31
GIMNAZIJA SMEDEREVO Smederevo MATURSKI RAD Tema: Nezaposlenost mladih u Smederevu Mentor, Učenik, Prof. Nebojša Jovanović Uroš Milenković

Maturski rad iz sociologije - Nezaposlenost mladih u Srbiji

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Maturski rad iz sociologije za maturski ispit

Citation preview

GIMNAZIJA SMEDEREVO

GIMNAZIJA SMEDEREVO

Smederevo

MATURSKI RAD

Tema: Nezaposlenost mladih u Smederevu

Mentor, Uenik,

Prof. Neboja Jovanovi Uro Milenkovi

U Smederevu, 2014. godine

UVOD .............................................................................................................................. 3

1.Nezaposlenost .................................................................................................... 4

2.Vrste nezaposlenosti ........................................................................................... 5

2.1. Frikciona nezaposlenost......................................................................... 5

2.2. Strukturna nezaposlenost........................................................................ 5

2.3. Ciklina nezaposlenost........................................................................... 7

3.Uzroci nezaposlenosti ......................................................................................... 7

3.1. Kratkorona Filipsova kriva................................................................... 8

3.2. Dugorona Filipsova kriva..................................................................... 8

4.Merenje nezaposlenosti ...................................................................................... 9

5.Posledice nezaposlenosti.....................................................................................10

5.1. Line posledice (posledice za pojedince)...............................................10

5.1.1. Besparica.....................................................................................10

5.1.2. Loije fiziko i mentalno zdravlje...............................................10

5.1.3. Smanjenje verovatnoe za pronalaskom novog posla ................10

5.1.4. Stagnacija znanja i vetina...........................................................11

5.2. Drutvene posledice................................................................................11

5.2.1. Porast siromatva i irenje jaza izmeu bogatih i siromanih.....11

5.2.2. Porast korupcije i kriminala.........................................................11

5.2.3. Smanjenje ekonomske aktivnosti................................................11

6.Nezaposlenost u svetu.........................................................................................11

7.Nezaposlenost u Evropskoj Uniji........................................................................12

7.1. Politike za prevazilaenje krize.............................................................12

8.Nezaposlenost u Srbiji.........................................................................................14

9.Tranzicija.............................................................................................................15

10.Nezaposlenost u Smederevu................................................................................16

10.1. Nezaposlenost (karakteristike)..............................................................16

10.2. Struktura nezaposlenih lica prema starosti............................................17

10.3. Omladinsko preduzetnitvo...................................................................17

10.4. Informisanost.........................................................................................18

10.5. Obrazovanje...........................................................................................18

10.6. Zapoljavanje.........................................................................................18

10.7. Opti i specifini ciljevi.........................................................................19

ZAKLJUAK...................................................................................................................20

LITERATURA..................................................................................................................21

SADRAJ:

UVOD

Ekonomsko stanje u zemlji direktno utie na nivo zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Razumljivo, ekonomsko stanje odreuje odnose na tritu rada i nain njegovog funkcionisanja. Obzirom da je re o tritu specifinog faktora proizvodnje, klasine metode ekonomske politike za regulisanje odnosa na tritu (preko ponude i tranje) ne mogu se dosledno primeniti. Upravo zbog toga trite rada zahteva poseban tretman prilikom postavljanja strategija, voenja makroekonomske i sektorske politike, kao i posebnu strategiju i politiku reavanja problema vezanih za njegovo funkcionisanje. Naravno, preduslov za to je ocena ekonomskog stanja.

Aktivno stanovnitvo (radnu snagu) jedne zemlje ine sva zaposlena i nezaposlena lica od 15 do 64 godine ivota. Taj pojam se odnosi na stanovnitvo sa prebivalitem u zemlji, ali ne i na i radnike koji su zaposleni na teritoriji, ali na njoj i ne ive.

Stopa nezaposlenosti predstavlja procenat nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih stanovnika. Nezaposleno stanovnitvo ine lica koja su raspoloiva za rad ili trae zaposlenje, svejedno da li primaju dohodak ili ne razlike nema prema definiciji Meunarodnog biroa rada.

Administrativna stopa nezaposlenosti dobija se kada se popiu nezaposlena lica prijavljena u dravnim slubama za zapoljavanje. Brojke uzete iz anketa koje se redovno vode na reprezentativnim uzorcima stanovnistva omoguavaju da se izrauna usklaena stopa nezaposlenosti.

1. NEZAPOSLENOST

Dugotrajna i ogromna nezaposlenost u vreme Velike ekonomske krize 1929 33, uticala je da kreatori ekonomske politike u veini trinih privreda u posleratnom periodu kao jedan od prioritetnih ciljeva postave odravanje pune zaposlenosti. Posleratni period bio je period relativno stabilnog ekonomskog rasta, a stope nezaposlenosti nisu bile na nivou koji bi prestavljao problem. Meutim, 70-tihgodina prolog veka (naroito u periodu naftnih okova) ponovo dolazi do rasta nezaposlenosti i ona postaje jedan od najveih makroekonomskih problema u veini ekonomija.

ta je, ustvari, nezaposlenost?

Uprivrediuvekpostojiodreenibrojljudikojijebezposla.Razlozisu raznovrsni: Neki radnici saminaputaju posao,neki postaju tehnolokiviak,za neke trenutno u preduzeu nema posla, ali preduzee e ih zaposliti kada ponovo povea obim proizvodnje itd. U broj nezaposlenih lica stalno ulazi i onaj broj mladih kolovanih ljudi koji stalno trae posao. Odreeni broj ljudi je nekada radio, ostao bez posla i nakon drugog i neuspenog traganja za novim poslom odustao od daljeg traenja.

Jedandeonjihemodaudobaprosperiteta, ohrabren, ponovo krenuti u potrazi za poslom.Takoe treba istai, da trite radne snage ne funkcionie na isti nain kao drugarobna trita. Radna snaga je subjektivni factor proizvodnje, koja prua svojeusluge u vidu rada za odreeni vremenski period. Cena rada naziva se zarada i ona se esto odreuje nezavisno od odnosa ponude i tranje za random snagom. Ujednom idealnom stanju trite ravnotee, ponuda i tranja za random snagom je izjednaena i nema nezaposlenosti. Prematome,NEZAPOSLENOST PRESTAVLJA RAZLIKU IZMEU PONUDE RADNE SNAGE I TRANJE ZA NJOM, ODNOSNO TO JE VIAK PONUDE NAD TRANJOM ZA RADNOM SNAGOM. Ipak, ono to je bitno za nezaposlene nije toliko stopa nezaposlenosti, koliko mogunost da pronau novi posao. Visoka stopa nezaposlenosti konzinstentna je sa dva veoma razliita trita rada: Visoko aktivno trite rada u kome mnogi radnici prolaze kroz nezaposlenost na putu ka boljem poslu, ili sklerotino , triterada gdejenezaposlenost ustajala bara igde nezaposleni imaju vrlomale anse da brzo dou do posla. Neka novija istraivanja pokazuju da u veini privreda trite rada odgovaraju ovom drugom tipu, tj. postoji relativno visoknivo nezaposlenosti, uz znatanbroj dugorono nezaposlenih.

Dva kljuna problema funkcionisanja savremene ekonomije su: nezaposlenost i inflacija, kao i njihovi meusobni odnosi.Iz ugla makroekonomije posebno je znaajno odreenje stanovnitva, radne snage i zaposlenosti (1), merenje nezaposlenosti (2), vrste nezaposlenosti i uloga drave (3) i odnos proizvodnje i zaposlenosti (4).

Neposredni uzroci nezaposlenosti su: 1) ulazak pridolica na trite rada u potrazi za poslom, 2) samoinicijativni otkazi zaposlenih i 3) otputanje radnika od strane poslodavaca.

Kretanje pojedinaca u okviru kontigenta radne snage (nezaposleni zaposleni i obrnuto) i izmeu njega i preostalog dela ukupne populacije (van radne snage) pokazuje naredna slika.Slika broj 1. Kretanje radne snage

2. VRSTE NEZAPOSLENOSTI

U zavisnosti od toga ime je nezaposlenost uzrokovana, ekonomisti prave razlikuizmeu nekoliko vrste nezaposlenosti.2.1. FRIKCIONA nezaposlenost prisutna je u svakoj privredi a odnosi se na onaj deoukupnenezaposlenostikojijeuzrokovanpromenomposla.Radiseo naputanju postojeeg posla zbog promene mesta stanovanja, zbog traenja boljeplaenog ili zanimljivijeg posla i slino.Budui da trite rada trenutno ne obezbeuje ienje, odnosno spajanje ponuderada i tranje za radom, u privredi uvek postoji frikciona nezaposlenost. Jedan deo frikcione nezaposlenosti moemo smatrati dobrovoljnom zato to se ljudiodluujudanapustepostojeiposaojereledanaubolji.Deofrikcione nezaposlenosti predstavlja nedobrovoljnu nezaposlenost budui da su pojedinciostali bez posla i prinueni su da trae drugi posao. Frikciona nezaposlenost smatra se kratkoronim fenomenom.Stopa frikcione nezaposlenosti najvie zavisi od efikasnosti trita rada i upornosti nezaposlenih u traenju posla, odnosno preduzea u traganju za potrebnim radnicima.2.2. STRUKTURNA nezaposlenost nastajekada pod uticajem promena ustrukturi tranje zaponu procesi promena u privrednoj strukturi. U takvimuslovima dolazi do seljenja kapitala iz stagnirajuih grana u nove, propolzivnegrane. Ova nezaposlenost prestavlja dugoroan fenomen jer radnici koji ostaju bez posla moraju da potrae u drugim granama, tozahteva prekvalifikaciju a to nijemogue uraditi za kratko vreme. esto se deava danovozaposlenje podrazumeva I preselenje u sasvim drugi kraj zemlje.

Suzbivanje takve nezaposlenostizahtevaangaovanjedravenaplanuizradesve obuhvatnih programa prekvalifikacije pomoi pri preseljenju u krajeve gde ima posla, kao i finansiskupomozaprivrednirazvojovihkrajevagdesukoncentrisane stagnirajue grane.Ovu vrstu nezaposlenosti karakterie istovremeno postojanje nezaposlenosti i tranje za radom (upranjenih radnih mesta), ali drugih kvalifikacija. Najbolje reeno videemo na sledeim slikama.

Posle reenog, moemo postaviti pitanje vezano za ponudu rada Da li uveanje najmanine Moe da uzrokuje i rast i opadanje ponude rada? Kako je to uopte mogue? Ovu paradokslanu situaciju objasniemo putem dohotka i substitucionog efekta na pojedinanim tritima rada odreene grupacije radnika.

Kada najamnine rastu sa niskog inicijalnog nivoa, potroai najee preferiraju novani dohodak jer se sada svaki sat rada bolje plaa. Svaki sat dokolice postaje skuplji i za radnika predstavlja proputenu dobit kroz rastui gubitak zarade, pa otuda transformacija slobodnog vremena u radno.

Ovaj proces je u ekonomiji poznat pod nazivom efekat zamene/substitucije. Na slici taj efekat je dostizanje do take A na krivoj S, tj do momenta kada se ona zakrivljuje i ponovo vraa ordinati.Protiv efekta substitucije deluje efekat dohotka. Na viem nivou dohotka kroz nadnice, kada radnici zadovolje svoje egzistencijalne potrebe, menja se njihov odnos prema slobodnom vremenu. sa veom zaradom, zaposleni e hteti da kupe vie dobara i usluga, a hoe, takoe, i vie slobodnog vremena i dokolice.

Slobodnog vremena e imati vie samo pod uslovom da smanje ponudu rada. upravo iznad prelomne take A imamo situaciju da rast nadnica smanjuje koliinu rada koja se nudi i efekat dohotka postaje dominantniji od efekta substitucije.

Na pitanje koji e efekat biti jai, substitucija ili dohodak, na datom nivou najmanine, odgovor je samo jedan: to zavisi od pojedica, a svaki od njih razliito reaguje na rast nadnica.

2.3. CIKLINA nezaposlenost posledica je smanjenja agregatne tranje i nivoa privredne aktivnosti u recesionoj ili depresionoj fazi ciklusa. Smanjenje agregatnepotronje uzrokuje pod agregatne proizvodnje, a budui da je tranja za randomsnagom izvedena iz tranje gotovih proizvoda dolazi do smanjenja tranje za random snagom i poveanja nezaposlenosti. Budui da se zarade I cene sporo prilagoavaju, povratak privrede u stanju je pune zaposlenosti jeveoma otean. Utom periodu, pored voljne postoji i nevoljna nezaposlenost, tj. Postoje ljudi koji bi radili i za postojeu niu zaradu, ali ne mogu da nau posao. Na dui rok, kada doe do prilagoavanja zarada i cena nie, stvorie se preduslovi za poveanje agregatne tranje do nivoa pune zaposlenosti.

Protiv cikline nezaposlenosti drava se bori merama anticikline ekonomske politike, meu kojima je najvanije podsticanje agregatne tranje, ohrabrivanje investicija (politika niskih realnih kamatnih stopa) i poreski stimulisansi.3. UZROCI NEZAPOSLENOSTI

Veoma je vano otkriti uzroke koji izazivaju pojavljivanje nezaposlenosti i koji utiu na njen obim i strukturu. NJihovim otkrivanjem moe se utvrditi o kojoj vrsti nezaposlenosti se radi, te se mogu preduzeti odgovarajue mere za njeno reavanje.

Jedan od najznaajnijih uzroka nezaposlenosti jeste prostorna i geografska nemobilnost radne snage. Do smanjene mobilnosti radne snage dolazi usled raznih tradicionalnih, ekonomskih i socio-kulturnih razloga ili to da veliki broj mladih ivi sa roditeljima i trai posao u mestu stanovanja. Shodno tome, mogu se javiti optine i regioni gde i nema nezaposlenih odreenog zanimanja, ali postoje gde i njihov broj iznosi nekoliko stotina, ak i hiljada.

Postoje i zanimanja gde nema nezaposlenih i druga zanimanja koja mogu da broje i vie hiljada nezaposlenih, to je tzv. profesionalna nemobilnost. Obe ove nemobilnosti su pokazatelji neefikasnog funkcionisanja trita rada i sistema obrazovanja. Deava se da mladi koji zavre kolovanje dugo ekaju na posao i da dosta profila visokokolskog kadra postaju suficitarni.Tehnoloki progres je dugo vaio za jedan od uzroka nezaposlenosti jer je oznaavao zamenu ivog rada minulim. Meutim, maine nisu postale zamena radne snage, ve na indirektan nain stvaraju vie posla i vie radnih mesta, to se moe videti na primeru zemalja na viem stepenu razvoja koje imaju manju nezaposlenost od nerazvijenih zemalja.

U periodima kriza dolazi do masovnog otputanja zaposlenih, a i cena otvaranja novog radnog mesta raste, pa su vlasnici kapitala manje zainteresovani za zapoljavanje novih radnika. Jo jedna od bitnih potekoa pri zapoljavanju mladih je i to to se kao uslov trai radno iskustvo.Znatan broj penzionera i dalje radi honorarno, veliki broj zaposlenih lica obavlja dodatne poslove i time jo vie smanjuju mogunost zapoljavanja nezaposlenih lica.Dananja trita radne snage zahtevaju nova zanimanja i neprestano menjanje profila vetina, kvalifikacija i iskustava. Nedostaci vetina i njihova neprilagoenost, posebno kada je re o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, esto su jedan od razloga nezaposlenosti u odreenim regijama i granama industrije.

3.1. Kratkorona Filipsova krivaPostojanje Filipsove krive uoeno je 1958. godine od strane istoimenog autora. U poetku se smatralo da veza predoena ovom krivom egzistira nezavisno o vremenskom roku posmatranja. Nakon 1968. godine i radova Nobelovaca Edmunda Phelpsa i Miltona Fridmana poinje se uviati i postupno sve vie prihvatati kako ova veza egzistira iskljuivo u kratkom roku. Dakle, ekonomska nauka je dola do zakljuka kao su razdoblja niske nezaposlenosti ujedno i razdoblja visoke inflacije i obrnuto. Razdoblja visoke nezaposlenosti najee su ujedno i razdoblja niske inflacije.

Dva kljuna problema funkcionisanja savremene ekonomije su: nezaposlenost i inflacija, kao i njihovi meusobni odnosi.

Kao to vidimo, ova slika kae nam kako e visoka inflacija usloviti nisku stopu nezaposlenosti. Odnosno, kako e smanjenje stope inflacije dovesti do poveanja nezaposlenosti. Filipsova kriva pokazuje nagativnu vezu izmeu stope inflacije i stope nezaposlenosti. U taki A, inflacija je niska, a nezaposlenost visoka. U taki B inflacija je visoka a nezaposlenost niska.

3.2. Dugorona Filipsova krivaGodine 1968. ekonomista Milton Fridman objavio je lanak u asopisu American Economic Review, koji se zasnivao na njegovom izlaganju kao predsednika Amerikog ekonomskog udruenja, neposredno pre objavljivanja lanka. Naslov lanka Uloga monetarne politike, sadrao je odeljke o tome ta monetarna politika moe da uini i ta monetarna politika ne moe da uini. Fridman je smatrao da ono to monetarna politika moe da uini, osim samo u kratkom roku, jeste da izabere kombinaciju inflacije i nezaposlenosti na Filipsovoj krivoj. Otprilike u isto vreme, drugi ekonomista, Edmund Felps, objavio je lanak u kojem porie postojanje dugorone veze izmeu inflacije i nezaposlenosti.

Vertikalna Filipsova kriva na dugi rok ilustruje zakljuak da nezaposlenost na dugi rok ne zavisi od rasta novane mase i inflacije.

4. MERENJE NEZAPOSLENOSTI

Osnovni pokazatelj nezaposlenosti predstavlja odnos broja nezaposlenih prema radnoj snazi. Navedeni odnos pokazuje stopa nezaposlenosti:

Pokazatelj rezervi radne snage je stopa radno sposobnog stanovnitva, koja pokazuje procentualni udeo radne snage (zaposlenih i nezaposlenih) u ukupnom stanovnitvu.

5. POSLEDICE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost ima veoma tetne ekonomske, socijalne i psiholoke posledice, pa se stoga njoj posveuje velika panja, kao i pronalaenju mogunosti za njeno reavanje, jer ona destabilizuje privredu, stvara socijalnu nesigurnost i ugroava razvoj.

Sa ekonomske take gledita, nezaposlenost za privredu predstavlja gubitak. Deo stanovnitva ne uestvuje u stvaranju nacionalnog dohotka i drutvo gubi masu proizvoda i usluga koju bi oni proizveli. To dovodi do smanjenja kupovne moi nezaposlenih lica, ali i njihovih porodica. Usled toga dolazi do smanjenja tranje, pa i zaposleni ne mogu da rade punim kapacitetom. Zatim se jo vie smanjuje mogunost za zapoljavanje, poveava se broj izdravanih lica, pa se vei deo nacionalnog dohotka preliva u potronju, a ostaje sve manji deo za finansiranje razvoja. Nezaposlenost je rashod za dravu, jer radnici koji su bili zaposleni imaju pravo na metarijalnu naknadu za vreme privremene nezaposlenosti.

U savremenoj privredi znanje je najvaniji resurs, stoga drutvo ulae ogromna sredstva u obrazovanje mladih, ali ako nije u stanju da im obezbedi zaposlenje po zavretku kolovanja dolazi do neiskorienja potencijala znanja ili do odliva sredstava odlaskom ljudi u inostranstvo. Opada i interesovanje za kolovanjem i usavravanjem, pa samim tim i kvalifikacioni nivo radne snage.

Kod pojedinaca nezaposlenost izaziva oseaj otuenosti, nepoverenja i straha. Dolazi do porasta kriminala, alkoholizma, narkomanije i sl. Ugroava ivotni standard stanovnitva, a utie i na smanjenje prirodnog prirataja, jer mnogi nezaposleni odlau zasnivanje braka i stvaranje porodice. Iz straha za sopstvenu egzistenciju kod ljudi opada briga za stare, nemone, naputenu decu, invalide i druge kategorije kojima je potrebna pomo.

U nekim aspektima nezaposlenost se moe posmatrati i kao pozitivna pojava, jer pootrava konkurenciju izmeu radnika, to motivie na njihovo usavravanje i kvalitetniji rad.Uzroci nastajanja nezaposlenosti su veoma kompleksni i najee su posledica niske produktivnosti, prenaseljenosti, niskog nivoa obrazovanja, nerazvijenosti infrastrukture, nerazvijenosti i nesavrenosti trita.5.1. Line posledice (posledice za pojedince) su:5.1.1. BesparicaDugorono nemanje prihoda utie na bitne ivotne odluke. Mladi bivaju primoravani da ive sa roditeljima, kasnije i ree stupaju u brak ili odluuju da imaju samo jedno ili nijedno dete. Kvalitet ivota se smanjuje zbog besparice

5.1.2. Loije mentalno i fiziko zdravljeAko ste nezaposleni onda je vea verovatnoa da patite od depresije, bezvoljnosti ili da imate neki psihiki problem. Bezvoljnost i depresija takoe mogu da budu uzrok ne samo psihikih, ve i fizikih oboljenja. Istraivanja pokazuju da nezaposleni ee odlaze kod lekara. Gubitak posla mnogi doivljavaju kao lini poraz i kod njih se stvara oseaj da ne mogu da upravljaju svojim ivotom.

5.1.3. Smanjuje se verovatnoa da se ikad nae posaoNedavna istraivanja na tritu rada Evrope, pokazuju da, to ste due nezaposleni, manja je verovatnoa da naete posao ponovo. Posle odreene vremenske granice vie niko nee da vam ponudi posao. Ovo predstavlja ozbiljan problem i mnoge zemlje pokuavaju, na raznorazne naine, da podstaknu poslodavce da zaposle dugorono nezaposlene.

5.1.4. Stagnacija znanja i vetinaNezaposlenost podrazumeva i gubitak radnih vetina. Smanjen kontakt sa ljudima i zaostajanje sa novim tehnologijama, samo jo vie utiu da osoba nema ta da ponudi na tritu rada. Nematina onemoguava pojedince da pohaaju neki kurs ili da sami steknu odreene vetine. Zapada se u odreeni zaarani krug iz koga je teko izai.

5.2.Drutvene poslediceS druge strane, posledice koje trpi celo drutvo zbog visoke nezaposlenosti su:

5.2.1. Porast siromatva i irenje jaza izmeu bogatih i siromanihDokazano je da u zemljama sa visokom nezaposlenou raste broj siromanih, kao i da se poveava stopa nejednakosti izmeu prihoda pojedinaca. Jednom reju, bogatiji postaju sve bogatiji a siromani siromaniji.

5.2.2. Porast korupcije i kriminalaU uslovima nezaposlenosti mnogi nemaju izbora osim da pokuaju da zarade novac bavei se kriminalom, sivom ekonomijom, ili bilo kojom drugom nelegalnom aktivnou. Isto tako raste i korupcija.

5.2.3 Smanjena ekonomska aktivnostto je vie ljudi koji nemaju novca, to je manja i celokupna drutvena kupovna mo. Ako je kupovna mo stanovnitva niska, tu nema mnogo prostora za otvaranje novih kompanija. Svako ko bi pokuao da otvori firmu imao bi problema da nae potencijalne kupce, zato to naprosto ljudi nemaju para.

6. NEZAPOSLENOST U SVETU

Broj ljudi u svetu koji nisu imali posao u 2012. godini povean je za etiri miliona, na 197 miliona, i oekuje se da e dalje rasti, saoptila je Agencija UN za rad (ILO). Iako se procenjuje da e se globalna ekonomija postepeno oporavljati, u narednih pet godina u svetu e biti 210,6 miliona nezaposlenih. Najtee su pogoeni mladi, poto je nezaposleno 12,6 odsto lica mlaih od 24 godine, odnosno 73,8 miliona. Procenjuje se da e se ovaj trend pogoravati i da e do 2017. godine biti nezaposleno 12,9 procenata mladih. Ova organizacija ukazuje da zemlje koje su ouvale razvijeni sistem obuke kao to su Nemaka, Austrija i vajcarska imaju najmanju stopu nezaposlenosti mladih.

Zbog visoke stope nezaposlenosti meu mladima jaa zabrinutost da e to biti izgubljena generacija sa dugoronim pogubnim efektima ne samo po njih ve i ekonomiju u celini.

7. NEZAPOSLENOST U EVROPSKOJ UNIJI

Jedan od najveih svetskih problema, ali i problema Evropske Unije, je nezaposlenost. Savremena ekonomska politika pokuava da pronae nain za ublaavanje ove "bolesti" jer njeno potpuno eliminisanje nije mogue. Puna zaposlenost se ostvaruje na nivou normalne (prirodne) nezaposlenosti. U Evropi je danas svaki deseti graanin nezaposlen. Nezaposlenost mlaih od 25 godina, u ukupnom broju nezaposlenih, je 20%. Vie od 50% je onih koji su bez posla due od 12 meseci. Istina je da visoko razvijene drave mogu imati mnogo vie uspeha u borbi sa nezaposlenou budui da imaju dovoljno sredstava za finansiranje razliitih programa za poveanje zaposlenosti, osnivanje razliitih agencija i sl. Psihologija nezaposlenih u razvijenim i nerazvijenim zemljama je bitno drugaija, to ima odraza na kreiranje politikih stavova i miljenja, pa ak i na politiki ekstremizam u najmanje razvijenim zemljama.

7.1. Politike za prevazilaenje krize

MOR ocenjuje da sadanja situacija na polju zaposlenosti namee potrebu usvajanja niza politika kojima e se reiti strukturni problemi, uvesti neodlone mere i kreirati politika prihvaena od strane svih aktera na tritu rada.

Na prvom mestu ukazuje se na potrebu reavanja strukturnih pitanja koja stoje iza krize, posebno na finansijskom sektoru. Taj je sektor bio u epicentru krize i problemi jo nisu reeni, to za posledicu ima da mala i srednja preduzea nemaju lak pristup kreditima koji su kljuni za proizvodnju i otvaranje radnih mesta.

MOR navodi i potrebu smanjenja pritisaka na plate i zasposlenost jer ti pritisci tete produktivnim investicijama i trgovini unutar EU. Kao uspean MOR izdvaja vedski odgovor na finansijsku krizu devedesetih godina 20. veka, koji je bio i efikasan i izvodljiv.

U Organizaciji istiu i potrebu donoenja hitnih mera, poput ema garantovanja zaposlenosti mladih, i ukazuje na programe koji treba da pomognu mladima da nau posao, obrazuju se ili steknu kvalifikaciju.

MOR preporuuje i da se socijalni dijalog poslodavaca, radnika i vlada iskoristi kao kljuno orue u kreiranju politika, dobijanju podrke za reforme orijentisane na zaposljavanje i obezbeenju reformi usmerenih na ono to je ljudima zaista potrebno.

Mladi su najvea rtva krize.U Meunarodnoj organizaciji rada upozoravaju da je kriza zapoljavanja najvie pogodila mlade ljude i istiu spremnost da udrue snage sa Evropskom komisijom i podre lanice EU u sprovoenju programa garancija zaposlenosti mladih.

Prema procenama, danas je 7,5 miliona mladih Evropljana bez posla, ne obrazuje se niti ide na obuku ili dokvalifikaciju.

ema garantovanja posla mladima, koju su u februaru odobrili Evropski ministri za socijalna pitanja i zapoljavanje (EPSCO), predvia uvoenje mera koje e obezbediti da se mladima do 25 godina ponude dobra radna mesta, nastavak obrazovanja i pohaanje obuka u roku od etiri meseca od kada postanu nezaposleni.

Sada svaka lanica radi na tome da uvede mere za mlade bez posla u skladu sa nacionalnim kontekstom. Brzina i irina programa za mlade na tritu rada zavisie od brojnih faktora, poput broja i strunosti mladih bez posla ili budetskih problema neke zemlje.

Garancije za mlade jo osamdesetih i devedetih godina prolog veka uvele su nordijske zemlje (Danska, Finska, Norveka i vedska). Sline programe pokrenule su u Austrija, Nemaka, Holandija i Poljska i u MOR istiu da iz njihovog iskustva treba uiti.

Navodi se da je istraivanje sprovedeno 2011. godine u vedskoj pokazalo da mladi do 24 godine koji su bili u programu garancija bre nalaze posao od drugih.

Finska je pak do smanjenja nezaposlenosti mladih dola ili kroz direktnu pomo za njihovo zapoljavanje ili preko obuka za rad.

U Austriji je 63% mladih koji su bili u programu garancija 2010. godine nalo posao u roku od godinu dana.

Prema procenama MOR, garancije za zapoljavanje mladih trebalo bi da kotaju 0,5-1,5% bruto domaeg proizvoda neke zemlje godinje, zavisno od stanja finansija zemlje.

U Organizaciji su uvereni da e koristi od ema garancija nadmaiti njihovu cenu, s obzirom na veoma veliki ekonomski i socijalni uticaj nezaposlenosti i neaktivnosti mladih.

Na 9. Evropskom regionalnom sastanku u Oslu okupili su se predstavnici vlada, radnika i poslodavaca iz 51 evropske i centralnoazijske zemlje. Na skupu se razmatraju naini da se region pokrene u uslovima kontinuirane finansijske, ekonomske i socijalne krize. Uesnici su se zaloili za neodlone i efikasne socijalne i politike zapoljavanja koje e voditi privrednom rastu i unapreenju konkurentnosti uz radna mesta

8. NEZAPOSLENOST U SRBIJI

U periodu od aprila 2008. godine do aprila 2013. godine, za stanovnitvo radnog uzrasta (15-64.g), stopa zaposlenosti je pala sa 54,0% na 45,8%, a stopa nezaposlenosti porasla sa 14,0% na 25,0%.

Podsticanje zapoljavanja mladih 15-24 godina starosti predstavlja veliki izazov za Republiku Srbiju, imajui u vidu da je stopa nezaposlenosti mladih u aprilu 2013. godine (podaci iz Ankete o radnoj snazi) iznosila 49,7%, to je znatno iznad opte stope nezaposlenosti za stanovnitvo radnog uzrasta (15-64) koja iznosi 25,0%, to znai da je skoro svaka druga mlada osoba u Srbiji ove starosne dobi nezaposlena.

Ovo istraivanje je u prvi plan istaklo etri kljuna pitanja i to:

Reformu obrazovnog sistema

Rad na crno i korupciju u oblasti zapoljavanja

Efekte aktivnih mera politike zapoljavanja

Opti privredni ambijent i ekonomsku situaciju

Stopa nezaposlenosti u Srbiji, prema aprilskoj Anketi o radnoj snazi, iznosila je 24,1%, to je 1,7 procentnih poena vie nego u oktobru prole godine, objavio je 28. juna Republiki zavod za statistiku (RSZ). Stopa zaposlenosti, koja predstavlja procenat zaposlenih u ukupnom stanovnitvu starom 15 i vie godina, u aprilu 2013. iznosila je 36,3% i belei pad od 0,4 procentna poena u odnosu na oktobar 2012.

RSZ je saoptio da je stopa nezaposlenosti u aprilu za muko stanovnitvo bila 22,3%, a za ensko 26,5%.

Stopa nezaposlenosti u Beogradskom regionu iznosila je 19%, a u Vojvodini 24,8%. U regionu umadije i Zapadne Srbije stopa nezaposlenosti iznosila je 25,9%, dok je u regionu June i Istone Srbije iznosila 26,3%.

Stopa zaposlenosti za mukarce iznosila je 44,1%, a za ene 29,2%. Najvea stopa zaposlenosti bila je u Beogradskom regionu 37,9%, zatim u regionu umadije i Zapadne Srbije, gde je iznosila 36,7%.

U regionu June i Istone Srbije, kao i u regionu Vojvodine stopa zaposlenosti iznosila je 35,4%.

Stopa nezaposlenosti u aprilu 2013. godine belei pad od 1,4 procentnih poena u odnosu na april prethodne godine, dok je stopa zaposlenosti porasla za 2 procentna poena.

Stopa neformalne zaposlenosti, koja predstavlja procenat lica koja rade "na crno" u ukupnom broju zaposlenih, u aprilu 2013. godine vea je za 1,2 procentan poena nego u aprilu prethodne godine, i za 0,3 poena u odnosu na oktobar 2012. godine.

Stopa neformalne zaposlenosti u oktobru 2012. godine iznosila je 17,9%, a u aprilu te godine 17%.

Rad "na crno" obuhvata zaposlene u neregistrovanoj firmi, zaposlene u registrovanoj firmi, ali bez formalnog ugovora o radu i bez socijalnog i penzionog osiguranja, i neplaene pomaue lanove domainstva.

Anketa o radnoj snazi, koja se sprovodi dva puta godinje - u aprilu i oktobru, uraena na uzorku od 8.000 domainsatva na teritoriji itave zemlje.

Anketirano je ukupno 22.796 lica, a za 19.980 lica prikupljeni su podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

Uzroci i problemi nezaposlenosti mladih na tritu rada u Srbiji su:

1) nedovoljno slobodnih radnih mesta usled nepovoljne privredne strukture,

2) visok procenat mladih koji su u neformalnoj (sivoj) ekonomiji,

3) otean pristup bolje plaenim poslovima,

4) neusklaenost obrazovnog sistema sa zahtevima trita rada,

5) visok procenat mladih bez kvalifikacija,

6) naputanje obrazovanja, nedostatak potrebnih znanja, kompetencija i radnog iskustva,

7) visok procenat mladih koji su u stanju socijalne potrebe.9. TRANZICIJA Srpska privreda je sa zakanjenjem ula u tranzicione procese. Kao i u drugim zemljama, tranzicija u Srbiji podrazumeva implementaciju reformi vezanih za: makroekonomsku stabilnost (smanjenje i eliminisanje budetskog deficita i voenje odgovarajue neinflatorne monetarne politike), liberalizaciju (unutranju, ali i spoljnu koja se manifestuje ukidanjem trgovinskih i investicionih barijera i promenom reima deviznog kursa) kao i transformaciju vlasnikih prava kroz privatizaciju i nove vlasnike aranmane. Proces tranzicije je obino praen znaajnim trokovima koje je moralo da plati celokupno drutvo. Ti trokovi se odnose na znaajan pad drutvenog proizvoda, pad zaposlenosti i pojavu inflacije. Cilj ovog rada je da ukae na: dostignuti nivo makroekonomskih indikatora u periodu od 2001. do 2009, kljune elemente restrukturiranja nacionalne privrede u periodu tranzicije, konkurentsku poziciju i komparativne prednosti srpske ekonomije u ovom periodu.

Poznata je injenica, da je u naoj zemlji tranzicija zakasnila, posebno u poreenju sa dostignutim stepenom razvoja tranzicije u ostalim bivim socijalistikim zemljama. Kanjenje reformskih procesa od skoro jedne decenije svakako je uticalo i na profil, tok i rezultate tranzicije u Srbiji.

Naa ekonomija se danas nalazi na vanoj prekretnici. Prva faza sprovoenja tranzicionih procesa je zavrena, reformski procesi dobijaju novi zamah, a budunost u evro-atlanskim integracijama postaje sve izvesnija. Danas je potpuno izvesno da se, iz osnova, mora menjati model privrednog razvoja Srbije. Osnovno opredeljenje politike razvoja treba da se sastoji u stvaranju trine i izvozno orijentisane privrede uz racionalno aktiviranje proizvodnog i ukupnog razvojnog potencijala zemlje

10. NEZAPOSLENOST U SMEDEREVU

Nezaposlenost mladih do 30 godina u Srbiji je ak 3,5 puta vea nego u Evropskoj uniji. U pronalaenju posla njihov najvei problem je nedostatak iskustva i informacija. Nezaposlenost ena je u porastu. U junu 2007. godine u Srbiji je registrovano 911.736 nezaposlenih osoba od ega su 492.793 ene, odnosno 54%. I u Smederevu vei broj nezaposlenih ine upravo eneMeseni izvetaj o stanju i kretanju na tritu rada za februar 2010 godine u filijali Smederevo10.1. Nezaposlenost (karakteristike)Na kraju februara 2010. godine, na evidenciji NSZ filijala Smederevo registrovano je 16.532 nezaposlenih lica. U odnosu na prethodni mesec povean je broj nezaposlenih na evidenciji za 498 nezaposlenih lica ili 3,1%. Od ukupnog broja nezaposlenih lica na evidenciji 55,2% ili 9.129 lica su ene.

U strukturi nezaposlenih lica po stepenu strunosti:

- nestruni (I i II stepen) uestvuju sa 36% (5.891 lice)

- struni (od III do VIII stepena SS) uestvuju sa 64% (10.641 lice).

10.2. Struktura nezaposlenih lica prema starosti na kraju februara 2010 godine je sledea:

- od 15 do 19 godina starosti 4,1% ili 678 lica

- od 20 do 29 godina starosti 25,48% ili 4.212 lica

- od 30 do 39 godina starosti 25,15% ili 4.158 lica

- od 40 do 49 godina starosti 22,19% ili 3.668 lica

- od 50 do 59 godina starosti 20,32% ili 3.359 lica

- preko 60 godina starosti 2,76% ili 456 lica.

U odnosu na broj zaposlenih, u posmatranom periodu, najvie je zaposleno u gradu Smederevu 59%, Velikoj Plani 24% i u Smederevskoj Palanci 17% u odnosu na ukupan broj zaposlenih lica u posmatranom periodu

Odlazak Ju-Es stila i privremeno zaustavljanje eliane, te propali aranman za gradnju rafinerije nafte, uz kolaps u remonteru eleznikih vozila i izgubljenih 10.000 radnih mesta u privredi tokom poslednje decenije, doveli su Smederevo na rub ekonomske i privredne propasti. U nastojanju da spase grad, lokalna samouprava ponudila je posebne pogodnosti za korisnike Slobodne zone.

Tako se sva proizvodna preduzea koja uposle 50 i vie radnika, od kojih je najmanje 90 odsto iz Smedereva, oslobaaju naknada za izdavanje dokumentacije, komunalnih taksi, polovine naknade za ureenje graevinskog zemljita, kao i vie obaveza za prikljuenje na vodovodnu mreu.

10.3.Omladinsko preduzetnitvo:

98% nikada nije ulo nita o tome. 80% ispitanika izjanjava se da e raditi u dravnim ustanovama. 35% eli da se profesionalno bavi sportom. Mali broj hoe da otvori svoju firmu.

Iz budeta grada Smedereva izdvajaju se znaajna sredstva, za razne programe, objekte i opremu za mlade. Neki od programa su iskljuivo omladinski. Njih smo prikazali u donjoj tabeli, ali postoje i programi u kojima su mladi ukljueni

i koji se takoe finansiraju iz gradskog budeta, a koji nisu strogo omladinski, to su npr. Folklori i slino.

Najvei deo sredstava se ulae u sport, putne trokove i u kole, dok se manji deo ulae u razvoj institucionalnog okvira za mlade Kancelariju za mlade, mlade talente i kulturu.

10.4. Informisanost:

Vie od 80% ispitanika (u daljem tekstu mladih) ne gleda, ne slua, ita sadraje lokalnih medija.

15% mladih prati lokalne medije ali je nezadovoljno sadrajem koji se direktno tiu mladih ili smatraju da ih nema dovoljno i da nisu kvalitetni.

Polovina ispitanika se informie preko asopisa, oglasnih tabli u koli, ostala polovina smatra da tamo ne mogu nai informacije koje se njih tiu.

80% ispitanika se informie preko interneta (kod kue, u koli, biblioteci idr.), od toga veina ispitanika internet koristi iskljuivo u zabavne svrhe. 20% smatra da na internetu nisu u dovoljnoj meri kanalisane informacije za mlade. 10% ispitanika iz raznih razloga ne koristi internet. Veliki procenat smatra da je informisanost mladih mala, da zavisi od njih samih. Emisije ili asopisi za mlade bi doprineli veoj informisanosti.

10.5. Obrazovanje:

Vie od 60% mladih smatra da obrazovni sistem nije idealan u zemlji. Blizu 20% smatra da je obrazovni sistem dobar. Vie od 10% nema niljenje o sistemu. Vie od 85% smatra da ne postoji dovoljno posebnih, vankolskih programa koje bi oni mogli da koriste. Iz kole izostaje, veliki broj ispitanika kad su bolesni, zbog nespremnosti za asove ili nekih drugih razloga. Veina smatra da je ivot u koli dobar, da su uslovi za rad zadovoljavajui, da nisu naili na nelagodnosti. Na pitanje, ta bi promenio/la? Najei odgovori su bili: slobodu oblaenja i nita nebi menjao/la.

Neformalno obrazovanje koristi svega 6% mladih. Oni smatraju da e im to doprineti u pronalaenju budueg posla. Na pitanje, zato ne pohaa ni jednu kolu, seminar, trening, buku; najei odgovori su bili: nisam se odluio/la, nisam zainteresovan/a, to je dosadno

10.6. Zapoljavanje

Nizak nivo saradnje i koordinacije nadlenih institucija (obrazovanje i zapoljavanje)

Nedovoljno radnih mesta za mlade

Nedostaje Usklaivanje obrazovnih profila prema potrebama trita rada

Nedostaje Edukovanje mladih o voenju sopstvenog posla biznisa

10.7. OPTI CILJ:

SPECIFINI CILJEVI

1. Pokretanje mladih na aktivno uee u drutvu

2. Razvijanje saradnje mladih i podsticanje okruenja kako bi mladi aktivno uestvovali u donoenju odluka

3. Unapreivanje informisanosti mladih na svim nivoima i u svim oblastima

4. Obezbeivanje ostvarivanja prava na jednake anse svih mladih u drutvu, a posebno mladih koji ive u tekim uslovima i mladih sa posebnim potrebama

5. Podsticanje i vrednovanje izuzetnih ispoljavanja i postignua mladih u razliitim oblastima

ZAKLJUAK

Visoka nezaposlenost radne snage u Srbiji, od ega ne odstupa ni grad Smederevo, uslovljena je njenim niskim stepenom ekonomskog razvoja i procesima ekonomskih reformi koje ona sprovodi zadnjih godina. Kao takva cini da radna snaga bude nedovoljno iskorien potencijal i izaziva brojne socijalne probleme u drustvu. Takva nezaposlenost neodrziva je iz ekonomskih i socijalnih razloga kao i zbog evrointegracijskih procesa u koje je Srbija usla. Poveane zaposlenosti treba da bude u samom vrhu razvojnih prioriteta Srbije. Mnogi ljudi od svog posla ne sticu samo dohodak vec i osecaj zadovoljstva ispunjenosti. Zbog toga gubitak radnog mesta neznaci samo nizi zivotni standard nego gubitak samopostovanja i oseaj neizvesnosti u pogledu buducnosti.

U zemlji sa velikom nezaposlenosti i velikim socijalnim problemima eliminisanje sivog trita rada spada u prioritete. To je jedan od puteva da se ukupno socijalno-ekonomsko stanje popravi. Naravno, da bi se poveala stvarna tranja za radom i rijeio problem nezaposlenosti potrebno je poboljati ambijent prevreivanja kako bi on bio stimulativan za investitore.Posledice inflacije ogledaju se u svim domenima privrednog ivota i ivota uopte. U privrednom ivotu poinje da dominira nesigurnost (proizvodjai ne znaju po kojoj e ceni nabaviti sirovine, to ini nepoznatu cenu njihovih finalnih proizvoda; usled oekivanja novog porasta cena sirovina (,,inflaciona oekivanja) oni poveavaju cene svojih finalnih proizvoda, to samo poveava opti rast cena i ubrzava inflaciju; nastaju mogunosti za pekulativne poslove, ljudi ele da se to pre oslobode takvog novca pretvarajui ga u realna materijalna dobra; naroito su pogoeni stanovnici sa fiksnim primanjima.

Inflacija je zapravo ekonomski poremeaj protiv koga drava mora da se bori. Kao i kod svakog problema, otklanja se uzrok. Ako inflaciju posmatramo kao viak tranje nad ponudom, jasno je da drava utie na smanjenje tranje na razne naine (utie na onemoguavanje tampanja dodatne koliine papirnog novca, na razne naine utie da se smanje svi vidovi potronje, itd.).

Izbor izmeu inflacije i nezaposlenosti izazvao je veliko intelektualno previranje tokom poslednjih etrdeset godina, razvijeni su odreeni principi u pogledu kojih danas postoji saglasnost. Milton Fridman 1968. godine je opisao vezu izmeu inflacije i nezaposlenosti: ,,Uvek postoji privremena mogunost izbora izmeu inflacije i nezaposlenosti, ali ona nije stalna. Privremena mogunost potie od inflacije per se ali od nepredvidjene inflacije, to generalno znai, od rastue stope inflacije. iroko rasprostranjeno verovanje da postoji stalna mogunost izbora predstavlja sofisticiranu verziju konfuzije koja vlada izmeu izraza visoka i rastua, a koju svi prepoznajemo u jednostavnijim oblicima. Rastua stopa inflacije moe da smanji nezaposlenost a visoka stopa to ne moe.Postavlja se pitanje koliko je dugo to privremeno? U najboljem sluaju, mogu da iznesem sopstveno miljenje, zasnovano na ispitivanju istorijskih injenica, da poetni efekti vie i nepredviene stope inflacije traju oko 2-5 godina.

Danas, nakon vie od trideset godina, ova izjava jo uvek predstavlja sutinu stava veine ekonomista.LITERATURA:

Zoran Milenkovi, OSNOVI EKONOMIJE, Beograd, 2011.

Miomir Jaki, Hamid Alibai, OSNOVI MAKROEKONOMSKE ANALIZE, Brko, 1998 god.

Slobodan Bara, Budimir Staki, OSNOVI EKONOMIJE, Bijeljina, 2005. god.

Bogdan Ili, Milan Tomi, SAVREMENA POLITIKA EKONOMIJA, Brko, 2003. god.

Miomir Jaki, MAKROEKONOMIJA, Beograd, 2003. god.

INTERNET:

www.fzs.ba

www.mladi.info

www.dwelle.de

www.worldbank.org

EMBED Visio.Drawing.11

EMBED Visio.Drawing.11

EMBED Visio.Drawing.11

EMBED Visio.Drawing.11

EMBED Visio.Drawing.11

PAGE 21

_1459783264.vsdNajamnina

Koliina rada

S

S

Kriva ponude rada. Kriva S pozitivnog je nagiba, to ukazuje da pri poveanju najamnina raste ponuda rada i obrnuto.

0

L

W

1

2

3

_1459783266.vsdStopa nezaposlenosti =

Broj nezaposlenih

Radna snaga

x 100

_1459783267.vsdStopa radno sposobnog stanovnitva =

Radna snaga

Ukupno stanovnitvo

x 100

_1459783265.vsdNajamnina

Koliina rada

_1459783263.vsdNajamnina

Koliina rada

D

D

Kriva tranje za radom. Ona pokazuje tranju na razliitim nivoima najamnine. Opadanje visine najamnine raste traena koliina rada i obrnuto.

0

L

W

1

2

3