Materijali i postupci ugradnje

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    1/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 93_________________________________________________________________________

    4.MATERIJALI I POSTUPCIUGRADNJE HORIZONTALNESIGNALIZACIJE

    4.1 MATERIJALI

    Ugradnja oznaka predvi|enih projektom horizontalne signalizacije nakolovoz i druge saobra}ajne povr{ine, obavlja se kori{}enjem posebnopripremljenih materijala i njima prilago|enih postupaka ugradnje.

    Materijale koji su namenjeni ugradnji HS dele se u ~etiri grupe:

    bojila, plasti~ni materijali - plastike, aplikativni materijali i markeri;

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    2/36

    94- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    4.1.1 Bojila

    Bojila su materije u te~nom stanju koje se sastoje od pigmenta (dajesposobnost materijalu da oboji), vezivnih sredstava - veziva, punila irazre|iva~a. Pomo}u bojila dobijamo tankoslojne oznake. Bojila se moguugraditi kao hladna (misli se na temperaturu materijala i kolovoza izme|u15oC i 30oC) i kao topla (temperatura ugradnje izme|u 50 i 80oC). Bojilamogu biti ve} pripremljena za ugradnju, a mogu biti i dvokomponentna.

    Bojila se pakuju u metalnu ili plasti~nu ambala`u sa deklaracijom kojasadr`i: broj proizvodne specifikacije, proizvo|a~ki naziv bojila i njegovo

    trgova~ko ime, datum proizvodnje, vrstu materijala i namenu (recimojednokomponenetno bojilo za tankoslojne oznake na asfaltu bez "perle"),datum izrade proizvodne specifikacije i datum po~etka proizvodnje po tojproizvodnoj specifikaciji. Osim toga, u prate}em materijalu potrebno jeodrediti i bli`e podatke o bojilu: vrsta veziva (primer: gliceroftalna smolamodificirana nekim polimerom), vrsta pigmenta (primer: titan dioksid), vrstapunila (primer: me{avina karbonata i silikata), gustina (g/ml sa tolerancijom 5), dozvoljene granice viskoziteta za nerazra|eno bojilo, procenat suvematerije, plami{te, stepen opasnosti i toksi~nost.

    Skladi{tenje bojila je veoma zna~ajno za kvalitet ugra|enih oznaka.Uobi~ajeno je da se skladi{ta za ovakve materijale izvode kao posebniobjekti ili prostorije sa za{titom u okviru nekog drugog objekta. Potrebno jeobezbediti provetravanje skladi{ta i odr`avanje odgovaraju}e temperatureu zimskom periodu, za{titu od stati~kih struja i mere protivpo`arne za{tite.

    Bojila se pre ugradnje razre|uju te~no{}u (razre|iva~) koja se ta~noodre|uje u odnosu na bojilo i to: koli~ina, vrsta i sastav (recimo etar ialifatski ugljovodonik), plami{te, stepen opasnosti i toksi~nost.

    Odnos debljine mokre i suve oznake pribli`no je 1, 5 : 1 {to upro{}enozna~i da se odgovaraju}a debljina ugra|ene oznake (dakle suve oznake)mno`i faktorom 1, 5 da bi se odredila pribli`na debljina mokrog sloja (DMS1) bojila koju treba posti}i prilikom ugradnje.

    Utro{ak bojila (UB) mo`e se oceniti pomo}u izraza:

    U = (povr{ina oznake) x DMS x (spec. te`ina bojila)........... [kg/m2]

    1 DMS - debljina tzv. mokrog sloja boje;

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    3/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 95_________________________________________________________________________

    Vreme potpunog su{enja defini{e se proizvo|a~kom specifikacijom kao idrugi uslovi (spoljna temperatura vazduha - recimo od 10 do 35oC,temperatura kolovoza od 10 do 40oC, relativna vla`nost vazduha do 85%).

    Svetloodbojnost ili retrorefleksija horizontalne signalizacije izvedena odbojila posti`e se, kao {to je ve} re~eno, dodavanjem kuglica (tzv. sferi~nihretroreflektora) poznatih pod nazivom "PERLA". "PERLU" ~ine staklenekuglice pribli`ne specifi~ne te`ine od 2.4 do 2.6 (kg/l) sa indeksomprelamanja ve}im od 1.5.2Struktura "PERLE" je recimo ovakva:

    staklena zrna veli~ine manje od 800 x 10-6m. 100 %

    staklena zrna veli~ine manje od 500 x 10-6 m. 60 - 95 %

    staklena zrna veli~ine manje od 500 x 10-6 m. 15 - 55 %

    staklena zrna veli~ine manje od 200 x 10-6 m. 10 - 40 %

    staklena zrna veli~ine manje od 100 x 10-6m 0 - 5 %

    Kvalitetnom "PERLOM" smatra se ona koja sadr`i bar 80% prozirnih ineslepljenih kuglica, pravilnog okruglog oblika. Postoje i me{avine"PERLE" i prizmati~nih retroreflektora.

    4.1.2 Plasti~ni materijali - plastike

    Plasti~ni materijali ili skra}eno plastike su naj~e{}e vi{ekomponentni, `itkimaterijali u vidu paste koja se pre ugradnje formira me{anjem. Plastike sesastoje od sinteti~kih veziva (recimo polivinilhlorid, polistirol, polipropilenitd.), prirodnih i ve{ta~kih smola, pigmenta i punila.

    Plastike se, sli~no bojilima, mogu ugraditi hladne ili na povi{enojtemperaturi, pa se u skladu sa tim i nazivaju "hladne" ili "tople" plastike(termoplastike). Termoplastike se ugra|uju na temperaturama od 140 do

    220o

    C. Ugradnja toplih materijala (i bojila i plastika) mo`e se realizovatisamo ma{inskim putem.

    Ma{ine su opremljene posebnim greja~ima (koristi se propan-plin), apredgrejavanje se obavlja i u rezervoarima. Postoje tehni~ka re{enja zaautomatsku kontrolu temperature prilikom ugradnje, kao i za kontrolu

    2 Detaljnije videti u poglavlju 5

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    4/36

    96- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    ostalih parametara (debljina sloja, raster i {irina oznake itd.). Ugradnjomplastike dobijaju se debeloslojne oznake. Navedeno za skladi{tenje bojilava`i i za plastike.

    Na slici 4.1 prikazan je uve}an presek kroz oznake izvedene pastikom kojasadr`i "PERLU".

    Slika 4.1

    Plastike u ambala`i imaju ograni~en vek trajanja (oko {est mesecipribli`no), a nakon me{anja komponenti moraju se odmah ugraditi.

    41.3 Aplikativni materijali

    Aplikativni materijali su industrijski pripremljeni polufabrikati u vidu traka iliplo~a. Sastoje se od vi{e slojeva i vi{e vrsta materijala - presek je prikazanna slici 4.2.

    Aplikativnim materijalima se mogu izvesti i tankoslojne i debeloslojneoznake, a mogu se isporu~iti sa i bez svojstva retrorefleksije.

    Uobi~ajeno se isporu~uju obojeni u belo ili `uto, a prema zahtevu mogu sekoristiti za specijalne namene i na druga~iji na~in obojene (primer:narand`asto za ozna~avanje radova na saobra}ajnicama).

    Svetloodbojnost aplikativnih materijala se dobija tako|e pomo}uretroreflektora, ali se oni industrijski ugra|uju. To prakti~no zna~i da supribli`no ravnomerno raspore|eni po povr{inskom i unutra{njem slojumaterijala.

    Dobijeni koeficijent retrorefleksije kre}e se od 100 do 150 mcd / lux/ m 2.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    5/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 97_________________________________________________________________________

    Slika 4.2

    Aplikativni materijali se isporu~uju namotani u rolnu (kotur) razli~ite {irine idu`ine, a re|e u plo~ama. Kotur aplikativnog materijala je polufabrikatspreman za ugradnju linijskih oznaka, a za ostale oznake se mora obavitiprethodno krojenje u radionici. Koturi aplikativnog materijala su ustvarijedna vrsta traka, pa se ovi materijali ~esto nazivaju trakasti aplikativnimaterijali (ponekad se aplikativni materijali nazivaju i folijama, mada to nijesasvim ispravno, jer su folije u izvornom zna~enju tanki, razvu~eni listovi

    metala, a aplikativni materijali su ustvari vi{eslojni).

    Skladi{tenje aplikativnih materijala, sli~no kao i kod drugih materijala,zahteva odre|ene uslove. Pravilo je da se koturovi materijala ~uvaju naposebnim cevastim nosa~ima i ne preporu~uje se slaganje jednog koturana druge. Ovi materijali tako|e imaju odre|eni rok trajanja.

    Aplikativni materijali se, pored ravnih (uslovno re~eno), izradjuju i kaopresovani materijali sa ispup~enjima i udubljenjima vi{e vrsta i oblika, ~imese posti`e efekat markera (zvu~ni efekat kada to~kovi kola gazehorizontalnu oznaku). Imaju dobar koeficijen refleksije, ali i manu, jer ih je

    prakti~no nemogu}e koristiti na mestima gde ima velikog prljanja, ba{zbog njihovog specifi~nog izgleda, po{to se prljav{tina skuplja i zadr`ava uudubljenjima. Popre~ni presek jednog takvog materijala prikazan je na slici4.3.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    6/36

    98- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Slika 4.3

    Aplikativni materijali se kvalitetom, trajno{}u i cenom izdvajaju u odnosu nadruge materijale i predstavljaju proizvod visoko razvijene tehnologije.

    4.1.4 Markeri

    Kao {to je ve} re~eno u poglavlju 2.5.1 markeri su posebno oblikovane

    prizme, plo~ice, valjci i sl. na kojima su ugra|eni retroreflektori a postoje i uverziji sa posebni unutra{njim svetlom sa solarnim pogonom itd.

    Markeri se izra|uju od ~vrstih materijala (metala i plastike) ili od gume.

    Postoje i markeri izra|eni u kombinaciji metal-plastika. Ranijih godina,izra|ivali su se i od keramike, klinkera ili kamena. Savremeni materijali odkojih se izra|uju markeri su visoko trajni i nelomljivi.

    4.2 PRIKAZ POSTUPAKA UGRADNJE

    Postupak ugradnje je i "materijalizacija" projektovanih oznaka iz plana

    horizontalne signalizacije na kolovoz ili neku drugu saobra}ajnu povr{inu.

    Postupci ugradnje zavise od primenjenog materijala (bojilo, plastika,aplikativni materijali) i `eljenog kvaliteta oznaka.

    Postupci ugradnje se zasnivaju na pneumatskim, kompresorskim,mehani~kim, gravitacionim i drugim alatima koji omogu}uju me{anje,grejanje, kretanje i nano{enje materijala na povr{ini kolovoza.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    7/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 99_________________________________________________________________________

    Ukoliko se radi o manuelnim i polumanuelnim postupcima ugradnjepostoje tri karakteristi~ne faze ugradnje:

    Prva faza je pripremna. Sastoji se od uzimanja materijala iz skladi{ta,transporta do lokacije, pripreme i razre|ivanja bojila, plastike i sl.,pripreme alata i ma{ina, ~i{}enja i odma{}ivanja povr{ine na kojoj trebaizvesti oznake, razmeravanja i preno{enja najva`nijih kota iz projekta(nanose se osnovne linije i podele kolovoza; koristi se kao pomo}nosredstvo kanap napra{en kredom) i obezbe|enja mesta na kome seobavljaju radovi. Ukoliko se koristi aplikativni materijal, njegovapriprema podrazumeva i krojenje i se~enje u radionici.

    Druga faza obuhvata neposrednu ugradnju horizontalne signalizacijeprema unapred utvr|enom planu sa te`njom da se tokom izvo|enjaradova organizuje bezbedno i kontrolisano kretanje drugih vozila u zoniradova.

    Tre}a faza predstavlja obezbe|enje oznaka od o{te}enja ako su uprocesu su{enja i postepeno zatvaranje radili{ta uz kontrolu kretanjadrugih vozila, pakovanje alata, ma{ina i transport do radionice.

    Ukoliko se radi o automatizovanom postupku ugradnje horizontalnesignalizacije, delovi postupka pripreme se formalno "prenose" u drugufazu, ali joj vremenski prethode, jer se realizuju alatkama (pokretne ~etke ivazduh pod pritiskom i sl.) koje prethode alatima koji nanose bojila iliplastiku, a nalaze se u sklopu iste ma{ine.

    Obezbe|ivanje mokrih oznaka kao i zone radili{ta obavlja se naj~e{}eplasti~nim kupama ili sli~nom opremom. Kada se radi o ugradnji oznaka naraskrsnicama u gradu i uop{te gradskim saobra}ajnicama, postavljanjekupa (i njihovo kasnije skupljanje) obavlja se naj~e{}e ru~no ili uzkori{}enje dodatnog vozila.

    Ukoliko se radi o izvo|enju oznaka pomo}u stacioniranih i samohodnih

    ma{ina, kupe postavlja i skuplja radnik na ma{ini i radnik na pomo}nomvozilu. Ovakav proces je spor i nedovoljno efikasan pa se stalno istra`ujumogu}nosti da se mehanizuje ili automatizuje.

    Interesantno je da problem stavljanja i skupljanja kupa nije jo{ uvek re{enu potpunosti iako je bilo manje-vi{e uspe{nih poku{aja i iskustava koja bimogla biti od koristi. Alat prikazan na slici 4.4 je jedno interesantnoprakti~no re{enje.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    8/36

    100- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Slika 4.4

    Na slici 4.5 prikazana je podela postupaka ugradnje prema osnovnom tipupostupka, `eljenoj debljini oznake i potrebnoj trajnosti oznake.

    Slika 4.5

    Podela razlikuje {est tipova postupaka ugradnje horizontalne signalizacije,ali se ne mo`e smatrati da je takva podela kona~na.

    Postoje kombinovani postupci i brojna tehni~ka re{enja alata koje je dostate{ko jednozna~no klasifikovati. Obzirom da je proces razvoja postupakaugradnje horizontalne signalizacije stalno u toku, podele treba dopunjavatiprema potrebi.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    9/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 101_________________________________________________________________________

    Zna~ajno je da se ovom podelom isti~u tri tipa oznaka po trajnosti:privremene, kratkotrajne i dugotrajne.

    Posebno isti~emo ulogu privremenih oznaka koje se kod nas relativnoretko koriste. Njihova uloga je zna~ajna kod radova na otvorenimdeonicama puteva, posebno na autoputevima na kojima su prisutne visokebrzine vozila.

    Najzna~ajnija prednost primene aplikativnih materijala u zonama radova nasaobra}ajnicama je {to se po zavr{etku radova oznake uklanjaju beztragova, {to kod kori{}enja drugih materijala nije mogu}e. Kori{}enje ovihmaterijala predstavlja zna~ajno pobolj{anje za izvo|enje radova zbog

    jednostavnosti ugradnje, a izvedene oznake imaju visok kvalitet, posebno uno}nim uslovima, {to je kod organizacije kretanja prilikom obezbe|enjaradova na putu veoma va`no.

    Postupke ugradnje horizontalne signalizacije mo`emo posmatrati i premaostvarenoj automatizaciji samog postupka (slika 4.6).

    Slika 4.6

    Uo~ljivo je da je najbrojnija grupa polumanuelnih postupaka. Gotovo da usvakom postupku ugradnje horizontalne signalizacije postoji manji brojmanuelnih operacija tako da je i ova podela uslovna. Ona se temelji na

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    10/36

    102- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    proceni u~e{}a manuelnih operacija u toku ugradnje - {to je takvo u~e{}emanje, smatrano je da je postupak ugradnje vi{e automatizovan.

    Pravilo je da se automatizovani postupci ugradnje horizontalnesignalizacije koriste naj~e{}e kada se radi o ugradnji na deonicamagradskih saobra}ajnica i na putevima kada se ugra|uju linijske oznake,dakle oznake znatne du`ine, a manuelni i polumanuelni postupci ugradnje~e{}e se koriste na raskrsnicama, parkirali{tima, objektima itd.

    Izbor materijala i postupka ugradnje bitno uti~e na kvalitet dobijene oznakei potrebu za njenim odr`avanjem. Tankoslojne oznake (recimo dobijene

    prskanjem) podrazumevaju 3 do 4 obnavljanja godi{nje, a debeloslojneoznake mogu trajati i vi{e godina (videti poglavlje 5.).

    Vi{e puta istaknut je problem kvaliteta izvedenih oznaka, odnosno problemtrajnosti primenjenog materijala.

    Kvalitet izvedenih oznaka zavisi od mno{tva faktora, ali se uz izvesnopojednostavljenje mo`e svesti na karakteristiku debljine horizontalnesignalizacije (slika 4.7).

    Slika 4.7To prakti~no zna~i da naj~e{}e va`i pravilo da je oznaka trajnija ako imave}u debljinu. Debljina oznake je konstantna u strogom smislu samo kodfabri~ki pripremljenih aplikativnih materijala.

    Orijentaciona trajnost oznaka u funkciji prikazana je na slici 4.8.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    11/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 103_________________________________________________________________________

    Slika 4.8

    Brzina "tro{enja" horizontalne signalizacije je naravno najve}a kodtankoslojnih oznaka, a najmanja kod debeloslojnih. I tankoslojne idebeloslojne oznake se mogu dobiti razli~itim postupcima ugradnje, anjihov sa`et prikaz je dat u narednom bloku materijala.

    4.2.1 Premaz pomo}u valjka

    Na prethodno o~i{}enu povr{inu, nakon razmeravanja elemenata iz plana,postavljaju se "grani~nici" od lepljive trake, tako da kontura budu}e oznakeostane slobodna. Premaz se obavlja valjkom, a nakon premazivanja, presu{enja, trake se uklone. Postupak je spor, posebno za linijske oznake

    ve}ih du`ina, nije mogu}a kontrola potro{nje materijala, ivice izvedenihoznaka nisu uvek o{tre itd. Postupak se retko koristi.

    4.2.2 Postupak prskanja bojilom

    U polumanuelnoj varijanti, na prethodno o~i{}enu povr{inu postavlja se{ablon3 (recimo kod izvo|enja pe{a~kih prelaza, strelica, linijazaustavljanja itd.) koji formira konture oznake; nano{enje materijala seobavlja uz pomo} alata - tzv. "vazdu{nog pi{tolja" 4(slika 4.9).

    3 { ablon mo`e da bude napravljen od drveta, metala ili kombinovano; treba da jerelativno male te`ine i zahteva dobro odr`avanje i stalno ~i{}enje vi{ka bojila;

    4 a lat nanosi bojilo pomo}u vazduha pod pritiskom; u kompletu postoji odgovaraju}ipokretni kompresor i vezna creva;

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    12/36

    104- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Slika 4.9

    Ako se radi o tzv. linijskim oznakama, ugradnja se naj~e{}e realizujeautomatizovanim postupkom, dakle pomo}u posebnih ma{ina. Ma{ina imanekoliko tipova, razli~itih konstrukcija i kapaciteta rezervoara za bojila.Manje ma{ine obi~no gura radnik (slika 4.10) ili su, redje, vu~ene, a

    srednje i ve}e se pokre}u posebnim motorom (slika 4.11).

    Slika 4.10

    Za srednje i ve}e ma{ine ka`e se da su samohodne.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    13/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 105_________________________________________________________________________

    Manje ma{ine se naj~e{}e rade tako da mo`e da im se skine prskalica("vazdu{ni pi{tolj") i da se koristi za ru~no prskanje. Naravno, tu je ikompresor koji se mo`e koristiti za prethodno ~i{}enje podloge.

    Slika 4.11

    Postoje i ma{ine za ugradnju horizontalne signalizacije koje se postavljaju

    na posebno prilago|ene kamionske {asije (slika 4.12).

    Slika 4.12

    Pravilo je da se ma{ine za automatizovanu ugradnju horizontalnesignalizacije izra|uju na zajedni~koj {asiji i sa tipiziranim pogonskim

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    14/36

    106- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    agregatima. Menjaju se alati i sklopovi za ugradnju, delovi hidraulike irezervoari za materijal. Proizvo|a~ ma{ina tako dobija na tipiziranoj jedinicirazli~ite ma{ine za ugradnju. Proizvo|a~i ma{ina te`e da razviju tipiziraneserije proizvoda, radi lak{e organizacije proizvodnje i odr`avanje.

    Kod ugradnje automatizovanim postupcima, raster linijskih oznaka sekontroli{e posebnim ure|ajima (ranije mehani~kim automatima, a danaselektronski), a navo|enje ma{ine (ni{anjenje) u odnosu na ivice putatako|e se vr{i posebnim elektronskim ure|ajima. Ve} desetak godina ueksploataciji je i postupak koji kontroli{e debljinu sloja ugra|ene oznake iutro{ak materijala na osnovu unapred zadatih parametara.5

    "PERLA" se mo`e dodavati u bojilo pre ugradnje, a mo`e se posipati pomokrom sloju ugra|ene oznake. Kod prvog na~ina dolazi do talo`enja ({toje relativno uspe{no re{avano kod ma{inske ugradnje stalnim me{anjembojila u procesu ugradnje), a kod drugog do nejednakog rasporeda du`oznake. Ugradnja "PERLE" pobolj{avana je u nekim slu~ajevima pomo}uposebno konstruisanih "posipa~a".

    U {irem kontekstu posmatrano, u postupke prskanja mo`emo ubrojati ioznake izvedene pomo}u materijala u "spreju". Ovakvi materijali se ~estokoriste i za oznake van standarda, za oznake na sportskim terenima, ugara`ama, na parkirali{tima itd. "Sprejovi" se mogu koristiti ru~no, a

    postoje i brojne pomo}ne alatke sa to~kovima koje su lake konstrukcije.

    Postupak prskanja je najpoznatiji postupak ugradnje horizontalnesignalizacije.

    4.2.3 Postupak razmazivanja, {pahtlanja

    Postupak je u osnovi sli~an postupku valjanja, jer su pripremne operacijeiste. Kao alatka se koriste mistrije, ravnalice i {pahtle kojima se nanosiunapred pripremljena (hladna) plastika.

    Dobijena oznaka je debeloslojna i iznosi 2 do 3 (mm) mokrog sloja

    ugra|ene oznake. Povr{ina oznake je neravna, sa tragovima alata, a ivicekontura su zadovoljavaju}e o{trine ako je radnik pa`ljiv i ve{t. Pogodna jeza realizaciju oznaka na pe{a~kim prelazima. Kod nas je isprobankombinovan postupak u kome se linijske oznake izvode bojilima, apopre~ne (pe{a~ki prelazi i linije zaustavljanja) od plastike.

    5 poznat je primer sistem AMAKOS - HOFMAN (Nema~ka);

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    15/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 107_________________________________________________________________________

    4.2.4 Postupak izlivanja plastike

    To je automatizovan postupak ugradnje plastike za linijske oznake. Koristese posebne, samohodne ma{ine sa posebno pripremljenim alatima zaprihvat i izlivanje plastike. Za ove alate su posebno karakteristi~ni diskovikoji formiraju ivice izvedene oznake.

    Na slici 4.13 je detalj alata za nano{enje plastike izlivanjem. Ve} jepomenuto da je kod automatizovanih postupaka ugradnje mogu}a stalnakontrola debljine oznaka (dakle i utro{ka materijala).

    Slika 4.13

    4.2.5 Postupak brizganja plastike

    Ovo je automatizovan postupak ugradnje koji koristi samohodne ma{ine iliure|aje postavljene na {asiju manjeg ili ve}eg teretnog vozila. Po pravilu,koristi se za linijske oznake na putevima. Ovaj postupak ima izvesneanalogije sa postupkom prskanja bojila, ali je alat zbog viskozitetamaterijala druga~ije oblikovan. Dobija se oznaka koja je debeloslojna."Perlu" je mogu}e ugraditi zajedno sa osnovnom masom plastike. Postojebrojna tehni~ka re{enja alata za ugradnju.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    16/36

    108- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    4.2.6 Postupak lepljenja (aplikacije)

    Ovaj postupak predstavlja manuelni, polumanuelni ili automatizovanpostupak ugradnje fabri~ki pripremljenog materijala koji se naknadnodora|uje u radionici i na terenu (slika 4.14).

    Slika 4.14

    Postupak mo`e biti hladan ili (re|e) topao. Aktiviranje lepka kod toplogpostupka obavlja se povi{ivanjem temperature oznake pomo}u posebno

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    17/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 109_________________________________________________________________________

    izvedenih greja~a. Ovaj drugi se danas vrlo retko ili gotovo uop{te nekoristi, jer su razvijeni lepkovi za sve vrste vremenskih prilika, podloga iuslova aplikacije. Tako imamo posebne lepkove za vla`na podru~ja, zasuva i sun~ana podru~ja pa ~ak i za aplikaciju po ki{i.

    Postupak aplikacije po pravilu ima vi{e koraka od kojih svaki ima zna~ajanuticaj na trajnost i kvalitet elemenata horizontalne signalizacije. To su:

    a. ^i{}enje podloge

    Za nano{enje aplikativnog materijala veoma je zna~ajan kontakt povr{inapodloge i materijala i zbog toga podloga treba da je {to ~istija, posebno

    ako se radi o kolovozu koji je pod saobra}ajem. Podloga se mo`e o~istiti ipripremiti pranjem i oduvavanjem. Sloj blata i druge ne~isto}e trebaukloniti pomo}u mehani~kih ~etki, a postoje i hemijska sredstva zauklanjanje masno}e.

    b. Nano{enje lepka

    Aplikativni materijali se razlikuju i po vrsti kori{}enog lepka, zavisno odlokalnih uslova, bilo da se radi o vrsti kolovoza ili da se radi o vremenskimuslovima (vla`nost, temperatura).

    Slika 4.15

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    18/36

    110- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Lepkovi su obi~no dvokomponentni. Jedna komponenta je nanesena namaterijal, dok se druga nanosi na podlogu, neposredno pre aplikacije.Lepkovi koji se koriste {irokog su spektra kvaliteta i na~ina primene. Tako,ima lepkova koji se aktiviraju na vi{oj temperaturi, zbog ~ega se materijalprilikom aplikacije obra|uje greja~ima i td. Nano{enje lepka mo`e bitiru~no (~etka, {pahtla, valjak i td.), a mogu se koristiti pomo}ne alatke.Izgled jedne takve alatke prikazan je na slici 4.15.

    Alat za nano{enje lepka je postavljen na stabilna kolica, posedujerezervoar za lepak i posudu za ravnomerno izlivanje. Kod automatizovaneugradnje koriste se posebne brizgaljke na priklju~nom vozilu. Koli~inulepka odre|uje proizvo|a~ materijala.

    c. Lepljenje (aplikacija)

    Na manjim povr{inama i za manje oznake radi se pomo}u dva, tri radnika,a za linijske oznake se koriste posebni alati (aplikatori). Na slici 4.16prikazana je topla aplikacija materijala.

    Slika 4.16

    Za ugradnju linijskih oznaka koristi se ~itav niz razli~itih pomo}nih ma{ina ialata. Oni se mogu grupisati u dve celine: prvu ~ine mali i srednji aplikatorikoji se pokre}u snagom radnika. Koriste se naj~e{}e kod radova nagradskoj uli~noj mre`i ili za postavljanje oznaka kod radova nasaobra}ajnicama.

    Drugu grupu ~ine vu~eni aplikatori ili aplikatori ugra|eni na posebna vozila.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    19/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 111_________________________________________________________________________

    Na slici 4.17 prikazani su ru~ni i vu~eni aplikator za jednostruku odnosnodvostruku linijsku oznaku. Na aplikatore se prilikom ugradnje montirajuni{ani radi lak{eg odr`avanja pravca.

    Slika 4.17

    Aplikatori imaju alat za se~enje i valjak za pred-pritiskivanje materijala napodlogu. Vu~eni aplikatori imaju mogu}nost da seku materijal uprogramiranom rasteru i primaju koturove materijala znatno ve}e du`ine.

    d. Utapkavanje

    Ova operacija predstavlja jednu od najzna~ajnijih za korektnu aplikacijumaterijala. Osnovni uslov koji mora da se ispuni da bi aplikacija bilakorektna jeste da se ostvari pun kontakt materijala i podloge na celojpovr{ini budu}e oznake. Kvalitet lepljenja obezbe|uje se pritiskom napovr{ine koje se lepe. Za to se koriste posebno pripremljeni ru~ni valjci odtvrde gume i malog pre~nika i valjak malog pre~nika od tvrde `ice ("je`")(slika 4.18). Valjak se obi~no ote`a nekim teretom, po`eljno {to ve}im, a zaslu~aj potrebe mo`e da na valjak stane odnosno ~u~ne i ~ovek. Takooptere}enim vljkom nekoliko puta se prelazi preko zalepljene oznake i obasmera, ali uz opr ez da se ne prave nagli zaokreti, jer bi se time izgu`vao

    aplicirani materijal.

    Ukoliko nema valjka, utapkavanje se mo`e da se izvede i automobilskimto~kovima (slika 4.19), tako {to }e se automobilskim to~kovima (putni~kovozilo ili kamion) pre}i nekoliko puta preko oznake (obi~no se to radi napodu`nim oznakama) uz isti oprez da se ne skre}e naglo to~kovima.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    20/36

    112- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Medjutim, efekat ovakvog utapkavanja }e biti znatno skromniji u odnosu nautapkavanje valjkom.

    Slika 4.18

    Slika 4.19

    U tabeli 4.1 prikazani su efekti utapkavanja specijalnim valjkom i kaozamena, kamionom.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    21/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 113_________________________________________________________________________

    Tabela 4.1karakteristika: kolica sa valjkom: kamionski to~ak:povr{ina kontakta 3 x 300 (mm) 300 x 150 (mm)

    te`ina 90 kg 1.5 (t/to~ku)sila pritiska 100 (N/cm2) min 33 (N/cm2)

    brzina operacije 5 (km/h) 10 (km/h)

    Iskustva u primeni aplikacionih materijala pokazuju da se poslednjemkoraku aplikacije efikasno "pridru`uje" i motorni saobra}aj, ~ime se {tedi navremenu u kome se radili{te dr`i bez saobra}aja.

    Oznake slo`enijeg oblika, (strelice, natpisi, drugi znakovi, polja) pripremajuse odnosno kroje u radionici, a njihovi se delovi ozna~avaju radi lak{egsastavljanja na mestu ugradnje. Primeri krojenja oznaka su na slici 4.20.

    Slika 4.20Kada se radi o markerima, poslednjih godina razvijeni su lepkovi kojima sei markeri mogu relativno brzo i jednostavno postaviti na kolovoz. Zavisnood vrste lepka i njegovog kvaliteta marker mo`e biti postavljen privremeno(kod radova na saobra}ajnicama) ili trajno.

    Na slici 4.21 prikazan je manuelni postupak ugradnje markera lepljenjem.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    22/36

    114- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    1 2 3 4

    Slika 4.21

    Markeri se u nekim slu~ajevima mogu ugraditi i pomo}u posebnokonstruisanih alata.

    e. Toplo utiskivanje

    Asfalt je materijal koji se ugra|uje topao, a tako|e menja svoja svojstvapod temperaturom. Obe ~injenice mogu se iskoristiti kod ugradnjehorizontalne signalizacije. Kada se radi o metalnim markerima, postojina~in da se oni utisnu u asfalt pomo}u jedne alatke koja zagreva "polje" uveli~ini markera. Ovaj na~in ugradnje je zastareo i skoro da se uop{te vi{e

    ne koristi, bar ne na putevima, mo`da jo{ samo na manjim povr{inama, zapostavljanje usamljenih markera. Sve vi{e, markeri se lepe na podlogu ilise mesta za njihovu ugradnju izradjuju posebno konstruisanim ma{inamakoje znatno ubrzavaju proces i omogu}uju kvalitetniju i lak{u ugradnjumarkera.

    Presvla~enje starog kolovoza asfaltom ili izgradnje novog je prilika da sehorizontalna signalizacija izvede u povoljnim uslovima, jer nemasaobra}aja, kolovoz nije zaprljan itd. Vode}i ra~una o tehnologiji ugradnjeasfalta, razvijen je postupak ugradnje horizontalne signalizacije koji seneposredno nadovezuje na rad fini{era i valjka. Ideja je da se iskoristitoplota ugra|enog asfalta i da se oznake utisnu u tzv. habaju}i, daklezavr{ni sloj asfalta (slika 4.22).

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    23/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 115_________________________________________________________________________

    Slika 4.22

    Na slici 4.23 prikazana je upro{}ena {ema ovog postupka ugradnje,slede}i niz operacija koje je neophodno uraditi za ugradnju oznakahorizontalne signalizacije.

    Slika 4.23

    Iskustva sa ovakvim postupkom ugradnje horizontalne signalizacijepokazala su da postoje izvesne prednosti u odnosu na ostale postupke. Tose pre svega odnosi na ~injenicu da se ugra|ena oznaka nalazi u ravni sakolovozom, {to smanjuje habanje oznake, a i ne o{te}uje se prilikom

    ~i{}enja snega, na primer. Pored toga, po{to se prakti~no dve operacijerade istovremeno, znatno se skra}uje vreme ugradnje horizontalnesignalizacije. Na kraju, za ovaj postupak se ne koristi druga komponentalepka.

    Problem predstavlja nu`nost dobre organizacije dve ili vi{e grupa radnika.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    24/36

    116- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    4.3 SVETLOODBOJNOST HS

    Na tamno obojenoj podlozi kolovoza oznake horizontalne signalizacije suvidljive, jer su izvedene od svetlih i kontrastnih bojila (belih i `utih) i zato {tose nalaze u centralnom polju pa`nje voza~a.

    Me|utim, u toku dana, a i sezonski, ambijentalno svetlo6 se koleba pointenzitetu, {to menja uslove pri kojima oznake horizontalne signalizacijetreba da budu vi|ene.

    Pri ja~em i jakom ambijentalnom svetlu oznake su dobro vidljive, jer se,

    sli~no drugim predmetima ili fizi~kim objektima, "pona{aju" kao tzv. difuznireflektori 7.Da bi vi|enje oznaka horizontalne signalizacije bilo adekvatno i prismanjenom ili malom intenzitetu ambijentalnog svetla, treba maksimalnoiskoristiti postojanje svetlosnih izvora na vozilima (sli~no kao {to radimo ikod materijala od kojih izvodimo lice saobra}ajnih znakova).

    Posmatrano sasvim upro{}eno, vi|enje horizontalne signalizacije zavisi odonoga {to nazivamo stepen refleksije upadnog svetla.Na slici 4.24 prikazan je procenat odbijanja upadnog svetla za razli~itoosvetljene i obojene povr{ine i lice ~oveka na osnovu tipizirane {eme "crni-sivi-beli" objekat 8.

    4.5% 18%9% 36% 72%

    Slika 4.24

    6

    i zvore svetlosti mo`emo da podelimo na primarne i sekundarne; sunce i elektri~nasijalica tipi~ni su primarni izvori, a sekundarni izvori su "objekti" koji odbijaju svetlo(oblaci, povr{ina vode, staklene povr{ine na zgradama, metal i td.); ovakvoosvetljavanje je indirektno i naziva se ambijentalnim;

    7 povr{ine ve}ine predmeta nikada nisu idealno glatke; zraci svetlosti se usled toga odnjih nepravilno odbijaju (ka`e se reflektuju ili difuzuju); difuzija nastaje i pri prolaskukroz materijal koji nije sasvim providan (recimo - mat staklo); prilikom reflektovanjaretko se de{ava da nema difuzije; iz toga sledi da je difuzija uslov vidljivosti predmeta;

    8 reprodukovano prema prilogu iz: Ka`i}, D.: "Elementarna tehnika fotografije",Univerzitet umetnosti, 1987. god, Beograd

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    25/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 117_________________________________________________________________________

    Iz prikaza je jasno da je najve}i procenat odbijanja upadnog svetla(refleksije) dobijen na dobro osvetljenoj beloj povr{ini.

    Za nas je posebno va`an fenomen retrorefleksije (svetloodbojnosti) koji semo`e posti}i dodavanjem posebnog pra{kastog materijala ("PERLA")materiji uz pomo} koga se ugra|uju oznake horizontalne signalizacije.

    Pra{kasti materijal ("PERLA") se sastoji od velikog broja posebnooblikovanih staklenih kuglica ili prizmi koje nazivamo retroreflektori ilisvetloodbojni elementi.

    Retroreflektori omogu}avaju da se zraci svetla sa svetlosnog izvora navozilu vrate prema voza~evom oku, bez obzira na pravac odakle poti~u.

    Takva refleksija je nazvana retrorefleksijom, a oznake horizontalnesignalizacije sa tim svojstvom voza~ima, izgledaju pri smanjenom ili malomambijentalnom svetlu (sumrak, no}, rano jutro), kao sjajne ili vrlo sjajnepovr{ine.

    Nastanak fenomena retrorefleksije mo`e se prikazati razlaganjem ovogfenomena na nekoliko karakteristi~nih faza uz izvesna upro{}avanja.

    Takav prikaz je dat u tabeli 4.2.

    Iz prikaza se mo`e zaklju~iti da je u pitanju relativno jednostavan proces.Sama ideja je bila poznata prakti~no od trenutka kada se pojavila zamisaoo upotrebi horizontalne signalizacije, ali su tehnolo{ki problemi proizvodnje"perle" i njene ugradnje u materijal rezre{eni tek pedesetih godina ovogveka.

    Ono {to je zna~ajno kod "PERLE" kao retroreflektora je tzv. indeksprelamanja svetla (odnos brzine svetlosti u vakuumu i brzine u datommaterijalu, dakle staklu.)

    Razumljivo je da ova veli~ina zavisi od strukture i kvaliteta materijala odkoga je napravljena "PERLA". Iz tabele se vidi da se svetlost koja dopire do"PERLE" prelama, sli~no kao i kod so~iva.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    26/36

    118- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Prikaz nastajanja fenomena retrorefleksije Tabela 4.2ako uve}amo presek kroz materijalod koga se izvodi horizontalnasignalizacija, uo~i}emo staklenekuglice ("perlu") koje imaju ulogutzv. reflektora; ulogu ogledalaima samo bojilo

    svetlost prednjih svetala vozila"pada" na kuglice i fokusira sena na~in prikazan ilustracijom;

    deo svetlosnih zrakova se difuznoreflektuje od svetle podlogematerijala

    neki od odbijenih (reflektovanih)zrakova vra}aju se prema voza~u;

    umno eno dejstvo nekoliko hiljadakuglica stvara utisak da je oznakasjajna ili vrlo sjajna; ukoliko jevoza~evo oko udaljenije od osesvetla i kuglica oznake je manjesjajna

    Ve}i indeks prelamanja zna~i da je prelamanje "o{trije", usmerenije. Na slici4.25 prikazane su {ematski dve kuglice sa razli~itim indeksom prelamanja.Kod kuglice sa manjim indeksom prelamanja fokus je prakti~no vankuglice, {to uti~e na stvaranje difuzne refleksije unutar kuglice. U tomslu~aju voza~evom oku dolazi manje svetlosti, a oznaka izgleda manjesjajna. U drugom slu~aju je obrnuto.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    27/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 119_________________________________________________________________________

    INDEKSPRELAMANJA1.5

    INDEKSPRELAMANJA1.9

    Slika 4.25

    Zakonitosti retrorefleksije imaju i svoju "geometrijsku", neku vrstu makro-interpretacije - slika 4.26.

    Slika 4.26

    Promena veli~ine uglova /alfa/ i /beta/ u zavisnosti od udaljenja vozila odlokacije retroreflektora prikazana je na slici 4.27.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    28/36

    120- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Slika 4.27

    Veli~ine su utvr|ene za izvor svetlosti na visini 0,7 m od kolovoza, pozicijuvoza~evog oka na 1,2 m iznad kolovoza i udaljenje voza~a 2,0 m od izvora

    svetla.Oznake horizontalne signalizacije se "tro{e" u eksploataciji, pa serazumljivo "tro{i" i "PERLA". Na slikama 4.28 i 4.29 prikazan je uve}anpresek kroz ugra|enu oznaku horizontalne signalizacije i njen izgled nakonnekog vremena u eksploataciji.

    Slika 4.28

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    29/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 121_________________________________________________________________________

    Slika 29

    Osim "PERLE" koja se sastoji od sferi~nih retroreflektora postoje i me{avineu kojima u odre|enom procentu u~estvuju i retroreflektori u obliku dvespojene sfere ili u obliku dvostruke piramide (tzv. plo~asti retroreflektori)itd.

    4.4 ISPITIVANJE KVALITETA UGRA\ENIH OZNAKA

    Kvalitet ugra|enih oznaka horizontalne signalizacije mo`e se ispitati navi{e na~ina. Naj~e{}e se to radi inspekcijom i vizuelnim putem, jer suo{te}enja horizontalne signalizacije lako vidljiva.

    Ovakva ekspertna procena mo`e se dopuniti foto-putem, video snimkom ilina sli~an na~in.

    Postoji i nekoliko postupaka za objektivnije ispitivanje kvaliteta ugra|enihoznaka horizontalne signalizacije. One su zasnovane na kvantifikaciji i

    merenju izvesnog broja pokazatelja stanja, i to: intenziteta habanja oznake, intenziteta izbledelosti boje oznake, intenziteta retroreflesije oznake i otpornosti na klizanje.

    4.4.1 Trajnost oznaka

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    30/36

    122- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Trajnost oznake odnosno otpornost na habanje izra`ava se odnosompovr{ina sa o{te}enjem i po~etne (neo{te}ene) povr{ine oznake sapodatkom o starosti oznake i prose~nom saobra}ajnom optere}enju.

    Povr{ina sa o{te}enjima mo`e se lako prora~unati pomo}u posebnopripremljene foto-dokumentacije. Postoje podaci o trajnosti pojedinihmaterijala po specifikaciji proizvo|a~a i podaci iz laboratorijskih(nezavisnih) testova koji mogu poslu`iti za upore|enje.

    4.4.2 Izbledelost oznaka

    Izbledelost boje direktno uti~e na kvalitet horizontalne signalizacije. Ako jeboja izbledela kontrast sa kolovozom je mali i horizontalna signalizacija nijeu odgovaraju}em stanju.

    Izbledelost boje se mo`e utvrditi upore|ivanjem i vizuelnim testom naosnovu etalona sa istim materijalom ili utvr|ivanjem kolorimetrijskihkoordinata boje oznake u posmatranom trenutku.

    4.4.3 Retrorefleksija

    Intenzitet retrorefleksije izvedene oznake meri se posebno konstruisaniminstrumentom tzv. retroreflektometrom. Postoji nekoliko standarda ikonstrukcija ovog ure|aja:

    "OPTRONIK" - (Nema~ka), "EKOLUKS" - (Francuska) i "RETROMETER" - ([vedska i Danska).

    Retrorefleksija se iskazuje u tzv. "milikandelama po luxu po metrukvadratnom povr{ine" (mcd/lux/m/2), ali dobijene vrednosti sa razli~itihinstrumenata nije mogu}e upore|ivati. Razli~ita konstruktivna re{enjainstrumenata, pre svega tip svetlosnog izvora, ugao upadnog svetla i ugao

    osmatranja predstavljaju osnovne uzroke ovih razlika. Zbog toga, prilikomispitivanja treba uvek nazna~iti o kom se instrumentu i standardu radi. Naslici 2.30 prikazan je na~in merenja sa jednim od instrumeneta za merenjeretrorefleksije.

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    31/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 123_________________________________________________________________________

    Slika 2.30

    U tabeli 4.3 prikazane su osnovne karakteristike razli~itih instrumenata zamerenje retrorefleksije oznaka horizontalne signalizacije.

    Tabela 4.3

    instrument: upadni ugao svetla: ugao osmatranja ():OPTRONIK opt 1.00 86.5EKOLUKS opt 1.50 86.5

    RETROMETER opt 0.74 1.37

    Iskustveno se mo`e proceniti da je RETROMETER instrument najbli`igeometrijskoj interpretaciji retrorefleksije, odnosno stvarnoj situaciji kojaopisuje polo`aj oka voza~a i svetlosnih izvora na vozilu.

    4.4.4 Otpor na klizanje

    Otpor na klizanje se relativno jednostavno mo`e utvrditi testom pomo}uinstrumenta poznatog pod akronimom "SRT 9. Instrument je engleskogporekla, pa je poznat i kao "englesko klatno" (slika 4.31).

    9 Engl.: "Skid Resistance Tester"

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    32/36

    124- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Slika 4.31

    Nakon pode{avanja nivoa instrumenata (horizontalnost i vertikalnost) {to jeprikazano na slici 4.32, klatno se otpu{ta iz po~etne pozicije da uslobodnom padu tangira povr{inu oznake, a otklon predstavlja meruotpora klizanja. Otpor na klizanje izra`ava se u SRT jedinicama, a

    uobi~ajena vrednost je od 45 do 55 SRT-a.

    Slika 4.32

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    33/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 125_________________________________________________________________________

    Prilikom meranja otpora na klizanje oznaka horizontalne signalizacijemerenje se obavezno vr{i na nekoliko ta~aka posmatranih oznakahorizontalne signalizacije, a za kona~nu vrednost uzima se aritmeti~kasredina podataka dobijenih ovim merenjima.

    4.5 UKLANJANJE STARIH OZNAKA HS

    Uklanjanje odnosno brisanje starih oznaka (demarkacija) horizontalnesignalizacije je jedan od najva`nijih, prakti~nih problema u eksploataciji.Problem nastaje usled razli~itih uzroka: promena u re`imu saobra}aja,radova na kolovozu, faznoj izgradnji saobra}ajnica itd.

    Ukoliko su oznake izvedene od trajnih materijala, njihovo potpunouklanjanje je prakti~no neizvodivo bez vidljivog o{te}enja povr{inskog slojakolovoza. Postoji jednostavno pravilo da se stare oznake horizontalnesignalizacije ustvari najbolje uklanjaju ponovnim asfaltiranjem povr{ine nakojoj su prvobitno postavljene.

    Postoji vi{e postupaka uklanjanja ugra|enih oznaka horizontalnesignalizacije. Jedna mogu}a podela postupaka prikazana je na slici 4.33.

    Slika 4.33

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    34/36

    126- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Podela postupaka je formirana na osnovu procenjenog nivoa agresivnostipostupaka, dakle intenziteta intervencije. Bojenje crnim bojilom je uslovnoneagresivni postupak, sli~no lepljenju aplikativnih materijala u crnoj boji nastarim oznakama. Koristi se dosta ~esto, ali je rezultat trajan koliko i sammaterijal, jer je poznato da se oznake horizontalne signalizacije ueksploataciji "tro{e", bez obzira na boju.

    U velikom broju slu~ajeva, materijal od koga se izvodi horizontalnasignalizacija delom prodire u povr{inski sloj asfalta, ~ak penetrira u njega,(kod debeloslojnih aplikativnih materijala) {to jako ote`ava proces brisanja.Efikasno re{enje u takvim situacijama je skidanje povr{inskog sloja asfalta

    (frezovanje), ponovno presvla~enje kolovoza i ugradnja novih oznaka.Skidanje povr{inskog sloja asfalta je skupa intervencija i zato je veomava`no dobro planirati i pravovremeno ugraditi odgovaraju}e oznakehorizontalne signalizacije. Problem brisanja oznaka je posebno slo`en akoje kolovoz izveden od kamene kocke.

    Posmatrano prakti~no, brisanje oznaka horizontalne signalizacije je retkoefikasno ako se radi manuelno. Uobi~ajeno je da se koriste posebnema{ine koje su snabdevene rotiraju}im metalnim ~etkama, vibracionimudaraljkama i sli~nim alatom.

    Prilika je da se ponovo istakne mogu}nost upotrebe kratkotrajnihmaterijala u slu~ajevima kada se o~ekuju promene u re`imu saobra}aja ipotreba da se oznake horizontalne signalizacije menjaju. U tabeli 4.4prikazani su uporedno razli~iti postupci uklanjanja oznaka horizontalnesignalizacije sa opisom i procenom efekata.

    Tabela 4.4

    postupak:naziv

    tehnika:opis

    efekat:ocena

    dodatni radovi:ocena

    mehani~kilju{tenje~etkanje

    frezovanje

    peskiranje

    osrednjidobar

    odli~an

    odli~an

    da-

    da

    -hemijski nagrizanje dobar datoplotni nagorevanje osrednji -

    aplikativni prekrivanjeodlepljivanje

    dobarodli~an

    --

    bojenje premazivanje osrednji da

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    35/36

    Materijali i postupci ugradnje...- 127_________________________________________________________________________

    O~igledno je da se najbolji rezultati posti`u mehani~kim uklanjanjem(frezovanjem, uz dodatno asfaltiranje), ali takav postupak dovodi dopromene strukture habaju}eg sloja asfalta, zbog upotrebe visoketemperature.

    Posebno dobri rezultati uklanjanja bojila sa asfalta postignuti su primenomsistema peskiranja oznaka, jer se time ne uni{tava habaju}i sloj, a delovibojila se uklanjaju peskom koji se usmerava na oznaku pod vrlo visokimpritiskom. Me|utim, i ovaj metod ima propratne pojave u vidu pove}anezaprljanosti kanalizacije. U tom smislu neophodno je da se pesak vakuumsistemom sabira nakon upotrebe odnosno "upucavanja" na kolovoz.

    Poseban problem predstavljaju privremene oznake, jer se ugradnjomtrajnih meterijala automatski pove}avaju i te{ko}e prilikom njihovoguklanjanja. Primenom aplikativnih materijala re{avaju se svi ovi nedostaci,jer savremeni aplikativni materijali imaju trajnost do godine dana, a prilikomuklanjanja ne ostavljaju nikakve vidljive tragove na kolovozu. Oni sugotovo nezamenjivi za izvo|enje privremenih oznaka ~ija trajnost ne prelazijednu godinu (neke manifestacije, radovi na putu ili privremena izmenare`ima saobra}aja). Pored toga, oni imaju vrlo jaku svetloodbojnost iunapred ugradjene elemente za pove}anja otpora na klizanje, {to je namestima gde se postavljaju vrlo zna~ajna ~injenica.

    Na slici 4.34 prikazano je uklanjanje oznaka horizontalne signalizacijenagorevanjem, i to malim, priru~nim aparatom. Njime se uklanjaju oznakemanjih povr{ina, obi~no ako se vr{i obnavljanje na nekoj o{te}enoj oznaciili oznake za parkiranje. Takvi uredjaji se izra|uju i kao velike ma{ine kojemogu da skidaju ve}e povr{ine, a rade se i u kombinaciji sa jo{ nekimfunkcijama (uklanjanje zaostalog materijala, ravnanje nagorelih povr{ina...)

  • 7/21/2019 Materijali i postupci ugradnje

    36/36

    128- Elementi saobra}ajnog projektovanja - Horizontalna signalizacija_________________________________________________________________________

    Slika 4.34

    Uredjaji za frezovanje odnosno skidanje povr{inskog sloja, mogu takodjeda budu ru~ne ma{ine (slika 4.35), ali i da budu velikih dimenzija kojima seskida istovremeno velika povr{ina oznaka.

    Slika 4.35