polje je sve do 70-ih godina prošlog veka bila pustara, a onda je to pustopolje orodila loza vranac, čineći najveći vinograd u Jugoistočnoj Evropi. Presek zemljišta vinograda, koje mnoge vinarije mogu da prikažu samo kao muzejski eksponat – ovde se vidi potpuno prirodno.

Kompanija "13 jul-Plantaže" osnovana je 1963. godine, a bavi

se proizvodnjom stonog i vinskog grožđa i breskve, distribucijom vina i lozovih rakija, uzgojem ribe, ugostiteljstvom i maloprodajom. Kompanija poseduje najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, sa oko 11 miliona čokota.

Plantaže su i jedan od najvećih proizvođača vinskog i stonog

grožđa u Crnoj Gori i okruženju sa godišnjom proizvodnjom vinskog od 20 miliona kilograma od koga na domaćem i inostranom tržištu realizuje oko 17 miliona flaša godišnje. Proizvodi Plantaža se izvoze u više od 25 država, od zemalja jugoistočne Evrope, preko Evropske unije, Rusije, Kine i Australije, do Kanade i Amerike.

Specifičnost kompanije je strategija bazirana na proizvodnji

autohtonih vinskih sorti- Vrancu i Krstaču. Oko 60% vinograda je pod Vrancem, a svake godine se značajno povećavaju površine pod ovom kao i drugim svetski priznatim sortama. Kompanija

124

Podrum vina Šipčanik http://www.ekapija.com/website/sr/page/279701

Na istočnoj strani Podgorice, iz nepreglednog Ćemovskog

polja izranja brdo po imenu Šipčanik. Nekada je tu bilo utvrđenje koje je crnogorski prestolonaslednik Danilo, 1912. godine, preuzeo od Turaka, a kasnije – vojni aerodrom. Sa tvrđave, koja je na samom uzvišenju, pruža se pogled na Skadarsko jezero i grad Podgoricu. Šipčanik je danas simbol novog doba u istoriji kompanije "13. jul Plantaže". Priča o ovom neobičnom podrumu, kao i svaka priča o vinu mora početi u vinodgradu.

Za ljubitelje dobrog vina i prave hedoniste, podgoričke

"Plantaže 13. jul" pripremaju nesvakidašnji program vinskog turizma, koji osim uživanja u piću i gastronomskim specijalitetima, obuhvata i posetu čuvenim vinogradima Ćemovskog polja, podrumima i mnogobrojnim sadržajima u okviru kompanije. Projekat vinskog turzma uključuje i uređenje prostora oko podruma Šipčanik, smeštenog na samo 30 km od Jadranskog mora.

Planirana je i izgradnja jednog živopisnog vinskog sela, između vinograda i podruma, koje će ponuditi zanimljive sadržaje čitavoj porodici. U ponudi će biti čak i jahanje rasnih konja iz ergele Plantaža. Kompanija je 24. septembra objavila međunarodni konkurs za idejno programsko-arhitektonsko rešenje sela. Rok za predaju radova je 20. decembar, dok će se 28. decembra znati kome kao pobedniku pripada 12.000 EUR. Drugonagrađeno idejno rješenje dobiće 8.000 EUR, dok je za trećeplasiranog predviđena nagrada od 5.000 EUR.

- Izgradnja vinskog sela obuhvaćena je drugom fazom

uređenja prostora oko bivše kasarne Šipčanik, a realizacijom tog projekta otvoriće se jedno novo poglavlje kada je u pitanju razvoj vinskog turizma. Turistički kompleks "Šipčanik" biće ne samo ponos naše kompanije već i grada Podgorice kao i cijele Crne Gore - rekla je za "eKapiju" Marija Rajković, marketing menadžer kompanije "13. jul Plantaže".

125

Podrum Šipčanik otvoren je krajem 2007, kada je stari vojni

objekat pretvoren u impresivnu riznicu vina, po principu francuskih šatoa, čiji podrumi su ukopani usred vinograda, u istoj zemlji i u istom kamenu iz kojih se loza rađa.

- Prva faza rekonstrukcije trajala je nešto više od godinu dana,

a ukupna investicija Plantaža iznosila je oko 2 mil EUR- rekla je Rajković.

Podrum je smešten na oko 30 metara ispod zemlje. U obliku je

tunela, dugog 356 metara, širine 13,5 metara i visine 7 metara, temperatura je konstantno između 17 i 19 stepeni, dok vlažnost vazduha iznosi od 70 do 80%.

Na 7.000 m2, vino se, u barik i drugim drvenim sudovima,

neguje u gotovo idealnim klimatskim i tehnološkim uslovima. U drvenim buradima i bocama odležava i stari dva miliona litara vina.

- Ovde možete videti najpoznatije marke barika - Vikar,

Nadali, Moro, Radu, Taranso… U sklopu podruma je i vinoteka sa 28.000 boca vina, starih od 3 do 10 godina, a tu je i najstarije vino Plantaža – Lesendro iz berbe 1979. godine, posle skoro 30 godina, još uvek bodro i pitko. Ono svedoči o tome da dugovečnost vranca još nije dokučena. Šipčanik ima i degustacionu salu površine 200 m2, koja je kompletno opremljena kako za profesionalne degustacije i ocenjivanja vina, tako i za sve turiste, pošto je podrum otvoren tokom čitave godine.

Kompleks "Šipčanik" zauzima značajno mesto i pruža velike

mogućnosti boljeg korišćenja ambijentalnih i prirodnih potencijala područja u kom se nalazi.

126

Usvojena reforma europskog sektora vina http://www.seljaci.org/savjetnik/vinogradarstvo/page_6.html

BRUXELLES. Vijeće ministara EU formalno je u utorak

Srijeda, 30 April 2008 u Luxembourgu usvojilo reformu sektora vina koja bi trebala povećati konkurentnost europskih vina. Promjene bi trebale uspostaviti ravnotežu na tržištu vina, postupno ukinuti skupu tržišnu intervenciju i osloboditi sredstva za korisnije mjere koje će ojačati konkurentnost europskih vina. "Sada možemo započeti posljednje pripreme za stupanje na snagu novog sustava u kolovozu. Umjesto razbacivanja novca kako bismo se riješili neželjenih viškova, reforma će nam omogućiti da se koncentriramo na to kako se oduprijeti konkurenciji i povratiti mjesto na tržištu", kazala je europska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj Mariann Fischer Boel.

Reforma predviđa brzo restrukturiranje sektora vina dobrovoljnim, trogodišnjim krčenjem 175.000 hektara vinove loze kako bi se ponudio izlaz nekonkurentnim proizvođačima i uklonili viškovi i nekonkurentno vino s tržišta. Subvencije za destilaciju bit će postupno ukinute, a zemlje članice novac će moći koristiti za mjere poput promicanja vina na tržištima trećih zemalja, inovacije, restrukturiranje i modernizaciju vinograda i podruma.

Osim toga od 1. siječnja 2016. bit će ukinut restriktivan sustav prava na sadnju vinove loze na europskoj razini, dok će ga se na nacionalnoj razini moći zadržati do 2018. godine.

127

Čaša vina produžuje život za nekoliko godina http://www.poslovni.hr/35613.aspx

Čini se da konzumiranje umjerene količine vina muškarcima

produljuje život za nekoliko godina, objavili su u jučer ,2. ožujak 2007. nizozemski znanstvenici.

Stručnjaci su ispitivali utjecaj dugogodišnje konzumacije

alkohola na zdravlje i životni vijek na uzorku od 1.373 muškarca rođena između 1900. i 1920. godine u Zutphenu, industrijskom gradiću u Nizozemskoj. Analizirali su studije o alkoholizmu koje su se počele provoditi 1960. i pratili osobne podatke muškaraca koji su umrli do 2000. godine.

Ispitanicima su pitani koliko alkohola piju, kakve su im

prehrambee i pušačke navike, težina, jesu li imali srčani udar... Uzimanje male količine alkohola - manje od čaše dnevno - bilo je povezano s manjom učestalošću smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, kao i od drugih uzroka, pokazala je studija. A pijenje vina, čini se, djeluje blagotvornije od piva i žestokih pića, jer je s najnižim mortalitetom povezana upravo konzumacija čaše vina dnevno.

128

Europska unija pokreće reformu u vinarstvu (12. 7. 2006) http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=2633&sec=394

Više do 45 posto vrsta vina na svijetu potječe iz zemalja

Europske unije koja u svjetskoj proizvodnji, ali i potrošnji sudjeluje sa čak 60 posto. Europska je unija najveći izvoznik vina, ali istovremeno i najveći uvoznik. U Uniji je registrirano više od 1,5 milijuna proizvođača vina od kojih 40 posto proizvodi stolna, a 60 posto kvalitetna vina. Cijeli sektor vinarstva zapošljava 1,5 milijuna ljudi.

Iako se radi o impresivnim podacima, vinarstvo se u

Europskoj uniji nalazi pred prvom većom krizom. Razlog tomu je konstantan pad potrošnje, odnosno konzumacije vina uz istovremeni rast proizvodnje vina u konkurentnoj Južnoj Africi i Čileu. Unija polako ostaje bez velikog tržišta vina, a procjene pokazuju kako bi uskoro uvoz mogao prerasti izvoz.

Europska je komisija iz tog razloga prošlog mjeseca

predstavila prijedlog reforme u području vinarstva Europske unije s ciljem jačanja tržišne konkurentnosti uz pojednostavljenje propisa za proizvođače. Te bi mjere trebale vratiti poljuljanu ravnotežu ponude i potražnje na europskom tržištu vina. Istovremeno, reformom se žele zadržati i dodatno osnažiti visoki standardi zaštite okoliša.

Proračun za proizvodnju vina, prema prijedlogu Komisije,

ostao bi na istoj razini, no preraspodjela sredstava bi cijeli sustav učinila učinkovitijim. Umjesto pomoći koju su proizvođači do sada dobivali u slučajevima kriza, sredstva bi se preusmjeravala na konkretne mjere poput jednokratne pomoći u pokretanju proizvodnje ili u poljoprivredno-ekološke programe.

Donošenje reforme očekuje se u siječnju 2007. godine, nakon

dodatnih konzultacija Europske komisije s ostalim relevantnim institucijama Europske unije.

129

Što je "terroir"?! http://www.seljaci.org/savjetnik/vinogradarstvo/page_7.html

Gledajući svoj omiljeni film "Dobra godina" naišao sam na

vinarski zraz "terroir". Prvo sam mislio da se radi o sorti vinove loze, međutim, guglanjem sam doznao da je to ipak vinarska filozofija. Riječ terroir uzeta je iz francuskog jezika i za sada se u hrvatskom ne nalazi adekvatan i dostojan prijevod. Sam pojam terroira kompleksna je konstrukcija poimanja vina kao proizvoda majke prirode i njenih utjecaja. Terroir u jednoj točci sažima sve utjecaje različitih vrsta tla, nadmorske visine, položaja prema suncu i nagiba vinograda. Također, terroir uzima u obzir i visine temperatura, ekstreme i prosjeke, količinu padalina, brzine i smjerove vjetra, ukupan broj sunčanih sati, učestalost magle. Terroir pretpostavlja smanjen utjecaj čovjeka kao stvaratelja vina, pa se tako Francuzi skromnije obraćaju vinaru zovući ga vigneron, u prijevodu uzgojivač grožđa. Filozofija terroira najčvršće je, u filozofiji proizvodnje vina, ukorijenjena u francuskoj pokrajini Burgundiji, gdje jedan vinar od jedne sorte grožđa, uzgojene i pretvorene u vino na isti način, kao završni proizvod dobije dva potpuno različita vina.

VELIČINA FLAŠE Veličina flaše: Champagne Mni flaša (1/4) 18,75 cl Polovina flaše (1/2) 37,5 cl Normalna flaša 75 cl Magnum 1,5 lit (2 boce od 75 cl) Jeroboam 3 lit (4 boce) Rehoboam 4,5 lit (6 boca) Methuselah 6 lit (8 boca) Salmanazar 9 lit (12 boca) Balthazar 12 lit (16 boca) Nebuchandnezzar 15 lit (20 boca)

Ove veličine dobro je poznavati kod pračunavanja i kupovine vina.

130

Dugovečnost u čaši vina http://www.politika.rs/rubrike/zivot-i-stil/Nauka/Dugovechnost-u-chashi-vina.lt.html

S jednom dnevno, uglavnom crnog, životni vek se produži za pet godina

U vinu nije samo istina nego i zdravlje, mogli bismo da dopunimo staru latinsku izreku.

Pola čaše vina dnevno može da da produži životni vek za, čak, pet godina, pokazalo je najnovije istraživanje. Ukoliko, pak, pijete pivo, mogli biste da poživite upola kraće – dve i po godine više.

I do sada se znalo da alkohol blagotvorno utiče na kardiovaskularni sistem, ali su tek nedavno naučnici dokazali da je crno vino kudikamo bolje od ostalih alkoholnih pića, čak dvostruko bolje od piva.

Holandski istraživači su proučavali 1.373 muškarca pune četiri decenije i pratili njihove prehrambene navike i sklonost ka piću. Ispitivani koji su dnevno u organizam unosili 20 grama alkohola – što je jednako decilitru vina – svom očekivanom životnom veku do 50 godine života dodali su dve i po godine, za razliku od onih koji, uopšte, nisu pili. Rezultati su objavljeni u časopisu „Džornal od epedijmiolodži end komjuniti helt”.

Ispijanje alkoholnih pića u malim količinama povezano je sa smanjenjem stope smrtnosti i oboljenja od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Odranije se znalo da je umereno pijenje u sprezi s manjom verovatnoćom obolevanja od srčanih bolesti, verovatno zbog povećanja takozvanog dobrog holesterola i smanjenja zgrušavanja trombocita, a to umanjuje izglede za nastajanje ugrušaka u krvi. Ali, ovo je prvo izučavanje koje pokazuje da je jedna vrsta alkohola u prednosti u odnosu na drugu. U 70 odsto slučajeva rezultati se tiču crnog vina, što nagovešćuje da bi se blagotvorni učinak na srce i arterije i vene mogao pripisati sastojku polifenolu, no ni drugi se ne mogu zanemariti.

Praćene su navike muškaraca rođenih od 1900. do 1920. i od 1960. do 2000. godine, koji su za četiri decenije nekoliko puta pregledani.

131

Vinsko računalo - učinkovito pomagalo http://vinarija.com/male-tajne/kako-rade-znalci/196-vinsko-

racunalo-ucinkovito-pomagalo.html

U vinskom svijetu se pojavio novi proizvod koji bi trebao

omogućiti jednostavniji rad malim proizvođačima vina. "Vinsko računalo" bi trebalo služiti svima onima koji se

bave proizvodnjom vina, a koji bi isto tako htjeli što točnije doći do podataka vezanih za proizvodnju i čuvanje kvalitetnog vina.

Svi podatci i proračuni napisani na proizvodu su izvedeni iz već znanih formulacija za izračune pojedinih vrijednosti kojima se vinari koriste, ali nigdje ne na ovakav jednostavan način i prikaz.

Prvo, uz pomoć "VR"-a može se na brz način vidjeti koliko

bi mošt izmjeren sa moštomjerom ili refraktometrom mogao dati alkohola u vinu, te ako to nije dovoljno do željene količine, vidimo i izračun koliko treba dodati šećera za pojačavanje tog mošta.

Drugo, izračun (u sredini-plavi dio) je pokatazelj koliko

ima ostatka šećera u vinu (g/lit), ako izmjerimo i očitamo neku vrijednost (Brix-a) na refraktometru.

Treće, polja u žutom dijelu odnose se na izračun koliko bi

trebalo dodati sumpora u obliku vinobrana (g/100lit), ili sumporaste kiseline (ml/100lit), kako bi održali potrebnu dozu zaštite u vinu, a da ne bude previše ili premalo.

Četvrto, crveno polje opisuje izračun za grožđa iz

sunčanijih klima kao što su Istočna Hrvatska i Primorje, te da se uoči razlika u alkoholu u odnosu na grožđa iz sjevernijih dijelova Hrvatske.

Peto, je opis postupka proizvodnje kvalitetnog stolnog

vina.

132

Vinsko računalo - pojašnjenje Cilj projekta "Vinsko računalo", kako navodi njegov autor,

Jovica Nikšić, je: da vinari dobiju povoljno ovo novo pomagalo da se uvidi potreba za "uzgojem" većeg prirodnog sladora da se uoči potreba za čuvanjem vina sumporenjem da se objasni postupak dobivanja bar dobrog stolnog vina da ne ostavljaju "preslatka" vina da ne pojačavaju vina napamet, ako već moraju... da se uoči razlika u sladoru grožđa iz raznih podneblja Jovica Nikšić - autor "Vinskog računala" Godine 2006, završio tečaj za Voditelja Podruma u Zelini u

vođenju mr.sc. Ivane Alpeze dipl. ing. zajedno sa kolegama iz Udruge “BRENTA“ iz Ivanić Grada, a čiji je i član. Učlanjen i u Udruge Vinogradara i Vinara "GROZD" iz Štefanja i "ČAZMA" iz Čazme.

Više godina radi samostalno i u tuđim podrumima, pomažući i

pokazujući kako doći do kvalitetnog stolnog vina, ali uz upotrebu svih suvremenih metoda i primjena enoloških sredstava, a sa kojima se isti ljudi nisu još susretali. Za proizvedena vina (2004-2009) osvojio je više nagrada (srebrenih medalja) na izložbama vina u Ivanić Gradu, Kutini i Virju.

Gosp Nikšić, kao jedan od motiva za izradu "Vinskog

računala, navodi sljedeće: "Vjerojatno zbog moje profesije, elektroničara i preciznosti tog posla, stalno težim i u vinarstvu do točnosti u svim dijelovima proizvodnje pa sam stoga i došao na ideju da ljudima, vinarima, što točnije , a istodobno na lak način prezentiram formule i izračune koji su prijeko neophodni da bi na kraju dobili zdravo vino.

133

Najzdravije vino na svijetu

http://www.batmanrw.bloger.hr/post/najzdravije-vino-na-

svijetu/1180860.aspx / ponedjeljak, siječanj 12, 2009 Večernji list

Najzdravije vino na svijetu čisti arterije ! Ovih je dana počela prodaja najzdravijeg vina na svijetu koje bi trebalo doprinijeti nestajanju masnoće koja se stvara u arterijama i smanjivanju rizika od srčanog udara. Izumitelj ljekovitog pića, australski liječnik Philip Norrie (takozvani "vinski doktor"), u vinu je povećao dozu resveratrola, moćnog antioksidansa iz grožđa. "Najzdravije vino" dostupno je u crnoj i bijeloj varijanti, odnosno u sortama chardonnay i shiraz. - Pozitivni učinci umjerenog konzumiranja vina već su odavno dokazani tako da će pojačavanje njegovih blagotovornih osobina razveseliti mnoge ljubitelje tog pića - rekao je Norrie. No, poznati je liječnik također naglasio kako se vino ne smije koristiti kao tonik ili sirup te se i dalje mora umjereno konzumirati. - Natjerati ljude da prestanu pušiti i prekomjerno jesti gotovo je nemoguće, ali uvjeriti ih da piju do dvije čaše vina dnevno vrlo je ostvariv cilj - napomenuo je Norrie.

Vino za pse zvor: Bark Vineyards Preporučeno i od strane veterinara.

Mnogi svoje četveronožne ljubimce tretiraju kraljevski, a da tako i ostane pobrinuo se Bark Vineyards proizvevši vino za pse.

Vino je namijenjeno psima sa stilom i suprotno eventualnoj bojazni ne sadrži alkohol. Zato slijedeći put kada ćete slaviti neki veliki događaj, bio bi red da počastite i svog psa.

134

Audio pjesme o vinu http://www.mam-vin.com/pjesme-o-vinu.html

Mirko Foder ljubav sjevera i juga 4 Asa vino na usnama Neno Belan vino noći Bijelo Dugme loše vino Zdravko Čolić loše vino Dalibor Brun nisi ti više crno vino Dalibor Brun što si mi sinoć u kavu stavila Davor borno dajte mi vino Davor Radolfi vino me je opilo Dobre Vibracije kopa cura vinograd Oliver dragojević ljubav je tvoja kao vino Drvenjaki crno vino, plava žena Duško Kuliš crno vino Duško Kuliš crno vino mix Duško Kuliš rujno vino Duško Lokin opijaš me kao vino Ex Panonia prigorsko vino Gazde nek me tješi vino Gitano vino i žene Željko Golik crno vino i crna kosa Mladen Grdović crno vino Mladen Grdović kada se ljubav u vino pretvori Mladen Grdović ka vino si Himzo Polovina vino piju age sarajlije Halid Muslimović sad mi vino dušu grije Halid Muslimović tvoje ime kao vino Jasmin Stavors hej da si vino Jasna Zlokić crno vino, crne oči Vrući Kaj rujno vino i gitare Vrući kaj vino pijem Klapa Laut kad bi more bilo vino Klapa Ragusa in vino veritas Maja Blagdan vino i gitare

135

Marijan Ban loše vino Massimo loše vino Mate Bulić vino i rakija Matko Jelavić noćas ću rujno vino piti Minea valja vino Miroslav Ilić tvoje ime kao vino Mladen Burnać jabuke i vino Paganini Band ja sam život kao vino trošio Zlatko Pejaković rujno vino Plava Noć vino i pjesma Vladimir Škarec pjesma, vino, žene Slavonske Lole vino daj Stare žice posavino moja Tamburaši podravino sve bih dao Twist zbog tebe me vino nevoli Zabranjeno voće opijaš ko vino Zana jabuke i vino Zec i Ravnica stani zoro jošse vino toči Dragana Mirković obraše se vinogradi Ojdanić Andrija kopa cura vinograd

http://www.liveskipper.com/forums/viewtopic.php?p=154608&sid=a6fcae82ef9106a59a92b00e13ec9ff0

136

Đački rastanak http://www.yurope.com/people/nena/Stihovi/Branko_Radicevic/Djacki_rastanak.html

........................................... Vinogradi, zbogom umiljati, Zbogom grožđe, - neću te ja brati! Ao, berbo, tebe zalim kletu! Ta šta lepše od tebe na svetu? Ko tebeka nikad ne video, Šta je jošte sirotan video? Ao, braco, amo u to doba, Dođi, vidi, čuj, pa hajd' u groba! Zora zori, sve poustajalo, Pa s' uz brdo veselo nagnalo; Svirac svira, puške popucuju, Mome poju, momci podvikuju - Jošte malo - eto vinograda. Gledaj sada ubavoga rada: Beri, nosi, čas dole čas gore; Momci klikću, a pesme se ore: "Živo, živo!" jedan drugog kori; Živo s' radi, al' niko s'ne mori. Gledni samo, posle uje svake, Gledni, brate, one noge lake! Ta tek što se svirac čuje Već u kolu s' podskakuje. Kolo, kolo, svirac svira, Noga zemlju ne dodira; "Sitno, brate, ijujuju!" Momci čili podvikuju; "Svirac svira, ne da mira, A još više devojčice, Njine oči i nožice! Dede, brate, ijujuj, De, poskoči, ne luduj!

http://www.putvinasrbije.rs/vesti/

karlovacka-berba-grozda-od-22-do-

25-septembra-2011-godine/

137

Ko bi jako momak bio, Pa se ne bi pomamio! Ao, sele bosonoga, Zla ti maja do zla Boga - Ne dala ti čarapica, Ni laganih papučica, Da učiniš klepa klapa - Za tobome, dušo, skapa'! Oho, sele vita stasa, Drž' se braci oko pasa! Kolovađa kolo vija, Kolo leti, znoj probija - Al' u tvoji' nedri tude Okle snega do dve grude? Čudo, sele, divno čudo, Ala bih se mlađan grud'o!"... ......................

Kolo, kolo, naša dika, Puška puca, cika, cika, Pa sve tako, pucaj, beri, Pevaj, igraj, do večeri. A kad sunce veče seda, Besna momčad još se ne da; Ide kući, podvikuje, Puni puške, popucuje, Svirac svira, moma poje: "Kolovođo, zlato moje!"... Pa u krčmu, te do zore, Kolo igra, pesme s' ore; A u zoru s' zajuhuce, Udri opet ka' i juce.

Zbogom pesme, zbogom kolo, Zbogom momci naokolo, Zbogom kito moma mladi', Zbogom grozdje, zbogom vinogradi!

138

ПОХВАЛА ВИНУ (Веселин Гајдашевић)

Не иде без тебе,

колико да хоћу, пропада ми свако охрабрење наде, зато свако Хвала чудотворном воћу, по имену грожђе, нама што те даде.

Не иде без тебе,

ни на једном плану, чега ми се разум или срце маши, и једино онда свет ми је на длану када се пенушаш ти у мојој чаши.

Не иде без тебе, чега да се латим, и на сваком пољу намучим се врло,

било да се смејем, сањарим ил' патим, крене ми тек тобом кад наквасим грло.

Не иде без тебе,

ништа мени глатко, и све у дилеми углавном ми запне, па добро ми дођеш опоро ил' слатко, јер чудесна снага мишице ми напне.

Не иде без тебе,

ни љубав што цвета у лепоти свога пламена и жара, од искона чиста ко икона света,

умивена дахом топлину што шара.

139

Не иде без тебе,

у страсти кад горим, то ти могу рећи искрено к'о брату, и тешко без тебе за ваздух се борим,

кад усне њежне осетим на врату.

Не иде без тебе, кад нога ми крочи низ стазу живота, на мене што чека

и како да песма љубавна се срочи, док ти не потечеш ко румена река.

Не иде без тебе, ни сузе кад лијем што блистају, некад ко бисерје крупно,

зато си ми лепо самo када те пијем, а још много слађе кад то чиним групно

Не иде без тебе,

музика што пали кад изворним ехом огласи се фрула,

јер тебе кад нема и душа ми жали

и нада је свака као лађа трула.

Не иде без тебе,

нити свирка трубе што лимени шапат ка души ми шаље,

и зоре што свићу без тебе су грубе,

а тебе да није биле би и даље.

140

Не иде без тебе,

јер тело је моје изгубљена тачка на земаљској мапи,

око које сенке досаде се роје,

док не чујем жубор првих твојих капи.

Не иде без тебе,

ни сунце у зене мирисима својим пролеће кад почне,

јер и нема лепшег ужитка за мене,

од тебе што нудиш гутљаје ми сочне.

Не иде без тебе,

тај живот што бјежи и којему као ништа није важно,

јер само у теби сва истина лежи

и тебе да нема било би све лажно.

Не иде без тебе,

а шта би и било са нама да ниси поносно потекло,

зато блистај вечно пиће моје мило,

искрена те срца љубим у порекло.

Не иде без тебе,

то судбина лаже, у жељи да срце неким страхом зебе,

и молим те, ко још може да ми каже,

да неко у чаши лепши је од тебе

http://www.podrum.org/

articles.php?article_id=9

141

142

Violette hvala što si nam se pridružila.