11
HEMIJSKE INDUSTRIJE ŽUPA a.d. Kruševac Beograd, mart 2009. MARKETINŠKI PROSPEKT MARKETINŠKI PROSPEKT MARKETINŠKI PROSPEKT

Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

HEMIJSKE INDUSTRIJE

ŽUPA a.d. Kruševac

Beograd, mart 2009.

MARKETINŠKI PROSPEKTMARKETINŠKI PROSPEKTMARKETINŠKI PROSPEKT

Page 2: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

ISTORIJAT DRUŠTVA

TRANSAKCIJA

Agencija namerava da proda 70,33993% od ukupnog kapitala Preduzeća Župa a.d. Kruševac. U prethodnim postupcima privatizacije 15% društvenog kapitala preneto je zaposlenima Preduzeća, a preostali kapital biće distribuiran grañanima putem Privatizacionog Registra, u skladu sa Zakonom o Privatizaciji. Privatizaciona procedura trenutno predviña kupoprodaju 70,33993% kapitala preduzeća metodom tendera koji je otvoren za sve investitore, uključujući i strateške investitore i Konzorcijume strateških investitora. Prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti, kapital Preduzeća je 70,33993% vlasništvo Akcijskog fonda Republike Srbije, 15,00652% privatizacionog registra i 14,52144% malih akcionara.

H.I. "Župa" a.d. je osnovana 1934. godine od strane nekoliko lokalnih industrijalaca. Prvobitni proizvodni program sastojao se isključivo od bakarnog sulfata i sumporne kiseline, uz manju proizvodnju sulfata gvožña. Od 1956. godine HI "Župa" posluje kao samostalno preduzeće. U to vreme počinje i proizvodnja ksantata, zatim sledi proizvodnja mešanih ñubriva, pesticida, ovladano je hemijom polimerizacije. Sposobnost prilagoñavanja promenama na tržištu pokazuje 1970-tih, kada se gasi proizvodnja sumporne kiseline i prelazi na novu tehnologiju i modernizaciju. Od 1975. godine radi, Fabrika kalijumove hemije, koja je omogućila izvanrednu mogućnost osvajanja novog tržišta. Dinamični razvoj u narednim godinama se oslikava kroz izgradnju fabrike emulzija i herbicida. Početkom 2004. godine Župa je privatizovana na inicijativu Ministarstva privrede i privatizacije a po ponovljenoj tenderskoj proceduri. Privatizovana je od Beogradske firme „Vektra M“ i nakon godinu i po dana zbog neispunjenja obaveza iz kupoprodajnog ugovora, a po izvršenoj kontroli od nadležne službe Agencije za privatizaciju, pokrenut je postupak raskida privatizacionog ugovora. Nakon odluke Vrhovnog suda Srbije okončan je postupak raskida privatizacionog ugovora i krajem 2005. godine većinski paket akcija prenet Akcijskom fondu Republike Srbije. Isti svojim rešenjem postavlja privremenog zastupnika kapitala koji podnosi plan rada gde je akcenat stavljen na sanaciju urušenog stanja kompanije kao i pripremu za novu privatizaciju. Posledice neuspešne privatizacije su značajno urušavanje finansijskog marketinškog stanja i tržišne pozicije privrednog društva.

U osnovnu delatnost preduzeća spadaju sledeće proizvodne aktivnosti:

• Proizvodnja sulfata: neorganske soli, premiksi za stočnu hranu

• Proizvodnja pesticida: preparati na bazi bakar-sulfata

• Flotacija: reagensi za rude obojenih metala

• Proizvodnja kalijumove hemije: elektrolitički proizvodi na bazi kalijum hlorida

DELATNOST DRUŠTVA

2

Page 3: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

PROIZVODI DRUŠTVA Ključni proizvodi HI "Župe" su: pesticidi, folijarna i mineralna ñubriva, veterinarski proizvodi, sredstva za flotaciju, proizvodi bazne hemije, sredstva za tretman voda, grañevinski program. Najpoznatije robne marke su "Motivell", "Cambio", "Sistemin", "Actara", "Blauvit", "Ridomil", Plavi kamen, "Sal-12", "Župamiks", "Kangurit", "Žufrost". Osnovne sirovine za proizvodnju sulfata su neorganske soli. Za proizvodnju dodataka za stočnu hranu potrebne su žitarice, neorganske soli koje se proizvode u preduzeću Župa i lekovi i vitamini koji se uvoze. Za proizvodnju pesticida sirovine se uvoze. Preduzeće Župa ima sopstvene sinteze za nekoliko preparata gde su polazne sirovine neorganske soli fabrike Sulfati. Za proizvodnju ksantata sirovine su domaćeg porekla, delom iz preduzeća Župa, osim natrijum izopropil alkohola i ugljendisulfida koji su uvoznog porekla. Za proizvodnju kalijumove hemije osnovna sirovina je kalijum hlorid – SO

Tabela 1. Ostvarena proizvodnja

Proizvodi mera 2006 2007 2008

Sulfati t 115 504 465

Pesticidi t 668 118 133

Flotaciona sredstva t 21 442 222

Kalijumova hemija t 953 2.794 1.449

Ukupno 1.756 3.859 2.269

Izvor: Župa a.d.

Fabrika flotacionih sredstava – ova sredstva predstavljaju kolektore koji se koriste u procesu odvajanja ruda obojenih metala od jalovine. Sirovine za proizvodnju su Natrijum-hidroksid, ili Kalijum hidroksid, alkohol i ugljen-disulfid. Pogon natrijumovih ksantata ima fazu granulacije, pri čemu se dobijaju ksantati zanimljivi sa aspekta ekologije. Pogon selkola se koristi za dobijanje tečnih kolektora. Jedna od sirovina za prizvodnju je izopropil ksantat koji se proizvodi u pogonu praškastih ksantata. U okviru pogona za proizvodnju gradjevinskog materijala dobijaju se Kangurit, Kangurit fas, Toneri i Lepkovi za drvo i parket.

Kalijumova hemija. Osnovni proizvodi koji se dobijaju u pogonima elektrolize su: Kalijumhidroksid 50% rastvor, ili natrijumhidroksid 50% rastvr, tečni hlor i natrijum hipohlorit. Ceo tehnološki postupak elektrolize deli se na četiri faze i to: Priprema elektrolita, proces elektolize, prerada i ukapljivanje hlora i proizvodnja natrijum hipohlorita. U slučaju potreba tržišta ili popuunjenosti skladišta tečnog Hlora prelazi se na proizvodnju sone kiseline. Ovaj pogon koristi gasoviti hlor (dobijen u elektolizi) vodonik i demineralizovanu vodu. Za proizvodnju ljuspica KOH ili Na OH koristi se prethodno proizveden rastvor gde se kao pomoćno sredstvo koristi durferit. Proces uparavanja rastvora se odvija u postrojenjima od nikla. HTS zagrejana u peći na 410ş C . Kalijum karbonat se dobija reakcijom Ugljendisulfida, koji se dobija sagorevanjem prirodnog gasa i KOH koji se proizvodi u elektrolizi. Ova reakcija se odvija u reaktoru gde dolazi do raspršenja KOH-a uz ubrizgavanje CO2 .

Fabrika sulfata proizvodi nekoliko različitih vrsta proizvoda meñu kojima su najvažniji Aditivi, Plavi kamen, Zelena galica, Aluminijum-sulfat, Cink-sulfat, Magnezijum-sulfat, Koaflok, Žufrost, Folijarna ñubriva i Hromibas. U većem delu proizvodnje koriste se poluproizvodi Župe iz ostale tri fabrike, dok se ostalo uvozi. Ulazne sirovine za proizvodnju ani preparata su bakar-sulfat, cink-sulfat, magnezijum-sulfat, gvožñe-sulfat, mangan-sulfat i kobalt-sulfat. Ulazne sirovine za liniju holinhlorida i sitnog pakovanja su: ani preparati, soli, vitamini, enzimi, zaslañivači, aminokiseline, antibiotici, nosači.

Fabrika pesticida ima tri glavna proizvodna pogona. U pogonu Sinteza proizvode se aktivne materije na bazi ditiokarbamata i bakarnih jedinjenja. Sinteza ditiokarbamata obuhvata četiri faze - Sinteza soli, Taloženje, Filtriranje i Sušenje. Finalni proizvod se skladišti u magacinu poluproizvoda. U Pogonu proizvodnje praškastih pesticida je formulacija WP p rep a ra t a , ko j i p o d ra zu me va ju homogenizaciju aktivnih materija, punioca dispergenata i okvašivača. Isformulisani preparat se pakuje i skladišti u magacinu gotovih proizvoda. U pogonu Emulzije formulišu se EC preparati (emulzije) SC preparati (Disperzije) SL preparati (rastvori). Nakon homogenihacije, preparat se melje u koloidnom mlinu do propisane veličine čestica. Isformulisani preparati se pakuju u odgovarajuću ambalažu i skladište se u magacinu gotovih proizvoda.

Dodatne mogućnosti. U Preduzeću očekuju brzi oporavak rasta poslovnih aktivnosti u predstojećem petogodišnjem periodu. Pozitivan trend povećanja obima proizvodnje i poslovnih prihoda dovodi se u vezu sa:

o obnavljanjem tražnje za robama koje proizvodi Preduzeće, usled obnavljanja proizvodnje i opšteg rasta privrednih i poljoprivrednih aktivnosti u Srbiji i regionu,

o mikroekonomskim oporavkom i povećanjem proizvodnje u velikim industrijskim sistemima u Srbiji, koji spadaju u kategoriju značajnih korisnika,

o činjenicom da su proizvodi Preduzeća u značajnoj meri jeftiniji od uvoznih i da su danas gotovo nezamenljivi u savremenoj industriji; zbog brojnih prednosti nad masovnim transportom opasnih hemijskih materija iz inostranstva.

3

Page 4: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

Proizvodi Jedinica mere Instalisani kapaciteti Realni kapaciteti Sulfati t/god 65.228 27.932

Pesticidi t/god 6.900 5.600 Flotaciona sredstva t/god 9.492 5.718 Kalijumova hemija t/god 38.640 35.482

Ukupno 120.260 74.732

Tabela 2. Proizvodne mogućnosti

Izvor: Župa a.d.

PROIZVODNE MOGUĆNOSTI

Instalisani kapacitet po proizvodnim linijama je obračunat u dve ili tri smene za 226 efektivnih radnih dana u toku kalendarske godine i uzimajući u obzir realno stanje opreme. Instalisani kapacitet podrazumeva nesmetani rad uz redovno snabdevanje: rezervnim delovima, sirovinama, nesmetano angažovanje transportnih sredstava, radne snage, itd.. U fabrici Pesticidi proizvodi se preko sto vrsta različitih proizvoda za zaštitu bilja . Svaki od njih je specifičan po svojoj proizvodnji. Gotovo svake godine se po nekoliko novih proizvoda uvodio u proizvodnju , a istovremeno se prestajalo sa proizvodnjom najmanje isto toliko proizvoda

REALIZACIJA Tabela 3. Pregled prodaje na domaćem tržištu (u 000 RSD) R.br.

Proizvodi Jed. mere

2006 2007 2008 Količina Vrednost Količina Vrednost Količina Vrednost

1. Pesticidi t 842 229.138 470 173.094 152 45.149 2. Proizvodi veterine t 208 13.861 136 5.368 42 803

3. Proizvodi tehničke hemije t 736 49.843 1.606 66.857 1.184 61.979

UKUPNO 2.086 292.842 2.212 245.319 1.378 107.931

Izvor: Župa a.d.

Tabela 4. Pregled prodaje na inostranom tržištu (u EUR) R. br.

Proizvodi Jed. mere

2006 2007 2008 Količina Vrednost Količina Vrednost Količina Vrednost

1. Sulfati t - - - - - - 2. Pesticidi t 170 452.236 15 29.750 - - 3. Flotaciona sredstva t 4 19.127 168 227.290 41 85.696 4. Proizvodi kal. hemije t 192 61.335 1.466 300.540 613 291.775 UKUPNO 366 532.698 1.649 557.580 654 377.471

Izvor: Župa a.d.

4

Page 5: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

Preduzeće ima sisteme za prečišćavanje tehnoloških i sanitarno-fekalnih voda koji su u funkciji od 1988. god., odnosno 1986. godine. Sistem za obradu tehnoloških otpadnih voda je mehaničko-hemijskog karaktera što znači da prečišćava vode do kvaliteta voda za ispuštanje u javnu kanalizaciju. Merenja emisija zagañivača na tehnološkim emiterima i industrijskoj toplani vrše se jednom godišnje, a izvodi ih za to ovlašćena organizacija.

Preduzeće generiše velike količine otpada, uglavnom otpadne ambalaže kao i muljeve iz proizvodnje cink (magnezijum) sulfata i pogona za prečišćavanje otpadnih voda. Sav nastali otpad, izuzev muljeva, se skladišti duži niz godina na privremenoj deponiji u krugu preduzeća. Mulj iz procesa proizvodnje cink (magnezijum) sulfata se delimično može koristiti kao sekundarna sirovina. Skladišti se u tankove pri pogonu. Raspadnuti ksantat se delom skladišti u zatvorenim objektima, a manja količina je u pokrivenim prohromskim kadama na otvorenom.

Izveštaj o generisanom otpadu tokom godine se dostavlja nadležnom ministarstvu. Godišnji izveštaj o masenim i zapreminskim bilansima opasnih materija preduzeće dostavlja nadležnom Ministarstvu do 31. januara tekuće za prethodnu godinu.

TRŽIŠTE

Najznačajniji kupci proizvoda društva su: Agrospektar Paraćin, Vodovod Beograd, Elektroprivreda Beograd, Polimet, Agromarket, Agrosit, Elektroprivreda Srbije, Primavet. Najznačajniji konkurenti na tržištu su: Galenika Fitofarmacija Zemun, Delta Agrohemija, Agromarket Kragujevac, Petrohemija Pančevo i Patenting Beograd.

Tabela 5. Lančani indeksi industrijske proizvodnje u Srbiji

Proizvod 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Prerañivačka industrija 97,0 107,1 100,8 104,7 103,7 100,7

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 113,8 118,0 103,8 108,3 105,0 104,5

Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srbije.

Tabela 6. Spoljnotrgovinska razmena u periodu 2007-2008. godine u hiljadama USD

Hemikalije za poljoprivredu U v o z I z v o z

2007. 2008. 2007. 2008. Ukupno 18.350,4 22.999,2 8.824,8 10.972,8 Hemikalije i hemijski proizvodi 2.527,6 3.24,0 871,5 1.43,6 Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srbije.

KONTROLA KVALITETA

5

Page 6: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

GRAĐEVINSKI OBJEKTI I

ZEMLJIŠTE Tabela 7. Zemljište koje društvo koristi

Broj parcele

Naziv i vrsta zemljišta Namena zemljišta Površina

(m2) Napomena

1335, 1353/1, 1020/2 KO Dedina Grañevinsko i ostalo Zemljište pod zgradom i ostalo 330.378 1931/4 KO Veliki Popovići Grañevinsko Zemljište pod zgradom i ostalo 28.546 ***

4033 KO Gornji Katun Ekonomsko dvorište Zemljište pod zgradom i ostalo 52.788 *** 12305/2 i 12300/3 KO Zrenjanin I Njiva Zemljište pod zgradom i ostalo 1.912 ***

4231/4 KO Kraljevo Nekategorisano Zemljište pod zgradom 229 14/04 KO Šipačina Grañevinsko Zemljište Zemljište pod zgradom 800 ***

Izvor: Župa a.d. *** - otuñeno tokom 2008.

Tabela 8. Glavni objekti koje društvo koristi – stanje na dan 31.12.2008.

Broj parcela

Naziv i vrsta objekta Namena objekta/godina

gradnje Površina

(m2) Nabavna vrednost

Ispravka vrednosti

Sadašnja knjig. vrednost

1335 Upravna zgrada Administracija 1974. g 2.622,10 45.773.854,51 17.332.418,85 28.441.435,66

1335 Restoran menza Priprema hrane i ishrana

1985 1.890,00 25.859.073,81 8.846.317,97 17.012.755,84

1020/2 Stara radionica Prateći objekti 1987 433,00 22.268.559,20 11.857.108,17 10.411.451,03

1020/2 Kristalizacija cinka i magnezijum sulfata

Proizvodnja 1989 346,00 17.089.791,09 7.888.785,90 9.201.005,19

1353/1 Laboratorija Sulfata Kontrola, Istraživanje

1992 148,00 28.469.570,83 10.969.018,81 17.500.552,02

1353/1 Fabrika aditiva za stočnu hranu Proizvodnja 1992. 7.839,00 80.861.248,39 31.080.751,07 49.780.497,32

1353/1 Zgrada laboratorije sa pomoćnim prostorom 1991 405,00 18.592.292,69 7.149.214,10 11.443.078,59

1353/1 Skladište soli na K. Hemiji Skladištenje 1977 1.104,00 17.342.334,00 7.832.619,94 9.509.714,06 1353/1 Zgrada elektrolize Proizvodnja 1977 654,00 21.892.754,62 13.037.357,08 8.855.397,54 1353/1 Pogon prašiva Proizvodnja 1974 1.332,00 30.136.001,39 19.729.392,53 10.406.608,86 1353/1 Magacin pesticida Smeštaj 1984 75,00 19.665.400,52 9.702.403,49 9.962.997,03 1020/2 Magacin Sulfata Skladištenje, 1983 2.410,00 12.537.496,29 12.537.495,29 1,00 1353/1 Zgrada Koafloka Proizvodnja, 1999 159,00 9.765.033,71 2.197.876,14 7.567.157,57 1353/1 Zgrada „karbonata“ Proizvodnja, 1982 322,00 18.132.354,71 9.370.254,48 8.762.100,23

1020/2 Pogon za prečišćavanje voda Proizvodnja, 1988 604,00 10.974.331,21 4.680.818,05 6.293.513,16

Izvor: Župa a.d.

6

Page 7: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

Unutrašnju organizaciju H.I. "Župa"a.d. čine sledeće organizacione celine: • Generalna direkcija • Sektor investicija, energetike i održavanja • Sektor opštih poslova • Sektor finansija • Sektor spoljne trgovine • Komercijalni sektor • Sektor razvoja • Fabrika stočne hrane i klanica "Veliki Popović" i

"Brojler" • Fabrika Sulfata • Fabrika Pesticida • Fabrika Flotacionih sredstava • Fabrika Kalijumove hemije • Lista zavisnih preduzeća i organizacionih jedinica;

• „Župa-komerc 2006“ DOO Kruševac • „Mak- Trade“ Skoplje • „Župa –Trade“ Gradiška

ORGANIZACIONA STRUKTURA

Prikaz 1. Makro organizaciona šema HI Župa a.d.

7

Page 8: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

Tokom 2007. godine u HI Župa je sproveden program rešavanja viška zaposlenih i saradnji sa Vladom Srbije. Broj zaposlenih je smanjen sa 1.085 na 589 krajem septembra 2008. godine, a do kraja kalendarske godine na 563. Zarade u preduzeću su tokom 2005. godine bile na niskom nivou zbog obustave rada. U 2006. godini je proces rada obnovljen, nakon što je poništen prethodni postupak privatizacije odlukom Vrhovnog suda.

STRUKTURA ZAPOSLENIH Tabela 9. Kvalifikaciona struktura zaposlenih na dan 31.12.2006. godine

Organizaciona jedinica NKV PKV KV VKV NSS SSS VS VSS Svega

Fabrika Sulfati 87 4 25 - - 45 8 8 177

Fabrika Pesticidi 54 2 33 1 2 58 11 3 164

Fabrika Flotacije 89 2 20 - - 35 8 6 160

Fabrika Kalij. hemija 44 2 46 1 - 39 7 3 142

Zajedničke službe 117 10 92 7 4 137 23 52 442

Ukupno 391 20 216 9 6 314 57 72 1.085

Tabela 10. Kvalifikaciona struktura zaposlenih na dan 31.12.2008. godine

Organizaciona jedinica NKV PKV KV VKV NSS SSS VS VSS Svega

Fabrika Sulfati 26 3 15 - - 26 4 2 76 Fabrika Pesticidi 34 1 17 - 1 36 10 3 102 Fabrika Flotacije 21 2 12 - - 15 3 2 55

Fabrika Kalij. hemija 26 - 36 2 - 30 4 1 99 Zajedničke službe 49 3 58 4 1 80 12 24 231

Ukupno 156 9 138 6 2 187 33 32 563

Izvor: Župa a.d.

Tabela 11. Starosna struktura zaposlenih na dan 31.12.2008. godine

Organizaciona jedinica do 25 26-35 36-45 46-55 55 + Svega

Fabrika Sulfati 1 2 16 46 11 76 Fabrika Pesticidi - 26 26 45 5 102 Fabrika Flotacija - 1 12 34 8 55

Fabrika Kalij. hemija - 20 37 36 6 99

Zajedničke službe 1 35 58 108 29 231

Ukupno 2 84 149 269 59 563 Izvor: Župa a.d.

Tabela 12. Prosečna mesečna neto zarada po zaposlenom u RSD

Godina 2006 2007 2008

Prosečna neto zarada 10.942,00 15.083,00 18.543,00

Opis

8

Page 9: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

FINANSIJSKI IZVEŠTAJI

DRUŠTVA

Tabela 13. Bilans stanja u periodu 2006-2008. godine

Opis

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006.

RSD 000 EUR 000 RSD 000 EUR 000 RSD 000 EUR 000

STALNA IMOVINA 654.834 7.391 722.113 9.113 815.194 10.319 Nematerijalna ulaganja 192 2 719 9 Nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva

652.461 7.364 720.049 9.087 807.048 10.216

Dugoročni finansijski plasmani 2.373 27 1.872 9.087 7.427 10.216

OBRTNA IMOVINA 563.405 6.359 950.065 11.990 1.224.355 11.441 Zalihe 193.244 2.181 385.922 4.871 544.719 6.895 Stalna sredstva namenjena prodaji

195.237 2.204 367.224 4.635 320.531 4.057

Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina

174.924 1.974 196.919 2.485 359.105 4.546

UKUPNA AKTIVA 1.218.239 13.750 1.672.178 21.104 2.039.549 25.817 VANBILANSNA AKTIVA 6 0,1 35.469 448 29.425 373

KAPITAL 69.634 786 490.344 6.188 1.071.130 13.559 Osnovni i ostali kapital 1.099.144 12.406 1.099.144 13.872 1.185.919 15.012 Rezerve - - 13.350 169 Nerasporeñena dobit 782 10 - - Gubitak 1.029.510 11.620 609.582 7.693 128.139 1.622 DUG. REZERVISANJA I OBAVEZE 1.148.605 12.964 1.181.834 14.915 968.419 12.259

Dugoročna rezervisanja 13.548 153 8.045 102 - - Dugoročne obaveze 102.320 1.155 102.976 1.300 7.465 95 Kratkoro čne obaveze 1.032.737 11.656 1.070.813 13.514 960.954 12.164 Kratkoročne finansijske obaveze

298.042 3.364 257.913 3.255 331.278 4.193

Obaveze iz poslovanja 180.716 2.040 427.631 5.397 406.973 5.152

Ostale kratk.obaveze i PVR 505.266 5.703 319.492 4.032 145.226 1.838

Obaveze po osnovu PDV i ostalih javnih prihoda

18.098 204 35.162 444 51.732 655

Obaveze po osnovu poreza na dobitak

30.615 346 30.615 444 25.745 655

UKUPNA PASIVA 1.218.239 13.750 1.672.178 21.104 2.039.549 25.817 VANBILANSNA PASIVA 6 0,1 35.469 448 29.425 373

Tabela 14. Bilans uspeha u periodu 2006-2008. godine

Opis 2008 2007 2006

RSD 000 EUR 000 RSD 000 EUR 000 RSD 000 EUR 000 Poslovni prihodi 63.080 770 129.103 1.629 205.926 2.607 Prihodi od prodaje 138.172 1.687 234.291 2.957 289.268 3.662 Prihodi od aktiviranja učinaka i robe

76 1 170 2 55 0,6

Povećanje vrednosti zaliha učinaka

- - - - - - Smanjenje vrednosti zaliha učinaka

75.168 918 105.358 1.330 97.174 1.230

Ostali poslovni prihodi - - - - 13.777 174 Poslovni rashodi 348.732 4.258 506.507 6.392 497.441 6.297 Nabavna vrednost prodate robe

743 9 2.132 27 16.655 211

Troškovi materijala 65.854 804 193.767 2.445 120.325 1.523 Troškovi zaposlenih 217.773 2.659 228.010 2.878 271.448 3.436 Troškovi amortizacije i rezervisanja

42.793 522 48.010 606 46.545 589

Ostali poslovni rashodi 21.569 263 34.588 437 42.468 538 Poslovni dobitak / gubitak

-285.652 -3.487 -377.404 -4.763 -291.515 -3.690

Finansijski prihodi 39.520 482 40.318 509 123.857 1.568 Finansijski rashodi 151.942 1.855 75.440 952 59.186 749 Ostali prihodi 121.787 1.487 25.039 316 336.342 4.257 Ostali rashodi 250.914 3.063 189.210 2.388 211.892 2.682 Gubitak pre oporezivanja

-527.201 -6.436 -576.697 -7.278 -102.394 -1.296

Poreski rashod perioda - - -4.870 -61 -25.745 -326

Neto gubitak -527.201 -6.436 -581.567 -7.340 -128.139 -1.622

9

Page 10: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

Osnovne prednosti Srbije: � Ključni regionalni položaj i povlašćeni pristup tržištima Istoka i Zapada; � Kvalitetan obrazovni sistem i kvalifikovanost kadrova; � Industrijska tradicija i iskustvo u inženjeringu i proizvodnji; � Niža cena rada kvalifikovanih kadrova, kao i lica koja se nalaze na rukovodećim položajima.

Osnovne pogodnosti kod stranih ulaganja u Republiku Srbiju :

� Strani ulagač uživa punu pravnu sigurnost i pravnu zaštitu u pogledu prava stečenih ulaganjem; � Uvoz stvari koje predstavljaju ulog stranog ulagača je slobodan; � Strani ulagač može, slobodno i bez odlaganja, transferisati u inostranstvo sva finansijska i druga sredstva u vezi sa stranim

ulaganjima.

Karakteristike poslovnog okruženja: � Postoji veliki broj potpisanih trgovinskih sporazuma i sporazuma o slobodnoj trgovini; � Potpisan je Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom (tržište od 143,5 miliona stanovnika); � Postojanje preferencijalne trgovine izmeñu Srbije i SAD (Generalized System of Preferences- GSP); � Potpisan je Sporazum o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi (CEFTA); � Potpisan je veliki broj ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja izmeñu Srbije i drugih zemalja; � Neke od regionalnih organizacija i inicijativa u kojima učestvuje Srbija su: Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope, Inicijativa za

saradnju u jugoistočnoj Evropi – (SECI), Centralnoevropska inicijativa (CEI), Jadransko - jonska inicijativa... � Prisustvo evropskih privrednih komora i institucija za promociju trgovine; � Postojanje konkurentnog bankarskog tržišta sa 34 banaka iz zemlje i inostranstva; � Potpisan je Sporazum izmeñu Republike Srbije i Evropske zajednice o trgovini tekstilnim proizvodima

PREDNOSTI SRBIJE

PRIVREDNI AMBIJENT

Poreske stope � Porez na imovinu - poreske stope do 3% � Porez na dodatu vrednost - opšta poreska stopa iznosi 18% - posebna poreska stopa iznosi 8% � Porez na dobit - poreska stopa 10% � Porez na na dohodak granana - poreske stope 10%-20% � Doprinosi za socijalno osiguranje - doprinos za zdravstveno osiguranje 6,15% - doprinos za PIO 11% - doprinos za nezaposlenost 0,75%

Poreske olakšice i podsticaji � Ubrzana amortizacija � Oslobañanje od plaćanja poreza na dobit na rok do 5 godina kod koncesionog ulaganja. � Umanjenje porez na dobit u trajanju od 2 godine za ulaganja u nedovoljno razvijena

područja. � Poreski kredit u visini od 20% izvršenog ulaganja za ulaganja u osnovna sredstva u

sopstvenoj registrovanoj delatnosti. � Poreski kredit u visini od 80% izvršenog ulaganja za ulaganja u osnovna sredstva u

delatnosti proizvodnje tekstilnih prediva i tkanina. � Usled zapošljavanja novih radnika umanjenje porez na dobit za iznos koji čini 100%

bruto zarada novozaposlenih radnika. � Oslobananje od plaćanja poreza na dobit u periodu od 10 godina kod ulaganja u svoja

osnovna sredstava u iznosu višem od 600 mil. dinara uz zapošljavanja najmanje 100 lica. � Oslobananje od plaćanja poreza na dobit u periodu od 5 godina za obavljanje delatnost

na području od posebnog interesa za Republiku Srbiju.

PORESKI SISTEM

10

Page 11: Marketinski prospekt HI Zupa · Title: Marketinski prospekt HI Zupa Author: zaklina Created Date: 4/24/2009 12:26:22 PM

Marketinški prospekt HI “Župa” a.d.

KONTAKTI

Sva pitanja i komunikacija u vezi sa ovim dokumentom i predloženom transakcijom usmereni su na: Napomena: Podaci navedeni u ovom marketinškom prospektu dobijeni su od strane HI “Župa” a.d. Eucons Group d.o.o. kao savetnik u postupku privatizacije nije izvršio kontrolu podataka, shodno čemu ne snosi nikakvu odgovornost za tačnost i potpunost istih. Svrha ovog dokumenta je da pruži osnovne informacije o Društvu i da zainteresuje potencijalne investitore za učešće na tenderu radi prodaje kapitala HI „Župa“ a.d. Kruševac.

Agencija za privatizaciju Republike Srbije Kontakt osoba: Olivera Aranñelović

Rukovodilac projekta Terazije 23

Beograd, 11000 Republika Srbija

Tel: +381 11 30 20 897 Fax: +381 11 30 20 816

E-mail: [email protected] www.priv.yu

Eucons Group d.o.o. Kontakt osoba: Zoran Anñelković

Direktor Kralja Milana 7/V Beograd, 11000 Republika Srbija

Tel: +381 11 3246 823; 3246 842 Fax: +381 11 3246 841

E-mail: [email protected] E-mail: [email protected]

11