Materijali za obuku za pisanje plana upravljanja ... · •7 • materijali za ouu za pisanje Primjer smjernica za sadržaj planova upravljanja zaštićenih područja1 Elementi koji

MEĐUNARODNA UNIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE

Materijali za obuku za pisanje plana upravljanja zaštićenim područjem


Pominjanje geografskih entiteta u publikaciji i tokom predstavljanja ovog materijala ne izražava mišljenje IUCN-a, projektnih partnera i Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme (CEPF) u pogledu pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorije, područja, njihovih vlasti ili u pogledu njihovih granica i ograničavanja.

Stavovi iznešeni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove IUCN-a, projektnih partnera i Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme (CEPF).

Ova publikacija je omogućena finansiranjem od strane Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme (CEPF). Partnerski fond za ugrožene ekosisteme je zajednička inicijativa Francuske agencije za razvoj, međunarodne organizacije Conservation International, Globalnog mehanizma za finansijsku podršku u oblasti životne sredine (GEF), Vlade Japana, Fondacije John D. i Catherine T. MacArthur i Svjetske banke. Osnovni cilj fondacije je da se civilnom društvu obezbijedi uključenje u proces zaštite biodiverziteta. Izdavač: IUCN, Gland, Švajcarska i Beograd, Srbija.Autorsko pravo: © 2016 International Union for Conservation of Nature and Natural Resources

Umnožavanje ove publikacije u obrazovne ili druge nekomercijalne svrhe je dozvoljeno bez prethodne pismene dozvole od nosioca autorskih prava pod uslovom da je izvor u potpunosti priznat. Umnožavanje ove publikacije radi prodaje ili u druge komercijalne svrhe je zabranjeno bez prethodne pismene dozvole nosioca autorskog prava.

Grafički dizajn: Imre Sebestyén, jr. / UNITgraphics.com

Objavljuje: IUCN Regionalna kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (ECARO)

Dr Ivana Ribara 9111073 BeogradSrbija [email protected] +381 11 2272 411Fax +381 11 2272 531www.iucn.org/ecaro

• 5 •

Sadržaj

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Primjer smjernica za sadržaj planova upravljanja zaštićenih područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Opis zaštićenog područja (izvještaj o “stanju zaštićenog područja”) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Analiza važnih pitanja i problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Vizija i ciljevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Aktivnosti uprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Smjernice za pripremu opisnog dijela plana upravljanja zaštićenim područjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 PROGRAMSKI ZADATAK ZA IZRADU PLANOVA UPRAVLJANJA 2016. - 2020. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 I UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 II PRAVNI I PLANSKI OKVIR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 III METODOLOGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 IV SADRŽAJ PLANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Analiza stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 PLANSKI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 1. Strateško opredeljenje - vizija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2. Zoniranje Parka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3. Strateški ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.1. Strateška oblast 1. Zaštita prirodnih vrijednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.2. Strateška oblast 2. Zaštita kulturnih vrijednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.3. Strateška oblast 3. Unapređivanje informativno-prezentaciono-edukativnih sadržaja Parka . . . . 14 3.4. Strateška oblast 4. Unapređivanje saradnje sa korisnicima prostora Parka . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.5. Strateška oblast 5. Unapređivanje saradnje sa inostranim i domaćim organizacijama i donatorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.6. Strateška oblast 6. Unapređivanje prekogranične saradnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.7. Ostali posebni ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3.8. Unapređivanje sistema ambijentalne higijene (upravljanje otpadom) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 4. Implementacija plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 5. Poboljšanje i unapređivanje institucionalnih kapaciteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 6. Smjernice za naučno-istraživački rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 7. Dinamika i subjekti realizacije plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 8. Finansijska sredstva za sprovođenje plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 9. Ocjena sprovođenja plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Korak 1: Predplanska faza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Korak 2: Prikupljanje podataka i terensko istraživanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Korak 3: Evaluacija informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Korak 4: Prepoznavanje ograničenja, prilika i prijetnji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Korak 5: Razvoj upravljačke vizije i ciljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Korak 6: Prepoznavanje i ocjena upravljačkih opcija i definisanje konkretnih upravljačkih aktivnosti . . 42 Korak 7: Integracija svih rezultata prethodnih koraka u nacrt plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Korak 8: Javne konsultacije i učešće javnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Korak 9: Revizija nacrta i izrada konačnog plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Korak 10: Odobrenje finalnog plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

• 6 •


Primjer smjernica za sadržaj Planova uPravljanja zaštićenih Područja

Uvod

Materijali koji se nalaze u ovom priručniku nastali su u okviru projekta “Podrška dugoročnom održivom upravljanju prekograničnim Skadarskim jezerom”. Ovaj projekat je finansijski podržan od strane Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme (CEPF), a sproveli su ga Međunarodna unija za zaštitu prirode – Regionalna kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (IUCN ECARO), Zavod za zaštitu prirode u Albaniji (INCA) I NVO Zeleni Dom – Green Home iz Crne Gore u saradnji sa Javnim Preduzećem Nacionalni Parkovi Crne Gore – upravom Nacionalnog Parka Skadarsko jezero, Nacionalnom Agencijom za zaštićena područja iz Albanije kao i sa lokalnim samoupravama i zajednicima koje gravitiraju na području prekograničnog Skadarskog jezera.

Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je da se pruži podrška Javnom Preduzeću Nacionalni Parkovi Crne Gore i Nacionalnom parku Skadarsko jezero u izradi petogodišnjeg Plana upravljanja (PU) za Nacionalni park Skadarsko jezero. Kroz niz održanih sastanaka, formiranih radnih grupa i mentorstvo, dati su tehničke smernice i savjeti za izradu PU. Veliki akcenat je stavljen na proces javnih rasprava, konsultacija i uspostavljanja prekogranične saradnje prilikom donosenja Plana upravljanja. Na ovaj način partneri su pokušali uspostaviti novi pristup donošenja planova upravljanja u Crnoj Gori gdje bi se uključili relevantni akteri i civilni sektor. Ovakav način donošenja Plana upravljanja je istovremeno primjenjivan i u izradi planova upravljanja za ostale Nacionalne parkove u Crnoj Gori.

Jačanje kapaciteta upravljača u Nacionalnom parku ostvareno je kroz kontinuirano mentorisanje i prenošenje znanja od strane stručnjaka iz oblasti planiranja upravljanja u zaštićenim područijima. Takođe veliki dio stručne literature preveden je na lokalni jezik. Materijal koji je prezentovan u ovom priručniku generiše stečena znanja u oblasti planiranja u zaštićenom području sa ciljem da služi kao osnovni alat za izradu planova upravljanja.

Materijal koji je korišćen za izradu ovog priručnika u skladu je sa IUCN Smjernicama za upravljanje zaštićenim područjima a dopunjen od strane stručnjaka iz oblasti planiranja u zaštićenim područjima Gunther Loiskandl i projektnog tima.

Potrebna prilagođavanja a koja se tiču postojeće legislative u Crnoj Gori urađena su uz pomoć tehničke radne grupe iz Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi koji su bili odgovorni za finalnu verziju Plana za Skadarsko Jezero: Azra Vuković, Darko Brajušković, Goran Škatarić, Aleksandar Mijović, Veselin Luburić, Nela Vešović Dubak, Jasmin Spahić, Andrija Marojević, Slavica Đurišić, Slobodan Stijepović, Jelena Dragović, Marina Đurović, Stevan Marić, Radmila Adžić, Snežana Vukotić, Hajdana Ilić Božović, Mojaš Đurović, Dijana Kažić.

Materijal koji sačinjava ovaj priručnik su sastavili i uredili Milica Kandić, Tomasz Pezold Knežević i Aleksandra Nikodinović.

Ovaj priručnik može poslužiti kao dodatna literatura za sve zainteresovane koji žele da steknu znanje iz oblasti planiranja i upravljanja zaštićenim područjima. Priručnik uključuje i brojne obrasce koji su korišćeni tokom procesa izrade Plana upravljanja. Isti su dostupni u otvorenom formatu i mogu se zatražiti od Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore.

• 7 •


Primjer smjernica za sadržaj planova upravljanja zaštićenih područja1

Elementi koji se najčešće sreću u planovima upravljanja, kao što je objašnjeno u tekstu ispod, nisu neophodno “poglavlja” u okviru plana upravljanja, iako to mogu da budu. Mogu se pojaviti kao poglavlja, mogu biti grupisani ili razdvojeni na manje djelove, zavisno od toga koliko je kompleksna oblast kojom se bave i od njenih karakteristika, od toga kakav planski proces se upotrebljava i potreba onih koji upravljaju zaštićenom područjem. Neki od ovih elemenata mogu da se izostave ili se mogu dodati novi Oni dosljedno prate korake po kojima se odvija planski proces:

Uvod

U uvodnom dijelu navodi se svrha i obuhvat plana upravljanja i daje se razlog za proglašenje oblasti zaštićenim područjem, uključujući i pravnu osnovu za takvu odluku te organ nadležan za planiranje upravljanja. Isto tako, može sadržati kratke, osnovne informacije o zaštićenom području, kao što su lokacija, veličina, primarni resursi i vrijednosti.

Opis zaštićenog područja (izvještaj o “stanju zaštićenog područja”)

Ovdje su sumirane relevantne opisne informacije o zaštićenom području. Ovaj dio uključivao bi i sumarni prikaz resursa, prirodne, kulturne, istorijske i socio-ekonomske karakteristike područja, načine na koje se koriste resursi, kao i pravni i upravljački okvir vezan za tu oblast. Može biti jednako važno navesti ono što plan ne pokriva. U onoj mjeri u kojoj je to relevantno za zaštićeno područje, uključiti i informacije o područjima koje se nalaze izvan zaštićenog područja i njihovom uticajima na zaštićeno područje a može se navesti i sve veze između tih oblasti. U ovom dijelu se identifikuju razlozi zbog kojih je zaštićeno područje važno. Ovaj dio često ima formu djela naslovljenog “Ključne osobine zaštićenog područja” ili “Izjave o važnosti”.

Analiza važnih pitanja i problema

Ovaj dio sadrži analizu ograničenja i prilika koje se ukazuju, a koje imaju uticaja na zaštićeno područje, kao i podatke o glavnim prijetnjama njegovom očuvanju, održavanju i upravljanju njim. Isto tako, treba navesti bilo kakve uticaje (unutrašnje ili spoljašnje, prirodne ili antropogene) na glavne osobine oblasti, zajedno sa bilo kakvim drugim pitanjima vezanim za upravljanje koja bi trebalo uzeti u obzir (npr. socijalne i političke aspekte).

Vizija i ciljevi

Ovaj dio sadrži široku, dugoročnu viziju upravljanja zaštićenim područjem, koje može biti izložena kao “Izjava o viziji” ili “Strateški ciljevi”. Ovdje mogu da se uključe sve vodeće politike za upravljanje. Daje se i set kratkoročnih ciljeva. Ovo su tačno određene izjave u kojima se navodi ono što uprava treba da postigne u zadatom roku. Obrazloženje kratkoročnih ciljeva često je uključeno ovdje i pruža vrijedno opravdanje za odluke donešene tokom procesa planiranja. Limiti za prihvatljive izmjene mogu biti dati za kratkoročne ciljeve.

Kratkoročni ciljevi najbolje mogu biti prezentovani zajedno sa aktivnostima koje će uprava preduzimati, po oblastima, organizovani u odjeljak “Programi, ciljevi i aktivnosti uprave”. Sljedeća izjava može da posluži kao uvod za ovo:

1 Thomas, L., and Middleton, J., 2003: Guidelines for Management Planning of Protected Areas. IUCN Gland, and WCPA Cambridge.

• 8 •


Primjer smjernica za sadržaj Planova uPravljanja zaštićenih Područja

“Ovaj dio opisuje konkretne programe, uključujući kratkoročne ciljeve, izazove i aktivnosti uprave za narednih pet godina. Kratkoročni ciljevi su u direktnoj vezi sa sveukupnim ciljevima i vizijom i pomoći će u vođenju čitave upravljačke strategije. Strategija je, međutim, isto tako oblikovana prijetnjama navedenim u poglavlju `Evaluacija´ i različitim upravljačkim izazovima. Ove izazove određuju prirodni uslovi, granice zaštićenog područja i unutrašnje zoniranje ali isto tako i socijalne, političke i finansijske prilike. Identifkacija i bavljenje takvim izazovima je prvi korak ka razvoju ciljanih strategija i akcionih programa kako bi se ublažila, umanjila ili prevazišla ova ograničenja. Kako bi se zadržao ispravan pravac upravljanja, efektivnost upravljanja zaštićenim područjem mora biti revidirana makar jednom godišnje kako bi se upravljačka praksa prilagodila trenutnoj situaciji (pogledati poglavlje `Monitoring i evaluacija´).”

Aktivnosti uprave

Specifične aktivnosti koje treba preduzeti kao bi se postigli kratkoročni ciljevi obično uključuju:

• Spisak upravljačkih aktivnosti/ postupaka koji su potrebni (često se nazivaju preporuke); • Raspored ili radni plan koji identifikuje kada treba preduzeti svaku od aktivnosti i ko je za nju zadužen (ovo

može biti odvojen dokument); • Identifikaciju prioritetnih aktivnosti; i • Definisati potrebno osoblje i finansije koji su potrebni za sprovođenje aktivnosti (resurse).

Ukoliko će ovaj dio plana da bude veoma detaljan, preporuke se mogu dalje razložiti na “projekte”, od kojih je svaki neka detaljna aktivnost. Može isto tako biti dato i objašnjenje na koji način izvesti ove projekte. Obično informacije u ovom dijelu nisu detaljne ali će biti dopunjene posebnim godišnjim operativnim planovima, koji sadrže detaljne podatke o troškovima i instrukcije.

Ukoliko su ustanovljene ili su potrebne upravljačke zone, može se pripremiti plan zoniranja kako bi se prikazale granice, klasifikacija i upravljanje kao i druge aktivnosti dozvoljene ili zabranjene za svaku zonu. Podciljevi za svaku zonu takođe mogu biti navedeni. Šema zoniranja može biti uključena u plan upravljanja ili posebno predstavljena. Plan zoniranja će biti pripremljen kako bi informacijama doprinio planu upravljanja; ili možda već postoji. Njegovi zaključci su sumirani u planu upravljanja. Specifična ograničenja i uslovi prisutni u svakoj zoni moraju biti opisani.

Monitoring i evaluacija: Ovaj dio daje prikaz toga na koji način će biti nadgledana primjena plana upravljanja i kada i kako će biti izvedena revizija plana uključivaće i indikatore uz pomoć kojih će biti ocjenjivan rad na upravljanju zaštićenim područjem.

• 9 •


Smjernice za pripremu opiSnog dijela plana upravljanja zaštićenim područjem

Smjernice za pripremu opisnog dijela plana upravljanja zaštićenim područjem2:

1. Identifikujte praznine u informacijama:Za mnoga zaštićena područja može postojati mala količina akumuliranih informacija. Tamo gdje je to slučaj, na svim mjestima u opisnom dijelu plana gdje postoje praznine u informacijama to bi trebalo naznačiti. Identifikacija praznina u znanju je jedan od glavnih ciljeva u ovoj fazi procesa. Jednom kada je naznačena, potreba da se prikupe dodatne informacije (ili da se na pravi način povežu već postojeće) može postati cilj prvog plana upravljanja za zaštićeno područje.

Mogu postojati momenti kada manjak informacija znači da nije moguće evaluirati neki lokalitet na zadovoljavajući način. Ukoliko je ovo slučaj, to treba jasno napomenuti. Možda će biti potreban privremeni plan upravljanja, dok ne budu prikupljene kritične informacije.

2. Ne odlažite proces planiranja dok sve informacije ne budu na raspolaganju:Ne odlažite odluku u ranoj fazi donošenja odluka, dok ne budu prikupljene sve informacije potrebne za kasnije faze procesa. Ovo bi prouzrokovalo “zastoj u donošenju odluka” u trenucima suočavanja sa situacijom kada se mora donijeti odluka bez adekvatnih informacija na raspolaganju. Informacija teško da ikad ima dovoljno. Ovo se mora prihvatiti: mogući manjak informacija ne bi trebalo da postane izgovor za odlaganje sačinjavanja plana upravljanja. „Dobar plan može biti razvjen iz relativno jednostavnih opisa fizičkih, bioloških i socio-ekonomskih karakteristika oblasti. Sofisticiraniji podaci doprinose povjerenju u plan ali rijetko opravdavaju njegove dramatične izmjene. Odsustvo informacija usko vezanih za određeni lokalitet nije razlog za odlaganje upravljanja radi dodatnog istraživanja”.

3. Povežite i uključite sve relevantne informacije:Mnogi planovi upravljanja imaju tendenciju da postanu veliki dokumenti kod kojih je opisni dio najobimniji! Opis ne treba da bude previse detaljan ali treba da bude relevantan za upravljanje zaštićenim područjem.

4. Budite objektivni – ne uključujte u plan “sudove o vrijednostima”:Opisni dio plana treba da se sastoji od činjenica o zaštićenim područjem ostavljajući izjave bremenite sudovima o njenoj vrijednosti za fazu „evaluacije”.

Koliko god je to moguće, opis lokaliteta treba da bude neutralan. Ali, ne postoji nijedan opis lokaliteta koji je u potpunosti „objektivan“. Neke informacije, kao što je procjena pejzaža, po svojoj prirodi su zasnovane na vrijednostima. Ipak ih treba izložiti na sistematičan način. Tamo gdje su uključeni subjektivni opisi ili sudovi treba navesti čiji su.

5. Kvantifikujte i kvalifikujte činjenice i identifikujte pretpostavke:Činjenice treba kvantifikovati, gdje god je to moguće, a izvore identifikovati. Međutim, umjesto da se izlažu „polučinjenice“ bez kvalifikacije, u opisni dio treba uključiti fraze kao što je „prema informacijama kojima raspolažemo“.

Ovo je bolje nego pružati ljudima sa specijalizovanim znanjem priliku da kritikuju plan i druge njegove djelove.

Ukoliko postoji ukorijenjena pristrasnost u prezentovanim informacijama, treba je identifikovati. Većina opisnih djelova će biti zasnovana na pretpostavkama, posebno tamo gdje postoje praznine u informacijama, ili tamo gdje nije moguće doći do informacija, gdje informacije ne omogućavaju donošenje konačnih zaključaka, kada su troškovi pribavljanja informacija previsoki ili se te informacije ne odnose na materiju plana.

2 Izvučeno iz: Thomas, L., and Middleton, J., 2003: Guidelines for Management Planning of Protected Areas. IUCN Gland, and WCPA Cambridge.

• 10 •


materijali za obuku za pisanje plana upravljanja zaštićenim područjem

6. Trudite se da budete kratki – koristite mape, reference i anekseDopunske informacije mogu biti uključene u dodatke ili navedene kao reference.

Mape su još jedan način da se koncizno prezentuje puno informacija. One mogu biti upotrijebljene da ilustruju/razdvoje geološke formacije, tipove vegetacije, elevacije terena, lokalne razlike u klimi, lokacije velikih prirodnih staništa, migracione rute krda životinja, rekreativne sadržaje, lokalna naselja, stepene ekonomskih poteškoća i druge faktore koji se odnose na lokalne zajednice i način upotrebe zemljišta.

7. Koristite lokalno znanjeKada prikupljate informacije o zaštićenom području, lokalno znanje može da bude od velike koristi. Lokalno stanovništvo često zna više nego takozvani stručnjaci. Trebalo bi da bude moguće upotrijebiti lokalno stanovništvo za prikupljanje podataka ili im čak platiti da ih obezbijede. Ovo može biti isplativo i može pojačati njihov interes za učešće u pravljenju plana. Tradicionalno znanje starosjedilačkog stanovništva o biljkama i životinjama i na koji način se treba brinuti o njima trebalo bi upotrijebiti kad god je to moguće.

Aktivnost:Članovi jezgra tima radne grupe za planiranje upravljanja JP Nacionalni Parkovi Crne Gore mogu se sastajati i razmatrati i diskutovati na osnovu smjernica za opisni dio plana upravljanja zaštićenim područjem:

Pitanja za članove grupe i međusobnu diskusiju:

Komentari

Koji djelovi i aspekti smjernica datih u tekstu iznad su razmotreni, uzeti u obzir i sprovedeni u djelo kada je pravljen postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park?

Gdje vidite prostor za različite pristupe i za izmjene u pravljenju i pisanju ažuriranog opisa Nacionalnog parka u novom Planu upravljanja?

U tekstu ispod sa više detalja:

Da li su praznine u informacijama naznačene u opisnom dijelu?

Da li je ta istaknuta potreba da se pribave dodatne informacije (ili da se postojeće na adekvatan način povežu) uzeta kao jedan od ciljeva u postojećem Planu upravljanja za Nacionalni park?

Da li je do odlaganja odluka dolazilo zbog nedostatka informacija? Da li je bilo zastoja u donošenju odluka?

Da li je opisni dio postojećeg Plana upravljanja zauzeo previše mjesta u dokumentu?

Da li je bio predominantan i previše detaljan?Da li se dobro fokusirao na zaista relevantne informacije za upravljanje Nacionalnim parkom?

• 11 •



Pitanja za članove grupe i međusobnu diskusiju:

Komentari

Da li su u opisnom dijelu postojećeg Plana upravljanja prezentovane činjenice o Nacionalnom parku, ostavljajući ocjene o vrijednostima parka za fazu evaluacije?

Da li je opisni dio bio prilično neutralan i sistematski sastavljen?

Da li je naznačeno ko ga je sastavljao na onim mjestima gdje su iznešeni subjektivni opisi ili ocjene?

Da li su činjenice kvantifikovane gdje god je to bilo moguće, u dovoljnoj mjeri i da li su izvori identifikovani?

Da li su umjesto iznošenja polučinjenica bez kvalifikacije bile uključene fraze kao što je „koliko znamo“ ili „prema informacijama kojima raspolažemo“?

Da li su identifikovane urođene subjektivnosti u informacijama?

Tamo gdje su postojale praznine u informacjama, ili gdje nije bilo moguće doći do informacija, gdje nisu bile dovoljne za donošenje zaključka, gdje ih je bilo preskupo prikupljati ili gdje se nisu ticale konkretne materije kojom se bavi plan, da li su bile jasno navedene i opisane neophodne pretpostavke?

Da li je vođeno računa da opisni dio bude kratak?

Da li su mape bile dovoljno korištene? (za ilustrovanje/razdvajanje geoloških formacija, tipova vegetacije, elevacija, lokalnih razlika u klimi, lokacija velikih prirodnih staništa, migracionih ruta, stepena ekonomskih poteškoća i drugih faktora koji se odnose na lokalne zajednice i upotrebe zemljišta), kao i reference i aneksi?

Da li je upotrijebljeno lokalno znanje?

programSKi zadaTaK ZA IZRADU PLANOVA UPRAVLJANJA 2016. - 2020.

• 13 •



Pored smjernica datih u ovom priručniku, slijedeći zadatak koji je odobrilo JPNPCG bi trebalo uzeti u obzir prilikom izrade planova upravljanja za nacionalne parkove u Crnoj Gori.

i uVod

U uvodnom dijelu dati opšti osvrt na dokument, potrebu donošenja, te njegovo mjesto u planskim dokumentima koja opredijeljuju funkcionisanje Nacionalnog parka.

ii praVni i planSKi oKVir

• Kratak komentar i navođenje zakona i drugih propisa relevantnih za izradu plana • Kratak komentar i navođenje Prostorno planske dokumentacije relevantne za izradu plana.

iii meTodologija

U postupku izrade plana upravljanja treba obezbijediti sledeći pristup:

• Sagledavanje ulaznih podataka iz prostorno planske i urbanističke dokumentacije relevantne za područje Parka, smjernice iz tih dokumenata, deklarisana zaštitna i razvojna opredjeljenja sa državnog i lokalnog nivoa (strategije, planovi, obavezujuće direktive, kodeksi i sl. )

• Analiziranje i ocjena realizacije mjera i aktivnosti iz prethodnog plana upravljanja i postojećeg stanja prirodnih i stvorenih vrijednosti i rijetkosti, kao i postojeće planske i studijske dokumentacije.

• Analiza uticaja kontaktnih zona na prostor parka i obrnuto. • Saradnja sa relevantnim institucijama lokalnim zajednicama i sa NVO. • Formiranje planskog predloga sa vizijom, strateškim opredijeljenjima i strateškim ciljevima. • Definisanje smjernica za realizaciju plana sa vremenskom dinamikom i sredstvima potrebnim za njegovu

realizaciju. • Obezbijediti proceduru donošenja saglasno važećim propisima.

iv SadrŽaj plana

Pored osnovnih zahtjeva sadržanih u članu 66 Zakona o zaštiti prirode, plan upravljanja sadrži naročito:

Uvod

1.1 Pravni i planski okvir1.2 Cilj izrade plana1.3 Metodološki pristup1.4 Odnos prema drugim planovima, strategijama, konvencijama, direktivama i sl.

Analiza stanja

1. Osnovni podaci o parku

2. Položaj i geografski uslovi

3. Prirodne vrijednosti i rijetkosti 3.1. Reljef 3.2. Zemljište

• 14 •



3.3. Vode (Hidrogeografija) 3.4. Vazduh 3.5. Klima 3.6. Pejzaž 3.7. Flora 3.8. Fauna 3.9. Beskičmenjaci 3.10. Ribe 3.11. Ptice 3.12. Sisari

4. Stvorene vrijedosti 4.1. Stanovništvo i naselja (demografska analiza) 4.2. Privredne i društvene djelatnosti (ekonomska analiza) 4.3. Infrastruktura (saobraćaj, energetika, komunalni servisi) 4.4. Kulturno istorijsko nasleđe 4.5. Informativno i prezentacioni i edukativni sadržaji 4.5.1. Edukativne staze 4.5.2. Planinarske, rekreativne i biciklističke staze 4.5.3. Vidikovci 4.5.4. Turistička infrastruktura (ostalo) 4.5.5. Unapređivanje sistema upravljanja posjetiocima 4.5.6. Sistem ambijentalne higijene (upravljanje otpadom)

5. Mjere zaštite, očuvanja, unapređivanja i korišćenja prostora Parka 5.1. Fizička zaštita 5.2. Stručna zaštita 5.3. Održivo korišćenje resursa

6. Analiza i ocjena uslova za ostvarivanje ciljeva zaštite

7. Institucionalna struktura (organizaciona šema) JP/Parka 8. Ocjena stanja Nacionalnog parka (SWOT analiza)

planSKi dio

• 16 •



1. Strateško opredeljenje - vizija

2. Zoniranje Parka2.1. Prva zona zaštite 2.2. Druga zona zaštite 2.3. Treća zona zaštite

Mapa zoniranja

3. Strateški ciljevi 3.1. Strateška oblast 1. Zaštita prirodnih vrijednosti 3.1.1. Posebni cilj: Fizička zaštita 3.1.2. Posebni cilj: Stručna zaštita 3.1.3. Poseban cilj: Očuvanje prirodnih vrijednosti 3.1.4. Poseban cilj: Potpuna zaštita ekosistema flore i faune u njima 3.1.5. Poseban cilj: Umanjiti uticaj svih pritisaka (koji blokiraju vitalne procese populacija i dovode do nestabilnosti prirodnih ciklusa u ekosistemu) 3.1.6. Poseban cilj: Obezbjeđenje prirodnog razvoja kopnenih ekosistema i unutar njih komponenti biološkog diverziteta 3.1.7. Posebni cilj: Obrazovanje i podizanje nivoa svijesti lokalnog stanovništva i posjetioca o zaštiti prirode

3.2. Strateška oblast 2. Zaštita kulturnih vrijednosti 3.2.1. Posebni cilj: Očuvanje i unapređenje spomenika kulture i izvornog graditeljskog nasljeđa 3.2.2. Posebni cilj: Očuvanje i prezentacija pokretnog fonda kulturno -istorijskog nasljeđa 3.2.3. Poseban cilj: Digitalizacija i promovisanje kulturno-istorijskog nasljeđa

3.3. Strateška oblast 3. Unapređivanje informativno-prezentaciono-edukativnih sadržaja Parka 3.3.1. Posebni cilj: Unapređivanje centra za posjetioce 3.3.2. Posebni cilj: Unapređivanje i održavanje edukativnih sadržaja 3.3.3. Poseban cilj: Unapređivanje i održavanje pješačkih, biciklističkih, rekreativnih staza i vidikovaca 3.3.4. Poseban cilj: Unapređivanje sistema upravljanja posjetiocima

3.4. Strateška oblast 4. Unapređivanje saradnje sa korisnicima prostora Parka 3.4.1. Posebni cilj: Unapređivanje saradnje sa lokalnim stanovništvom 3.4.2. Posebni cilj: Unapređivanje saradnje sa nosiocima privrednih i ostalih djelatnosti i podsticanje razvoja 3.4.3. Posebni cilj: Unapređivanje nivoa svijesti lokalnog stanovništva o održivom razvoju

3.5. Strateška oblast 5. Unapređivanje saradnje sa inostranim i domaćim organizacijama i donatorima 3.5.1. Posebni cilj: Unapređivanje saradnje sa RAMSAR, EUROPARC federacijom, Svjetskom bankom, IUCN, WWF GTZ, ADA, itd, 3.5.2. Posebni cilj: Unapređivanje saradnje sa domaćim organizacijama 3.5.3. Posebni cilj: Unapređivanje saradnje sa NVO sektorom

3.6. Strateška oblast 6. Unapređivanje prekogranične saradnje 3.6.1. Posebni cilj: Komponenta IPA 3.6.2. Posebni cilj: Jadranski program 3.6.3. Posebni cilj: Saradnja sa drugim parkovima

3.7. Ostali posebni ciljevi 3.8. Unapređivanje sistema ambijentalne higijene (upravljanje otpadom)

4. Implementacija Plana upravljanja Plan prioriteta za Stratešku oblast 1. Zaštita prirodnih vrijednosti Plan prioriteta za Stratešku oblast 2. Zaštita kulturnih vrijednosti Plan prioriteta za Stratešku oblast 3. Unapređivanje informativno - prezentaciono - edukativnih sadržaja Parka

• 17 •



Plan prioriteta za Stratešku oblast 4. Unapređivanje saradnje sa korisnicima prostora ParkaPlan prioriteta za Stratešku oblast 5. Unapređivanje saradnje sa inostranim i domaćim organizacijama i donatorimaPlan prioriteta za Stratešku oblast 6. Unapređivanje prekogranične saradnjePlan prioriteta za Ostale posebne ciljeve

5. Poboljšanje i unapređivanje institucionalnih kapaciteta 5.1. Uspostavljanje sistema upravljanja informacijama i monitoringa na nivou Parka saglasno sistemu upravljanja na nivou Javnog preduzeća 5.2. Uspostavljanje sistema upravljanja finansijama na nivou Parka saglasno upravljanju na nivou Javnog preduzeća 5.3. Uspostavljanje sistema kontrole i praćenja planiranih aktivnosti

6. Smjernice za naučno-istraživački rad

7. Dinamika i subjekti realizacije Plana 7.1. Definicija prioriteta 7.2. Definicija nosioca (subjekata) realizacije Plana (na nivou JP - Park) 7.3. Godišnji programi upravljanja (operacionalizacija Plana)

8. Finansijska sredstva za sprovođenje Plana 8.1. Procjena ukupnih sredstava za sprovođenje Plana 8.2. Procjena sredstava po godinama

9. Ocjena sprovođenja Plana 9.1. Praćenje sprovođenja sa nivoa rukovodne i upravljačke strukture 9.2. Izrada godišnjih izvještaja o sprovođenju Programa upravljanja

• 18 •



Smjernice i preporuke

PROGRAM PRIPREME I DONOŠENJA PLANA • Donošenje odluke o izradi plana upravljanja: januar • Upoznavanje javnosti sa početkom izrade plana upravljanja: januar • Utvrđivanje nacrta plana upravljanja, avgust • Javna rasprava i upoznavanje javnosti, septembar • Utvrđivanje predloga plana upravljanja, oktobar • Donošenje plana od strane Vlade, novembar

Matrica za aktivnost:Revidirati i procijeniti postojeći plan upravljanja i evaluirati efektivnost njegove implementacije

Korak 1: Predplanska faza

• Izvršiti reviziju postojećeg plana upravljanja i ocijeniti efektivnost njegove primjene • Osnovati interdisciplinarnu radnu grupu za planiranje upravljanja, dodijeliti uloge, odgovornosti i zadatke • Obezbijediti dovoljan budžet, resurse i kapacitete za sprovođenje planiranja upravljanja i proces pravljenja

nacrta plana upravljanja • Identfikovati svrhe i ciljeve upravljanja parka • Pripremiti i usvojiti mapu puta i radni raspored za proces planiranja upravljanja • Odrediti ciljnu publiku za plan upravljanja i grupe nosilaca koji će biti uključeni u proces planiranja upravljanja • Identifkovati i revidirati druge relevantne planove za upravljanje teritorijom parka • Obezbijediti usklađenost procesa planiranja, rasporeda i procedura sa postojećom legislativom i zahtjevima

od strane viših nivoa uprave i administracije

Revizija postojećeg plana upravljanja i ocjena efektivnostinjegove primjene

Pitanja koja treba postavljati o sastavu, strukturi, sadržaju i stvarnoj implementaciji postojećeg Plana upravljanja za Nacionalni park

Komentari, sugestije, argumenti o kojima se diskutuje u vezi sa razmatranim jakim i slabim stranama, dostignućima i nedostacima, itd.

Ideje i mišljenja u vezi sa unaprjeđenjem novog plana upravljanja

Da li sadašnji plan upravljanja za Nacionalni park odgovara definiciji plana upravljanja zaštićenim područjem? „Plan upravljanja zaštićenom područjem je: • Dokument u kom su iznešeni upravljački

pristup i ciljevi, zajedno sa okvirom za donošenje odluka, koje treba primijeniti u određenoj zaštićenom području, tokom datog vremenskog perioda;

• Proizvod procesa planiranja, dokumentovanja upravljačkog pristupa, donijete odluke i osnove za njihovo donošenje i smjernice za buduće upravljanje.”

Primjer: Nedostaje okvir za donosenje odluka koje treba primijeniti u odredjenoj zoni.

• 19 •






Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park pokriva čitavo područje Nacionalnog parka?

Primjer: Da/Ne

U 80% DA

Ne pokriva određeni broj ruralnih područja.

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park sadrži sve ciljeve koje treba postići i objašnjenje odluka?

Primjer: Ciljeve DA, objasnjenje odluka je u odredjenom procentu nejasno.

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park identifikuje ključne osobine i vrijednosti Nacionalnog parka?

Primjer: DA

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park jasno utvrđuje upravljačke ciljeve koje je potrebno ispuniti?

Primjer: DA/NE Primjer: Odredjeni broj navedenih upravljačkih ciljeva se nalazi u okviru drugih, te ne postoji jasna granica koja striktno definiše same upravljačke ciljeve (npr. planirane aktivnosti na održivom korišćenju prirodnih resursa razvoju i uređenju prostora-često su date u ostalim posebnim ciljevima)

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park jasno navodi aktivnosti koje je potrebno preduzeti?

Primjer: Za neke navedene aktivnosti koje se nalaze u dokumentu DA.

Za neke aktivnosti nije jasno definisano šta se treba postići njima

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park ima dovoljno fleksibilnosti za slučaj nekih nepredviđenih okolnosti?

Primjer: NEMA

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park funkcioniše kao primarni dokument iz kog proističu drugi planovi?

Da li se planiranje upravljanja za Nacionalni park smatra kontinualnim procesom? Da li se završilo sa pravljenjem postojećeg Plana upravljanja ili se nastavilo tokom njegove implementacije i poslije toga?

Da li se vaša uprava prilagodila promjenjivim uslovima i ciljevima?

Da li je primjenjivan kontinuirani nadzor kako bi se testirala efektivnost i revidirala prikladnost upravljačkih svrha i politika?

Primjer: Da U POTPUNOSTI

• 20 •






Da li su identifikovani mogući problemi u budućnosti i alternativne radnje?

Primjer: NE

Postoji li mehanizam za razmatranje prijetnji, šansi koje se ukažu i poteškoća, za rješavanje problema i promovisanje diskusije imeđu učesnika?

Primjer: NE

Da li se svi oni kojih se čitav proces direktno tiče na pravi način uključeni u njega?

Primjer: NE Primjer: Oni procesi koji se tiču upravljanja biodiodiverzitetom i kulturnim nasleđem uključuje relevantne aktere npr.druge zainteresovane institucije i JPNPCG i NVO, ali određene oblasti zahtijevaju uključivanje lokalnih zajednica

Postoji li strukturisan proces planiranja upravljanja sa predodređenim sistematskim koracima, koji pomaže da odluke budu zasnovane na znanju i analizi date teme i njenog sadržaja?

Primjer: NE Primjer: NE POSTOJI: unapređivanje saradnje sa lokalnim zajednicama i korisnicima parka, unapredjivanje saradnje sa NVO sektorom, unapredjivanje prekogranicne saradnje, sa inostranim i domacim organizacijama.

Da li je fokus ne samo na analizi objektivnog stanja prirodnog resursa već i na ljudima i njihovom mišljenju?

Primjer: DJELIMIČNOPrimjer: Analizira se objektivno stanje prirodnih resursa, na osnovu kompetentnih misljenja stručnih saradnika,na osnovu tih stavova se donose određeni upravljački parametri.

Lokalno stanovništvo se konsultuje samo za neke određene teme (vidra, ribe, stanje kanala, zadovoljstvo održavanjem staza, primjedbe na rad nadzornika.)

Da li se primjenjuje holistički pogled, s obzirom na širok opseg pitanja i uglova gledanja?

• 21 •






Da li su svi procesi koji se odvijaju unutar Nacionalnog parka, kao i oni van njegovih granica, uključeni u teme za razmatranje procesa planiranja upravljanja?

Da li ste kroz svoje upravljačke aktivnosti uspjeli da ispunite strateške ciljeve i operativne ciljeve, formulisane u postojećem Planu upravljanja?

U kojoj kvalitativnoj i kvantitativnoj mjeri ste ih implementirali?

Da li osoblje Nacionalnog parka aktivno upotrebljava postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park , kao usmjeravajući dokument za upravljačku praksu?

Primjer: Djelimično

Nisu uključeni nadzornici u proces izrade plana upravljanja.

U administrativnoj sluzbi NPSJ ne postoji osoblje koje je striktno zaduženo za praćenje realizacije određenih aktivnosti.

Da li stručnjaci Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore aktivno upotrebljavaju postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park , kao usmjeravajući dokument za upravljačku praksu?

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park obezbjeđuje strateške smjernice u dovoljnoj mjeri?

Da li postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park , u dovoljnoj mjeri, definiše operativni sadržaj? Da li je dobro usklađen sa svakodnevnim smjernicama za upravljanje, u godišnjim programima rada? Da li je operativni sadržaj dovoljno jasno povezan sa sadržajem strateških smjernica?

Da li su kratkoročni ciljevi jasno i koncizno formulisani?

Postoje li realistični akcioni planovi za postizanje kratkoročnih ciljeva, uključujući i analize prijetnji postizanju ciljeva?

• 22 •






Postoje li sistematski nadzor i mjerenje učinka i postignuća, podržano jasnim indikatorima?

U kojoj mjeri su eksterna (lokalno stanovništvo, posjetioci i drugi nosioci) i interna (osoblje Nacionalnog parka zaduženo za implementaciju plana) publika bile uključene u planiranje upravljanja za postojeći Plan upravljanja? Da li su mogle da učestvuju u procesu planiranja? Da li imaju udjela u stvaranju Plana upravljanja?

Da li su osnovane neke institucije za učešće (Upravni odbori, ko-upravljačke strukture i drugi mehanizmi učestvovanja)?

Kojim zainteresovanim stranama i osobama su proslijeđeni primjerci nacrta i finalne verzije Plana upravljanja?

Da li je proces planiranja bio jasan i logičan i eksternoj i internoj publici

Da li je proces planiranja bio fokusiran na jasno definisana pitanja, koja se tiču zaštite važnih prirodnih i kulturnih resursa zaštićenog područja?

Da li su u procesu planiranja razvijene specifične radnje i aktivnosti ili alternativne opcije kao odgovor na pitanja koja se tiču zaštite važnih prirodnih i kulturnih resursa i da li je odlučeno ko će biti odgovoran uz preduzimanje tih radnji i aktivnosti?

Da li je tokom procesa planiranja pronađen jasan pristup implementaciji, uključujući i potrebne resurse?

Da li je osoblju Nacionalnog parka dato ovlaštenje da daju dovoljan i važan doprinos pripremi Plana upravljanja tako da mogu da osjećaju da su učestvovali u njegovom pravljenju i da budu motivisani da ga primjenjuju?

Da li je Plan upravljanja bio dobro povezan sa godišnjim procjenama učinka?

Da li je postojala snažna posvećenost važnosti Planova upravljanja od strane starijeg osoblja, Upravnog odbora, lokalne samouprave, zvaničnka Ministarstva, itd.?

• 23 •






Da li su postojale realne i vidljive veze između planskih preporuka i sredstava izdvojenih iz budžeta unutar organizacije? Da li je bilo sastanaka sa osobljem Nacionalnog parka, kako bi ih se informisalo o Planu upravljanja, na početku njegove pripreme, i kako bi se definisao način na koji osoblje može da utiče na njegov sadržaj i na proces planiranja?

Da li je osoblje Nacionalnog parka bilo uključeno u ključnim fazama formulisanja Plana upravljanja (npr. njihovim uključivanjem u radionice i dijeleći im primjerke nacrta kao bi ga komentarisali kao i primjerke radnih planova kako bi mogli da ih koriste u radu)?

Da li su svrha, kratkoročni ciljevi i sadržaj postojećeg Plana upravljanja dobro prihvaćeni kod korisnika i da li ih oni razumiju, uključujući tu i javnost, i da li efektivno prenose šta su to vrijednosti zaštićenog područja i predloženih aktivnosti u Planu upravljanja?

• 24 •






U kojoj mjeri postojeći Plan upravljanja posjeduje sljedeće karakteristike: • Da je jasan i pristupačan: lak za čitanje, bez

žargonskog jezika i dobro prezentovan. • Da je koncizan i sveobuhvatan: da ne bude

duži nego što je to apsolutno neophodno, ali da pruža dovoljno informacija kako bi ispunio svoju funkciju.

• Da je tačan i objektivan: bez velikih grešaka ili izjava i sa kriterijumima za sve ocjene jasno objašnjenim.

• Da je sistematičan i logičan: sa upravljačkim politikama koje proističu iz procjene lokacije i sa jasnim obrazloženjem datim za svaki prijedlog.

• Da je prihvatljiv i motivišući za sve zainteresovane strane ili one koji su povezani sa zaštićenim područjem.

• Da je precizan i praktičan: sa jasnim kratkoročnim ciljevima, realističnim metodama za njihovo postizanje, koje će dati željene rezultate koji se mogu nadgledati.

• Da je fokusiran i efektivan: da ispunjava svoju svrhu kao alat za upravljanje lokalitetom, da ispunjava potrebe korisnika i zadovoljava bilo kakve pravne ili druge obaveze?

Da li su u postojećem Planu upravljanja u dovoljnoj mjeri izbalansirani: • Preciznost sa fleksibilnošću • Sveobuhvatnost sa jednostavnošću • Upravljačka orijentacija uz razumljivost za

širu javnost?

Da li se postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park fokusira na to da pruži jasno objašnjenje vizije i upravljačkih ciljeva koji su neophodni za njeno ispunjenje kao i strategija/aktivnosti potrebnih za postizanje tih ciljeva?

Postoji li dobra ravnoteže između opisnog dijela (da nije prenaglašen) i prezentacije vizije, strateških ciljeva, kratkoročnih ciljeva i aktivnosti u postojećem Planu upravljanja?

• 25 •






Da li je postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park pripremljen i implementiran u kontekstu zemljišta, pitanja i ljudi koji okružuju zaštićeno područje uzimajući u obzir i područje van granica tog područja? Da li je u dovoljnoj mjeri ispoštovana regionalna integracija? Da li je postojeći Plan upravljanja povezan sa lokalnim razvojnim procesima i aktivnostima drugih agencija i organizacija? Da li su potrebe lokalnih zajednica oko i unutar zaštićenog područja identifikovane i uzete u obzir prilikom procesa planiranja i u samom planu?

Da li je postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park pripremljen unutar konteksta nacionalnog sistema za zaštićeno područje u Crnoj Gori?

Da li je postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park povezan sa drugim relevantnim planovima (npr. planovima lokalnih samouprava, razvojnim planovima) i legislativom?

Da li je postojeći Plan upravljanja bio realističan u postavljenim kratkoročnim ciljevima i predviđenim aktivnostima, u smislu raspoloživosti resursa za realizaciju?

Da li su kratkoročni ciljevi upravljanja usklađeni sa „troškovima“ njihovog ostvarivanja?

Da li je postojeći Plan upravljanja bio nešto više od „spiska želja“ za aktivnosti koje bi bile preduzete ako i kad bude dovljno sredstava na raspolaganju?

Da li je bila pripremljena detaljna finansijska analiza uticaja Plana upravljanja i potrebnih resursa za njegovu realizaciju i uključena u pripadajući Poslovni plan?

Da li su stalni troškovi upravljanja Nacionalnim parkom povezani sa godišnji proces budžetiranja organizacije?

Da li je skrenuta posebna pažnja na dodatni kapital potreban za izvođenje specifičnih projekata te identifikovani izvori finansiranja?

• 26 •






Da li smatrate da je postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park dovoljno izbalansiran u smislu količine materijala sa objašnjenjima i iznošenja ključnih aktivnosti i prioriteta?

Da li smatrate da je veličina tog dokumenta prikladna? Da nije prevelik, dosadan za čitanje i da ne otežava realizaciju za osoblje koje u njoj učestvuje?

Da li detalji u opisnom dijelu odvraćaju pažnju od ključnih aktivnosti i prioriteta izloženih u planu ili ne?

Da li je terminologija upotrijebljena u Planu upravljanja jasna ili zbunjujuća?

Postoji li jasno objašnjenje u dokumentu za donešene odluke?

Da li je postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park bio pripremljen sa dovoljno pažnje posvećene pitanjima budžetiranja (finansijske informacije su uključene i dovoljno su vezane za sredstva koja će vjerovatno biti na raspolaganju)?

Da li je postojeći Plan upravljanja za Nacionalni park bio pripremljen sa realističnim pretpostavkama o upravljačkim kapacitetima uprave Nacionalnog parka ?

Da li su kratkoročni ciljevi formulisani na adekvatan način (ne previše uopšteni, iznoseći specifične karakteristike Nacionalnog parka, ne miješajući rezultate i sredstva za njihovo postizanje)?

Da li su vitalni detalji (kao što je opseg problema kojima se treba baviti) izdiferencirani za dalje proučavanje?

Da li su odgovornosti u procesu realizacije precizno dodijeljene?

Da li su obaveze formulisane maglovito i neodređeno, ne obezbjeđujući dovoljnu osnovu za djelovanje na terenu?

Da li u postojećem Planu upravljanja postoji neprikladan naglasak na određenim apsektima upravljanja, koji odvlači resurse sa drugih aspekata?

• 27 •






Da li je postojeći Plan upravljanja postavio jasne imperative i prioritete? Ili je samo naznačio opcije i provizorne preporuke prije negoli čvrste odluke o tome šta Nacionalni parkovi Crne Gore i Nacionalni park namjeravaju da urade?

Da li je postojeći Plan upravljanja dovoljno praktičan da se na njemu mogu zasnivati aktivnosti?

Došlo je do promjene u Upravi Nacionalnog parka otkad je sačinjen postojeći Plan upravaljanja: da li je novi direktor Nacionalnog parka , koji nije bio odgovoran za pripremu Plana upravljanja, imao dovoljno učešće u postojećem Planu?

Da li smatrate da su uspostavljeni sistemi za nadzor i izvještavanje o obavljenom poslu, na osnovu Plana upravljanja, dovoljni i efektivni?

• 28 •



Formirati interdisciplinarnu radnu grupu za planiranje upravljanja, dodijeliti uloge, odgovornosti i zadatke za planiranje upravljanja ipripremu plana upravljanja Nacionalnog parka

U procesu pisanja plana upravljanja Nacionalnog parka formirana je radna grupa koja se može sastajati, razmatrati i diskutovati detalje o potrebnom sastavu tima, u smislu vještina, stručnosti i broja stručnjaka uključenih u radne aktivnosti, po potrebi, uključujući i jasne zadatke i odgovornosti za planiranje upravljanja i pripremu plana upravljanja Nacionalnog parka, prikazano u tabeli zasnovanoj na nacrtu matrice ispod; ove ideje za razmatranje trebalo bi da budu prezentovane u formi predloga direktoru Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore da donese konačnu odluku.

Pozicija u timu Odgovornosti i zadaci Ime

Menadžer projekta Planira, koordinira, organizuje, zakazuje, usmjerava, nadgleda proces planiranja upravljanja i izradu plana upravljanja

Planer/savjetnik za planiranje

Savjetuje tokom procesa planiranja, o tome koji pristup primijeniti i koje metode

Urednik/Autor Urednička kontrola (format, struktura, stil, sinteza i kontrola kvaliteta komponenti teksta koji su pisali različiti autori, itd.) za čitav dokument plana upravljanja

Autor uvoda Sačinjavanje nacrta sadržaja/komponenti/djelova teksta o određenim temama/pitanjima u vezi sa planom upravljanja

Autor analiza stanja (opis i evaluacja)

Sačinjavanje nacrta sadržaja/komponenti/djelova teksta o određenim temama/pitanjima u vezi sa planom upravljanja

Analiza važnih pitanja i problema

Ovaj dio sadrži analizu ograničenja i prilika koje se ukazuju, a koje imaju uticaja na zaštićeno područje, kao i izjavu o glavnim prijetnjama njegovom očuvanju, održavanju i upravljanju njime. Isto tako, treba navesti bilo kakve uticaje (unutrašnje ili spoljne, prirodne ili antropogene) na glavne osobine oblasti, zajedno sa bilo kakvim drugim pitanjima vezanim za upravljanje koja bi trebalo uzeti u obzir (npr. socijalne i političke aspekte).

Vizija i ciljevi

Autor planski dio do mapiranja

Autor planski dio – strateški ciljevi

Implementacja plana upravljanja

POBOLJŠANJE I UNAPREĐIVANJE INSTITUCIONALNIH KAPACITETA

• 29 •



Pozicija u timu Odgovornosti i zadaci Ime

SMJERNICE ZA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD

DINAMIKA I SUBJEKTI REALIZACIJE PLANA

FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVOdENJE PLANA

OCJENA SPROVOĐENJA PLANA

SMJERNICE I PREPORUKE

Monitoring i evaluacja Ovaj dio daje prikaz toga na koji način će biti nadgledana primjena plana upravljanja i kada i kako će biti izvedena revizija plana. Uključivaće i indikatore uz pomoć kojih će biti ocjenjivan rad na upravljanju zaštićenim područjem.

Predstavnik uprave Nacionalnog parka

Doprinos u smislu lokalnih znanja i specifičnih upravljačkih aspekata; sačinjavanje nacrta

Autor... Sačinjavanje nacrta sadržaja/komponenti/djelova teksta o određenim temama/pitanjima u vezi sa planom upravljanja


Autor... Sačinjavanje nacrta sadržaja/komponenti/djelova teksta o određenim temama/pitanjima vezi sa planom upravljanja


• 30 •



Obezbijediti dovoljan budžet, resurse i kapacitete za sprovođenje planiranja upravljanja i proces pravljenja nacrta plana upravljanja

Proces planiranja upravljanja će se sprovoditi mnogo lakše ako je učinjen pokušaj da zaposleni, odnosno odgovorne osobe koje su zadužene za proces planiranja upravljanja zaštićenim područjem prođu razne obuke i treninge. Zbog toga jačanje kapaciteta zaposlenih predstavlja prioritet za upravljanje.

Planovi upravljanja mogu biti pripremljeni kroz angažovanje spoljnih konsultanata ili postojećih, zaposlenih stručnjaka. Postoje neke prednosti angažovanja spoljnih konsultanata da pripreme planove (mogu da obezbijede objektivnost, profesionalnost i novi uvid). Međutim, kada se priprema plan, stručnost i znanje stečeno od strane konsultanata odlazi sa njima. Pripreme planova “u kući” mogu trajati i duže i oni mogu izgledati manje “dotjerano” ali to naravno može doprinijeti jačanju kapaciteta zaposlenih.

Mnoge veće organizacije koje su odgovorne za upravljanje zaštićenim područjima sadrže jedinice za planiranje ili pojedinačne stručnjake koji koordiniraju proces planiranja, pružaju podršku i sprovode obuku zaposlenih uključenih u proces. Bez obzira na to da li su kadrovski resursi posvećeni pre svega planiranju, preporučljivo je da Sistem planiranja postoji.

Eksplicitni budžet treba da bude obaveza za pripremu i sprovođenje planova. Često postoji iskušenje da se zaposleni koji rade na planiranju preusmjere na više neposrednih zadataka i na prioritetne rokove. Kako bi se osiguralo da planiranje bude kvalitetno i bloagovremeno, zaposleni koji rade na planiranju trebalo bi da se bave samo tim pitanjima.

Identifikovati svrhe i ciljeve upravljanja nacionalnim parkom

Predložena aktivnost:

• Već imenovano jezgro tima - stručnjaka Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore može se sastajati, razmatrati i diskutovati o fundamentalnim kratkoročnim ciljevima upravljanja koje za Nacionalni park uslovljavaju crnogorska legislativa, prema IUCN i zasnovano na predloženom nacrtu matrice ispod;3

4

Odredbe IUCN smjernica za primjenu kategorija upravljanja zaštićenim područjem3

Zakonske odredbe Crne Gore4

Komentari; slaganje da/ne

Definicija zaštićenog područja:“Zaštićeno područje je jasno definisan geografski prostor, prepoznat, posvećen određenoj svrsi i pod upravom, kroz pravna ili druga efektivna sredstva, kako bi se postiglo dugotrajno očuvanje prirode i ekosistema te kulturnih vrijednosti”.

3 Dudley, N. (Editor) (2008). Guidelines for Applying Protected Area Management Categories.Gland, Switzerland: IUCN 4 Zakon o očuvanju prirode, Zakon o Nacionalnim parkovima

• 31 •






Definicija zaštićenih područja IUCN zaštićena područja kategorije II (Nacionalni park):“Velike prirodne ili skoro potpuno prirodne oblasti, izdvojene radi zaštite ekoloških procesa velikih razmjera, zajedno sa vrstama živog svijeta i ekosistemskim karakteristikama oblasti, koji takođe obezbjeđuju i temelj za duhovne, naučne, obrazovne, rekreativne i turističke aktivnosti, okolinski i kulturno kompatibilne.“

Primarni upravljački kratkoročni cilj IUCN zaštićenog područja kategorije II (Nacionalni park):Da se zaštiti prirodni biodiverzitet zajedno sa ekološkom strukturom koja ga podržava i da se podrže procesi u prirodnom okruženju, kao i da se promovišu obrazovanje i rekreacija.

Drugi upravljački ciljevi IUCN zaštićenih područja kategorije II (Nacionalni park): • Upravljanje područjem kao bi se očuvali, u

najprirodnijem mogućem obliku, reprezentativni primjeri fiziografskih regiona, biotičkih zajednica, genetskih resursa i nesmetanih prirodnih procesa;

• Da se održe žive i ekološki održive populacije i skupine lokalnih vrsta dovoljne gustine da bi se očuvao integritet ekosistema i njegova dugoročna otpornost;

• Da se da poseban doprinos očuvanju široko rasprostranjenih vrsta, regionalnih ekoloških procesa i migracionih puteva;

• Da se upravlja posjetama za inspirativne, obrazovne, kulturne i rekreativne svrhe, na nivou koji neće uzrokovati značajniju biološku ili ekološku degradaciju prirodnih resursa;

• Da se uzmu u obzir potrebe lokalnog stanovništva i lokalnih zajednica, uključujući i upotrebu resursa za izdržavanje, u onoj mjeri u kojoj to neće imati štetan uticaj na primarni cilj upravljanja;

• Da se doprinese lokalnoj ekonomiji kroz turizam.

• 32 •






Osobine koje razlikuju Nacionalne parkove (zaštićeno područje kategorije II) od drugih kategorija zaštićenih područje: zaštićena područja kategorije II su obično velika i čuvaju funkcionalan ekosistem: • Zaštićeno područje bi trebalo da sadrži

reprezentativne primjerke glavnih prirodnih regiona i biološke i sredinske karakteristike ili predjele, gdje su lokalne biljne i životinjeske vrste, staništa i geodiverzitetski lokaliteti od posebnog duhovnog, naučnog, obrazovnog, rekreativnog i turističkog značaja.

• Oblast bi trebalo da bude dovoljne veličine i ekološkog kvaliteta da može da održi ekološke funkcije i procese koji će omogućiti lokalnim vrstama i zajednicama da se održe tokom dugog vremenskog perioda uz minimalne upravljačke intervencije.

• Sastav, struktura i funkcija biodiverziteta bi trebalo u velikoj mjeri da budu u „prirodnom“ stanju ili da imaju potencijal da ih se dovede u takvo stanje, uz relativno mali rizik od uspješnog prodora invazivnih vrsta, nesvojstvenih za to područje.

Uloga Nacionalnih parkova (zaštićeno područje kategorije II): • Zaštita prirodnih ekoloških procesa većih

razmjera koja manja zaštićena područja ili predjeli sa kulturnom vrijednošću ne mogu da sadrže;

• Zaštita kompatibilnih ekosistemskih usluga; • Zaštita vrsta i zajednica koje zahtjevaju velika

staništa, bez antropogenog uticaja i obezbjeđivanje dovoljne „količine“ takvih vrsta za naseljavanje oblasti koje okružuju zaštićeno područje;

• Integracija sa korisnicima okolnog zemljišta doprinoseći očuvanju velikih razmjera, kao puta ka stvaranju bioloških koridora velikih razmjera ili drugih povezujućih inicijativa očuvanja životne sredine, potrebnih vrstama (široko rasprostranjenim i/ili migratornim) koje ne mogu biti potpuno očuvane u jednom zaštićenom području

• Da se informišu posjetioci i podigne im se nivo entuzijazma u vezi sa potrebom za očuvanjem i njegovim potencijalom;

• Da se podrži kompatibilni ekonomski razvoj, najviše kroz rekreaciju i turizam, što može doprinijeti lokalnim ekonomijama i zajednicama.

• 33 •



Pripremiti i usvojiti mapu puta i radni raspored za proces planiranja upravljanja (annex)

Odrediti ciljnu publiku za plan upravljanja i grupe nosilaca koji će biti uključeni u proces planiranja upravljanja


Već imenovano jezgro tima - stručnjaka Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore može se sastajati, razmatrati i diskutovati, na osnovu nacrta matrice ispod, o relevantnoj publici za plan upravljanja za Nacionalni park i o relevantnim grupama nosilaca:

Interna publika i nosioci Na koji način im omogućiti da učestvuju u planiranju upravljanja

Komentari

Uprava Nacionalnog parka

Direktor uprave Nacionalnog parka

• Aktivan član jezgra radne grupe za planiranje upravljanja: učestvuje u sastancima i diskusijama Radne grupe; prikupljanje podataka na terenu, utvrđivanje statusa, dostignuća, potreba, zahtjeva, opcija, problema, itd.; pisanje djelova teksta;

• Obezbjeđivanje konstantne komunikacije i protoka informacija u oba pravca sa osobljem uprave Nacionalnog parka

Osoblje uprave Nacionalnog parka , odsijek za tehnička i administrativna pitanja, odgovorni za upravljanje nacionalnim parkom, kao i za planiranje i izvršenje godišnjih aktivnosti vezanih za zaštitu biodiverziteta, saradnju sa nosiocima, razvoj turizma, itd. (zajedno sa tehničkim stručnjacima iz Odsijeka za zaštitu i razvoj, na centralnom nivou, u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore)

• Učešće u nekim sastancima radne grupe i u diskusijama na teme vezane direktno za njihove zadatke i odgovornosti

• 34 •



Interna publika i nosioci Na koji način im omogućiti da učestvuju u planiranju upravljanja

Komentari

Vodeći rendžeri Službe zaštite uprave Nacionalnog parka : 24-časovni nadzor nad teritorijom Nacionalnog parka, primjena zakona i propisa, prevencija i suzbijanje različitih nezakonitih aktivnosti, informisanje i obezbjeđivanje drugih usluga posjetiocima i drugim korisnicima; ovlašteni da kontrolišu kretanje plovila unutar Nacionalnog parka i da primjenjuju kaznene mjere propisane relevantnim zakonima te da naplaćuju usluge i kazne.

• Učešće u nekim sastancima radne grupe i u diskusijama na teme vezane direktno za njihove zadatke i odgovornosti

• Obezbjeđivanje konstantne komunikacije i protoka informacija u oba pravca sa Službom zaštite

Rendžeri Nacionalnog parka, administracija Službe zaštite

• Učešće u internoj radionici o planiranju upravljanja prilikom obrade problema, izazova, ukazanih šansi za napredak, itd., u onim aspektima upravljanja Nacionalnim parkom koji su u direktnoj vezi sa zadacima i odgovornostima rendžera

Osoblje koje se bavi informisanjem posjetilaca i edukacijom uprave Nacionalnog parka

• Učešće u internoj radionici o planiranju upravljanja prilikom obrade problema, izazova, ukazanih šansi za napredak, itd., u onim aspektima upravljanja Nacionalnim parkom koji su u direktnoj vezi sa informisanjem posjetilaca i edukacijom osoblja te njihovim odgovornostima

Javno Preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore

Stručnjaci Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore

• Aktivni članovi jezgra i proširene radne grupe za planiranje upravljanja: učestvuju u sastancima i diskusijama Radne grupe; prikupljanje podataka na terenu, utvrđivanje statusa, dostignuća, potreba, zahtjeva, opcija, problema, itd.; pisanje djelova teksta;

• 35 •



Eksterna publika i nosioci Nakoji način im omogućiti da učestvuju u planiranju upravljanja

Komentari

Lokalne zajednice, njihova populacija i politički i administrativni predstavnici (osobe, predstavnička tijela) kojih se tiče Nacionalni park

Opštine

Mjesne zajednice

Predstavnici (osobe, predstavnička tijela) relevantnih etničkih i religijskih grupa lokalne populacije kojih se tiče Nacionalni park

Etničke manjine

Predstavnici (osobe, predstavnička tijela) relevantnih grupa korisnika prirodnih i zemljišnih resursa kojih se tiče Nacionalni park npr. ribolov, poljoprivreda, iskopavanje mineralnih resursa, lov, šumarstvo, turizam i usluge (vlasnici smještajnih kapaciteta, restorana, operatora tura plovilima, itd.), poslovi vezani za nekretnine, investitori u turizam i industrijski biznis, uzgoj ribe, druge vrste biznisa, rekreativci, itd.

Ribarska udruženja

Poljoprivredne aktivnosti nisu udružene u organizacije (vino, povrće, voće, med, sir, ljekovito bilje)

Relevantne državne institucije (npr. policija, granična policija, itd.)

Relevantne naučne institucije i naučnici

Relevantne NVO i predstavnici civilnog sektora

• 36 •



Eksterna publika i nosioci Nakoji način im omogućiti da učestvuju u planiranju upravljanja

Komentari

Identifkovati i revidirati druge relevantne planove za upravljanjeteritorijom Nacionalnog parka

Već imenovano jezgro tima - stručnjaka Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore mogu se sastajati, razmatrati, diskutovati i procjenjivati, na osnovu nacrta matrice ispod, druge relevantne planove za upravljanje teritorijom Nacionalnog parka:

Naziv drugog planskog dokumenta relevantnog za upravljanje teritorijm Nacionalnog parka Skadarsko jezero

Institucija/organ odgovoran za razvoj, implementaciju i nadgledanje plana

Teme, pitanja, aspekti planirani i regulisani u okviru plana

Komentari na identifikovane probleme/opcije za unaprijeđenu harmonizaciju sa pitanjima relevantnim za upravljanje očuvanjem

Obezbijediti usklađenost procesa planiranja, rasporeda i procedura sa postojećom legislativom i zahtjevima od straneviših nivoa uprave i administracije

Matrica za aktivnost:

Obezbijediti usklađenost dizajna planskog procesa, rasporeda i procedura sa postojećom legislativom i zahtjevima koji dolaze sa viših upravljačkih nivoa i nivoa države.


Već imenovano jezgro tima - stručnjaka Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore mogu se sastajati, razmatrati, diskutovati i procjenjivati, na osnovu nacrta matrice ispod, dokumente koji sadrže relevantnu legislativu i politike:

• 37 •



Naslov dokumenata koji sadrže legislativu i politike relevatne za planiranje upravljanja i dizajn plana upravljanja za nacionalnim parkom

Izvodi iz određenog relevantnog sadržaja Komentari

Zakon o očuvanju prirodePrimjeri: Zakon o Nacionalnim parkovima, verzija iz 2014. sa amandmanima

Primjeri:Plan upravljanja, Član 65

Planovi upravljanja se prave za period od pet godina. Plan upravljanja iz stava 1 ovog člana primjenjuje se kroz usvajanje godišnjih programa upravljanja. Plan upravljanja za nacionalne parkove usvaja Vlada. Godišnji program upravljanja iz stava 2 ovog člana usvaja upravno tijelo, uz pristanak Ministarstva ili relevantnog lokalnog organa. Godišnji iz stava 6 ovog člana podnosi se Ministarstvu ili nadležnom lokalnom organu do 30. novembra tekuće godine za narednu godinu.Izvještaj o implementaciji godišnjeg programa upravljanja podnosi upravno tijelo Ministarstvu, ili relrevantnom lokalnom organu, prije 1. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

• 38 •



Naslov dokumenata koji sadrže legislativu i politike relevatne za planiranje upravljanja i dizajn plana upravljanja za nacionalnim parkom

Izvodi iz određenog relevantnog sadržaja Komentari

Primjeri: Zakon o Nacionalnim parkovima, verzija iz 2014. sa amandmanima

Sadržaj Plana upravljanjaČlan 66

Plan upravljanja iz Člana 65 ovog sadrži sljedeće: – Mjere za očuvanje, unaprijeđenje i upotrebu

zaštićene oblasti; – Razvojne smjernice, smjrnice i prioriteti za

zaštitu i očuvanje zaštićene oblasti, uzimajući u obzir potrebe lokalnog stanovništva;

– Način primjene zaštite, upotrebe i upravljanja zaštićenom oblašću;

– Dugoročni ciljevi očuvanja i održivog razvoja; – Analiza i evaluacija uslova za postizanje ciljeva

očuvanja; – Registar prirodnih resursa i korisnika resursa

zaštićene oblasti; – Prioritetne radnje za očuvanje, održavanje i

monitoring prirodnih i drugih vrijednosti životne sredine;

– Procjena stanja zaštićene oblasti; – Smjernice za naučno istraživanje; – Planirane aktivnosti za održivu upotrebu

prirodnih resursa, razvoj i upotrebu prostora; – Identifikacija svrha i prostornog planiranja i

načina upotrebe prostora; – Aktivnosti promocije i valorizacije zaštićene

oblasti; – Oblici saradnje i partnerstva sa lokalnim

stanovništvom, vlasnicima imovine i korisnicima nekretnina;

– Dinamika implementacije Plana upravljanja i način ocjenjivanja njegove implementacije;

– Finansijski resursi za implementaciju Plana upravljanja;

– Drugi elementi od važnosti za upravljanje zaštićenim oblastima.

Pravna i fitzička lica obavezna su da vrše radnje i aktivnosti u zaštićenim oblastima u skladu sa Planom upravljanja. Prije isteka perioda pokrivenog Planom upravljanja, on se može dopunjavati i prilagođavati na način i kroz procedure propisane za njegovo donošenje. Izvještaj o implementaciji Plana upravljanja, zasnovanog na godišnjem programu upravljanja, iz člana 65 ovog zakona, Ministarstvo predaje Vladi do 1. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

• 39 •



Korak 2: Prikupljanje podataka i terensko istraživanje

• Na osnovu revizije i procjene postojećeg plana upravljanja i evaluacije efektivnosti njegove implementacije, prikupiti nedostajuće aktuelne informacije, kroz analizu postojećih podataka koji su na raspolaganju i terenskih istraživanja

• Revidirati, ažurirati i unaprijediti deskriptivni dio postojećeg plana upravljanja


Već naimenovano jezgro tima - stručnjaka Javnog Preduzeća Nacionalni Parkovi Crne Gore može se sastajati i zajedno razmatrati i diskutovati na osnovu nacrta matrice ispod.

Kada je razvijen plan upravljanja, vjerovatno je identifikovana potreba za više detaljnijih i aktuelnijih podataka i informacija kako bi se evaluirali i izabrali upravljački kratkoročni ciljevi i aktivnosti.

Proces planiranja upravljanja koji vodi ka novom planu upravljanja za Nacionalni park će prije svega uzeti u obzir i nadograditi sve prethodno dostupne podatke, informacije i znanje relevantne u upravljanju Nacionalnim parkom. Međutim, može da se desi da će biti potrebno dosta ažuriranja te da se otkrivene praznine u znanju i informacijama moraju popuniti na najbolji način. Naredna tabela služi za pripremu ovog dijela:

Postavite sebi pitanja i zajedno diskutujte: Komentari

Koji postojeći podaci, informacije i znanje su već na raspolaganju, po kvalitetu i kvantitetu?

Šta bi još uz to trebalo da postoji (na osnovu nedavnih studija, istraživanja, itd., npr. kao što su nedavno implementirani donatorski projekti) ali nam još nije na raspolaganju? Kako i odakle možemo do toga da dođemo? Koga kontaktirati i pitati?

Da li su nam publikacije i drugi izvori podataka na raspolaganju?

Koje skorašnje studije, izvještaji i procjene, urađeni unutar organizacije, od strane Nacionalnih parkova Crne Gore, su na raspolaganju?

Gdje, na koje teme i na kojim poljima bismo morali hitno da uradimo terenski inventar kako bismo provjerili postojeće informacije i prikupili dodatne podatke? Imamo li neophodne finansijske i ljudske resurse za izvođenje takvih terenskih istraživanja?

Da li postojeći Plan upravljanja već sadrži dugoročni program istraživanja?

Da li raspoloživa baza podataka, informacija i znanja u dovoljnoj mjeri uključuje informacije za deskriptivni dio novog Plana upravljanja o sljedećem: • O oblasti Nacionalnog parka , takvoj kakva je sad, uljučujući istorijsku

pozadinu i skorašnj razvoj situacije koji je vodio do sadašnjeg stanja i o trendovima koji na to imaju uticaja?

• O eksternim faktorima koji utiču na ovu oblast i o faktorima koji mogu postati značajni u budućnosti?

• O tome kako se stvari mijenjaju, kao i njihov sadašnji uticaj? • Upotrebu i aktivnosti, i unutar i izvan ove oblasti, koji narušavaju ili imaju

štetan efekat na vrijednosti i resurse ili iskustvo posjetilaca, a zbog čije je zaštite ustanovljen Nacionalni park i koje on obezbjeđuje?

Da li raspoloživa baza podataka, informacija i znanja u dovoljnoj mjeri uključuje informacije o fizičkim, prirodnim, ekološkim i društvenim, kulturnim i ekonomskim aspektima teritorije Naconalnog parka jezero i okolnih oblasti?

• 40 •




Šta ćemo dodati ili predstaviti sa više detalja za sljedeće opšte tipove informacija koje moramo da sakupimo: • Ekološki i kulturni resursi i njihovo stanje; • Estetski aspekti; • Fizički objekti i infrastruktura (npr. putevi, zgrade, prava upotrebe, linije

snabdijevanja strujom i vodom, mjesta za pristanak plovila, vlasnici smještajnih i restoranskih kapaciteta i njihovi kvantitativni kapaciteti, pruge, mjesta od značaja za turizam i rekreaciju, itd.);

• Ključne odlike socio-ekonomskog okruženja relevantne za nacionalni park , upotreba zemljišta i vode i planovi za okolno zemljište;

• Sposobnost objekata u i oko Nacionalnog parka da podrži postojeću i planiranu upotrebu;

• Karakteristike i uticaj Nacionalnog parka sa aspekta posjetilaca i korisnika; • Predviđanja budućeg stanja svakog od iznad navedenih faktora.

Kakve dodatne, ažurirane i dopunjene informacije su potrebne (npr. o posjetiocima, broju čamaca i vozila u toj oblasti, odnosu između broja posjetilaca koji putuju čamcima, autobusom, automobilima, broj aktivnih ribara/ribarskih čamaca, količini ulova po plovilu/po vrsti ribe/po godini. itd.)?

Neke od narednih informacija će već biti na raspolaganju i uključene u opis Nacionalnog parka, u postojećem Planu upravljanja. Koju vrstu informacija će biti potrebno prikupiti, uz postojeće, ili će morati biti dopunjene: • Geografska lokacija (uključujući geografsku širinu i dužinu) i oblast; • Dodijeljena IUCN kategorija zaštićenog područja za upravljanje; • Pravni status, npr. oznaka (i lokaliteta i njegovih osobina) i relevantna

legislativa; • Pravno vlasništvo, zakup, prilaz, vlasništvo nad zemljištem, drugi uslovi

i ograničenja; • Adresa upravne agencije i lokalne uprave; • Organizaciona pitanja (administracija zaštićenog područja, njena

organizacija, osoblje i materijalni resursi, infrastruktura za unutrašnje potrebe upravljanja i za informisanje posjetilaca i upravu, itd.);

• Fizičke informacije (klima, geologija, geomorfologija, hidrologija, tlo); • Biološke informacije (ekosistemi, staništa, zajednice i populacije vrsta

flore i faune i njihov status i značaj u smislu očuvanja (ugrožene, rijetke, endemske, reliktne, izolovane, značajne) na lokalnom, regionalnom, nacionalnom nivou);

• Trenutni i poželjni načini upotrebe zemljišta (npr. šumarstvo, ispaša, ribolov, lov, vađenje mineralnih bogatstava, turizam, rekreacija, razvoj infrastrukture, šumski proizvodi koji nisu od drveta);

• Istorijske informacije (upotreba zemljišta i istorija predjela, arheologija, zgrade);

• Kulrturne i estetske informacije (pejzaž i njegove odlike; veze sa kulutrom; izuzetne, značajne i pejzažne odlike, koje obezbjeđuju USP (unique selling propositions), odnosno, jedinstvenost u odnosu na konkurenciju prilikom marketinga);

• Socio-ekonomske informacije (osnovni demografski i ekonomski podaci i trendovi među lokalnim zajednicama i njihova zavisnost od područja Nacionalnog parka );

• Baze podataka o socio-ekonomskim prilikama lokalnog stanovništva i prirode te utucaja bilo kakve upotrebe koja ima uticaja na ove resurse;

• Usluge unutar ove oblasti i van ovoj oblasti; • Glavni prilazni putevi; • Drugo.

• 41 •




Koja legislativa je relevantna i od uticaja na Nacionalni park i njegovu upravu? Koja legislativa je primjenjiva i moraće da bude uzeta u obzir i da se poštuje?

Koje međunarodne obaveze imaju uticaja na Nacionalni park, uključujući i oznake lokaliteta po međunarodnim sporazumima, kao što je nrp. RAMSAR konvencija?

Koja su to tačno pitanja i aspekti koji zahtijevaju posebnu prekograničnu saradnju? Koje aspekte treba uzeti u obzir u zajedničkom ili komplementarnim planovima upravljanja? U kom dijelu aktivnosti bi tačno bila potrebna zajednička strateška prekogranična uprava?

Kakvi institucionalni faktori imaju uticaja na Nacionalni park i trebalo bi ih uzeti u obzir? Ovo može da uključuje saradnju i sporazume sa lokalnim zajednicama koje žive u i u blizini zaštićenog područja, sa agencijama za upravljanje prirodnim resursima, kompanijama za eksploataciju resursa (ribarenje, rudarenje, šumarstvo, itd.) i sa turističkim organizacijama i poslovima.

Gdje bi u budućnosti mogla da iskrsnu neka sporna pitanja (na primjer, da se dostigne neki zacrtani cilj u prihodima ili da se postigne neki određeni cilj u zaštiti divljine)?

Koje praznine u informacijama možemo da identifikujemo, a koje mogu da budu istaknute u deskriptivnom dijelu novog plana upravljanja?

Identifikacija praznina, potrebe da se dođe do dodatnih informacija (ili da se propisno međusobno uvežu već postojeće) može da bude kratkoročni cilj za novi plan upravljanja za Nacionalni park .

Kada nedostatak informacija znači da neko pitanje vezano za Nacionalni park ne može na zadovoljavajući način da bude evaluirano to treba jasno staviti do znanja.

U vezi sa kojim specifičnim pitanjima ćemo uzeti u obzir angažovanje lokalnog znanja? Na koji način možemo najbolje iskoristiti znaje lokalnog stanovništva?

Korak 3: Evaluacija informacija

• Revidirati, ažurirati i unaprijediti identifikaciju ključnih osobina i posebnih vrijednosti u postojećem planu upravljanja i sačiniti izjavu o važnosti

Evaluacija prikupljenih informacija5:

Svrha ovog koraka je identifikacija i razumijevanje toga zašto je važno zaštićeno područje. Pomaže pri opisu „vrijednosti“ vezanih za zaštićeno područje, objašnjava zašto je označeno kao takvo i identifikuje korist koju društvo ima od njega.

Kako se veći naglasak stavlja na uključivanje lokalnog stanovništva i drugih „nosilaca“ u proces planiranja, važno je imati mehanizam preko kog se mogu identifikovati i opisati vrijednosti koje oni pripisuju oblasti.

Ukoliko nema razumijevanja za vrijednosti zaštićenog područja, postoji rizik da će upravljački postupci, namjerno ili ne, imati uticaja ne samo na prirodne resurse već i na socio-ekonomsku situaciju, naročito onu koja se tiče

5 Preuzeto iz: Thomas, L., and Middleton, J., 2003: Guidelines for Management Planning of Protected Areas. IUCN Gland, i WCPA Cambridge.

• 42 •



lokalnog stanovništva. Često su početni razlozi za uspostavljanje zaštićenog područja subjektivni, ne postoji dovoljno razumijevanja za njih ili su loše predstavljeni javnosti. Ukoliko plan upravljanja ne dokumentuje pripadajuće prirodne i kulturne vrijednosti, nekompatibilna upotreba područja se može nastaviti, otežavajući njeno očuvanje u budućnosti. Ukoliko se tokom pripreme plana upravljanja ne uzmu u obzir pitanja koja brinu lokalno stanovništvo onda će biti skoro nemoguće obezbijediti njihovu podršku.

Evaluacija vrijednosti je dvosmjeran proces:

1. Identifikacija ključnih osobina ili izuzetnih vrijednosti. Ovo su osobine ili vrijednosti koje moraju biti zaštićene i sačuvane kako bi se očuvao značaj zaštićenog područja. Ne moraju se odnositi samo na prostor unutar granica zaštićenog područja.

2. Razvoj koncizne izjave o značaju, koja objašnjava važnost zaštićenog područja za društvo ili određene interesne grupe. Izjava o značaju obuhvata i identifikaciju vrijednosti dodajući jedinstvene kvalifikatore i smještajući zaštićeno područje unutar okvira na kom bi trebalo da bude zasnovan plan upravljanja.Značaj zaštićenog područja uključujući i viđenje njegovih potencijalnih vrijednosti, je od suštinskog značaja za sve ostale pretpostavke o lokalitetu i odluke o tome n`a koji način njime treba upravljati i kako ga treba koristiti. Ponekad će temeljna legislativa ili pravni sporazum, koji određuju zaštićeno područje, spomenuti i njenu vrijednost. Češće, samo će biti maglovito spomenuta, ukoliko uopšte i bude spomenuta.Suštinski dio evaluacije bilo koje zaštićenog područja jeste definisanje kriterijuma kojima će se mjeriti njegove prirodne, kulturne i socio-ekonomske vrijednosti, sad i u budućnosti. Međutim, mnogi planovi upravljanja ne uspijevaju da na pravi način identifikuju postojeće i potencijalne kulturne, socijalne i ekonomske vrijednosti zaštićenog područja i imaju tendenciju da analizu ograniče na uže aspekte ekološke evaluacije. Nije mudro izgubiti iz vida širi spektar vrijednosti, pošto će to imati uticaja na stav lokalnog stanovništva prema zaštićenom području i može ozbiljno potkopati proces planiranja i efektivnost upravljanja koje iz njega proističe.Iznad svega, raspoloživost i evaluacija informacija o zaštićenom području mora biti otvoren proces koji se mora odvijati uz široke konsultacije. Međutim, pitanja kao što je lokacija rijetkih biljaka ili životinja ne bi trebalo davati previše precizno.

Smjernice o kriterijumima za određivanje izuzetne vrijednosti, nabrajajući faktore koje treba uzeti u razmatranje kada se identifikuju „izuzetne vrijednosti” zaštićenog područja - prilikom procjene značaja zaštićenog područja, planer bi trebalo da pita da li područje sadrži sljedeće:

• Izuzetni primjeri prirodnih, pejzažnih, geoloških, naučnih, ekoloških, biljnih, životinjskih i rekreativnih vrijednosti (i ukoliko sadrži zašto);

• Jedinstvene biološke atribute, tipove vegetacije i oblike reljefa (i ukoliko ih sadrži objasniti zašto); • Oblasti od suštinskog značaja za zaštitu ekološkog integriteta zaštićenog područja kao cjeline (uključujući i

područja od kritičnog značaja za održavanje protoka vode i njenog kvaliteta i navesti razloge za to); • Oblasti i resurse koji su od vitalnog značaja (ekonomski, kulturno ili na druge načine) lokalnim zajednicama; • Oblasti i resurse koji obezbjeđuju usluge od suštinskog značaja za ljude koji žive van parka, naročito onda kada

imaju značajnu ekonomsku ili političku vrijednost; • Rijetke i endemične biljke i životinje; • Osjetljive ili ugrožene biljke i životinje, kao i staništa; • Resurse koji su neuobičajeno osjetljivi na ljudsku upotrebu; • Izuzetne primjere modifikovanih pejzaža i dokaze održive upotrebe prirodnih resursa; • Važne istorijske i arheološke lokalitete; • Kulturološki važne lokalitete; Svjetski priznate i prepoznate osobine (npr. kao što je svjetska baština).

Aktivnost:

Članovi jezgra tima radne grupe za planiranje upravljanja JP Nacionalni Parkovi Crne Gore mogu se sastajati, razmatrati i diskutovati inpute u tekstu iznad, za korak 3 u upravljanju zaštićenim područjem „evaluacija prikupljenih informacija“ na osnovu evaluacije postojećih informacija o Nacionalnom parku, onako kako su date u postojećem Planu upravljanja parkom.

• 43 •



Pitanja za članove grupe i međusobnu diskusiju: KomentariZbog čega je Nacionalni park važan?Opišite „vrijednosti“ koje se vezuju za Nacionalni park i objasnite zašto je ustanovljen te kakvu korist od njega ima društvo.Koje vrijednosti lokalno stanovništvo i ostali „nosioci“ pripisuju oblasti Nacionalnog parka?Da li smatrate da lokalno stanovništvo, nosioci, crnogorska javnost uopšte i osoblje samog parka u punoj mjeri razumiju razloge za ustanovljenje Nacionalnog parka ? Da li su ti razlozi u dovoljnoj mjeri promovisani?Da li postojeći Plan upravljanja dokumentuje pripadajuće prirodne i kulturne vrijednosti i koja vrsta upotrebe zaštićenog područja je kompatibilna sa njima?Da li postojeći Plan upravljanja parkom u dovoljnoj mjeri uzima u obzir sve faktore koji brinu lokalno stanovništvo, kako bi bila obezbijeđena njihova podrška?Koje su ključne osobine ili izuzetne vrijednosti Nacionalnog parka ? To su osobine ili vrijednosti koje moraju biti zaštićene i sačuvane kako bi održale značaj Nacionalnog parka (Ne moraju biti ograničene samo na one unutar granica parka).Razviti konciznu izjavu o značaju, koja objašnjava važnost parka za društvo ili određene interesne grupe. Izjava o značaju obuhvata i identifikaciju vrijednosti dodajući jedinstvene kvalifikatore i smještajući park u kontekst koji mu pripada na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Uz širu namjenu parka, ova izjava obezbjeđuje važan okvir na kom bi trebalo da se zasniva Plan upravljanja. Važnost parka, uključujući i viđenje njegovih potencijalnih vrijednosti, osnova je za sve druge pretpostavke o lokalitetu i odluke o načini na koji bi njime trebalo upravljati i koristiti ga.Da li temeljna legislativa, koja određuje Nacionalni park , spomnje njegovu važnost ili je ona samo maglovito spomenuta, ako uopšte?Da li su u već u postojećem Planu upravljanja definisani kriterijumi po kojima će se identifikovati i mjeriti prirodne, kulturne i socio-ekonomske vrijednosti parka, sada i u budućnosti.Ako nisu, pokušajte da pronađete takve kriterijume, što je i suštinski važan dio vršenja evaluacije parka.Da li postojeći Plan upravljanja na adekvatan način identifikuje postojeće i potencijalne kulturne, socijalne i ekonomske vrijednosti parka ili se njegova analiza ograničava na uzak aspekat ekološke evaluacije?Mudro je uzeti u obzir širi spektar vrijednosti, pošto će to imati uticaja na stav lokalnog stanovništva prema parku i može ozbiljno potkopati proces planiranja i efektivnost upravljanja koje iz njega proističe.Primjenite otvoren proces i široke konsultacije kako bi informacije bile dostupne širokom auditorijumu.Budite oprezni da ne budete previše detaljni kada dajete podatke o lokacijama na kojima se nalaze rijetke biljke i životinje.

• 44 •



Korak 4: Prepoznavanje ograničenja, prilika i prijetnji

• Revidirati, ažurirati i unaprijediti identifikaciju ograničenja i prilika za upravljanje i prijetnji vrijednostima NP

Identifikacija ograničenja, šansi i prijetnji6:

Prije identifikovanja određenih upravljačkih ciljeva za zaštićeno područje, treba identifikovati ograničenja, kao i najveće prijetnje po vrijednostima datog područja.

Neka ograničenja su funkcija prirodnog okruženja. Primjeri za ovo su ekološki procesi koji postoje u zaštićenom području, prisustvo jedinstvenih i vrijednih osobina, relativne rijetkosti resursa i bilo koji drugi aspekt koji se može identifikovati.

Ograničenja mogu poprimiti i druge oblike, kao što su:

• pravne obaveze; • ograničenja vezana za zakup; • prethodna upotreba (na primjer, ranije uspostavljene aktivnosti ribarenja ili rudarenja); • pitanja vezana za zdravlje i bezbjednost; • upravljačka ograničenja; • prethodne aktivnosti i upotrebe (kojima se u planu mora dati prednost); • obaveze prema susjedima, posjetiocima, itd.; sva druga pitanja vezana za politike koja moraju biti uzeta u obzir.

Prijetnje zaštićenom području i pritisci mogu biti prirodni ili vještački i mogu imati porijeklo unutar zaštićenog područja ili van njegovih granica. Često će se manifestovati u obliku socijalnih ili ekonomskih zahtjeva ka zaštićenom području.

Pošto je planiranje proces vezan za budućnost, faktori koji mogu imati uticaja na budućnost zaštićenog područja moraju biti identifikovani i evaluirani. Dok su takva predviđanja, u najboljem slučaju, neizvjesna, treba pokušati identifikovati buduće trendove u upotrebi zaštićenog područja za posjete turista, te u smislu socijalnih ili ekonomskih zahtjeva prema zaštićenom području i ekoloških promjena. Razumijevanje socio-ekonomskog okruženja je od naročitog značaja. Predviđanja ne služe samo da se identifikuju buduće prijetnje – ona isto tako mogu pomoći u identifikaciji šansi za korisne promjene, sanaciju ili oporavak (npr. smanjenjem broja štetočina).

Jednom kada su identifikovane, prijetnje (i šanse) treba jasno da budu uključene u plan upravljanja. Mnogi stvaraoci ovih planova uključuju ove informacije u opisnom dijelu, dok drugi imaju tačno određeni „analitički“ odjeljak plana za ovu svrhu.

Nekoliko tehnika se preporučuje za vođenje tima planera kroz proces evaluacije i identifikacije različitih pitanja. Na primjer, mogu se upotrebljavati interaktivne radionice kako bi se obezbijedila najveća moguća mjera učešća, pružanja ulaznih informacija i podrške od širokog raspona stručnjaka i predstavnika javnosti. Nominalni „grupni proces“ može biti upotrijebljen kako bi bio postignut konsenzus u identifikaciji i prioritizaciji problema i spornih pitanja, izuzetnih vrijednosti resursa i upravljačkih ciljeva.

Aktivnost:

Jezgro tima radne grupe za planiranje upravljanja JP Nacionalni Parkovi Crne Gore može se sastati i diskutovati i razmatrati, na osnovu ažuriranja SWOT analize koja izvršena za postojeći Plan uravljanja, o identifikaciji ograničenja, šansi i prijetnji relevantnih za upravljanje Nacionalnim parkom. Kao osnova za kasniju identifikaciju konkretnih upravljačkih kratkoročnih ciljeva za Nacionalni park, identifikovati ograničenja u upravljanju i sve veće prijetnje vrijednostima zaštićenog područja.

6 Preuzeto iz: Thomas, L., and Middleton, J., 2003: Guidelines for Management Planning of Protected Areas. IUCN Gland, i WCPA Cambridge.

• 45 •



Pitanja za članove grupe i međusobnu diskusiju: Komentari

Koja ograničenja su funkcija prirodnog okruženja, kao što su ekološki procesi koji postoje u zoni Nacionalnog parka, prisustvo jedinstvenih i osjetljivih karakteristika, relativna rijetkost resursa i bilo koji drugi aspekti koji mogu biti identifikovani?

Utvrditi ograničenja u drugoj formi, kao što su: • pravne obaveze; • ograničenja vezana za zakup; • prethodna upotreba (na primjer, ranije uspostavljene aktivnosti ribarenja

ili rudarenja); • pitanja vezana za zdravlje i bezbjednost; • upravljačka ograničenja; • prethodne aktivnosti i upotrebe (kojima se u planu mora dati prednost); • obaveze prema susjedima, posjetiocima, itd.; sva druga pitanja vezana

za politike koja moraju biti uzeta u obzir.

Utvrditi prijetnje Nacionalnom parku i pritiske na njega, u prošlosti i budućnosti, koji mogu biti vještački ili prirodni, mogu poticati sa teritorije parka ili van njegovih granica. Često će se manifestovati u obliku socijalnih ili ekonomskih zahtjeva ka parku.

Identifikovati i evaluirati faktore koji imaju uticaja na budućnost Nacionalnog parka. Pokušati identifikovati buduće trendove u upotrebi parka za posjete turista, ekonomskim i sa njima povezanim pritiscima i ekološke promjene. Od posebne važnosti je razumijevanje socio-ekonomskog okruženja.

Identifikovati šanse za korisne promjene, sanaciju ili obnovu.

Korak 5: Razvoj upravljačke vizije i ciljeva

Revidirati, ažurirati i unaprijediti formulaciju dugoročne vizije i ciljeva upravljanja Nacionalnim parkom.

Dugoročna vizija: proces planiranja upravljanja treba da razvije i artikuliše idealne uslove, stanje ili izgled za budućnost zaštićenog područja. To je obično „izjava o viziji”. Vizija opisuje željeni rezultat za očuvanje zaštićenog područja. Bez “vizije”, plan može da ima malo koherentan pravac. Njegova svrha je da obezbedi fokus ili pravac za ciljeve upravljanja. Ono što je važno je da izjave o viziji treba da budu inspiracione i da:

– Uključe opis zaštićenog područja koje se želi postići planom kao dugoročni rezultat. Ovo će približiti ljudima buduća očekivanja u vezi sa područjem, razloge za to kao i potrebne aktivnosti da bi se pomenuta vizija ostvarila;

– Imaju odlike dugoročne izjave koja se neće značajno menjati tokom vremena. Dakle, potrebno je da pruže kontinuitet za upravljanje parkom na održiv način.

– Uključuju ekološke, rekreativne, kulturne i socijalne i ekonomske aspekte zaštićenog područja.

Dugoročna vizija (Vizija dugoročnog razvoja Nacionalnog parka Skadarsko jezero) je usvojena tokom razvoja plana upravljanja za Nacionalni park Skadarsko jezero za godine 2016-2020:

NP Skadarsko jezero će postati sjajan primjer za najbolje prakse zaštićenog područja tipa nacionalni park, prema crnogorskom zakonodavstvu, kojim se upravlja u skladu sa međunarodnim standardima utvrđenim IUCN smjernicama za zaštićeno područje kategorija II – Nacionalni park u svim relevantnim poljima, kao što su zaštita prirode i očuvanje, naučna istraživanja i praćenja stanja prirode i životne sredine, edukacija, rekreacija i turizam, učešće javnosti i podrška održivom regionalnom socio-ekonomskom i kulturnom razvoju.

• 46 •



• NP Skadarsko jezero će omogućiti dugoročnu zaštitu i očuvanje tipičnih vodenih, plavnih i kopnenih ekosistema jezera, uključujući i njihove prirodne procesa i biološku raznolikost divlje flore i faune na njihovim prirodnim staništima, a 75 % njegove teritorije biće van uticaja ugrožavajućih i štetnih antropogenih zahvata i uticaja.

• NP Skadarsko jezero će na 25 % svoje teritorije dozvoljavati regulisano i kontrolisano održivo i tradicionalno korišćenje prirodnih resursa lokalnog stanovništva koje živi u, kao i u neposrednoj blizini parka, kako bi omogućio dugoročne održive izvore prirodnih resursa.

• NP Skadarsko jezero će aktivno doprinijeti poboljšanju, restauraciji i sanaciji prirodnih ekosistema i staništa u i van njegove teritorije, s posebnim naglaskom na punu restauraciju funkcionalne i prirodne povezanosti voda sliva jezera, sve do ušća rijeke Bojane u Jadransko more.

• NP Skadarsko jezero će kao važan argument za unapređenje zaštite životne sredine u oblasti upravljanja otpadom, sanacije zemljišta i zagađenja vode, zemljišta i vazduha, aktivno doprinijeti unapređenju zaštite životne sredine u slivu jezera.

• NP Skadarsko jezero će ostvariti dobru saradnju sa albanskim partnerima koji upravljaju zaštićenim dobrom, koje se nalazi na albanskom dijelu jezera, čime će se osigurati usklađena prekogranična zaštita i konzervativno upravljanje na cijeloj teritoriji jezera, u skladu sa međunarodnom dobrom praksom.

• NP Skadarsko jezero će uz očuvanje prirodnih ljepota i prirodne baštine međunarodnog značaja osigurati i očuvanje kulturne baštine regije.

• NP Skadarsko jezero će obezbijediti dobro razvijenu i redovno održavanu obrazovnu i rekreativnu infrastrukturu i pružiti profesionalan i kvalitetan program za posjetioce. Posjetioci će imati dobre mogućnosti da uživaju u prirodi, kontaktu sa florom i faunom, čistom vazduhu, očuvanim pejzažima i miru. Lokalno stanovništvo, posebno mlađa populacija, domaći i sve brojniji strani posjetioci će razumjeti i uvažavati Nacionalni park kao jedinstven i vrijedan ekosistem od međunarodnog značaja.

• NP Skadarsko jezero će ostvariti blisku i intenzivnu suradnju sa relevantnim nacionalnim i međunarodnim naučno-istraživačkim institucijama i visokoškolskim ustanovama. Naučnici i studenti će na obostranu korist koristiti park kao laboratoriju u prirodi, kao i za socio-ekonomska i kulturološka proučavanja.

• NP Skadarsko jezero će podržavati održiv, socio-ekonomski i kulturni razvoj ovog regiona privlačenjem dodatnog segmenta turista koji posjećuju park, ne samo za vrijeme ljetnje sezone, već i tokom cijele godine. Time će se stvoriti dodatne mogućnosti zapošljavanja i prihodovanja lokalnog stanovništva, kroz ekoturizam i oživljavanje tradicionalnih, lokalnih ručno rađenih proizvoda - rukotvorine i kulture, čime se čuva i obnavlja lokalni identitet.

• NP Skadarsko jezero će biti poznat, visoko cijenjen i prihvaćen kao izuzetna prirodna baština i kao primjer cjelokupnom regionu kada je u pitanju očuvanje prirode, eko-turizam i održivi razvoj – lokalnom stanovništvu, državi, ali i van državnih granica. Lokalno stanovništvo će aktivno doprinijeti očuvanju vrijednosti parka i biti aktivan partner upravi parka.

• Politika i razvojni programi Crne Gore i međunarodnih donatora prepoznaće značaj NP Skadarsko jezero i daće poseban značaj poboljšanju javne infrastrukture i podrške održivom društveno-ekonomskom razvoju u opštinama na teritoriji parka.

• NP Skadarsko jezero će biti obezbijeđeno odgovarajućim finansijskim, ljudskim i materijalnim resursima za upravljanje i administraciju, tako da će biti moguće ostvariti pomenut aspekt vizije njegovog razvoja.

Ciljevi slijede iz vizije upravljanja. Oni su specifične izjave namjere, donošenje uslova koje rukovodstvo ima za cilj da se postigne. Oni su izjave “rezultata”, a ne kako da ih ostvare. U meri u kojoj je to moguće, ovi ciljevi treba da budu navedeni u redosledu prioriteta za usmeravanje naknadne odluke. Ciljevi mogu biti sporni, stvarajući poteškoće unutar agencije koja se bavi upravljanjem zaštićenim područjem, zajednice ili korisnika. Iako se neka grupa, može složiti sa dugoročnom vizijom, često je slučaj da na ciljeve i sredstva za njihovo postizanje gleda drugačije, po redosledu prioriteta. Kao primer, korisničke grupe se mogu složiti da je zaštita područja u prirodnom stanju prihvatljiva vizija, pod uslovom da površina i dalje ostaje na raspolaganju za rekreaciju. Drugi možda žele da isključe još prekomjerne oblike rekreativne namjene tvrdeći da se tako uništavaju prirodne odlike prostora i ambijent.

U razvoju početnih ciljeva upravljanja, mogu se koristiti tri pristupa:

• Izrada nacrta opštih ciljeva upravljanja; • Pružanje odgovora jasno identifikovane izazove upravljanja za to područje; • Priprema inicijalnih opcija upravljanja.

• 47 •



Opis prioriteta i ciljeva u planu upravljanja može biti važan dio procesa planiranja i konsultacija. U okviru planova upravljanja, ciljevi imaju tendenciju da se odnose na “ključne karakteristike” zaštićenog područja (definišu kako će one biti očuvane), ili na važne oblasti djelatnosti upravljanja. Tipično ciljevi bi se trebali formulisati tako da obuhvataju sledeće:

Upravljanje staništem i vrstama;

• Istraživanje, ankete i praćenje; • Infrastrukturu, uključujući komunikacije; • Potrebe posjetioca i njihovo korišćenje područja; • Obrazovanje i obuku; • Društvene i kulturne karakteristike; • Generisanje prihoda; • Usluge zaštićenog područja; • Administraciju.

Ciljeve upravljanja za odgovarajuće zaštićeno područje IUCN kategorije treba uzeti u obzir prilikom formulisanja specifičnih ciljeva upravljanja i njihov red prioriteta.

Ciljevi u planu upravljanja trebaju biti:

• Precizni / specifični • Ostvarljivi i realni • Vremenski vezani • Mjerljivi • Takvi da oslikavaju svrhu, značaj i izuzetne vrijednosti parka • Jasni u pogledu željenih ciljeva, ne određujući način za njihovo postizanje • Takvi da na odgovarajući način rešavaju izazove • Navedeni uz objašnjenje • Navedeni po prioritetu.

Korak 6: Prepoznavanje i ocjena upravljačkih opcija i definisanje konkretnih upravljačkih aktivnosti

• Revidirati, ažurirati i unaprijediti formulaciju konkretnih upravljačkih aktivnosti za narednih 5 godina, u smislu upravljanja Nacionalnim parkom, uključujući i eventualne amandmane na zoniranje.

Kada su ciljevi definisani, sledeći korak odnosi se na definisanje načina za njihovo ostvarenje. Kao što često

postoji nekoliko načina na koje to može da se uradi, moguće aktivnosti treba da budu identifikovane, a potom odgovarajuće izabrane.

Sledeći proces pomaže da se identifikuju precizne akcije koje će biti potrebne za ispunjenje svakog cilja upravljanja, na najadekvatniji način:

Prvo: Postavite ova pitanja: • Kako bi se ciljevi mogu postići drugačije? • Koje druge opcije postoje? • Koja druga kombinacija opcija bi moglada formira koherentni plan?

• 48 •



Prilikom odgovora na ova pitanja, tim koji radi na planu upravljanja treba:

• Da se osvrne u više navrata na postavljene ciljeve i opcije kako bi se osiguralo da doprinose postizanju onoga što je prvobitno odlučeno;

• Da budu svjesni ograničenja koje može sa sobom nositi svaka opcija; Razviti opcije u fazi u kojoj imaju jasan prostorni izraz i implikacije za upravljanje.

Drugo:

Postavite ova pitanja: • Koje opcije pružaju najbolju vrednost za novac? • Šta je «najbolji» set opcija? • Koje opcije ispunjavaju unaprijed dogovorene kriterijume?

Kada dobiju odgovore na pitanja, tim koji radi na planu upravljanja može razmotriti:

• Koja alternativa najbolje ispunjava cilj; • Da li će alternativa biti uspešna; • Da li je svaka šema finansijski izvodljiva; • Da li su opcije prihvatljive političarima i široj javnosti; • Ko dobija a ko gubi, odnosno ko će imati koristi od postavljene šeme a ko će pretrpjeti štetu.

Plan upravljanja zaštićenim područjem može da identifikuje različite „upravljačke zone”, odnosno geografske regije sa sličnim mjerama upravljanja i dozvoljenim nivoima i načinima upotrebe. Zoniranje je široko primenjljiv metod organizacije postojećih informacija koji na struktuiran način pruža smernice za upravljačke zadatke.

Tipično zoniranje se koristiti da:

– Obezbijedi zaštitu za kritična i reprezentativna staništa, ekosisteme i ekološke procese; – Odvoji različite ljudske aktivnosti; – Zaštiti prirodne i/ili kulturne kvalitete, istovremeno omogućavajući širok spektar održivih ljudskih aktivnosti; – Omogući oporavak oštećenih područja.

Zoniranju se može pribeći i privremeno, kada se područjem upravlja u odnosu na doba dana, dan u nedelji ili mesece u godini, da se omogući održavanje kulturnih događaja, uzmu u obzir sezonske promene ili da se nadoveže na neki drugi događaj (na primer sezonu parenja). Pružajući kontrolu nad područjima dizajnirano je da zadovolji različite ciljeve očuvanja i korišćenja – stoga je zoniranje u širokoj upotrebi i korisna alatka mada ne uvek neophodna. Zoniranje bi trebalo da pojednostavi, ne da komplikuje upravljanje.

Korak 7: Integracija svih rezultata prethodnih koraka u nacrt plana upravljanja

• Revidirati, ažurirati i unaprijediti strukturu, dizajn i sadržaj postojećeg plana upravljanja, dodati, izbrisati što treba izbrisati, preformulisati, itd., i izraditi nacrt novog plana upravljanja

• Interna revizja

Integracija svih navedenih elemenata planiranja u jedinstven dokument će rezultirati u nacrt plana upravljanja. Postoji mnogo načina da se predstavi plan upravljanja, i mnoge varijacije u sadržaju, rasporedu i nivou detalja. Obrazac plana će biti u funkciji budžeta, upravljača i ciljeva plana upravljanja. Ali dok ne postoji standardni format za plan upravljanja i bez “pravog” ili “pogrešnog” pristupa, sadržaja i strukture, plan treba uvek da odražava potrebe područja, ciljeve i zahtjeve upravljača i dostupnost resursa.

Za veliki Nacionalni park, može se očekivati da će plan biti veći, složeniji dokument, za razliku od manje značajnijih zaštićenih područja gdje će često biti potrebno da se proizvede jednostavniji dokument. Može biti teško koliko treba obezbijediti informacije. Imajući u vidu da se plan upravljanja fokusira na upravljanje Nacionalnim parkom ili

• 49 •



drugim zaštićenim područjem, sva ostala dokumentacija za koju se smatra da je važna dodaje se kao aneks planu upravljanja. Veoma je važno fokusirati se na postavljene ciljeve i na dobijanje željenih rezultata. Osnovni sadržaj planova upravljanja za Nacionalne parkove u Crnoj Gori predstavljen je u relevantnim zakonima i operativnim dokumentima (kao što su “Planski zadatak” prikazano gore).

Korak 8: Javne konsultacije i učešće javnosti

• Učešće javnosti zasnovano na nacrtu plana upravljanja

Veoma važan korak u procesu planiranja upravljanja je uključivanje šire javnosti i zainteresovanih strana u izradu nacrta plana upravljanja, kroz poziv za njihove komentare. Formalni proces konsultacija je definisan zakonom; podrazumijeva postavljanje javnog obavještenja koje sadrži osnovne podatke o tome gdje se može preuzeti dokument i do kada se očekuju komentari na isti. Važno je da javnost i zainteresovane strane imaju priliku da razumiju ono što se nalazi u dokumentu i da daju konstruktivne komentare.

Ostali koraci u konsultativnom procesu mogu biti:

• Organizacija sastanaka za određene grupe koje su zainteresovane za neka od spornih pitanja; • Održavanje direktnih konsultacija između autora plana i pojedinaca/organizacija; • Slanje primljenih komentara formiranim savjetodavnim grupama, kao što su odbori vođa/predstavnika

zajednica; • Formalno uključivanje nezavisnog savjetodavnog tijela u procjenu planova i primljenih komentara; • Prihvatanje prijedloga putem političkih procesa, naročito kada je riječ o kompleksnijim pitanjima.

Dužina trajanja konsultativnog procesa varira. Minimalno trajanje konsultativnog procesa je tri mjeseca ali svakako treba biti produžen ako je potrebno da bi se zadovoljile potrebe javnosti da se izjasne. Ukoliko je riječ o velikom zaštićenom području šest mjeseci je minimum za konsultativni proces jer su pitanja složenija i zahtjevnija. Često NVO traže dodatno vrijeme za pisanje komentara na nacrt plana. Upravljač u zaštićenom području odlučuje da li je vrijedno da se process konsultacija produži. Ključna stvar je da plan upravljanja treba da se mijenja i komentariše dok je u formi nacrta.

Proces konsultacija treba sprovesti prateći sledeće korake:

• Identifikovati sve zainteresovane strane • Pristupiti svima na transparentan i jednak način • Proizvedeni materijal treba biti informativan i svima razumljiv; • Imati u vidu kulturološke razlike pri slanju poziva za komentare; • Naglasiti da je dokument nacrt plana; • Biti spreman razmotriti svaki predlog; • Voditi evidenciju o primljenim komentarima i kontaktima zainteresovanih strana; • Pružiti ljudima dovoljno vremena da dostave komentare, ali ne previše da ne bi izgubili interes; • Omogućiti dodatne konsultacije ukoliko će predložene promjene u planu uticati na grupe koje ih nisu tražile • Uvjeriti se da se svaki stav i predlog razmatrao, bilo da je usvojen ili ne; • Uputiti povratne informacije kao odgovor na primljene komentare; • Tretirati zainteresovane strane kao suštinske partnere u očuvanju zaštićenih područja, a ne kao prepreke.

Korak 9: Revizija nacrta i izrada konačnog plana upravljanja

Ovaj korak uključuje reviziju nacrta, uzimajući u obzir komentare dobijene od zainteresovanih strana i javnosti. Dobra praksa nalaže da se svi pisani komentari, dobijeni na javnim skupovima i sl, zabilježe i uzmu u obzir. Čak i ako nisu uključeni u konačnu verziju, bilo bi prikladno za tim koji radi plan upravljanja da sumira dobijeni svaki komentar i da taj dokument objavi kao prilog uz plan upravljanja.

Tim koji radi na planu upravljanja mora da se potpuno posveti primljenim komentarima, i odluči koje od njih da prihvati. Komentari dobijeni od strane korisničkih grupa ili zaintereosvanih strana će se fokusirati na pojedinačna

• 50 •



pitanja u planu a ne na plan u cjelini. U izvještaju treba objasniti zašto su neki komentari prihvaćeni a neki ne, što će svakako pomoći zainteresovanim stranama i široj javnosti da bolje razumeju konačnu verziju plana.

Konačna objavljena verzija plana upravljanja može imati razne oblike. Obično će biti štampana u više kopija i treba da bude dostupna kao javni dokument. Tiraž će, naravno, biti određen veličinom publikacije. Često pomaže da se proizvede letak na kojem će biti prikazana kraća verzija plana za širu distribuciju. Plan će takođe biti objavljen na sajtu upravljača i dostupan za preuzimanje.

Korak 10: Odobrenje finalnog plana upravljanja

Ovo je proceduralni korak koju uključuje dostavljanje konačnog plana nadležnom organu (Ministarstvo) na odobrenje, kao što se određuje zakonom. Treba odvojiti dovoljno vremena za ovaj korak, tako da se omogući donošenje amandmana, ukoliko je potrebno.

priprema i usvajanje mape puta i radnog rasporeda za proces planiranja upravljanja (annex)

Nacrt Koraka ka Planu upravljanja za Nacionalni park (Primjer: Plan upravljanja za Skadarsko jezero 2016-2020)

Aktivnosti Učesnici 2014 2015 2016

Maj Jun Jul Avg. Sept. Okt. Nov. Dec. Jan. Feb. Mart April Maj Jun Jul Avg. Sept. Okt. Nov. Dec. Jan. Feb.

Zadatak Projektni tim

Izgradnja kapaciteta za planiranje upravljanja zaštićenim područjem, obezbijeđeno od strane IUCN projekta za Nacionalne parkove Crne Gore (NPM) i Nacionalni park Skadarsko jezero (SLNP), Crna Gora

Radna grupa za planiranje upravljanja; projektni tim

Proces planiranja upravljanja usmjeren ka donošenju Plana upravljanja 2016-2020 za Nacionalni park Skadarsko jezero

Radna grupa za planiranje upravljanja NPM i SLNP

Izvršiti reviziju postojećeg plana upravljanja i ocijeniti efektivnost njegove primjene

Koristiti matricu

Korak 1: Predplanska faza

Osnovati interdisciplinarnu radnu grupu za planiranje upravljanja od osoblja NPM i SLNP, dodijeliti uloge, odgovornosti i zadatke

Koristiti matricu

Obezbijediti dovoljan budžet, resurse i kapacitete za sprovođenje planiranja upravljanja i proces pravljenja nacrta plana upravljanja

Identfikovati svrhe i ciljeve upravljanja SLNP

Koristiti matricu

Pripremiti i usvojiti Radni raspored za proces planiranja upravljanja

Odrediti ciljnu publiku za plan upravljanja i grupe nosilaca koje će biti uključene u proces planiranja upravljanja

Koristiti matricu za tabelu

Identifkovati i revidirati druge relevantne planove za upravljanje teritorijom SLNP


Osigurati interdisciplinaran, holističko-sistemski pristup, zasnovan na učestvovanju

Obezbijediti usklađenost procesa planiranja, rasporeda i procedura sa postojećom legislativom i zahtjevima od strane viših nivoa uprave i administracije


Korak 2: Prikupljanje podataka i terensko istraživanje

Na osnovu revizije i procjene postojećeg plana upravljanja i evaluacije efektivnosti njegove implementacije, prikupiti nedostajuće aktuelne informacije, kroz analizu postojećih podataka koji su na raspolaganju i terenskih istraživanja


Revidirati, ažurirati i unaprijediti deskriptivni dio postojećeg plana upravljanja


Korak 3: Evaluacija informacija

Revidirati, ažurirati i unaprijediti identifikaciju ključnih osobina i posebnih vrijednosti u postojećem planu upravljanja i sačiniti izjavu o važnosti


Korak 4: Prepoznavanje ograničenja, prilika i prijetnji

Revidirati, ažurirati i unaprijediti identifikaciju ograničenja i prilika za upravljanje i prijetnji vrijednostima SLNP


Korak 5: Razvoj upravljačke vizije i ciljeva

Revidirati, ažurirati i unaprijediti formulaciju dugoročne vizije i ciljeva upravljanja SLNP

Step 6: Prepoznavanje i ocjena upravljačkih opcija i definisanje konkretnih uprvljačkih aktivnosti

Revidirati, ažurirati i unaprijediti formulaciju konkretnih upravljačkih aktivnosti za narednih 5 godina, u smislu upravljanja SLNP, uključujući i eventualne amandmane na zoniranje

Korak 7: Integracija svih rezultata prethodnih koraka u nacrt plana upravljanja

Revidirati, ažurirati i unaprijediti strukturu, dizajn i sadržaj postojećeg plana upravljanja, dodati, izbrisati, preformulisati, itd., i izraditi nacrt novog plana upravljanja

Interna revizija NPM & SLNP

Korak 8: Javne konsultacije i učešće javnosti

Učešće javnosti zasnovano na nacrtu plana upravljanja

Korak 9: Revizija nacrta i izrada konačnog plana upravljanja

Revizija nacrta, razmotrivši i uzevši u obzir komentare sa javnih konsultacija i izrada finalnog plana upravljanja

Nacrt plana upravljanja 2016-2020 završen, predaja plana Ministarstvu na reviziju

Revizija nacrta plana upravljanja 2016-2020 od strane Ministarstva, rezltati revizije poslati u Nacionalne parkove Crne Gore

Finalizacija plana upravljanja 2016-2020

Korak 10: Odobrenje finalnog plana uprvljanja

Plan upravljanja 2016-2020 stupa na snagu

2014 2015 2016


INTERNATIONAL UNION FOR CONSERVATION OF NATURE

Regional Office for Eastern Europe and Central AsiaDr Ivana Ribara 9111073 [email protected] +381 11 2272 411Fax +381 11 2272 531www.iucn.org/ecaro

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE

Trg vojvode Bećir-bega Osmanagića 1681000 PodgoricaCrna GoraTel + 382 20 60 10 15www.nparkovi.me

Documents

Materijali za obuku za pisanje plana upravljanja ... · •7 • materijali za ouu za pisanje Primjer smjernica za sadržaj planova upravljanja zaštićenih područja1 Elementi koji