Manifest komunističke partije - glagoljica

7/25/2019 Manifest komunistike partije - glagoljica

1/26

Karl M arx

Friedrich ngels

Manifest Komunistike partije

Prijevod Moa Pijade

Lepoglava 1933.

Redakcija prijevoda Boris Buden

London/Zagreb 1998.

Bauk krui Evropom -bauk komunizma.

Sve sile stare Evrope ujedinile su se u svetu hajku protiv ovogbauka, rimski papa i ruski car, Metternich i Guizot, francuski

radikali i njemaki policajci.

Gdje je ona opozicijska stranka koju njeni protivnici na vlastinisu ozloglasili kao komunistiku?Gdje je ona opoziciona partijakoja nije naprednijim opozicionarima kao i svojim reakcionarnimprotivnicima uzvratila prijekor koji ih je imao igosati kaokomuniste?Dvije stvari proizlaze iz ove injenice.

1.Sve evropske sile vepriznaju komunizam kao silu.

2.Krajnje je vrijeme da komunisti pred cijelim svijetom otvoreno

izloe svoje nazore,svoje ciljeve,svoja stremljenja i takobajci o bauku komunizma suprotstave manifest same partije.

U tu svrhu sastali su se u Londonu komunistinajrazliitijih nacionalnosti i sastavili sljedeimanifest koji se objavljuje na engleskom,francuskom,njemakom,talijanskom,flamanskom i danskom jeziku.


2/26

I

Bur uji i proleteri

Povijest svih dosadanjih drutava je povijest klasnihborbi.

Slobodnjak i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, cehovskimajstor i egrte, ukratko, tlaitelj i potkaeni stajali sujedan prema drugom u stalnoj suprotstavljenosti, vodilineprestanu,sad prikrivenu,sad otvorenu borbu koja je svaki putaskonala revolucionarnom preobrazbom cijelog drutva ili pakzajednikom propau sukobljenih klasa.

U ranijim epohama povijesti nalazimo gotovo posvuda potpunu

ralanjenost drutva na razliite stale

e

, mnogostrukostupnjevanje drutvenih poloaja. U starom Rimu imamo

patricije, vitezove, plebejce, robove; u srednjem vijekufeudalne gospodare,vazale,cehovske majstore,egrte,kmetove,a k tomu jo u gotovo svakoj od tih klasa iznova posebnastupnjevanja.

Moderno buroasko drutvo, proizalo iz propasti feudalnoga,nije ukinulo klasne suprotnosti. Ono je tek postavilo nove klase,nove uvjete potlaivanja,nove oblike borbe na mjesto starih.

Naa epoha, epoha buroazije, odlikuje se ipak timeto jepojednostavila klasne suprotnosti. Cijelo drutvo cijepa sesve vie i vie u dva velika neprijateljska tabora, na dvijevelike,meusobno izravno suprotstavljene klase: buroaziju iproletarijat.

Iz kmetova srednjeg vijeka proizali su slobodni graaniprvih gradova: iz tog slobodnog graanstva razvili su seprvi elementi buroazije.

Otkria Amerike i plovnog puta oko Afrike stvorili su nadolazeojburoaziji novi teren. Istono indijsko i kinesko trite,

kolonizacija Amerike, razmjena s kolonijama, umnoavanjerazmjenskih sredstava i roba openito omoguili su trgovini,moreplovstvu i industriji dotad nevien polet, a time i naglirazvoj revolucionarnog elementa u raspadajuem feudalnomdrutvu.

Dotadanji feudalni, odnosno cehovski nain funkcioniranjaindustrije nije vie dostajao za zadovoljenje potreba koje sunarastale s novim tritima. Na njegovo mjesto stupila jemanufaktura. Cehovske majstore potisnuo je industrijski srednjistale;podjela rada izmeu razliitih korporacija iezla jepred podjelom rada u svakoj pojedinoj radionici.


3/26

Ali trita su sve vie rasla, sve vie rasle su potrebe. Nimanufaktura vie nije bila dostatna. Tada su para i strojevirevolucionirali industrijsku proizvodnju. Na mjesto manufakturestupila je moderna krupna industrija, na mjesto industrijskogsrednjeg stalea stupili su industrijski milijuneri,efovi

itavih industrijskih vojski,moderni buruji.Krupna industrija proizvela je svjetsko trite koje je bilopripremljeno otkriem Amerike. Svjetsko trite omoguilo jeneizmjeran razvoj trgovine, moreplovstva, kopnene komunikacije.Ovaj je razvoj opet povratno djelovao na irenje industrije;uistoj mjeri u kojoj su se irile industrija, trgovina,moreplovstvo, eljeznice, razvijala se buroazija,uveavajui svoje kapitale i potiskujui u pozadinu sve klasenaslijeene od srednjeg vijeka.

Vidimo dakle kako je moderna buroazija sama proizvod dugograzvojnog hoda,niza prevrata u nainu proizvodnje i prometa.

Svaki od tih stupnjeva u razvoju buroazije pratio jeodgovarajui politiki napredak. Buroazija je bila potlaenistale pod vladavinom feudalnih gospodara, naoruana isamoupravna asocijacija u komuni, ovdje neovisna gradskarepublika, ondje trei oporezovani stale monarhije, potom, uvrijeme manufakture, protutea plemstvu u stalekoj ili

apsolutnoj monarhiji i glavni temelj velikih monarhija openito,dok napokon, s nastankom krupne industrije i svjetskog trita,nije izborila sebi u modernoj predstavnikoj dravi iskljuivupolitiku vladavinu. Moderna dravna vlast samo je odborkoji upravlja zajednikim poslovima cijele buroaske klase.

Buroazija je u povijesti odigrala krajnje revolucionarnuulogu.

Gdje god je dola na vlast, buroazija je razorila svefeudalne, patrijarhalne i idiline odnose. Ona je nemilosrdnopokidala raznolike feudalne spone koje su ovjeka vezivale zanjegova prirodnog pretpostavljenog ne ostavljajui izmeuovjeka i ovjeka nikakve druge spone osim golog interesa, osim

bezosjeajnog "plaanja u gotovini". Ona je u ledenoj vodiegoistine raunice utopila svete drhtaje pobonog zanosa,vitekog oduevljenja,malograanske sentimentalnosti. Ona jeosobno dostojanstvo rastvorila u razmjenskoj vrijednosti i namjesto bezbrojnih poveljama priznatih i valjano steenihsloboda postavila jednu slobodu, slobodu nesavjesnog

trgovanja. Jednom rijeju, na mjesto izrabljivanja,


4/26

prikrivenog religijskim i politikim iluzijama,ona je postavilaotvoreno,bestidno,izravno,surovo izrabljivanje.

Buroazija je sa svih dotad potovanja dostojnihdjelatnosti na koje se gledalo s pobonim strahom skinula

privid svetosti. Ona je lijenika, pravnika,sveenika, pjesnika,ovjeka znanosti pretvorila u svoje plaene najamne radnike.Buroazija je s obiteljskog odnosa strgla njegov dirljivosentimentalni pokrov i svela ga naisto novani odnos.

Buroazija je razotkrila kako je brutalno pokazivanje snagezbog koje se reakcija toliko divila srednjem vijeku nalaziloodgovarajuu dopunu u najmlitavijem ljenarenju. Tek je onadokazala to je djelatnost ovjeka u stanju uiniti. Ona jestvorila sasvim drugaija uda nego to su egipatske

piramide, rimski vodovodi i gotske katedrale, ona je izvelasasvim drugaije pohode nego to su bile seobe naroda i kriarskiratovi.

Buroazija ne moe postojati a da neprestano ne revolucionirainstrumente proizvodnje, dakle proizvodne odnose, pa dakle icjelokupne drutvene odnose. Svim ranijim industrijskim klasama,naprotiv,uvjet opstanka bilo je nepromijenjeno zadravanjestarog naina proizvodnje. Stalno revolucioniranjeproizvodnje, neprekidno potresanje svih drutvenih stanja,vjena nesigurnost i kretanje izdvajaju i odlikuju buroasku

epohu od svih ranijih. U njoj se rastvaraju svi vrsti,zahrali odnosi zajedno sa starinskim predodbama i nazorima

koji ih prate, dok svi novostvoreni zastarijevaju i prije noto stignu okotati. Sve to je vrsto i postojano pretvarase u dim, sveto je sveto biva oskrnavljeno i ljudi sunaposljetku prisiljeni da na svoj ivotni poloaj i na svojemeusobne odnose pogledaju trezvenim oima.

Potreba za sve proirenijim tritima na kojima e prodavatisvoje proizvode tjera buroaziju preko cijele zemljine kugle.Posvuda se ona mora ugnijezditi, posvuda naseliti, posvuda

uspostaviti svoje veze.Buroazija je eksploatacijom svjetskog trita dalakozmopolitski oblik proizvodnji i potronji svih zemalja. Naveliku alost reakcionara ona je izmakla nacionalno tlo ispodnogu industrije. Unitene su prastare nacionalne industrije isvakim se danom i dalje unitavaju. Potiskuju ih noveindustrije ije uvoenje je pitanje opstanka za svecivilizirane nacije, industrije koje vie ne prerauju domaesirovine, nego sirovine koje dolaze iz najudaljenijih zona iiji se proizvodi ne troe samo u zemlji, nego istodobno u svim

dijelovima svijeta. Na mjesto starih potreba,zadovoljavanihdomaim proizvodima, stupaju nove koje za svoje zadovoljenje


5/26

trae proizvode najudaljenijih zemalja i klimatskihpodruja. Na mjesto stare lokalne i nacionalne samodovoljnosti iodvojenosti stupa svestrani promet, svestrana uzajamnaovisnost nacija. I to kako u materijalnoj, tako i u duhovnojproizvodnji. Duhovni proizvodi pojedinih nacija postaju ope

dobro. Nacionalna jednostranost i ogranienost sve su manjemogui i iz mnogih nacionalnih i lokalnih knjievnosti stvara sesvjetska knjievnost.

Brzim poboljanjem svih instrumenata proizvodnje, beskrajnoolakanim komunikacijama uvlai buroazija sve, pa inajbarbarskije nacije u civilizaciju. Niske cijene njenih robateko su topnitvo kojim ona rui sve kineske zidove i kojim onaprisiljava na kapitulaciju i najtvrdokorniju mrnju barbaraprema strancima. Ona prisiljava sve nacije da prisvoje buroaskinain proizvodnje ukoliko neele propasti;ona ih prisiljava da kod

sebe samih uvedu takozvanu civilizaciju, tj.

, da postanuburuji. Jednom rijeju,ona stvara svoj svijet prema svojoj

vlastitoj slici.

Buroazija je selo podinila vladavini grada. Stvorila jeogromne gradove,silno je uveala broj gradskog stanovnitva uodnosu prema seoskom i tako znatan dio stanovnitva otelaidiotizmu seoskog ivota. Kao to je selo uinila ovisnim ogradu,tako je barbarske i polubarbarske zemlje uinila ovisnim ociviliziranim zemljama, seljake narode o buroaskim, Istok oZapadu.

Buroazija sve vie ukida rasutost sredstava zaproizvodnju, posjeda i stanovnitva. Ona je nagomilalastanovnitvo, centralizirala sredstva za proizvodnju ikoncentrirala vlasnitvo u malo ruku. Nuna posljedica toga

bila je politika centralizacija. Neovisne,tek savezom povezaneprovincije s razliitim interesima,zakonima,vladama i carinamanatisnute su u jednu naciju,jednu vladu,jedan zakon, jedannacionalni klasni interes,jednu carinsku granicu.

Buroazija je u svojoj jedva stogodinjoj klasnojvladavini stvorila masovnije i kolosalnije proizvodne snage

nego sve prole generacije zajedno. Podjarmljivanje prirodnihsila, mainerija, primjena kemije u industriji i zemljoradnji,parobrodarstvo,eljeznice, elektrini telegrafi, privoenjepoljoprivredi itavih dijelova svijeta,pretvaranje rijeka uplovne putove,itava stanovnitva koja kao da su nikla iztla - koje ranije stoljee je slutilo da su takve proizvodnesnage drijemale u krilu drutvena rada!?

Vidjeli smo dakle:sredstva za proizvodnju i promet na temelj ukojih se izgradila buroazija stvorena su u feudalnom drutvu.Na stanovitom stupnju razvitka ovih sredstva za

proizvodnju i promet, odnosi u kojima je feudalno drutvoproizvodilo i razmjenjivalo, feudalna organizacija


6/26

zemljoradnje i manufakture, jednom rijeju, feudalni odnosivlasnitva nisu vie odgovarali ve razvijenim proizvodnimsnagama. Oni su koili proizvodnju umjesto da je pospjeuju.Oni su se pretvorili u njene okove. Oni su morali biti raskinuti -i bilisu raskinuti!

Na njihovo mjesto stupila je slobodna konkurencija, s njojprimjerenom drutvenom i politikom konstitucijom,s ekonomijskom ipolitikom vladavinom buroaske klase.

Pred naim oima zbiva se slian proces. Graanski odnosiproizvodnje i prometa, graanski odnosi vlasnitva, modernograansko drutvo koje je kao nekomarolijom stvorilo tako silnasredstva za proizvodnju i promet slii kakvom arobnjaku kojivie nije u stanju obuzdati podzemne sile koje je sam prizvao.Decenijima je povijest industrije i trgovine samo jopovijestpobune modernih proizvodnih snaga protiv modernih proizvodnih

odnosa, protiv odnosa vlasnitva koji su uvjet ivotaburoazije i njene vladavine. Dovoljno je navesti trgovinskekrize koje svojim periodinim ponavljanjem sve opasnije dovode upitanje egzistenciju cijelog graanskog drutva. U trgovinskimkrizama redovito se unitava veliki dio ne samo gotovih proizvodanego i ve stvorenih proizvodnih snaga. U krizama izbijadrutvena epidemija koja bi svim ranijim epohama izgledala kaokakva besmislica -epidemija prekomjerne proizvodnje. Drutvo jenajednom baeno natrag u stanje aktualnog barbarstva; glad,sveopi rat do unitenja kao da su ga odsjekli od izvorasredstava zaivot;industrija,trgovina izgledaju unitene,

a zato? Zato to posjeduje previe civilizacije, previesredstava za ivot, previe industrije, previe trgovine.Proizvodne snage koje mu stoje na raspolaganju vie ne slueunapreenju graanske civilizacije i graanskih vlasnikihodnosa; naprotiv, one su postale odve silne za te odnose, one suzakoene tim odnosima i im prevladaju tu zakoenost,dovodecijelo graansko drutvo u nered, ugroavaju egzistencijugraanskog vlasnitva. Graanski odnosi postali su preuski da

bi obuhvatili bogatstvo koje su stvorili. - ime buroazijaprevladava krize?S jedne strane,iznuenim unitavanjem maseproizvodnih snaga; s druge, osvajanjem novih trita itemeljitijim izrabljivanjem starih trita. Dakle,ime?Timeto priprema svestranije i silnije krize,a smanjuje sredstva zaspreavanje kriza.

Oruje kojim je buroazija sruila feudalizam okree se sadaprotiv same buroazije. Ali buroazija nije samo iskovala orujekoje joj donosi smrt; ona je stvorila i ljude kojie nositi tooruje -moderne radnike,proletere.

U istoj mjeri u kojoj se razvija buroazija, tj., kapital, uistoj mjeri razvija se i proletarijat, klasa modernih radnikakoji ive samo dotle dok nalaze rada i koji samo dotle nalazerada dok njihov rad uveava kapital. Ti radnici koji se moraju


7/26

prodavati po komadu jesu roba kao svaki drugi trgovinski artikl istoga u jednakoj mjeri izloeni svim sluajnostima konkurencije,svim kolebanjima trita.

Rad proletera izgubio je rasprostiranjem strojeva i podjelomrada svaki samostalni karakter,a time i svaku draza radnika.On postaje puki dodatak stroju i od njega se trai samonajjednostavniji, najjednoliniji pokret ruke kakav senajlake dade nauiti. Otuda se trokovi koje radnik uzrokujeograniavaju gotovo samo na ona ivotna sredstva koja su mupotrebna za njegovo izdravanje i za razmnoavanje njegoverase. Ali cijena neke robe, pa dakle i rada, jednaka je trokovimanjene proizvodnje. Stoga u istoj mjeri u kojoj raste odvratnostrada,pada I najamnina.tovie,u istoj mjeri u kojoj raste upotrebastrojeva i razvij a se podjela rada, raste i masa rada, bilouveanjem broja radnih sati, bilo uveanjem rada koji se

zahtijeva u odreenom vremenu,ubrzanjem hoda strojeva itd.

Moderna industrija pretvorila je malu radionicupatrijarhalnog majstora u veliku tvornicu industrijskogkapitalista. Mase radnika,satjerane u tvornicu,organizirane suvojniki. Kao prosti vojnici industrije stavljeni su podnadzor cijele hijerarhije podasnika i asnika. Oni nisu samorobovi buroaske klase, buroaske drave, njih svakoga dana isvakoga sata porobljuje stroj,nadzornik,a prije svega pojedini

buruj koji se bavi proizvodnjom. Ova despocija je utolikositniavija, mrskija, utoliko vie izaziva ogorenje ukoliko

otvorenije proglaava zaradu svojom jedinom svrhom.to manje runi rad iziskuje spretnosti i snage, tj.,to se vierazvija moderna industrija, to vie rad ena potiskuje radmukaraca. Za radniku klasu spolne i starosne razlike nemajuvie nikakvu drutvenu vanost. Postoje samo jo instrumentirada koji veprema dobi i spolu uzrokuju razliite trokove.

Kada je izrabljivanje radnika od strane tvorniara dovreno utoj mjeri da on dobije svoju nadnicu isplaenu u gotovini, nanjega se bacaju drugi dijelovi buroazije, kuevlasnik,trgovac,zelena.

Dosadanji srednji stalei, sitni industrijalci, trgovci irentijeri, zanatlije i seljaci, sve te klase srozavaju se uproletarijat, djelomice stogato njihov mali kapital nijedostatan za pogon velike industrije te podlijee konkurencijiveih kapitalista,a djelomice stogato novi naini proizvodnjeobezvrjeuju njihovo umijee. Tako se proletarijat regrutira izsvih slojeva stanovnitva.

Proletarijat prolazi kroz razliite stupnjeve razvitka.Njegova borba protiv buroazije zapoinje s njegovom

egzistencijom.


8/26

U poetku se bore pojedini radnici, potom radnici jedne tvornice,onda radnici neke grane proizvodnje u jednom mjestu protiv pojedinih

buruja koji ih izravno izrabljuju. Oni svoje napade neusmjeruju samo protiv graanskog odnosa, oni ih usmjeruju iprotiv samih instrumenata proizvodnje; oni unitavaju stranu

konkurentsku robu, razbijaju strojeve, pale tvornice; onipokuavaju povratiti izgubljeni poloaj srednjovjekovnogradnika.

Na tome stupnju radnici ine masu razasutu po cijeloj zemljii rascjepkanu konkurencijom. Masovnije zbijanje radnika jo nijeposljedica njihova vlastitog ujedinjenja, nego posljedicaujedinjenja buroazije koja, da bi postigla svoje vlastitepolitike ciljeve, mora pokrenutiitav proletarijat to je utom trenutku jou stanju uiniti. Na tom stupnju proleteri sedakle ne bore protiv svojih neprijatelja, nego protiv

neprijatelja svojih neprijatelja,protiv ostataka apsolutnemonarhije, protiv veleposjednika, protiv neindustrijskihburuja,protiv malograana. Tako je itavo povijesno kretanje

koncentrirano u rukama buroazije; svaka pobjeda koja se takopostie,pobjeda je buroazije.

S razvitkom industrije ne umnoava se meutim samoproletarijat;on se zbija u jovee mase,njegova snaga raste ion je sve vie osjea. Interesi,ivotni uvjeti unutarproletarijata samog sve se vie izjednauju,jer strojevi svevie i vie briu razlike u radu,a nadnicu gotovo posvuda obaraju

na jednako nisku razinu. Rastua konkurencija meu samomburoazijom i trgovinske krize koje otuda proizlaze ine

najamninu radnika sve ne postojanijom; sve bri razvoj ineprestano usavravanje strojevaini njihovivotni poloaju cjelini sve nesigurnijim; sukobi izmeu pojedinog radnika ipojedinog buruja sve vie poprimaju karakter sukoba izmeu dvijuklasa. Radnici zapoinju sa stvaranjem koalicija protiv

buruja; nastupaju zajedniki kako bi potvrdili svojenajamnine. Oni osnivaju sami trajna udruenja kako bi osiguralisredstva za sluaj pobune. Mjestimino borba i prerasta u bunt.

S vremena na vrijeme pobjeuju radnici, ali samo prolazno.Pravi ishod njihovih borbi nije neposredni uspjeh,nego sve veeujedinjavanje radnika. Tomu pripomae rast sredstavakomunikacije koja proizvodi krupna industrija i koja dovode umeusobnu vezu radnike s razliitih mjesta. Potrebna je meutimsamo veza pa da se mnoge lokalne borbe koje su posvuda istogakaraktera centraliziraju u jednu nacionalnu, klasnu borbu. Alisvaka klasna borba je politika borba. A ujedinjenje, za koje sugraanima srednjeg vijeka s njihovim lokalnim putovima trebalastoljea,moderni proleteri postiu saeljeznicama za nekolikogodina.


9/26

Ova organizacija proletera u klasu i time u politiku strankusvakog se trenutka iznova razbija konkurencijom meu samimradnicima. Ali ona nastaje uvijek iznova,sve snanija,vra,monija. Ona iznuuje priznanje pojedinanih interesa radnika uzakonskom obliku iskoritavajui podjele unutar buroazije

same. Tako je bilo sa zakonom o desetsatnom radnom vremenu uEngleskoj.

Sukobi meu klasama staroga drutva openito mnogostrukopospjeuju razvoj proletarijata. Buroazija se nalazi uneprestanoj borbi; najprije protiv aristokracije, potom protivdijelova same buroazije iji su interesi dospjeli uproturjeje s napretkom industrije a stalno pak protiv

buroazije svih stranih zemalja. U svim tim borbama ona jeprisiljena apelirati na proletarijat, oslanjati se na njegovupomoi tako ga uvlaiti u politiki pokret. Tako buroazija sama

opskrbljuje proletarijat svojim vlastitim elementimapolitikog i opeg obrazovanja,tj.,daje mu u ruke oruje kojee onupotrijebiti protiv nje.

Nadalje, kaoto smo vidjeli, napredak industrije bacaitavedijelove vladajue klase u proletarijat ili ih u najmanjuruku ugroava u njihovim ivotnim uvjetima. I oni donoseproletarijatu masu obrazovnih elemenata.

Naposljetku,u vremenima u kojima se klasna borba blii odluci,proces raspadanja unutar vladajue klase, unutar cijelogstarog drutva poprima tako estok,tako prodoran karakter da sejedan mali dio vladajue klase odrie nje i prikljuujerevolucionarnoj klasi,klasi koja nosi budunost u svojim rukama.I zato, kaoto je nekad jedan dio plemstva preao na stranu

buroazije,tako sada prelazi jedan dio buroazije na stranuproletarijata i to posebice jedan dio burujskih ideologa kojisu se uzdigli do teorijskog razumijevanja povijesnogkretanja u cjelini.

Od svih klasa koje danas stoje nasuprot buroaziji samo jeproletarijat zbiljski revolucionarna klasa. Ostale klaserastrojavaju se i propadaju s razvojem krupne industrije,dok je

proletarijat njen vlastiti proizvod.Srednji stalei,sitni industrijalac,sitni trgovac,obrtnik,seljak, svi se oni bore protiv buroazije kako bi osigurali odpropasti svoju egzistenciju kao srednji stale. Oni dakle nisurevolucionarni nego konzervativni. tovie, oni su reakcionarni jerpokuavaju okrenuti natrag kota povijesti. Ukoliko su pakrevolucionarni,onda su to s obzirom na svoj predstojei prijelazu proletarijat i utoliko oni ne brane svoje sadanje nego svoje

budue interese i naputaju svoje vlastito stajalite kako bizauzeli stajalite proletarijata.

Lumpenproletarijat, ta pasivna trule najdonjih slojevastaroga drutva, bite proleterskom revolucijom tu i tamo


10/26

ubaen u pokret, alie se u skladu s itavim svojim ivotnimpoloajem radije dati potkupiti za reakcionarna rovarenja.

ivotni uvjeti staroga drutva ve su uniteni u ivotnimuvjetima proletarijata. Proleter nema vlasnitva; njegovodnos prema eni i djeci nema vie nita zajedniko s buroaskimobiteljskim odnosom; moderni industrijski rad, modernopodinjavanje kapitalu, isto u Engleskoj kao u Francuskoj, uAmerici kao i u Njemakoj, skinuli su s njega svaki nacionalnikarakter. Zakoni, moral, religija, za njega su mnoge graanskepredrasude iza kojih se skrivaju jednako tako mnogi graanskiinteresi.

Sve ranije klase koje su osvojile vlast nastojale suosigurati svoj vesteeniivotni poloaj tako to suitavodrutvo podinjavale uvjetima svog naina stjecanja.Proleteri mogu osvojiti drutvene proizvodne snage samo tako daukinu svoj vlastiti dosadanji nain prisvajanja,a time i savdosadanji nain prisvajanja. Proleteri nemaju nita svojeto bi mogli osigurati, oni moraju razoriti svaku dosadanjuprivatnu sigurnost i privatna osiguranja.

Svi dosadanji pokreti bili su pokreti manjina ili u interesumanjina.Proleterski pokret je samostalan pokret ogromne veine u interesuogromne veine. Proletarijat, najnii sloj dananjegdrutva,ne moe se podignuti,ne moe se uspraviti,a da ne digne uzrakitavu nadgradnju slojeva koji tvore slubeno drutvo.

Borba proletarijata protiv buroazije isprva je nacionalna poobliku,premda to nije i po sadraju. Proletarijat svake zemljemora naravno najprije obraunati sa svojom vlastitom

buroazijom.

Ocrtavajui najopenitije faze razvoja proletarijatapratili smo manje ili vie prikriveni graanski rat unutarpostojeeg drutva sve do toke u kojoj on izbija u otvorenurevoluciju i proletarijat nasilnim ruenjem buroazije polaetemelj e svoje vladavine.

Svako dosadanje drutvo poivalo je kao to smo vidjelina suprotnosti tlaiteljskih i potlaenih klasa. Meutim,da bineka klasa mogla biti tlaena,moraju joj biti osigurani uvjetiunutar kojih moe barem ivotariti svoju ropsku egzistenciju.Srednjovjekovni kmet podigao se u kmetstvu dolana komune kaotose sitni graanin pod jarmom feudalnog apsolutizma podigao do

buruja. Moderni radnik, naprotiv, umjesto da se podie snapretkom industrije, srozava se sve dublje ispod uvjetasvoje vlastite klase. Radnik postaje pauper,a pauperizam serazvija jo bre od stanovnitva i bogatstva. Time otvorenoizlazi na vidjelo da je buroazija nesposobna jodulje ostati

vladajuom klasom drutva i ivotne uvjete svoje klasenametnuti kao regulativni zakon. Ona nije sposobna vladati,jer


11/26

svojemu robu nije sposobna osigurati egzistenciju niti u njegovuropstvu i jer je prisiljena srozati ga u poloaj u kojem ona morahraniti njega umjesto da on hrani nju. Drutvo ne moe vieivjeti pod tom buroazijom,tj.,njena egzistencija nije viespojiva s drutvom.

Najbitniji uvjet za egzistenciju i vladavinu buroaskeklase jest nagomilavanje bogatstva u rukama privatnihosoba, stvaranje i uveanje kapitala. Uvjet kapitala jestnajamni rad. Najamni rad poiva iskljuivo na konkurenciji meuradnicima. Napredak industrije,iji je slijepi i neotporninositelj buroazija,postavlja na mjesto izoliranja radnikaposredstvom konkurencije njihovo revolucionarno ujedinjavanjeposredstvom asocijacije. Tako razvoj krupne industrije izvlaiispod nogu buroazije sam temelj na kojem ona proizvodi iprisvaja proizvode. Ona proizvodi prije svega svog vlastitoggrobara. Njena propast i pobjeda proletarijata jednako suneizbjeni.

II

Proleteri i komunisti

U kakvom odnosu stoje komunisti prema proleterima uope?

Komunisti nisu neka posebna stranka nasuprot drugim radnikim

strankama.Oni nemaju nikakve interese odvojene od interesa itavogproletarijata.

Oni ne postavljaju nikakva posebna naela u skladu s kojima bihtjeli oblikovati proleterski pokret.

Komunisti se razlikuju od ostalih proleterskih stranaka samo utome to,s jedne strane,u razliitim nacionalnim borbama proleteraistiu i zastupaju zajednike,od nacionalnosti neovisne intereseproletarijata kao cjeline, dok s druge strane, na razliitimstupnjevima razvoj a kroz koji prolazi borba izmeu

proletarijata i buroazije stalno zastupaju interesecjelokupnog pokreta.

Komunisti su dakle u praktikom smislu onaj dio radnikih stranakasvih zemalja koji je najodluniji i koji stalno tjera dalje;teorijski, u odnosu na ostalu masu proletarijata njihova jeprednost u tome da oni imaju uvid u uvjete, razvoj i operezultate proleterskog pokreta.

Neposredni cilj komunista isti je kao i svih ostalihproleterskih stranaka: formiranje proletarijata u klasu,

ruenje buroaske vladavine, osvajanje politike moi odstrane proletarijata.


12/26

Teorijske postavke komunista nipoto ne poivaju na idejama,naelima koje je izmislio ili otkrio ovaj ili onaj popravljasvijeta.

One su samo opi izraz stvarnih odnosa postojee klasne borbe,povijesnog kretanja koje se odvija pred naim oima. Ukidanjedosadanjih odnosa vlasnitva nije neto to posebnoodlikuje komunizam.

Svi odnosi vlasnitva bili su podloni neprestanom povijesnomsmjenjivanju,neprestanoj povijesnoj promjeni.

Francuska revolucija na primjer ukinula je feudalno vlasnitvou korist graanskoga.

Onoto odlikuje komuniste nije ukidanje vlasnitva kao takvog,nego ukidanje graanskog vlasnitva. Ali moderno graanskoprivatno vlasnitvo posljednji je i naj savreniji izraz

proizvodnje i prisvajanja proizvoda koji poiva na klasnimsuprotnostima,na izrabljivanju jednih posredstvom drugih.

U tom smislu komunisti mogu svoju teoriju saeti u jednom izrazu:ukidanje privatnog vlasnitva.

Nama komunistima se predbacivalo da hoemo ukinuti osobno,vlastitim radom steeno vlasnitvo; vlasnitvo koje tvoritemelj svake osobne slobode,djelatnosti i samostalnosti.

Radom dobiveno,steeno,osobno zaraeno vlasnitvo!Govoriteli o malograanskom, sitnoseljakom vlasnitvu koje jeprethodilo graanskom vlasnitvu? Mi ga ne moramo ukidati,razvoj industrije vega je ukinuo i svakog dana ga ukida.

Ili pak govorite o modernom graanskom privatnom vlasnitvu?

A da li najamni rad,rad proletera,stvara njemu neko vlasnitvo?Nipoto. On stvara kapital, tj., vlasnitvo koje iskoritavanajamni rad i koje se moe uveavati samo pod uvjetom da raa novinajamni rad kako bi ga opet iznova iskoritavalo. Vlasnitvo seu svom dananjem obliku kree u suprotnosti kapitala i najamnograda. Promotrimo obje strane te suprotnosti.

Biti kapitalist ne znai samo zauzimati neki isto osobni,negodrutveni poloaj u proizvodnji.Kapital je zajedniki proizvod i moe se pokrenuti samo zajednikomdjelatnou mnogih lanova,u krajnjoj instancijiak samozajednikom djelatnou svihlanova drutva.

Kapital dakle nije nikakva osobna,nego drutvena mo.

Kada se dakle kapital pretvara u zajedniko, svimlanovimadrutva pripadajue vlasnitvo,onda se time ne pretvara osobnovlasnitvo u drutveno. Mijenja se samo drutveni karaktervlasnitva. Ono gubi svoj klasni karakter.

Okrenimo se najamnom radu.


13/26

Prosjena cijena najamnog rada je minimum radne najamnine, tj.sumaivotnih sredstava nunih da se radnik odri uivotu. Onodakle to najamni radnik prisvaja sebi svojom djelatnoudostaje samo za reprodukciju njegova gola ivota. Mi nemamonamjeru ukinuti ovo osobno prisvajanje proizvoda rada u svrhu

reprodukcije neposrednogivota,jer je rijeo prisvajanju koje neostavlja nikakav isti prihod iz kojega bi proizala vlastnad tuim radom. Mi elimo samo ukinuti bijedni karakter ovogaprisvajanja u kojem radnikivi samo zato da bi uveao kapital isamo tako dugo dok to zahtijeva interes vladajue klase.

U graanskom drutvu ivi rad je samo sredstvo za uveanjenagomilanog rada. U komunistikom drutvu nagomilani rad je samosredstvo za proirenje,obogaenje i pospjeenjeivotnog procesaradnika.

U graanskom drutvu vlada dakle prolost nad sadanjou,

u komunistikom sadanjost nad prolou. U graanskom drutvukapital je samo stalan i osoban dok je djelatni individuumnesamostalan i bez osobnosti.

I ukidanje ovog odnosa naziva buroazija ukidanjem osobnosti islobode!S pravom. Rijeje odista o ukidanju buroaske osobnosti,

buroaske samostalnosti i buroaske slobode.

Pod slobodom se unutar sadanjeg graanskog odnosaproizvodnje razumije slobodna trgovina, slobodna kupnja iprodaja.

Ako meutim padne trgovanje,pada i slobodno trgovanje. Sve teprie o slobodnom trgovanju kao i sve ostale slobodarskedeklamacije nae buroazije imaju uope nekog smisla samo u odnosuna vezano trgovanje,u odnosu na porobljenog graanina srednjegvijeka, ali ne i u odnosu na komunistiko ukidanje trgovanja,

buroaskih odnosa proizvodnje i buroazije same.

Vi se uasavate nad time to mi elimo ukinuti privatnovlasnitvo. Ali u vaem postojeem drutvu privatnovlasnitvo je ukinuto za devet desetina njegovih lanova;onoi postoji upravo zato to ne postoji za tih devet desetina. Vi

nam dakle predbacujete to elimo ukinuti vlasnitvo koje kaonunu pretpostavku ima to da ogromna veina drutva neposjeduje nikakvo vlasnitvo.

Vi nam jednom rijeju predbacujete da mi hoemo ukinuti vaevlasnitvo. Tono,mi to doista ielimo.

U trenutku u kojem se rad vie ne bude mogao preobraziti u kapital,novac, zemljinu rentu, ukratko u drutvenu mo koja se moemonopolizirati,tj. u trenutku u kojem se osobno vlasnitvo vie ne

bude moglo pretvoriti u buroasko,u tom trenutku,dakle,tvrditevi,bite ukinuta i osoba.

Vi dakle priznajete da pod osobom ne razumijete nikoga drugogaosim buruja,graanskog vlasnika.


14/26

A ta osoba svakako treba biti ukinuta.

Komunizam ne oduzima nikomu mo da sebi prisvaja drutveneproizvode,on samo oduzima moda se posredstvom tog prisvajanjapodjarmljuje tui rad.

Prigovorilo se da e s ukidanjem privatnog vlasnitva prestatisvaka djelatnost i da e nastupit sveope ljenarenje.

Po tome bi graansko drutvo ve odavno moralo propasti odlijenosti; jer oni koji u njemu rade, ne stjeu nita, a oni kojistjeu, ne rade nita. Svo to prigovaranje skonava utautologiji da vie nee biti najamnog rada im vie ne budekapitala.

Svi prigovori koji se upuuju protiv komunistikog nainaprisvajanja i proizvodnje materijalnih proizvoda proireni suisto tako i na prisvajanje i proizvodnju duhovnih proizvoda. Kao

to je za buruja nestanak klasnog vlasnitva ujedno iprestanak proizvodnje, tako je za njega prestanak klasnogobrazovanja identian s nestankom obrazovanja uope.

Obrazovanost,iji gubitak on oplakuje, za ogromnu je veinupriuavanje za sluenje stroju.

Ali nemojte se svaati s nama mjerei ukidanje buroaskogvlasnitva vaim buroaskim predodbama o slobodi,obrazovanju, pravu itd. Vae ideje su i same proizvodigraanskih odnosa proizvodnje i vlasnitva,kaoto je i vaepravo samo volja vae klase uzviena do zakona,voljaiji je

sadraj dan u materijalnim uvjetimaivota vae klase.

Na interesu zasnovana predodba u kojoj vi vae odnoseproizvodnje i vlasnitva pretvarate iz povijesnih odnosa,prolaznih s razvojem proizvodnje,u vjene zakone prirode i uma,zajednika vam je sa svim propalim vladajuim klasama. Onoto podrazumijevate pod antikim vlasnitvom, ono topodrazumijevate pod feudalnim vlasnitvom,vie ne smijetepodrazumijevati pod graanskim vlasnitvom.Ukidanje obitelji!ak i krajnji radikali zgraaju se nad ovomsramotnom namjerom komunista.

Na emu poiva suvremena, graanska obitelj?Na kapitalu, naprivatnoj zaradi. U potpuno razvijenom obliku ona postoji samo za

buroaziju; ali ona nalazi svoju dopunu uinjenici da jeproleter prisilno lien svoje obitelji kao i u javnojprostituciji.

Obitelj buruja iezava naravno zajedno s padom ove njenedopune i obje nestaju s nestankom kapitala.

Predbacujete li nam daelimo ukinuti roditeljsko izrabljivanjedjece?Priznajemo taj zloin. Ali,kaete vi,da mi zamjenjujui

kuni odgoj drutvenim,ukidamo najprisnije odnose meu ljudima.


15/26

A nije li i vaodgoj odreen drutvom?Drutvenim odnosima unutarkojih vi odgajate izravnijim ili neizravnijim upletanjemdrutva posredstvom kole itd.? Nisu komunisti ti kojipronalaze utjecaj drutva na odgoj;oni samo mijenjaju njegovkarakter,oni otimaju odgoj utjecaju vladajue klase.

Graanske fraze o obitelji i odgoju,o prisnom odnosu roditeljai djece postaju tim odvratnije to je vei utjecaj krupneindustrije na obitelj proletera koja kida sve veze meu njenimlanovima,a djecu pretvara u obinu trgovaku robu i instrumenterada.

Ali vi komunisti elite uvesti zajednicu ena,vie na nas u korucijela buroazija.

Buruj vidi u svojoj eni puki instrument proizvodnje. uje dase instrumenti za proizvodnju trebaju iskoritavati zajedniki i

ne mo

e zamisliti ni

ta drugo nego da

e udes zajedni

kogiskoritavanja jednako pogoditi iene.

On ne sluti kako je rijeupravo o tome da se ukine poloaj u kojemsuene tek puki instrumenti proizvodnje.

Uostalom, nita nije smjenije od visokomoralnog uasavanjanaih buruja o navodnoj slubenoj zajednici ena koju elestvoriti komunisti. Komunisti nemaju potrebe uvoditi zajednicuena,ona je gotovo uvijek postoj ala.

Nai buruji, nezadovoljni timeto im ene i keri njihovihproletera stoje na raspolaganju, a da o slubenoj

prostituciji uope i ne govorimo,nalaze glavno zadovoljstvou tome da zavode supruge jedni drugima.

Graanski brak u stvarnosti i nije nita drugo nego zajednicaena.Najvie to se moe predbaciti komunistima jest da na mjestojedne takve licemjerno prikrivene,ele uvesti slubenu,otvorenuzajednicu ena. Uostalom, po sebi se razumije da s ukidanjemsadanjih odnosa proizvodnje nestaje i zajednica ena koja iznjih proizlazi,tj. slubena i neslubena prostitucija.

Komunistima je nadalje predbaeno da oni ele ukinutu domovinu,nacionalnost.

Radnici nemaju domovinu. Ne moe im se uzeti ono to nemaju. No,ako seproletarijat najprije mora doepati politike vlasti,podii donacionalne klase,samoga sebe konstituirati kao naciju,onda je on jouvijek nacionalan,premda nipoto u smislu buroazije.

Nacionalne posebnosti i suprotnosti meu narodima sve vie ivie nestaju s razvojem buroazije, sa slobodom trgovine,svjetskim tritem,jednoobraznou industrijske proizvodnje injoj odgovarajuihivotnih odnosa.


16/26

Vlast proletarijata uinit e da oni jo vie nestanu.Ujedinjena akcija, barem civiliziranih zemalja, jedan je odprvih uvjeta njegova osloboenja.

U mjeri u kojoj se ukida eksploatacija jedne individue od stranedruge,ukida se i eksploatacija jedne nacije od strane druge.

S padom suprotnosti klasa unutar nacije,pada i neprijateljskistav jedne nacije prema drugoj.

Optube koje se protiv komunizma podiu s religijskih,filozofskih i openito ideolokih gledita, ne zasluujunikakvo podrobnije razmatranje.

Zar je potreban dublji uvid da bi se shvatilo kako se saivotnim uvjetima ljudi,s njihovim drutvenim odnosima,snjihovim drutvenim postojanjem mijenjaju i njihovepredodbe,nazori i pojmovi,jednom rijeju,njihova svijest?

to drugo dokazuje povijest ideja nego da se duhovnaproizvodnja preobraava s materijalnom?Vladajue ideje nekogvremena bile su uvijek samo ideje vladajue klase.

Govori se o idejama koje revolucioniraju cijelo drutvo;time sesamo izrie injenica da su se unutar starog drutva izgradilielementi jednog novoga,da s raspadanjem starih uvjetaivotaide u korak i raspadanje starih ideja.

Kada je stari svijet stao propadati, kranska religijapobijedila je stare religije. Kada su kranske ideje u 18.

stoljeu podlegle idejama prosvjetiteljstva,feudalno jedrutvo vodilo smrtnu borbu s tada revolucionarnom buroazijom.Ideje slobode savjesti i slobode religije bile su samo izrazvladavine slobodne konkurencije na podruju savjesti.

Ali,reie netko,religijske,moralne,filozofske,politike,pravneideje itd.,ipak su se modificirale kroz povijesni razvoj . Religija,moral,filozofija, politika i pravo uvijek su se odrali u timmijenama.

Uz to postoje i vjene istine kao sloboda,pravinost itd.,koje

su zajedni

ke svim dru

tvenim stanjima. Komunizam ukidavjene istine,ukida religiju,ukida moral,umjesto da im da novioblik, a to dakle znai da on proturjei cijelom dosadanjempovijesnom razvoju.

Na to se svodi ova optuba?Povijest dosadanjeg drutvakretala se u klasnim suprotnostima koje su u razliitimrazdobljima imale razliite oblike.

Meutim, kakav god oblik te klasne suprotnosti imale,izrabljivanje jednog dijela drutva od strane drugog,injenica je zajednika svim proteklim stoljeima. Otuda nije

nikakvo udo da se drutvena svijest svih stoljea, usprkossvoj mnogostrukosti i raznolikosti, kree u stanovitim


17/26

zajednikim oblicima,oblicima svijesti koji se potpuno gube teks potpunim nestankom klasnih suprotnosti.

Komunistika revolucija je najradikalniji prekid snaslijeenim odnosima vlasnitva; nikakvo udo da ona inajradikalnije prekida s naslijeenim idejama.

Ipak,ostavimo prigovore buroazije protiv komunizma.

Ve smo gore vidjeli da je prvi korak u radnikoj revolucijipodizanje proletarijata u radniku klasu,izborenje demokracije.

Proletarijat e svoju politiku vlast iskoristiti za to daburoaziji postupno otme sav kapital, da sve instrumente

proizvodnje centralizira u rukama drave, tj. proletarijataorganiziranog u vladajuu klasu i da to je mogue bre uveamasu proizvodnih snaga.

To se u poetku moe dogoditi samo posredstvom despotskogposezanja u pravo vlasnitva i u graanske odnoseproizvodnje,dakle posredstvom mjera koje ekonomski izgledaju nedostatnei neodrive, ali koje u kretanju nadilaze same sebe i koje suneizbjene kao sredstvo za obavljanje prevrata u cijelomnainu proizvodnje.

Tee mjere biti dakako razliite veprema razliitim zemljama.

Za najnaprednije zemlje sljedee mjere mogu ipak biti najveimdijelom ope primjenjive:

1.

Eksproprijacija zemljinog vlasnitva i upotrebazemljine rente za dravne izdatke.

2.Jak progresivni porez.

3.Ukidanje prava nasljedstva.

4.Konfiskacija vlasnitva svih emigranata i pobunjenika.

5.Centralizacija kredita u rukama drave posredstvomnacionalne banke s dravnim kapitalom i iskljuivim monopolom.

6.Centralizacija cjelokupnog transporta u rukama drave.

7.

Umnoavanje nacionalnih tvornica, proizvodnih instrumenata,krenje i poboljavanje zemljita prema zajednikom planu.

8.Jednaka radna prisila za sve, stvaranje industrijskiharmija,posebice za zemljoradnju.

9.Ujedinjenje pogona zemljoradnje i industrije,djelovanje upravcu postupnog uklanjanja suprotnosti izmeu grada i sela.

10.Javni i besplatni odgoj sve djece. Odstranjivanjetvornikog rada djece u njegovu dananjem obliku.Ujedinjavanje odgoja s materijalnom proizvodnjom.

Kada s vremenom nestanu klasne razlike i kada se sva proizvodnjakoncentrira u rukama udruenih individua, javna e vlast


18/26

izgubiti politiki karakter. Politika vlast u pravom smisluje organizirana vlast jedne klase za ugnjetavanje druge.Kada se proletarijat u borbi protiv buroazije nuno ujedini uklasu,kada revolucijom uini od sebe vladajuu klasu i kao tavladajua klasa ukine stare odnose proizvodnje, onda e

ukidanjem tih odnosa proizvodnje ukinuti i uvjete opstankaklasne suprotnosti klasa uope, a time i svoju vlastituvladavinu kao klase.

Na mjesto starog graanskog drutva s njegovim klasam iklasnim suprotnostima stupa asocijacija u kojoj je slobodanrazvoj svakog pojedinca uvjet slobodnog razvoja za sve.

III

Socijalistika i komunistika literatura

1 Reakcionarni socijalizam

a) eudalni socijalizam

Francuska i engleska aristokracija bila je po svom povijesnom

polo

aju pozvana da pi

e pamflete protiv modernog gra

anskogdrutva. U francuskoj srpanjskoj revoluciji 183 .,u engleskompokretu za parlamentarnu reformu ona je jo jednom podleglaomrznutom skorojeviu. O nekoj ozbiljnoj politikoj borbi vienije moglo biti ni rijei. Preostala joj je samo jo literarna

borba. Ali i na podruju literature stare fraze iz razdobljarestauracije postale su nemogue. Da bi pobudila simpatijemorala je aristokracija naizgled izgubiti iz vida svojeinterese i formulirati svoju optunicu protiv buroazije samo uinteresu eksploatirane radnike klase. Zadovoljtina koju jepriredila sebi sastojala se u tome da je smjela pjevuiti

pogrdne pjesmice na raun svog gospodara i aputati mu u uho vieili manje zloslutna proroanstva.

Na taj je nain nastao feudalni socijalizam,upolaalopojka,upola paskvila, upola odjek prolosti, upola prijetnja

budunosti, pogaajui katkada buroaziju u srce gorkom,duhovito poraavajuom osudom, ali uvijek djelujui kominopotpunom nesposobnou za shvaanje hoda moderne povijesti.

Oni su mahali proleterskom prosjakom torbom da bi okupili narod zasobom. Ali kad god je narod poao za njima,ugledao je na njihovim

stra

njicama stare feudalne grbove i razbje

ao se uz glasansmijeh i bez respekta.


19/26

Jedan dio francuskih legitimista i Mlada Engleska najbolje suizveli ovu predstavu.

Kad feudalci dokazuju da je njihov nain izrabljivanja biodrugaiji od graanskog izrabljivanja, onda oni samo

zaboravljaju da su izrabljivali pod sasvim razliitim isada preivjelim okolnostima i uvjetima. Kad dokazuju da podnjihovom vladavinom nije postojao moderni proletarijat, ondasamo zaboravljaju da je moderna buroazija bila nuni izdanaknjihova drutvenog poretka.

Uostalom, oni tako malo prikrivaju reakcionarni karakter svojekritike da se njihova glavna optuba protiv buroazijesastoji upravo u tome kako se pod njihovim reimom razvija klasakoja e baciti u zrakitav stari drutveni poredak.

Oni predbacuju buroaziji vie to to stvara revolucionarniproletarijat,negoto uope stvara proletarijat.

Stoga oni u politikoj praksi sudjeluju u svim nasilnimmjerama protiv radnike klase, a u obinom ivotuzadovoljavaju se time da usprkos svim svojim napuhanimfrazama pokupe zlatne jabuke i da vjernost, ljubav iastzamjene za trgovinu vunom,repom i rakijom.

Kao to je pop uvijek iao ruku pod ruku s feudalcem,tako isto ipopovski socijalizam ide s feudalnim.

Nita lake nego kranski asketizam premazati socijalistikim

bojama! Nije li i kranstvo grmjelo protiv privatnogvlasnitva, protiv braka, protiv drave? Nije lipropovijedalo da ih treba zamijeniti dobroinstvom iprosjaenjem,celibatom i umrtvljenjem puti,ivotom u eliji icrkvom?Kranski socijalizam samo je sveta vodica kojom popposveuje srdbu aristokrata.

b)Malograanski socijal izam

Feudalna aristokracija nije jedina klasa koju je sruilaburoazija i iji su uvjeti ivota zakrljali ili odumrli u

modernom graanskom drutvu. Srednjovjekovno sitno graanstvoi sitni seljaki stalebili su prethodnici moderne buroazije.U industrijski i trgovaki manje razvijenim zemljama ta klasai dalje vegetira pored buroazije koja se uzdie.

U zemljama u kojima se razvila moderna civilizacija obrazovalose jedno novo sitno graanstvo koje lebdi izmeu proletarijatai buroazije i koje se stalno iznova formira kao dopunski diograanskog drutva. Njene lanove meutim konkurencija

neprestano baca u proletarijat,tovie, oni su prisiljeniuvidjeti kako se s razvojem krupne industrije pribliava


20/26

trenutak u kojem e oni kao samostalni dio modernog drutva upotpunosti nestati i kada e u trgovini, manufakturi izemljoradnji biti zamijenjeni nadzornicima i slugama.

U zemljama kao to je Francuska, gdje seljaka klasa

sa

injava daleko preko polovice stanovni

tva,bilo je prirodnoda su oni pisci koji su istupali za proletarijat, a protiv

buroazije, u svojoj kritici buroaskog reima primjenjivalimalograanska i sitnoseljaka mjerila i da su na stranu radnikastali sa stajalita malograanstva. Tako se stvoriomalograanski socijalizam. Sismondi je predvodnik teliterature,ne samo u Francuskoj nego i u Engleskoj.

Taj je socijalizam veoma otroumno ralanio proturjejamodernih odnosa proizvodnje. Razotkrio je licemjernauljepavanja ekonomista. Nepobitno je dokazao razornodjelovanje strojeva i podjele rada,koncentraciju kapitala izemljinog posjeda, prekomjernu proizvodnju, krize, nunupropast malih graana i seljaka, bijedu proletarijata,anarhiju u proizvodnji, neizdrivi nerazmjer u raspodjeli

bogatstva,industrijski rat do unitenja meu nacijama,raspa-danje starih obiaja, starih obiteljskih odnosa, starihnarodnosti.

Meutim,po svom pozitivnom sadraju,ovaj socijalizameli:ili ponovo uspostaviti stara sredstva za proizvodnju ipromet, a s njima i stare odnose vlasnitva, odnosno starodrutvo, ilieli moderna sredstva za proizvodnju i prometnasilno zatvoriti u okvir starih vlasnikih odnosa,okvir koji suoni razbili i koji su morali razbiti. U oba sluaja on je reakcionarani utopistiki u isti mah.

Cehovstvo u industriji i patrijarhalna privreda na selu,to jenjegova posljednja rije.

U svom daljem razvoju taj se pravac izgubio u kukavikommamurluku.

)Njemaki ili "istinski"socijalizam

Francuska socijalistika i komunistika literatura, koja jenastala pod pritiskom vladajue buroazije i kojapredstavlja literarni izraz borbe protiv te vladavine,prenesena je u Njemaku u vrijeme kad je buroazija upravozapoela svoju borbu protiv feudalnog apsolutizma.

Njemaki filozofi,polufilozofi i profinjene due sa udnjom suse dohvatili te literature zaboravljajui pritom da zajedno sunosom onih spisa iz Francuske nisu istodobno u Njemaku unesene ifrancuske ivotne prilike. U odnosu na njemake prilike fi-ancuska je

literatura izgubila svako neposredno praktino znaenje ipoprimila isto literarni izgled. Ona je morala izgledati kao


21/26

dokona spekulacija o istinskom drutvu,o ozbiljenju ljudskogabia. Tako su za njemake filozofe 18. stoljea zahtjevi prve

francuske revolucije imali samo smisao opih zahtjeva"praktikog uma",a ispoljavanje volje revolucionarne francuske

buroazije znailo je u njihovim oima zakone iste volje,

volje kakva mora biti,istinski ljudske volje.Iskljuivi rad njemakih literata sastojao se u tome dausuglase nove francuske ideje sa svojom starom filozofskomsvijeu, ili bolje reeno, da usvoje francuske ideje sa svogfilozofskog stajalita.

To usvajanje zbilo se na isti nain na kojiovjek openito usvajaneki strani jezik,naime prevoenjem.

Poznato je kako su redovnici preko rukopisa klasinih djela starogpoganskog doba ispisivali neukusne katolike ivotopise

svetaca. Njemaki literati postupili su s profanom francuskomliteraturom obrnuto. Oni su svoje filozofske besmislice ispisaliiza francuskog originala. Tako su na primjer iza francuske kritikenovanih odnosa napisali "otuenje ljudskog bia",iza francuskekritike buroaske drave napisali su "ukidanje vladavineapstraktno opega",itd.

Ovo podmetanje filozofskih fraza pod francuski povijesnikriticizam oni su krstili imenima "filozofija ina","istinskisocijalizam", "njemaka znanost socijalizma", "filozofskoutemeljenje socijalizma"itd.

Tako je fi-ancusko-socijalistika komunistika literatura formalnobila ukopljena. Kako je u rukama Nijemca ona prestala izraavatiborbu jedne klase protiv druge,Nijemac je bio svjestan da je

prevladao francusku jednostranost, da je umjesto istinskihpotreba zastupao potrebu istine,umjesto interesa proletarijatainterese ljudskoga bia,ovjeka uope,ovjeka koji ne pripadanikakvoj klasi, kojiak uope ne pripada stvarnosti, nego tekmaglovitom nebu filozofske fantazije.

Taj njemaki socijalizam koji je svoje bespomone kolskevjebe uzimao tako ozbiljno i sveano, i tako ih vaarski

rastrubio, ipak je malo po malo izgubio svoju pedanterijskunevinost.

Borba njemake, posebice pruske buroazije, protiv feudalaca iapsolutne kraljevine, jednom rijeju liberalni pokret,postala je ozbiljnija.

"Istinskom"socijalizmu bila je tako ponuena eljena prigodada politikom pokretu suprotstavi socijalistike zahtjeve.

Da baci tradicionalne anateme na liberalizam,na predstavnikudravu, na graansku konkurenciju, graansku slobodu tiska,

graansko pravo, graansku slobodu i jednakost i da narodnojmasi dri propovjedi, kako ona u tom graanskom pokretu nema to


22/26

dobiti, nego naprotiv, sve izgubiti. Njemaki je socijalizampravodobno zaboravio da je francuska kritika,iji je neduhovitiodjek on bio,imala za pretpostavku moderno graansko drutvo sodgovarajuim materijalnim uvjetima ivota i primjerenompolitikom konstitucijom,dakle sve same pretpostavke koje je u

Njemakoj tek trebalo izboriti.On je sluio njemakim apsolutistikim vladama s njihovompratnjom od popova, uitelja, seljakih junkera, birokrata kaoeljeno strailo protiv buroazije koja se pretei stalauzdizati.

On je tvorio sladunjavu dopunu gorkim bievima i puanim kuglamakojima su iste vlade obraivale njemake radnike ustanke.

Dok je "istinski"socijalizam na taj nain postao oruje u rukamavlada protiv njemake buroazije,on je i neposredno zastupao

reakcionarni interes, interes sitnog njemakog graanstva. UNjemakoj,malograanstvo koje je naslijeeno iz 16. stoljeai koje se od tog vremena u razliitim oblicima uvijek iznovapojavljuje,tvori navlastiti drutveni temelj postojeegstanja.

Njegovo odranje jest odranje postojeeg njemakog stanja.Ono se boji da e pod industrijskom i politikom vladavinom

buroazije sigurno propasti,s jedne strane uslijed koncentracijekapitala, s druge, nadolaskom revolucionarnog proletarijata.Njemu se uinilo da e mu "istinski"socijalizam jednim udarcem

ubiti obje muhe. Stoga se ra

irio poput kakve epidemije.To ruho,satkano od spekulativne pauine,izvezeno cvjetiimakrasnorjeivosti, natopljeno boleljivim suzamasentimentalne ljubavi, to nakieno ruho u koje su njemakisocijalisti obukli ono nekoliko svojih mravih "vjenih istina",samo je uvealo prou njihove robe kod te publike.

Sa svoje strane,njemaki socijalizam sve vie je prepoznavaosvoj poziv u tome da bude nadmeni zastupnik ovesitnograantine.

On je proglasio njemaku naciju normalnom nacijom i njemakog

malograanina normalnim ovjekom. On je svakoj njegovoj niskostidavao neki skriveni, vii, socijalistiki smisao, u kome je svakaniskost znaila svoju suprotnost. On je izvukao posljednjukonzekvenciju istupivi izravno protiv "grubo destruktivne"tendencije komunizma i objavljujui svoju nepristranuuzvienost iznad svake klasne borbe. Osim vrlo malo izuzetaka,sve to u Njemakoj krui od tobonjih socijalistikih ikomunistikih spisa, spada u oblast ove prljave,demoralizatorske literature.''

2 Konzervativni ili bur oaski socijalizam


23/26

Jedan dio buroazije eli otkloniti socijalne nedae kako biosigurao opstanak graanskog drutva.

Ovamo pripadaju ekonomisti,filantropi,humanitarci,popravljaipoloaja radnike klase, organizatori dobrotvorstva,zatitnici ivotinja, osnivai trezvenjakih udruga, sitnireformatori svih moguih vrsta. Taj buroaski socijalizamrazraen je doitavih sustava.

Kao primjer navodimo Proudhonovu Filozofiju bijede.

Socijalistiki burujieleivotne uvjete modernog drutvabez borbi i opasnosti koje iz njih nuno proizlaze. Oni ele

postojee drutvo s odbitkom elemenata koji ga revolucionirajui rastau. Oni ele buroaziju bez proletarijata. Naravno da

buroazija predstavlja sebi svijet u kojem ona vlada kaonajbolji svijet. Buroaski socijalizam izgrauje ovu utjenu

predodbu u polusustav ili u cijeli sustav. Kad on pozivaproletarijat da ozbilji njegov sustav kako bi uao u novi

Jeruzalem, onda on u osnovi zahtijeva od njega samo to daostane u sadanjem drutvu, ali da odbaci mrnjom zadojenepredodbe o njemu.

Drugi, manje sustavni, a vie praktini oblik socijalizmapokuavao je radnikoj klasi ogaditi svaki revolucionarnipokret dokazujui da njoj ne moe koristiti ova ili ona politikapromjena, nego samo promjena materijalnih uvjeta ivota,ekonomskih odnosa. Pod promjenom materijalnih uvjeta ivotataj socijalizam meutim nipoto ne razumije ukidanjegraanskih odnosa proizvodnje, to je mogue samorevolucionarnim putem, nego administrativna poboljanja kojase obavljaju na tlu ovih odnosa proizvodnje, koja dakle nemijenjaju nita u odnosu kapitala i najamnog rada, nego unajboljem sluaju umanjuju buroaziji trokove njenevladavine i pojednostavljuju nj eno upravljanje dravom.

Svoj odgovarajui izraz postie buroaski socijalizam tekondje gdje postaje pukom govornikom figurom.

Slobodna trgovina!-u interesu radnike klase;zatitne carine!-uinteresu radnike klase; zatvorska reforma!- u interesu radnikeklase;to je zadnja,jedina ozbiljno miljena rijeburoaskogsocijalizma.

Socijalizam buroazije sastoji se upravo u tvrdnji da suburuji buruji -u interesu radnike klase.

3 Kritiko-utopistiki socijalizam i komunizam

Ovdje ne govorimo o literaturi koja je u svim velikim modernimrevolucijama izraavala zahtjeve proletarijata (spisi

Babeufa itd.).


24/26

Prvi pokuaji proletarijata u vrijeme sveope uznemirenosti,urazdoblju ruenja feudalnog drutva, pokuaji da izravnoostvari svoj vlastiti klasni interes, nuno su propali zbognerazvijenosti samog proletarijata kao i nepostojanjamaterijalnih uvjeta za njegovo osloboenje koji su upravo

proizvod graanske epohe. Revolucionarna literatura koja jepratila ove prve pokrete proletarijata po svom sadraju nunoje reakcionarna. Ona nauava opi asketizam i sirovu jednakost.Pravi socijalistiki i komunistiki sustavi,sustavi Saint-Simona, Fouriera, Owena itd.,pojavljuju se u prvom nerazvijenomrazdoblju.

Njihove pozitivne postavke o buduem drutvu, na primjer,ukidanje suprotnosti izmeu grada i sela, ukidanje obitelji,privatne zarade, najamnog rada, proglaavanje drutveneharmonije,pretvaranje drave u puku upravu nad proizvodnjom -

sve ove njihove postavke izraavaju samo odstranjivanjeklasne suprotnosti koja se upravo tek poinje razvijati,koju onipoznaju tek u njenoj prvoj bezoblinoj neodreenosti. Zato isame te postavke imaju joisto utopistiki smisao.

Znaenje kritiko-utopistikog socijalizma i komunizma stoji uobrnutom razmjeru prema povijesnom razvoju. to se klasna borbavie razvija i uobliuje,to vie ovo fantastino uzdizanjenad njom,ovo njeno fantastino poricanje,gubi svaku praktinuvrijednost, svako teorijsko opravdanje. Stoga, ako su tvorciovih sistema u mnogom pogledu bili i revolucionarni, njihovi

uenici svaki puta tvore reakcionarne sekte. Oni se vrstopridravaju starih pogleda svojih uitelja ak i kad su oviu suprotnosti s daljnjim povijesnim razvojem proletarijata.Otuda oni dosljedno nastoje otupiti klasnu borbu i izmiritisuprotnosti. Oni jo uvijek sanjare o pokuajima ostvarenjasvojih drutvenih utopija, o osnivanju pojedinihfalanstera,utemeljenju home-kolonija,o podizanju neke maleIkarije"-depnog izdanja novog Jeruzalema -a za izgradnjusvih tihpanjolskih dvorova moraju apelirati na filantropijugraanskih srdaca i novanika. Postupno oni padaju u kategorijugore opisanih reakcionarnih ili konzervativnih socijalista irazlikuju se od njih samo jo sustavnijom pedanterijom,fanatinim praznovjerjem u udotvorno djelovanje njihovedrutvene znanosti.

Zbog toga oni s ogorenjem nastupaju protiv svakogpolitikog pokreta radnika koji je mogao proizai samo iz slijepenevjerice u to novo evanelje.

Owenisti u Engleskoj,Fourieovci u Francuskoj reagiraju ondje protivartista a ovdje protiv reformista.


25/26

IV

Stav komunista u odnosu na razliite

oporbene stranke

Nakon onoga to je reeno u II. odjeljku,odnos komunista prema vekonstituiranim radnikim strankama, dakle njihov odnos premaartistima u Engleskoj i agrarnim reformistima u Sjevernoj Americipotpuno je jasan.

Komunisti se bore zapostizanje neposrednih ciljeva i interesaradnike klase,ali u sadanjem pokretu oni ujedno zastupaju i

budunost tog pokreta. U Francuskoj, komunisti se prikljuujusocijalistikodemokratskoj stranci protiv konzervativne iradikalne buroazije,ne odriui se zbog toga prava na kritikiodnos prema frazama i iluzijama koje potjeu iz revolucionarnetradicije.

U vicarskoj oni podupiru radikale, ne zaboravljajui da se tastranka sastoji iz proturjenih elemenata, dijelom izdemokratskih socijalista u francuskom smislu, djelom izradikalnih buruja.

Meu Poljacima komunisti podupiru stranku koja agrarnu

revoluciju dr

i uvjetom nacionalnog oslobo

enja. To je ona istastranka koja je povela krakovski ustanak 1846.

U Njemakoj,im buroazija istupi revolucionarno,Komunistikase partija bori zajedno s njom protiv apsolutne monarhije,feudalnog zemljoposjeda i malograanstva.

Ona meutim ne proputa ni jedan trenutak a da u radnji,ne stvorito je mogue jasniju svijest o neprijateljskoj suprotnosti

buroazije i proletarijata, kako bi njemaki radnici one istedrutvene i politike uvjete, koje buroazija mora ostvaritisvojom vladavinom, mogli odmah, kao svoje vlastito oruje,

okrenuti protiv te iste buroazije, kako bi nakon ruenjareakcionarnih klasa u Njemakoj smjesta otpoela borba protivsame buroazije.

Komunisti obraaju glavnu pozornost na Njemaku zato toNjemakastoji neposredno pred graanskom revolucijom i zato to onaobavlja taj prevrat pod naprednijim uvjetima evropskecivilizacije uope i sa daleko razvijenijim proletarijatom negoEngleska u sedamnaestom i Francuska u osamnaestom stoljeu,dakle zato to njemaka graanska revolucija moe biti samoneposredna predigra proleterske revolucije.


26/26

Jednom rijeju,komunisti posvuda podupiru svaki revolucionarnipokret koji se bori protiv postojeeg drutvenog i politikogstanja.

U svim tim pokretima oni kao temeljno pitanje pokreta istiu pitanjevlasnitva,bez obzira na veu ili manju razvijenost njegovaoblika.Komunisti napokon rade posvuda na povezivanju i sporazumijevanjudemokratskih stranaka svih zemalja.

Komunisti s prezirom odbijaju prikrivati svoje poglede i namjere. Oniotvoreno izjavljuju da se njihovi ciljevi mogu postii samonasilnim obaranjemitavog dosadanjeg drutvenog poretka. Nekavladajue klase drhte pred komunistikom revolucijom. U njojproleteri nemaju izgubiti nita osim svojih okova. A imaju dobitiitav svijet.

Proleteri svih zemalja,ujedinite se!

Documents

Manifest komunističke partije - glagoljica