40
1

Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

1

Page 2: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

2

Organizatori:Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci;Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Organizacijski odbor:Tomislav RukavinaAmir MuzurVanja Vasiljev MarchesiIva Rinčić

Stručno-znanstveni odbor:Tomislav Rukavina, predsjednikVanja Vasiljev MarchesiMilena KabalinLovorka BilajacHenrietta Benčević StriehlMorana Tomljenović

Izdavač:Medicinski fakultet Sveučilišta u RijeciKatedra za socijalnu medicinu i epidemiologijuKatedra za društvene i humanističke znanosti u medicini

Uredili:Vanja Vasiljev MarchesiTomislav Rukavina

Grafičko oblikovanje i tisak:Tiskara Šuljić

Rješenje naslovne stranice:Petra ŠuljićNada Pirizović

Izdavač i urednici nisu odgovorni za eventualne propuste u sadržaju ili jezičnom izrazu u tekstu sažetaka objavljenih u ovoj knjižici.

ISBN978-953-7957-03-2CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijekapod brojem 130201090

Page 3: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

3

UVODNA RIJEČZašto „Zdravlje za sve?!“?"Zdravlje za sve" je krilatica čiji je idejni začetnik Dr. Andrija Štampar.

Prije više od 60 godina na prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organiza-cije Dr. Štampar se zalagao da cilj Svjetske zdravstvene organizacije bude upravo zdravlje koje je jednakopravno dostupno SVIMA. Zalagao se i vjero-vao vizionarski, pomalo i utopistički u mogućnost da zdravlje treba i može biti dostupno svima, a i Svjetska zdravstvena organizacija je na tom tragu osnovala pokret pod nazivom „Zdravlje za sve“.

Danas, s vremenskim odmakom od šest desetljeća, opravdano si mo-žemo postaviti pitanje koliko smo blizu ostvarenja ove i ovakve Štampa-rove ideje? Suvremeni svijet je s jedne strane obilježen izrazitim gospo-darskim i tehnološkim razvojem, te socijalnim blagostanjem, dok s druge strane veliki dio svjetskog stanovništva živi na granici egzistencije. Takva se društvena polarizacija na globalnoj razini preslikava u jednakoj mjeri i na sva pitanja zdravlja. Suvremena medicinska struka i znanost dale su odgovore na brojna pitanja, ali ne i na mogućnost zadovoljenja elemen-tarnih zdravstvenih potreba svima. Stoga si s pravom možemo postaviti retoričko pitanje; je li danas zdravlje na jednak način dostupno svima kroz sve segmente društva?

Krajnji cilj ovog Simpozija je ukazati na neka od otvorenih pitanja s kojima se suvremeno javno zdravstvo suočava u 21. stoljeću u smislu ostvarenja ciljeva pokreta „Zdravlje za sve“, te potaknuti na razmišljanje i raspravu o njima, kako sudionike, tako i širu društvenu zajednicu.

Uvjeren sam da ćemo uz Vaše sudjelovanje, doći barem ko-rak bliže odgovorima na niz otvorenih pitanja koja se nala-ze na putu ostvarenja zdravlja koje treba biti dostupno svima. U organizaciji ovog skupa sudjeluju dvije Katedre Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, te Ka-tedra za društvene i humanističke znanosti u medicini

S poštovanjem,

Tomislav Rukavina pročelnik Katedre za socijalnu

medicinu i epidemiologiju

Page 4: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

4

Page 5: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

5

PROGRAMSubota 18. svibanj 2013.

7,30 Postavljanje postera

8,00-9,00 Registracija sudionika

9,15-9,30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi

Sekcija 1: Mentalno zdravlje

9,30 - 10,45Predsjedava: Elizabeta Dadić Hero i Morana Tomlje-nović

POZVANA PREDAVANJA

S1 MZ1Inge Vlašić-Cicvarić: Kronična bolest u djetinjstvu - shvaćamo li rizik za mentalno zdravlje?

S1 MZ2Ika Rončević-Gržeta: Depresija i anksiozni poremećaji u Republici Hrvatskoj

USMENE PREZENTACIJE

S1 MZ3Sanja Tatalović Vorkapić: Osnaživanje uloge budućih odgajatelja u očuvanju mentalnog zdravlja predškolske djece: Promjene studijskog programa

S1 MZ4Jasminka Juretić: Rizični čimbenici psihološkog funkci-oniranja studenata

Diskusija

10,45 - 11,00 Pauza za kavu

Sekcija 2: Nejednakosti u zdravlju

11,00-12,15 Predsjedava: Lovorka Bilajac i Helena Glibotić Kresina

POZVANA PREDAVANJA

S2 NUZ1Miroslav Mastilica: Socijalne determinante zdravlja, zdravstvene nejednakosti i zdravstvena pravednost

S2 NUZ2Iva Rinčić: Državna skrb za zdravlje pojedinaca - što se skriva iza krilatice „zdravlje za sve“?

Page 6: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

6

USMENE PREZENTACIJE

S2 NUZ3Stjepka Popović : Zdravlje za sve , ali za otočane ne?! Zdravstvena zaštita na otoku Lastovu"

S2 NUZ4Orhan Jašić, Željko Kaluđerović: Razumijevanje izvan-tjelesne oplodnje iz perspektive muslimanskih teologa

Diskusija

Sekcija 3: Unaprjeđenje zdravlja i prevencija ovisnosti

12,15 - 13,45 Predsjedava: Henrietta Benčević Striehl i Darko Roviš

POZVANA PREDAVANJA

S3 UZPO1Ranko Stevanović: Farmakoekonomika i ekonomika zdravstva-dva primjera: smanjenje unosa soli, malnutricija

S3 UZPO2Iva Pejnović Franelić: Promicanje zdravlja u zajednici - primjeri dobre prakse

USMENE PREZENTACIJE

S3 UZPO3Mirela Srdoč: Stručni resursi medicinskih sestara/tehničara u palijativnoj skrbi Istarske županije

S3 UZPO4

Iris Jerunčić: Utjecaj zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe Splitsko-dalmatinske županije; uloga lokalne zajednice u očuvanju kvalitete života starijih osoba

Diskusija

13,45 - 14,30 Pauza za ručak

14,30 - 15,00 Razgledavanje postera

Sekcija 4: Organizacija i upravljanje zdravstvenim sustavima

15,00 - 16,15 Predsjedava: Tomislav Rukavina i Milena Kabalin

S4 OUZS1Stjepan Orešković: Zdrav zdravstveni sustav: koji su kriteriji?

S4 OUZS2 Luka Vončina: Zdravstvo i EU fondovi

Page 7: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

7

USMENE PREZENTACIJE

S4 OUZS3

Ljilja Balorda: Promjene u organizaciji i korištenju primarne zdravstvene zaštite žena u ginekološkim ordinacijama u Zadarskoj županiji od 1997-2011. godine"

S4 OUZS4Darije Rupčić, Ivica Kelam: Otuđenje i medikalizacija boli

Diskusija

Sekcija 5: Mediji i zdravlje

16,15 - 17,00Predsjedava: Vanja Vasiljev Marchesi i Suzana Janković

POZVANA PREDAVANJA

S5 MIZ1 Mario Harapin: Utjecaj medija u medicini i zdravstvu

S5 MIZ2Ira Gjenero Margan: Uloga medija u interventnoj epidemiologiji

Diskusija

17,00 Zaključci skupa i zatvaranje

Page 8: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

8

POZVANA PREDAVANJA

S1 MZ1

KRONIČNA BOLEST U DJETINJSTVU - SHVAĆAMO LI RIZIKE ZA MENTALNO ZDRAVLJE?

Vlašić – Cicvarić I

Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju, Klinički bolnički centar Rijeka

Početkom 21. stoljeća stručnjaci upozoravaju da je prevalencija kro-ničnih bolesti u djetinjstvu u posljednjim desetljećima, sa smanjenjem mortaliteta zbog ekspanzije znanja i tehničkih mogućnosti u medicini, u dramatičnom porastu. Procjenjuje se da danas i do 20% djece boluje od kroničnih bolesti ili stanja. Kronična bolest i njeno liječenje u djetinjstvu interferira s normalnim razvojnim potrebama djeteta i ima negativni po-tencijal ometajućeg djelovanja na psihosocijalni razvoj, obiteljske interak-cije i kvalitetu života djeteta i svakog člana njegove obitelji.

Opći je konsenzus da su djeca oboljela od kroničnih tjelesnih bole-sti u dvostruko većem riziku, a djeca s bolestima koje uključuju CNS i u peterostrukom riziku za poremećaje mentalnog zdravlja i razvoj psihološ-kih, ponašajnih i obrazovnih poteškoća u usporedbi s njihovim zdravim vršnjacima. Najčešći problemi koji nužno zahtijevaju psihološku pomoć su internalizirani poremećaji kao anksioznost i depresivnost, eksternalizirani poremećaji kao agresivnost, nesuradljivost u liječenju, somatske tegobe u vidu boli i oštećenja funkcija, narušeno samopoimanje, stigmatizacija, socijalne i obrazovne teškoće...

Holistički pristup u liječenju u zapadnim zemljama već je desetljećima standard koji postavlja imperativ skrbi za kronično bolesno dijete inter-disciplinarnim pristupom paralelno usmjerenim na medicinske, psihološ-ke, emocionalne i socijalne potrebe u preventivi, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji. Gdje smo mi? Holistički pristup liječenju kronično bolesnog djeteta nije sustavno implementiran iako je prisutan u primjerima dobre prakse. Prema našim godišnjim pokazateljima broja pruženih usluga psi-hološkim savjetovanjem uspije se obuhvatiti oko 10 % od aproksimativ-

Page 9: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

9

nog broja kronično bolesne djece u našoj županiji. Iako znamo rizike, tek smo koraknuli prema cilju da psihološku pomoć i podršku kao nezaobilazni dio liječenja omogućimo svakom djetetu i obitelji, a u svrhu prevencije poremećaja mentalnog zdravlja kronično bolesnog djeteta.

S1 MZ2

DEPRESIJA I ANKSIOZNI POREMEĆAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Rončević Gržeta I

Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Voditelj odsjeka za krizna stanja, Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Kronične nezarazne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti, pobola i dizabi-liteta u svijetu, Europi kao i u Hrvatskoj. Prema pokazateljima smrtnosti i pobola u Hrvatskoj duševni poremećaji zauzimaju četvrto mjesto dok pro-jekcije za 2020. godinu među vodećim uzrocima dizabiliteta u razvijenim zemljama svijeta predviđaju depresiju i to na trećem mjestu. U okviru sveukupnog pobola, udio oboljelih od mentalnih poremećaja je značajan. Podaci za 2011.g. za Europu bilježe udio od 6,9% za depresiju, što u apso-lutnim brojkama iznosi preko 30 milijuna oboljelih, dok je udio oboljelih od anksioznih poremećaja dvostruko veći. U RH mentalni poremećaji čine 6-7% ukupnog bolničkog pobola tj. svaki 4. ili 5. dan bolničkog liječenja dok u polikliničko konzilijarnoj službi 7-8% pregleda otpada na duševne bolesti. Najveći broj hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja čini rad-no aktivna populacija, 20-59 godina života. Smatra se da oko 20% žena i 10% muškaraca doživi barem jednu depresivnu epizodu tijekom života. Broj hospitalizacija zbog depresije u RH raste zadnjih godina. Depresija često dolazi u komorbiditetu naročito s kroničnim tjelesnim bolestima (14%-56%). Depresija može biti i uzrok mortaliteta, misleći pritom na izvr-šene suicide. Izvršeni suicidi su na drugom mjestu uzroka smrtnosti od po-vreda. Stopa suicida raste s godinama života. Anksiozni poremećaji (Opći anksiozni poremećaj, Fobije, Panični poremećaj, Anksiozno-depresivni poremećaj, PTSP) mogu se javljati zasebno ili u komorbiditetu s drugim

Page 10: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

10

duševnim ili tjelesnim bolestima. Prema Registru osoba s invaliditetom RH, 26% svih uzroka invaliditeta čine mentalni poremećaji i nalaze se na 3.mjestu uzroka invalidnosti. Troškovi liječenja mentalnih poremećaja su velik teret i odnose se na direktne troškove (troškovi liječenja same bole-sti) i indirektne troškove (izgubljena dobit zbog dizabiliteta oboljelih od duševnih bolesti). Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma sma-tra se da će do 2030.g. troškovi liječenja 5 vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su i mentalni poremećaji, iznositi 47 bilijuna dolara godišnje. S druge strane, smatra se da se trećina oboljelih od mentalnih poremećaja ne liječi; bilo zbog nedostupnosti zdravstvene zaštite, zbog stigme ili zbog neprepoznavanja duševnog poremećaja od strane zdrav-stvene službe. Prevalencija mentalnih poremećaja, dizabilitet oboljelih kao i troškovi liječenja su golemi zbog čega je važno na vrijeme prepoznati i adekvatno liječiti mentalne bolesti s ciljem očuvanja i poboljšanja funkci-onalnosti kao i s ciljem prevencije invaliditeta.

S2 NUZ1

ODREĐENJE ZDRAVSTVENIH NEJEDNAKOSTI I ZDRAVSTVENE PRAVEDNOSTI

Mastilica M

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Shvaćanje o socijalnoj determiniranosti zdravlja i bolesti ima dugu povijesnu tradiciju još iz 19. st., od R. Virchova, .J.P. Franka, A.Grothjana do A. Štampara kod nas. Danas u suvremenom društvu s pojavom kroničnih degenerativnih bolesti, spoznaja o socijalnoj uvjetovanost bolesti sve više dobiva na značenju. Znanstveno je dokazano u međunarodnim istraživanjima kao i kod nas da zdravstveno stanje može značajno ovisiti o nečijem socijalno-ekonomskom položaju. I u hrvatskom društvu istraživanjima je dokazano postojanje socijalno-ekonomski determiniranih zdravstvenih nejednakosti. One zdravstvene nejednakosti ili razlike u zdravstvenom stanju koje

Page 11: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

11

nisu prvenstveno biološke već su determinirane nečijim položajem u društvenoj stratifikaciji imaju i svoj moralno- pravni značaj. One se s smatraju neprihvatljivim i nepravednim. Pravednost u zdravlju znači da bi svaki čovjek trebao imati pravo ostvariti svoj puni zdravstveni potencijal neovisno o svom društveno-ekonomskom položaju (prihodima, obrazovanju ili društvenoj moći) Zdravstvena pravednost također podrazumjeva Pravednost u korištenju zdravstvene zaštite znači što znači pravo na jednak pristup raspoloživoj zaštiti za jednaku zdravstvenu potrebu, jednako korištenje zdravstvene zaštite za jednaku zdravstvenu potrebu te jednaku kvalitetu zaštite za sve.

S2 NUZ2

DRŽAVNA SKRB ZA ZDRAVLJE POJEDINACA

ŠTO SE SKRIVA IZA KRILATICE „ZDRAVLJE ZA SVE“?

Rinčić I1, Muzur A1

1 Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Moderno je doba uslijed napretka prirodnih znanosti, dovelo do „mo-dela“ zdravlja, kao ekstrinzične, „objektivne“ kategorije, postajući istovre-meno prostor uspostave institucionalne državne skrbi za zdravlje pojedi-naca. Taj je povijesni proces oduvijek bio praćen razvojem etičke svijesti i refleksije, početno odnosa liječnik – pacijent, prodirući kasnije u cjelovito područje biomedicine. Suvremeni proboj javnog zdravstva na mjesto pri-oriteta modernih država, posljednjih je desetljeća ujedno aktualizirao pi-tanje o etičkim pristupima prikladnim upravo ovom, javnozdravstvenom, području.

Da bi analizirali sadržaj državne skrbi za zdravlje pojedinca u odgova-rajućim etičkim okvirima, autori su posegnuli za povijesnim pregledom zdravlja. Druga razina analize osvrće se na suvremeni pojam zdravlja - u relaciji s državom i njenim interesima, te u kontekstu zdravlja pojedinaca i razvoja bioetičkog načela autonomije. Posljednja razina analize usmjeri-

Page 12: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

12

la se na aktualna pitanja i načela javnog zdravstva (zaključno s krilaticom „Zdravlje za sve“), problematizirajući nedostatnost tradicionalne medicin-ske etike, ali i bioetike, te zagovarajući javno-zdravstvenu etiku (public he-alth ethics).

Iako država nastoji skrbiti za zdravlje pojedinaca, činjenica je da pita-nje obaveze, odgovornosti i autonomije pojedinaca u javnom zdravstvu sve više plijeni pažnju i traga za novim rješenjima, bez kojih ni nema una-pređenja zdravlja.

Na razmeđi zaštite vlastitih interesa, ali i uvažavanja općeprihvaćenih etičkih načela i pravnih standarda, pronalaženje i afirmacija prihvatljivog modela javno-zdravstvene etike postaje ne samo potreba, nego i nužnost.

S3 UZPO1

FARMAKOEKONOMIKA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA – 2 PRIMJERA: SMANJENJE UNOSA SOLI, MALNUTRICIJA

Stevanović R

zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Važna karika koja nedostaje u donošenju odluka o javnozdravstvenim prioritetima, o važnosti i težini zdravstvenih problema, o mogućnostima i potrebama za sustavim javnozdravstvenim pristupima jest farmakoeko-nomika i ekonomika zdravstva. Za svaku ozbiljniju javnozdravstvenu akciju ili projekt treba uložiti određena sredstva, fiksni budžet („Između genijal-ne ideje i realizirane ideje razlika je samo u fiksnom budžetu“) i upravo zbog toga i preventiva i sve one genijalne ideje i genijalni pristupi i proi-zvodi su ili propali ili ih je napravio i naplatio neki drugi. Za svaki ozbiljni javnozdravstveni projekt ili ideju potrebno je izraditi farmakoekonomsku i zdravstveno ekonomsku projekciju koja je objektivna, utemeljena na do-kazima i koja je izrađena po definiranim i dokazano točnim izračunima. Intuitivne odluke ili odluke koje se zasnivaju samo na SWOT analizama rijetko daju očekivane rezultate. U ovom radu kroz dva primjera ukazuje se na navedene činjenice:

Hipertenzija i smanjenje unosa soli – Ukupni trošak pretjeranog unosa soli u Hrvatskoj:

Page 13: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

13

Smanjenje unosa soli od 6 g dnevno s posljedičnim smanjenjem sisto-ličkog tlaka od 2 mm Hg (vrlo konzervativna procjena) u Norveškoj rezul-tira zdravstvenim uštedama od 4.7 milijuna US$ godišnje. Uz povećanje životnog vijeka za 1,8 mjesec kod muškaraca za 1,4 mjesec u žena, smanje-nje unosa soli štedi troškove za pojedince i društvo ukupno za 85 milijuna £. U Velikoj Britaniji po ovoj metodologiji, smatra se da bi uštede mogle doseći iznos viši od 1 milijarde £ (1,000.000.000 £). Smanjenjem unosa soli godišnje se u cijelom svijetu može spriječiti više od 21 milijun godi-na života s invaliditetom. Umjereno smanjenje unosa soli može se postići dobrovoljnim smanjenjem soljenja hrane i suradnjom s proizvođačima, te stalnom massmedia kampanjom čiji je cilj potaknuti prehrambene pro-mjene unutar kućanstava i zajednica. Smanjenje unosa soli financijski je više ili barem jednako isplativo kao i nadzor nad duhanom u smanjenju KVB kao vodećeg uzroka smrti i invalidnosti u svijetu.

Trošak bolesti povezanih s pothranjenosti u Hrvatskoj – malnutricija: Pothranjenost povezana s bolešću (DRM) – visoko je prevladavajuća

u nekim skupinama bolesnika. Povećava morbiditet i smrtnost, smanjuje kvalitetu života, povećava se broj hospitalizacija i posljedični troškovi u zdravstvu, a ekonomske i ljudske štete pothranjenosti mogu se izbjeći. Bol-nička prevalencija iznosi 20% -50%. Korišteni su lokalni podaci i napravljen hrvatski model izračuna: izravni i neizravni troškovi izračunati su na pre-valenciju, odabrane su dijagnoze: upalna bolest crijeva – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis; kronični pankreatitis; ciroza jetre; tumorska kaheksija (rak želuca, grkljana, pluća, debelog crijeva i rektuma); kronična bubrež-na bolest i KOPB. Izračunat je DRM trošak u odabranim dijagnozama od 613.5 milijuna kuna godišnje. Od toga, 40% odlazi na hospitalizacije, 39% na lijekove i naprave, 9% na kućnu njega. Enteralna prehrana čini samo 1%, a parenteralna 7% od ukupnog troška. Trošak ima tendenciju rasta sa starenjem stanovništva (starije osobe imaju povećani DRM rizik). Zasad u Hrvatskoj nema pozornosti usmjerene na ekonomski teret povezan s DRM u Hrvatskoj, nema fokusa na moguće uštede koje proizlaze iz poboljšanog otkrivanja i liječenja DRM rizičnih osoba. Probir na pothranjenost kao i bolja hranljiva terapija, u smislu boljeg pridržavanja smjernica, ne samo da smanjuje smrtnost i morbiditet, već ujedno štedi značajna sredstva.

Oba javnozdravstvena projekta dala bi velik i brz povrat investicija i državi se isplati investirati u njih.

Page 14: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

14

S3 UZPO2

PROMICANJE ZDRAVLJA U ZAJEDNICI - PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Škola koja promiče zdravlje

Pejnović Franelić I

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Od svih životnih razdoblja najuočljiviji i možda najsnažniji sveukupni fizički, psihomotorni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj čovjek doživljava upravo u školskom razdoblju. Školsko razdoblje predstavlja raz-doblje intenzivnog tjelesnog i mentalnog rasta i razvoja zbog čega postoji posebna osjetljivost djeteta na poremećaje zdravlja u najširem smislu. Ako je okruženje koje utječe na razvoj djeteta neodgovarajuće, a pozitivan po-ticaj dođe iz okoline prekasno, pitanje je hoće li ikada taj organizam doseći onu razinu zdravog rasta i razvoja, te ostvariti maksimum svojih potencija-la koji su mu bili uistinu mogući.

Zdravlje školske djece zahtijeva posebnu pozornost svih djelatnika koji su na posredan ili neposredan način povezani sa školskom djecom, ali i pažnju čitave zajednice.

Prema podatcima Istraživanja o ponašanju u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC 2009/2010) djevojke se češće ponašaju zdravije – pra-vilnije se hrane, manje piju slatka pića, ali su nezadovoljnije svojim tijelom i izgledom i češće su na redukcijskim dijetama ili nešto drugo rade kako bi promijenile svoju težinu. Dječaci su tjelesno aktivniji od djevojčica, ali se u drugim područjima ponašaju rizičnije: više puše i više piju od djevojči-ca, češće eksperimentiraju s marihuanom, češće su uključeni u vršnjačko zlostavljanje. Za djevojčice je vjerojatnije da će iskazivati pozitivniji odnos prema školskom okruženju, veće zadovoljstvo i bolji akademski uspjeh, ali i više opterećenja školskim zadaćama. Hrvatski su učenici po indikatoru vole li školu na posljednjem mjestu na ljestvici zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.

Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća osnovana je Europska mre-ža škola koje promiču zdravlje, na poticaj Europske komisije, Vijeća Euro-pe i Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Razlog je što se

Page 15: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

15

ulaganjem u zdravlje djece i mladeži stvaraju preduvjeti za zdravi razvitak Europe. Pitanja koja su se postavljala bila su: Kako školsko okružje može postati vodeće mjesto u razvoju zdravog načina života?, Kako škola može doprinijeti stvaranju i promicanju zdravlja učenika, učitelja, roditelja i lo-kalne zajednice?, Koja školska okružja i školski programi zahtijevaju nužne promjene, u cilju stvaranja zdravijeg socijalnog i fizičkog okruženja?

“Zdrava škola” je čimbenik motivacije za zdraviji život, za promjenu načina rada u nastavi i unošenje novih sadržaja o zdravlju u cijeli odgojno-obrazovni proces.

Cilj je stvoriti ozračje i okružje u kojem se svi sudionici, pogotovo uče-nici, osjećaju dobro i ostvaruju maksimum svojih potencijala, razviti ko-munikaciju učenik-roditelj-zdravstvo-zajednica, razviti nove metode rada u nastavnom procesu, integrirati zdravstveni odgoj u redovnu nastavu, razviti nove izvannastavne aktivnosti, osigurati zdrav okoliš, osigurati zdra-vu prehranu u školskoj kuhinji… Škola koja promiče zdravlje može imati pozitivan utjecaj na ishode relevantne za zdravlje i obrazovanje. Škola koja promiče zdravlje je potencijal koji treba ostvariti.

S4 OUZS1

ZDRAV ZDRAVSTVENI SUSTAV: KOJI SU KRITERIJI?

Orešković S

Katedra za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

George Orwell je u svom poznatom romanu „1984“ napisao kako vla-dini odjeli imaju imena upravo obrnuta od njihove stvarne svrhe i upotre-be. U većini zemalja, fokus ministarstva zdravstva je upravljanje sustavi-ma (health system management), bolestima (disease management), a ne ostvarivanje zdravlja (health gains) ili “zdravlje za sve”.

Komparativna istraživanja zdravstvenih sustava i njihovih rezultata te-melje se na dvije osnovne metodologije: Makrosustavna analiza koja se fokusira na usporedbe funkcioniranja struktura, procesa te ishoda (heal-th outcomes), te učinkovitosti (effectiveness), djelotvornosti (efficiency) i jednakosti (equity) dijelova sustava ili sustavnih procedura i postupaka, te

Page 16: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

16

tehnologija. Uz radove znanstvenika koji se bave komparativnim istraživa-njima zdravstvenih sustava poznate su i metode kompozitnih indeksa koje koristi WHO i OECD.

Mnogi od čimbenika koji utječu na cjelokupno zdravlje nisu u tradicio-nalnoj domeni zdravstvene zaštite. U stvarnosti, dva su najveća smanjenja izravna posljedica zdravstvenih intervencija: smanjenje smrtnih slučajeva raka grlića maternice u žena, uglavnom zbog sustavnog pregleda i smanje-nje smrtnosti od raka pluća u muškaraca, uglavnom zbog smanjenja puše-nja. Na temelju tih parametara dolazimo do ljestvice “najboljih zdravstve-nih sustava u svijetu”. Kada pokušavamo definirati koliko je dobar, dakle “zdrav” zdravstveni sustav, mi govorimo o kvaliteti, o osiguranju kvalitete “quality assurance”. Gdje se nalazi zdravstveni sustav Hrvatske u odnosu na razine realizacije I mjerenja kvalitete u svijetu?

Praktično je pitanje rezultata koje ostvaruje zdravstveni sustav u Hr-vatskoj? Konceptualno je pitanje: da li modeli zdravstvenih sustava odgo-varaju potrebama stanovništva i globalnim demografskim i epidemiološ-kim trendovima?

S4 OUZS2

ZDRAVSTVO I EU FONDOVI

Vončina L

Ministarstvo zdravlja, pomoćnik ministra

Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU) odrazit će se na sve segmente ekonomije i društva pa tako i na zdravstveni sustav. Zdravlje i sustav zdravstva su prepoznati kao važne odrednice blagostanja i konku-rentnosti te se nastoje ostvariti održivi načini financiranja. U okviru europ-ske kohezijske politike postoje regionalni fondovi za zdravstveni sustav koji imaju za cilj osigurati sredstva za smanjivanje regionalnih nejednakosti. Postavljeni su i prioriteti koji obuhvaćaju su ulaganja u zdravstvo (izrav-no ili neizravno ), te ulaganja izvan zdravstvenog sektora koji je povezan sa zdravstvom. Putem tih fondova omogućeno je ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu, medicinsku opremu, e-zdravstvo, omogućavanje pristu-pa zdravstvenoj zaštiti najranjivijim skupinama, hitnu medicinu, zdravlje

Page 17: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

17

i sigurnost na radnom mjestu, promociju zdravlja i prevenciju bolesti te u obrazovanje i usavršavanje zdravstvenih djelatnika. Ostala ulaganja od-nose se na ulaganja u informacijsku tehnologiju, prekograničnu suradnju i slično. Takvim načinima financiranja nastoji se istaknuti zdravstvo kao prioritetno područje za ulaganja te poticanje jednakost i prevencije među građanima EU-a.

S5 MIZ1

UTJECAJ MEDIJA U MEDICINI I ZDRAVSTVU

Harapin M

v. d. urednika Informativnog programa Hrvatskog radija

U današnjem društvu sve vrvi informacijama. Informacije se stvaraju, mijenjaju, prenose, kupuju i prodaju. Moglo bi se reći da bi čovjek bez in-formacija, bez spoznaja o novim znanjima i tehnologijama teško preživio. Jedino su mediji sposobni pružiti brzo i potpuno izvješće o onom što se oko nas događa. Njihova je uloga dobiti informaciju, pročistiti je i protu-mačiti, pa pustiti u optjecaj.

Osjetljivost realizacije prava na informiranje, kada je u pitanju prezen-tiranje medicinskog sadržaja, često suprotstavlja međusobno dva jednako vrijedna ljudska prava: pravo na informiranje, i pravo na privatnost. Uz to, ni medicina ni mediji nisu regulirani samo pravom, iako danas govorimo i o pravu medija i o medicinskom pravu kao samostalnim granama prava. Uz aspekt heteronomnog reguliranja pravnom normom, i medicina i mediji u velikoj su mjeri regulirani autonomnim pravilima profesionalne etike.

Kakva je uloga zdravstvenih i medicinskih medija, kakvo je stanje u hr-vatskim, a kakvo je stanje u EU medijima vezano za izvještavanje o zdrav-stvu i medicini? Zašto prevladava senzacionalizam i mogu li mediji i izda-vači preuzeti novu paradigmu i ulogu u društvu?

Page 18: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

18

S5MIZ2

ULOGA MEDIJA U INTERVENTNOJ EPIDEMIOLOGIJI

Gjenero-Margan I

Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Interventna epidemiologija s obzirom na potrebe hitnog djelovanja u slučaju pojave opasnih bolesti, grupiranja bolesti i epidemija, nužno ras-polaže epidemiološkim informacijskim sustavima (domaćim i međuna-rodnim). Rutinski sustavi informiranja epidemiologa, poput obvezne pri-jave zaraznih bolesti od strane liječnika iz čitavog zdravstvenog sustava Hrvatske, pojačani su i sustavom ranog uzbunjivanja i 24/7 pripravnošću epidemiologa, kao i stalnom komunikacijom s međunarodnim sustavima ranog uzbunjivanja. Tako epidemiološka služba rano doznaje za sumnju ili pojavu bolesti koje mogu ugroziti zdravlje stanovništva, što omoguću-je promptnu intervenciju kroz 24 sata svih 7 dana u tjednu. Rutinski su-stavi se nadopunjuju i neformalnim sustavima informiranja, u engleskom govornom području poznatim kao „epidemic intelligence“. Tu su mediji među najvažnijim sustavima ranog informiranja o pojavi sumnje ili bolesti, epidemije ili nekog drugog hitnog stanja, koje može ugroziti zdravlje po-pulacije, a informacija još rutinskim sustavima nije stigla do epidemiologa. Epidemiološka služba kontinuirano prati sadržaje svih medija, ali već dugi niz godina surađuje s novinarima na način da oni, ukoliko iz svojih izvora saznaju za takve događaje, o tome obavijeste epidemiologa. To je drago-cjen izvor informacija, koji nakon provjere informacije može osigurati vrlo brzu protuepidemijsku intervenciju, kao i povratnu brzu provjerenu infor-maciju novinaru. Bez medija bila bi nemoguća komunikacija s javnošću u epidemijskim i pandemijskim događajima, a koja je nužna protuepidemij-ska mjera. To je posebno važno u situacijama kada je zbog rizika od zaraze ili drugog zdravstvenog rizika potrebno zabraniti uporabu vode, neke hra-ne, provesti masovne mjere osobne zaštite, masovno protuepidemijsko cijepljenje ili druge protuepidemijske mjere. Iznimno je važna komunika-cija putem javnih medija u situacijama kada je nužno smiriti paniku kod

Page 19: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

19

teških prijetnji zdravlju, te spriječiti aktivnosti štetne po zdravlje, povezane s panikom i dezinformacijama.

Uloga medija u zdravstveno odgojnim i edukacijskim aktivnostima iz područja sprečavanja i suzbijanja bolesti je iznimno značajna, provodi se kampanjski i ne kroz dogovorenu trajnu suradnju s medijima ili barem dr-žavnim medijima, a što bi valjalo dogovoriti u interesu zdravlja populacije. Služba za epidemiologiju je 24 sata kroz svih 7 dana u tjednu na raspolaga-nju novinarima iz svih medija, za razgovor, savjet, pružanje stručnih infor-macija ili komentara. Interventni epidemiolozi na nacionalnoj razini imaju 30-40 takvih upita mjesečno u epidemiološki „mirnim situacijama“, dok se u slučaju pojave epidemije ili nekih posebno medijskih interesantnih situacija, u samo jednom danu dosegne mjesečni i veći broj komunikacija s novinarima.

Ova razina komunikacije i međusobne suradnje između novinara i epidemiologa dobra je podloga za uspostavu suradnje i dogovor oko naj-važnijih edukativnih zdravstvenih poruka i kontinuirane suradnje epide-miologa i medija (uključivši i urednike i vlasnike medija) na najvažnijim temama sigurnosti i zdravlja populacije. U posljednje vrijeme u medijima dominiraju netočne i iznimno opasne poruke, kao na primjer o štetnosti cijepljenja. Ovo može dovesti do opasnih poremećaja u zaštiti populacije od zaraznih bolesti i povratka teških bolesti, kojih sada u Hrvatskoj nema, a koje mogu ugroziti zdravlje i živote velikog broja ljudi i dovesti u pitanje sigurnost zemlje.

Page 20: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

20

USMENE PREZENTACIJE

S1 MZ3

OSNAŽIVANJE ULOGE BUDUĆIH ODGAJATELJA U OČUVANJU MENTALNOG ZDRAVLJA PREDŠKOLSKE DJECE: PROMJENE STUDIJSKOG PROGRAMA

Tatalović Vorkapić S1, Vlah N1,Vujičić L1.1Učiteljski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Uvod. S obzirom da odgajatelji u predškolskim ustanovama predstav-ljaju jedne od prvih značajnih (nakon obitelji) čimbenika u prevenciji rizič-nih ponašanja djece i mladih, od iznimne je važnosti osigurati im tijekom studija stjecanje kompetencija u području očuvanja mentalnog zdravlja predškolske djece. Ove kompetencije stječu po prvi puta od 2010. godine kroz izborni kolegij Razvojna psihopatologija, te je cilj ovog istraživanja bio ispitati stavove budućih odgajatelja o njihovoj ulozi u očuvanje mentalnog zdravlja djece, te o svrsishodnosti odslušanog kolegija u tom kontekstu.

Metoda. U istraživanju su sudjelovala 32 studenta (2 muškog i 30 žen-skog spola) prosječne dobi od 22 godine. Primijenjena je anketa od 15 pi-tanja zatvorenog tipa na koje je bilo potrebno odgovoriti biranjem jednog od ponuđenih odgovora. Anketa je bila dobrovoljna, anonimna, a popu-njavanje je trajalo 5 minuta.

Rezultati. Rezultati ankete su potvrdili hipotezu o korisnosti i adekvat-nosti novog kolegija pri oblikovanju kompetencija koje su budućim od-gajateljima potrebne za očuvanje mentalnog zdravlja predškolske djece. Općenito, sve su procjene visoke i vrlo visoke, što ukazuje na slijedeće: a) da su budući odgajatelji visoko senzibilizirani na svoju preventivnu ulogu po pitanju ranog uočavanja i prepoznavanja rizičnih ponašanja kod djece predškolske dobi; b) da smatraju da su njihove kompetencije pri očuvanju mentalnog zdravlja djece osnažene; c) te da im je u tome značajno pomo-gao upravo kolegij Razvojne psihopatologije.

Zaključak. Rezultati su pored potvrde korisnosti novog kolegija, uka-zali i na značaj kontinuiranog osluškivanja suvremenih promjena koje tre-

Page 21: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

21

ba uzeti u obzir pri kreiranju studijskih programa za stjecanje adekvatnih kompetencija odgajatelja.

S1 MZ4

RIZIČNI I ZAŠTITNI ČIMBENICI PSIHOLOŠKOG FUNKCIONIRANJA STUDENATA

Živčić-Bećirević I1., Smojver-Ažić S1, Martinac Dorčić T1, Juretić J1, Jakovčić I1

1 Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Uvod: Psihičko zdravlje studenata sve je češća tema brojnih istraživa-nja na različitim sveučilištima u svijetu. Rezultati upozoravaju na porast ozbiljnijih simptoma stresa i anksioznosti, te osobito depresivnosti, uz trostruko povećanje incidencije suicidalnih pokušaja. Cilj longitudinalnog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost različitih psihičkih simptoma na početku studija te tijekom 3 godine praćenja, te provjeriti spolne razlike u izraženosti simptoma.

Metode: Reprezentativnim uzorkom obuhvaćena su 492 studenta prve godine studija različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci, od čega 60% djevojaka. Primijenjeni su: Skala depresivnosti (BDI-II), Skala anksioznosti (BAI), Skala agresivnosti (subskala YASR), Skala problema zbog konzuma-cije sredstava ovisnosti (subskala CAS), Upitnik učestalosti konzumacije sredstava ovisnosti i Ljestvica subjektivnih zdravstvenih tegoba (SHC).

Rezultati: Rezultati upućuju da na početku studija 52% studenata ima povišen rezultat na skali anksioznosti, 23% studenata ima značajno povi-šene depresivne simptome, dok 7% njih navodi suicidalna razmišljanja. Psihosomatski simptomi i agresivna ponašanja nisu posebno izraženi. Vrlo mali broj studenata konzumira ilegalna sredstva ovisnosti, osim marihua-ne koju povremeno konzumira 16 % studenata. 43% studenata puši ciga-rete, a oko 40% njih često konzumira alkoholna pića.

Ponovljenim ispitivanjem iste grupe studenata utvrđeno je da na 2. godini studija dolazi u prosjeku do značajnog povećanja psihosomatskih simptoma. Uočava se i trend povećanja anksioznih, dok se izraženost de-presivnih simptoma ne mijenja. Na 3. godini studija značajno se smanjuje

Page 22: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

22

izraženost anksioznih simptoma i agresivnih ponašanja, dok se povećavaju problemi zbog konzumacije sredstava ovisnosti.

Zaključak: Dobiveni podaci upućuju na potrebu ranog prepoznavanja studenata s psihičkim problemima te razvijanje programa s ciljem poveća-nja spremnosti za traženje psihološke pomoći.

S2 NUZ3

ZDRAVLJE ZA SVE, ALI ZA OTOČANE NE?! ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA OTOKU LASTOVU

Popović S1

1 Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Uvod: Specifična obilježja otočnosti, poput prostorne udaljenosti i izo-lacije od kopnenih medicinskih centara, malog broja i nepovoljne dobne strukture korisnika te ljetne navale turista, otežavaju pružanje kvalitetne i kontinuirane zdravstvene skrbi na otocima čime je ugroženo pravo otoča-na na opću i jednaku zdravstvenu skrb. Otok Lastovo, najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj, izvrstan je primjer neodrživosti koncepta „jednake zdrav-stvene skrbi“ za stanovništvo kopneno udaljenijih otoka što predstavlja kočnicu i otočnom održivom razvoju.

Metode: Korištene su metode demografske analize, naracija kazivača i intervju.

Rezultati: Obilježja otočnosti Lastova pridonijela su nepovoljnijem po-ložaju pacijenata. Suvremeni modernizacijski procesi doveli su do depopu-lacije što je utjecalo na planiranje zdravstvenih kadrova, dok je izrazito du-boka starost, kao tip ostarjelosti stanovništva, povećala potrebe lokalnog stanovništva za zdravstvenom skrbi koja je kvalitativno nepovoljnija zahva-ljujući izolaciji otoka. Nepostojanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite podrazumijeva jednodnevna ili višednevna putovanja otočana te putne troškove zbog čega pacijenti nerado odlaze na preglede i pretrage. Zbrinjavanje hitnih stanja ugroženo je manjkavostima u timu pripravnosti, nedostupnošću helikoptera i vremenskim neprilikama. Nedovoljna opskr-ba ljekarne lijekovima, nedostatak nužne medicinske opreme i agregata za

Page 23: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

23

proizvodnju električne energije onemogućuju nesmetan razvitak primjene telemedicine.

Zaključak: Nužno je unaprijediti fizičku dostupnost i vremensku pri-stupačnost zdravstvenih usluga, osigurati stimulativne mjere za dolazak iskusnih liječnika, razvijati hitnu medicinsku pomoć, omogućiti redovite dolaske specijalista na otok, brži prijevoz otočana i povrat svih putnih troš-kova, nužnu medicinsku opremu, kontinuiranu opskrbu lijekovima, razviti preduvjete za kvalitetan razvoj telemedicine te prebaciti naglasak s ku-rativne na preventivnu zdravstvenu zaštitu. Dotad prirodni resursi otoka ostaju najbolji zaštitni faktor stope zdravlja otočana.

S2 NUZ4

RAZUMIJEVANJE IZVANTJELESNE OPLODNJE IZ PERSPEKTIVE MUSLIMANSKIH TEOLOGA

Jašić O1, Kaluđerović Ž2

1 Albina i Franje Herljevića 10/59, 75 000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, e-mail: [email protected] Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, dr Zorana Đinđića 2, 21000 Novi Sad, Srbija, email: [email protected]

Izvantjelesna oplodnja danas predstavlja rutinski medicinski zahvat, koja se čini zbog nemogućnosti začeća djeteta in vivo. O navedenom pro-blemu su pisali uz mnogobrojne svjetovne i religijske autore, i musliman-ski teolozi. U prvom dijelu rada se govori o religioznim izvorištima islama: Kur’anu i sunnetu; na temelju kojih bi se muslimani trebali odnositi pre-ma kvaliteti života, to jest zdravlju rođenih, ali i nerođenih ljudskih bića. Posebno mjesto u ovom dijelu rada zauzima i teološki pojam iždtihada, tj. intelektualni napor tijekom tumačenja Svetih spisa. U drugom dijelu rada je posebna pozornost skrenuta na fetve (religiozno-pravna mišljenja) o izvantjelesnoj oplodnji potekle iz pera bosansko-hercegovačkih musli-manskih teologa. Uzeti su u razmatranje tekstovi publicirani unutar Islam-ske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1979. do 2012. Posebna pažnja je ukazana pojmu odgovornosti, i važnost istog u filozofiji, ali i u islamskoj teologiji tijekom bioetičkog diskursa o navedenom problemu. Sakupljeni

Page 24: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

24

tekstovi su tumačeni iz motrišta filozofije morala, ali i moralne teologije, u pluriperpektivnom i integrativno bioetičkom diskursu.

S3 UZPO3

STRUČNI RESURSI MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIČARA U PALIJATIVNOJ SKRBI ISTARSKE ŽUPANIJE

Srdoč MIstarski Dom zdravlja, ispostava Pazin

Uvod: Cilj ovog rada bio je ispitati spremnost/sposobnost medicinskih sestara/tehničara da svojim znanjem, stručnošću i sestrinskim kompeten-cijama zadovolje potrebe palijativnog bolesnika.

Ispitanici i metode: Istraživanjem su obuhvaćene medicinske sestre/tehničari, zaposleni u stacionarima Istarskih domova zdravlja (stacionari Labin, Pazin i Umag). Broj ispitanika je iznosio 27. Metoda istraživanja bila je anketa koja je ispitanicima distribuirana na njihovim radnim mjestima.

Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da ispitanici poznaju osnove i načela palijativne skrbi te da imaju dovoljno stručnog znanja za provođe-nje zdravstvene njege palijativnog bolesnika. Prepoznali su da palijativna skrb uključuje individualnu skrb za bolesnika, s naglaskom komunikacije i rada s bolesnikovom obitelji, te da se u prvi plan stavlja razmatranje do-brobiti i tereta provedbe dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Istraži-vanje je pokazalo da ispitanici poznaju sve potrebne stručne i temeljne odrednice provođenja postupaka u zdravstvenoj njezi prema terminalno oboljelima. Poznavanje važnosti i načina terapijskih postupaka i mnoge druge bitne smjernice koje svakodnevno u radu koriste, potvrdili su se kao važan standard u palijativnoj skrbi. Rezultati istraživanja su ujedno dali po-tvrdu da su ispitanici stručni i pouzdani suradnici oboljelima, ali i članovi-ma njihovih obitelji. Istraživanje je također ukazalo na potrebu i želju za dodatnim educiranjem ispitanika, čime je potvrđena njihova visoka svijest o profesiji kojoj pripadaju, kao nužnom prostoru stručnog i individualnog usavršavanja za dobrobit oboljelih o kojima se skrbe.

Zaključak: Medicinske sestre/tehničari uključeni u pružanje palijativne skrbi osim općih znanja, posjeduju i konkretne osnove, te usvojena načela

Page 25: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

25

i pravila palijativne skrbi svoje profesije, čime omogućuju bolju i kvalitet-niju provedbu sestrinskih postupka prema oboljelom i njegovoj obitelji.

S3 UZPO4

UTJECAJ ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE SKRBI ZA STARIJE OSOBE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE; ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE U OČUVANJU KVALITETE ŽIVOTA STARIJIH OSOBA

Jerončič I1, Mulić R1

1 Katedra za javno zdravstvo Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu

Uvod: Starenje populacije jedan je od najvećih izazova s kojim se svijet suočava, položaj starih ljudi u društvu, kvaliteta njihova života i trendovi u politici skrbi predmet su interesa razvijenih zemalja. U 2010. godini Split-sko-dalmatinska županija imala je pozitivno prirodno kretanje zajedno s još četiri županije. Ostale županije bilježile su prirodni pad, na 100 umrlih je 82 živorođenih (u 2009. godini 85). Već 2011. godine pozitivno prirodno kretanje izostaje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sve ostale županije bilje-že prirodni pad, na 100 umrlih je 80,7 živorođenih (u 2010. godini 82,3).

Metode: Upotrijebljeni su podaci objavljeni u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2010. i 2011. godinu i Centra za gerontologiju Za-voda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Rezultati: Prosječna starost stanovništva Splitsko-dalmatinske župani-je je 38,04 godina. U priobalnom pojasu živi približno 66,53%, u zaoba-lju 25,94%, te na otocima 7,53% stanovništva županije. Broj stanovnika zaobalja i dalje se smanjuje dok pučanstvo otoka u županiji nije u dese-togodišnjem razdoblju doživjelo značajnije brojčane promjene izuzevši Vis. Specifičnost županije su otoci i zaleđe, rijetko naseljena, prometno izolirana područja s visokim udjelom starih koje žive u samačkim doma-ćinstvima. Postojeći problemi su: nedovoljni postojeći kapaciteti (financij-ska sredstva, osoblje, smještajni kapaciteti, nedostatak izvaninstitucijske skrbi, nepostojanje inicijativa civilnog sektora), nedostupnost zdravstvene skrbi na području otoka i zaleđa, neinformiranost starijih osoba o njihovim

Page 26: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

26

pravima, utjecaj društvenih promjena na tradicionalnu obitelj kao i nedo-voljno uključivanje volontera.

Zaključak: Prije donošenja planova za promicanje skrbi potrebno je istražiti posebne potrebe starog stanovništva, poticati susjedsku pomoć senzibiliziranjem javnosti putem medija i stimulirati inicijative civilnog – nevladinog sektora za organiziranje udruga, uključivanje volontera, poti-cati udomiteljske obitelji kao i osnivanje obiteljskih domova.

Sva ulaganja u postizanje navedenog manja su od ulaganja u liječenje, njegu i rehabilitaciju starih osoba.

S4 OUZS3

PROMJENE U ORGANIZACIJI I KORIŠTENJU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA U GINEKOLOŠKIM ORDINACIJAMA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI OD 1997. DO 2011. GODINE

Balorda LjSlužba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Zadar

Uvod: U promatranom petnaestogodišnjem razdoblju primarna zdrav-stvena zaštita žena u Zadarskoj županiji doživjela je promjene u smislu po-većanja broja posjeta i pregleda ostvarenih u ginekološkim ordinacijama bez ugovora s HZZO-om („čisti“ privatnici, bez ugovora s HZZO-om) u od-nosu na ordinacije koje su u ugovoru s HZZO -om (ginekološke ordinacije u koncesiji kao i one koje su u sklopu domova zdravlja) gdje se broj posjeta zadržao na istom nivou, ali se broj pregleda se smanjio za 50%.

Metode: U radu su korišteni dostupni zbirni podaci HZJZ sačinjeni pre-ma izvješćima iz ordinacija primarne zdravstvene zaštite žena, objavljeni u Zdravstveno-statističkim ljetopisima za razdoblje od 1997. do 2011. go-dine. Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi, postotni udijeli i stope na 1.000 žena u dobi starijoj od 15 godina.

Rezultati: Broj žena u Zadarskoj županiji u promatranom razdoblju se povećao te je po Popisu 2001. godine iznosio 82.404 žene, od čega je u dobi od 15 i više godina starosti bilo 82% (67.894) žena, a prema Popisu

Page 27: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

27

2011. godine od ukupno 86.513 žena, starijih od 15 godina je njih 86% (73.414).

Odabranog ginekologa koji je u ugovoru sa HZZO-om u 1997. godini imalo je 82% žena (55.638) (izračun prema Popisu 2001.), a u 2011. godini 68 % (50.153) (izračun prema Popisu 2011.). Broj žena koje su koristile zdravstvenu zaštitu u ugovornim ordinacijama u 1997. iznosio je 32.344, da bi se u 2011, smanjio za 41% i iznosio je 18.560 žena. U ordinacijama bez ugovora broj žena koje su koristile zdravstvenu zaštitu u 1997. godini iznosio je 3.154 dok se u 2011. povećao za 164% i iznosio je 8.342.

U 1997. godini u ugovornim ordinacijama radilo je devet ginekoloških timova i ostvaren je broj od 50.240 posjeta i 47.295 pregleda, a u 2011. godini radilo je deset ginekoloških timova, te je ostvaren gotovo isti broj posjeta 50.250, dok se broj pregleda smanjio za 50% i iznosio je 23.463 pregleda. U istom promatranom razdoblju u ginekološkim ordinacijama bez ugovora (dva ginekološka tima) broj posjeta se povećao za 1.774% te je u 1997. godini zabilježeno 722 posjeta, a u 2011. godini 13.527 posjeta, pri čemu se broj pregleda povećao za 171% s 4.630 pregleda u 1997. godi-ni na 12.564 u 2011. godini (pet ginekoloških timova).

Ukupan broj pregleda u obje skupine ordinacija u promatranom razdo-blju se smanjio za 31% s 51.925 pregleda u 1997. (sa stopom od 765/1.000 žena starijih od 15 godina) na 36.027 pregleda u 2011. godini (sa stopom od 491/1.000 žena starijih od 15 godina).

Zaključak: U promatranom razdoblju broj žena starijih od 15 godina se povećao za 8%, dok je broj žena upisanih u ginekološke ordinacije s ugovorom s HZZO-om smanjen za 10%. Ukupan broj posjeta u obje vrste ordinacija se povećao za 25%, a broj pregleda smanjio za 31%. Dio žena koje zdravstvenu zaštitu koriste u ordinacijama bez ugovora moraju ostva-riti još jedan posjet za isti zdravstveni problem i kod liječnika kod kojeg su upisane, ukoliko su joj potrebni lijekovi koji idu na recept, uputnice za la-boratorij ili za bolničko liječenje. Primarna zdravstvena zaštita žena važan je segment zdravstvenog sustava, osobito za žene u fertilnoj dobi. Pravo na kvalitetan puni opseg zdravstvene skrbi iz tog segmenta ne bi smio ovi-siti o platežnoj sposobnosti žene. Svakako da bi trebalo iznaći drugačiji model ostvarivanja nekih vidova zdravstvene zaštite žena, ali nipošto ne bismo smjeli prihvatiti opciju da za isti opseg prava žena plaća dva puta, a

Page 28: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

28

da, ako računamo da je i utrošeno vrijeme novac, izgleda da su pojedine žene platile to svoje „pravo“ i tri puta.

S4 OUZS4

OTUĐENJE I MEDIKALIZACIJA BOLI

Kelam I1, Rupčić D2

1 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2 Filozofski fakultet u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera

Uvod: Središnja je teza rada da službena medicina predstavlja glavnu „prijetnju“ zdravlju, paralizira osobno iskustvo boli i bolesti, a medikaliza-cija zahvaća sve pore života. Ljudi tako gube sposobnost samoizliječenja te se tako podriva čovjekovo zdravlje, autonomija u proživljavanju i ovla-davanju svojom boli i bolesti.

Metode: Integrativni bioetički i pluriperspektivistički pristup obradi teme s više aspekata i perspektiva, koje uključuju znanstvene i neznan-stvene perspektive kao što je filozofski pristup obradi teme, radi cjelovi-tijeg uvida u samu problematiku i slušanja i onih “drugih” i “drugačijih” glasova.

Rezultati: Mogućnosti šireg uvida i promjene stava, promjena biome-dicinske paradigme i liječničkog establishmenta prema boli i patnji, te de-medikalizacija boli.

Zaključak: Apel za povratak sadržaju zdravlja, povratak sadržaja u ra-spravu o zdravlju. Naglasak na prirodno mjesto boli i bolesti koje je prirod-no mjesto života. Povratak kućnoj medicini, kao pomoć prirodi bez nasilja i povratak medicine koja čeka i promatra.

Page 29: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

29

POSTERI

E UČILO – PRIMJER KOMERCIJALIZACIJE KAPACITETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

Doričić R1, Oštrić A1, Golob B1, Blažević Marčelja J1

1Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci

Uvod: Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, pokrenuo je pilot projekt “Inovativnošću do konkuretnosti” čije su aktivnosti uključi-vale identifikaciju zainteresiranih znanstvenika koji raspolažu vrijednom analitičkom opremom te pomoć u pronalaženju partnera u gospodarstvu koji imaju potrebu za korištenjem znanja i istraživačko analitičkih kapaci-teta Sveučilišta. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, raspolaže visoko sofisticiranom opremom koja je nužan preduvjet realizacije brojnih znan-stveno-istraživačkih projekata. Međutim, ova je kapitalna oprema nedo-voljno dostupna široj akademskoj zajednici kao i potencijalnim korisnicima iz područja poduzetništva. Prepoznavši potencijal spomenutog projekta, Medicinski fakultet uključio se u njegovu provedbu.

Metode: Nakon provedene edukacije o marketinškoprodajnim aktiv-nostima, dvoje pripravnika-magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu mapirali su postojeću analitičku opremu i stručne usluge kojim raspolažu Katedre i Zavodi Medicinskog fakulteta. Nakon toga se pristupilo izradi poslovnog modela i pripremi marketinških aktivnosti za kapitalnu opremu Zavoda za patologiju i patološku anatomiju koja ima komercijalni kapacitet – skenera za digitalizaciju mikroskopskih preparata.

Rezultati: Osmišljeni poslovni model „eUčilo – digitalizirani mikroskop-ski preparat” omogućuje suvremeni pristup u podučavanju kolegija koji uključuju mikroskopiranje. U sklopu marketinških aktivnosti pripremljen je promotivni letak te su detektirani potencijalni korisnici usluge. Detekti-rana su visoka učilišta biomedicinskih i srodnih područja u Hrvatskoj (21) i u regiji, u Crnoj Gori (4), Srbiji (32) te Bosni i Hercegovini (46), a koji pred-stavljaju potencijalne korisnike osmišljenog poslovnog modela.

Zaključak: Poslovni model „eUčilo” nastao je kao posljedica interesa znanstveno-obrazovne ustanove za pružanje usluga na tržištu. Iskustva

Page 30: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

30

stečena prilikom njegove realizacije itekako mogu dati smjernice na koji način komercijalno koristiti istraživačko-analitički kapacitet Sveučilišta.

IZRADA JAVNOZDRAVSTVENOG PROGRAMA PROMOCIJE ZDRAVLJA „ANTI-STRES PROGRAM ZA UČITELJE“

Bakarčić S1, Čorić I1, Domijan R1, Dragaš Zubalj N1, Jurković N1, Krnić D1, Njegovan M1, Petelin K1, Rizner T1, Tomljanović N1

1 Polaznice poslijediplomskog specijalističkog studija Promocija zdravlja i prevencija ovisnosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Uvod: Stres na radnom mjestu danas predstavlja globalni javnozdrav-stveni problem te je jedan od najvećih uzroka profesionalnih bolesti i bo-lovanja kako u Europi tako i u svijetu. Istraživanja pokazuju da u kategoriju izrazito stresne profesije spada i zanimanje učitelj. Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi razinu stresa kod učitelja Primorsko-goranske županije te na osnovu dobivenih rezultata osmisliti javnozdravstveni program za učitelje.

Metode: Ispitali smo 157 ispitanika iz 6 osnovnih škola PGŽ podijelivši ih prema dobi, spolu, mjestu stanovanja i radnom mjestu. Primijenili smo upitnik koji se sastoji od demografskih podataka i skalu stresa PERCEIVED STRESS SCALE (PSS), autora Sheldona Cohena.

Rezultati: Učitelji PGŽ smatraju najvećim izvorom stresa posao. Učitelji predmetne nastave su više izloženi stresu od učitelja razredne nastave.

Zaključak: Kako se vidi iz rezultata istraživanja, i učitelji osnovnih škola PGŽ doživljavaju visoku razinu stresa na poslu te smo, s ciljem njegovog smanjenja, osmislili javnozdravstveni program „Anti-stres program za uči-telje“ koji će se provoditi u osnovnim školama PGŽ.

Page 31: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

31

PREVENCIJA PADOVA I PRIJELOMA KOD OSOBA STARIJIH OD 65 GODINA

Filipović S1, Kalčić M1, Logar A1, Mataija Redžović A1, Mravinac S1, Mušković M1, Perić Kosović D1, Petrović Ljubotina K1, Serdarević I1, Udovicich Corelli D1

1 Polaznici poslijediplomskog specijalističkog studija Promocija zdravlja i prevencija ovisnosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Demografski podaci grada Rijeke pokazuju nastavak trenda porasta starenja populacije (19,7% starijih od 65 godina), udio samačkih doma-ćinstava je također sve veći (22%). Ozljede kod stanovnika starijih od 65 godina najčešće su vezane uz prijelome (2.508), dislokacije, uganuća i na-tegnuća (397), čime se smanjuje kvaliteta života stanovništva i povećavaju javni zdravstveni troškovi.

Ciljana populacija su sve osobe starije od 65 godina u gradu Rijeci, samostalno pokretni koji žive u privatnim kućanstvima.

Kroz program se želi postići da veći broj osoba vježba u svom domu, da se uključuje u aktivnosti klubova umirovljenika, da prakticira zaštitna po-našanja (reorganizira dom i delegira poslove), povećanje fizičke spremno-sti kod ciljane populacije, bolja koncentracija, sigurnije životno okruženje te manji broj padova i lomova, bolja kvaliteta života kao i manji troškovi zdravstvenog sustava.

Opravdanost ovog projekta pronalazi se i u podacima dobivenim kroz provedbe fokus grupa koje su pokazale da veći broj umirovljenika ne po-sjećuje klubove, nemaju informacije o prevenciji padova, manji broj umi-rovljenika koristi organizirano vježbanje, žele biti informirani o prevenciji padova i da su aktivni članovi spremni doći do onih neaktivnih kako bi ih informirali.

Aktivnosti kroz koje želimo ostvariti naše ciljeve su predavanja za ci-ljanu populaciju o opasnostima od padova s ozbiljnim zdravstvenim po-sljedicama, te o važnosti i mogućnostima vježbanja u kući, emitiranje te-matskih emisija na televiziji i radiju, distribucija plakata u centre primarne zdravstvene zaštite, ljekarne, mjesne odbore i autobusne stanice, te letaka o sigurnosnim ponašanjima u domu i izvan njega, kao i plakata s preporu-kama osoba i obrta za sitne radove u kući.

Page 32: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

32

Evaluacija provedenog dijela aktivnosti pilot predavanja pokazuje da je moguće promijeniti stav i povećati svjesnost o važnosti samozaštitnih ponašanja.

SENZIBILIZACIJA ZAJEDNICE I DRUŠTVA NA INTEGRACIJU OSOBA OBOLJELIH OD MIŠIĆNE DISTROFIJE

Nadarević T1, Pešut Z1, Petrović M1, Pičuljan A1, Sabolić S1, Sakač T1, Stanić M1, Stojić P1, Svrtan S1, Šatalić L1, Šperanda M1, Špes M1, Vasiljev Marchesi V2

1 Studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicina, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2 Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Uvod: Mišićna distrofija je progresivna bolest uzrokovana genetskim defektima koja pogađa mišiće, te oni propadaju i slabe. Određeni oblici bolesti pogađaju samo mušku populaciju. Mišićne distrofije skupina su rijetkih bolesti. Incidencija najčešće Duchenneove mišićne distrofije je 1:3.500 stanovnika.

Ispitanici i metode: Kao metodu ispitivanja upotrijebili smo fokus gru-pu koja je kvalitativni oblik istraživanja i uključuje grupnu diskusiju o nekoj zadanoj temi. Osnovni je cilj fokus grupe potaknuti diskusiju kojom će se istražiti stavovi ispitanika prema nekom problemu. U projektu su sudje-lovala 4 člana Udruge oboljelih od mišićne distrofije Primorsko-goranske županije koja broji 98 članova (68 u invalidskim kolicima).

Rezultati: Osnovni problem vezan je uz brigu i skrb o oboljelima, nedo-voljnu senzibilizaciju i edukaciju pojedinaca i šire zajednice, medicinskog i ostalog osoblja, nepristupačnost liječničkih ordinacija te manjak kućnih posjeta. Smanjenju progresije bolesti doprinijelo bi povećanje broja reha-bilitacijskih centara. Kao jedan od vodećih problema je nedostatak prije-voznih vozila prilagođenih oboljelima. Na mnogim javnim mjestima nedo-staje sanitarnih čvorova prilagođenih osobama sa invaliditetom.

Zaključak: Realizacijom ovog projekta očekuje se senzibilizacija za-jednice i društva za probleme oboljelih od mišićne distrofije, destigma-

Page 33: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

33

tiziranje bolesnika, podizanje razine informiranosti studenata medicin-skih struka i građana grada Rijeke o ovoj bolesti. Isto tako očekuje se da studenti medicine i sličnih medicinskih grana dođu u kontakt s osobama s invaliditetom prije početka svog rada, pri čemu naglasak stavljamo na osvještavanje budućih liječnika o važnosti kućnih posjeta. Apelirati će se na jednostavniju dostupnost neophodnih medicinskih usluga i pomagala. Budući naraštaji studenata medicine će kroz zanimljivi interaktivni elektiv-ni kolegij kontinuirano educirati javnost o problemima s kojima se susreću osobe s mišićnom distrofijom, te pokretati nove projekte i rješavati aktu-alna pitanja. Na taj način bi se osigurala održivost projekta.

FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI ZA HRVATSKU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA (SYSTEM OF HEALTH ACCOUNTS)

Ivičević Uhernik A1, Mišić T1, Kasumović L1

1 Odjel za zdravstvenu ekonomiku, Služba za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Uvod: Sustav zdravstvenih računa međunarodno je prihvaćena meto-dologija koja obuhvaća niz detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funk-cija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadaju-ćih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.

Metode: Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je prikupljanje po-dataka o izdacima za zdravstvo prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa niza institucija u 2011. godini: Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva zdravlja, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva obrane, Ministarstva financija (za zbirne podatke o izdacima općina i gra-dova), županija i Grada Zagreba, privatnih zdravstvenih osiguranja te Dr-žavnog zavoda za statistiku (za podatke iz Ankete o potrošnji kućanstava).

Rezultati: Ukupni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj u 2011. godini iznosili su 23.892.011.021 kn. Od toga, 79% odnosilo se na državnu potrošnju, a 21% na privatnu koja prema ovoj metodologiji uključuje i izdatke dopun-skog osiguranja HZZO-a. U državnoj potrošnji 94% čine izdaci osnovnog osiguranja HZZO-a, a ostatak izdaci ministarstava te županijskih i lokalnih

Page 34: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

34

uprava. U privatnoj potrošnji 61% su direktna “out-of-pocket” plaćanja kućanstava, 35% dopunsko osiguranje HZZO-a, a 4% privatna zdravstve-na osiguranja. Za usluge liječenja izdvojeno je 50% ukupnih izdataka za zdravstvo, za lijekove i druge medicinske proizvode i pomagala 30%, za pomoćne zdravstvene usluge (laboratorijske i radiološke pretrage, hitna pomoć i sanitetski prijevoz) 8%, za medicinsku rehabilitaciju 3%, za inve-sticije u objekte i opremu 3%, za preventivu i javnozdravstvene usluge 2%, za zdravstvenu administraciju 2%, a za dugotrajnu zdravstvenu njegu 1%.

Zaključak: Podaci o izdacima za zdravstvo prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa omogućuju transparentan uvid u strukturu zdravstve-ne potrošnje u Hrvatskoj.

GDJE JE MOJ STUDENTSKI LIJEČNIK?

Dijan K1, Dumić D1, Eškinja E1, Filipović M1, Gajski D1, Golub A1, Gospić M1, Gorjan V1, Harmicar D1, Hranilović A1, Ilić K1, Iskra I1, Ivančić I1

1 studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicine, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Uvod: Zdravstvena zaštita studentske populacije regulirana je kroz brojne zakone. No, studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta se često susreću sa specifičnim problemima pri ostvarivanju svog prava na zdravstvenu zaštitu. Ti se problemi većinom odnose na lošu informiranost navedene populacije, te na nedostupnost adekvatne zdravstvene zaštite u mjestu studiranja.

Metode: Projekt bi se provodio na svim fakultetima u sastavu riječkog Sveučilišta u trajanju od 2 godine, tj. od lipnja 2013. godine do lipnja 2015.godine. Plan aktivnosti projekta predviđa informiranje studenata koji stu-diraju izvan mjesta prebivališta o pravima vezanim uz zdravstvenu zaštitu koja su definirana postojećim zakonima i ustroju zdravstvene zaštite za studente u Rijeci, te osnivanje Ureda za zdravlje studenata pri Sveučilištu u Rijeci koji bi se dugoročno bavio poboljšanjem zdravstvene zaštite stu-denata u Rijeci

Page 35: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

35

Rezultati: Očekivani rezultati su: uspostavljanje registra studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta, povećanje broja studenata koji su upoznati s ovom problematikom na 85%, povećanje broja studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta i imaju svog liječnika u Rijeci na 70%, te kontinuirano poboljšanje rezultata koje ćemo dobiti provođenjem perio-dičnih anketa svakih šest mjeseci.

Zaključak: Povećanjem informiranosti studenata Sveučilišta u Rijeci o načinu ustroja zdravstvene zaštite za studente na području Rijeke, te o zakonskim odredbama koje se odnose na ovu problematiku potaknut ćemo pozitivne pomake u vidu jačeg uključivanja studenata u rješavanje ovog problema. Stvaranjem liste liječnika primarne zdravstvene zaštite dostupnih studentima stvoriti će se temelji za daljnje unaprjeđenje susta-va zdravstvene zaštite, te za buduću većinsku uključenost studenata Sveu-čilišta u sustav zdravstvene zaštite u Rijeci.

OCJENA ZADOVOLJSTVA KORISINIKA PRIMARNOM ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM U PGŽ

Janžekovič L1, Javor D1, Jelača M1, Jolić A1, Jurić D1, Jurilj Z1, Kalčina L1, Karamatić I1, Knežević D1, Kocman M1, Kolega I1, Kršul D1, Kresić A1, Kulundžić S1, Levak A1, Lukić D1, Mravičić M1, Bilajac L2 1 studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicine, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci2 Katedra za socijalnu medicine i epidemiologiju , Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci

Uvod: Stupanj zadovoljstva korisnika zdravstvenom zaštitom služi kao jedan od pokazatelja subjektivne ocjene kvalitete zdravstvene skrbi.

Metode: Postavljanje informativnih letaka i plakata u čekaonice pri-marnih, sekundarnih i tercijarnih ustanova. Promoviranje projekta u in-formativnim promidžbenim programima na nacionalnim i lokalnim tele-vizijama i posjećenijim internetskim portalima. Također bi se održavale jednom godišnje radionice u gradovima PGŽ, motivirali bi se liječnici na elektroničko obavještavanje pacijenata o preventivnim pregledima i pro-gramima. Postojala bi i mogućnost dostupnosti informacija vezanih za ovaj

Page 36: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

36

projekt i njegove ciljeve i načine njihovog ostvarivanja putem besplatne telefonske linije.

Rezultati: Provedeno je 65 anketa o zadovoljstvu radnog stanovništva (18-65) primarnom zdravstvenom zaštitom. Najlošije ocijenjen odgovor u anketi dobiven je na pitanje „Mojeg liječnika mogu kontaktirati i kada ne radi (subota, nedjelja, blagdani)“ s prosječnom ocjenom od 2,52. Najbo-lje ocjenjena pitanja u anketi imali su prosječnu ocjenu višu od 4,00 i to redom: 4.26, 4.17, 4.17 i 4.14. Pitanje s najvišom ocjenom je bilo „Moj liječnik čuva u povjerenju moje osobne podatke“.

Zaključak: Boljom informiranosti građana o važnosti zdravlja i brizi za zdravlje, kao i boljom informiranosti o preventivnim pregledima kojima se može spriječiti razvoj određene bolesti ili se pravovremeno početi liječiti, dugoročno bi se doprinijelo produženoj kvaliteti njihova života čime bi se doprinijelo i unaprjeđenju kvalitete zdravstvene zaštite i povećanju zado-voljstva pacijenata uslugama primarne zdravstvene zaštite.

RAZVODI BRAKA I BROJ DJECE U SKRBI TAKVIH JEDNORODITELJSKIH OBITELJI U ZADARSKOJ ŽUPANIJI OD 1997. DO 2011. GODINE

Balorda Lj

Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Zadar

Uvod: Prije petnaest godina u Zadarskoj županiji (ZŽ) se razvodio svaki deveti brak, a u 2011. svaki peti. U Republici Hrvatskoj (RH) se prije petna-est godina razvodio svaki šesti brak, a danas svaki četvrti. Broj sklopljenih brakova u Zadarskoj županiji je u padu kao i u Republici Hrvatskoj. Broj razvedenih brakova je u porastu u RH za čak 45%, a u Zadarskoj županiji za 94%, no broj razvedeni brakova na 1.000 sklopljenih je još uvijek niži u Zadarskoj županiji u odnosu na RH.

Metode: U radu su korišteni zbirni podatci DZS RH objavljeni u godiš-njim publikacijama Prirodno kretanje stanovništva RH objavljene za razdo-blje od 1997. do 2011. godine. Podatci su prikazani kao apsolutni brojevi,

Page 37: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

37

postotni udjeli, stope nupcijaliteta i divorcijaliteta, te stope razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih.

Rezultati: U Zž u razdoblju od 1997. godine do 2011. godine broj sklo-pljenih brakova je u padu za 7% (s 901 u 1997., na 836 u 2011. godini), a broj razvedenih brakova se povećao za 94% (s 95 u 1997., na 184 u 2011. godini). Broj sklopljenih brakova u RH u istom promatranom razdoblju je smanjen za 18% (s 24.517 u 1997., na 20.211 u 2011. godini). U isto vri-jeme je broj razvedeni brakova u RH povećan za 45% (s 3.899 u 1997., na 5.662 u 2011 godini). Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih se u ZŽ povećao sa 105,4 u 1997. na 221,7 u 2011. godini, dok je u RH iznosio 159 u 1997., a u 2011. godini 237,5 razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih. Stope nupcijaliteta u ZŽ bilježe pad s 5,6 u 1997. na 4,9 u 2011. godini, slično kao i u RH s 5,5 na 4,7, dok stope divorcijaliteta u ZŽ bilježe trend povećanja s 0,6 na 1,1 a u RH s 0,9 na 1,3.

Kumulativno je u ZŽ u promatranom petnaestogodišnjem razdoblju ra-zvedeno 1.916 brakova. Od toga je 36% (681) razvedenih brakova bilo bez uzdržavane djece, 34% (656) ih je s jednim uzdržavanim djetetom, 25% (451) s dvoje uzdržavane djece i 6% (108) s troje i više uzdržavane djece.

Iz tih razvedenih brakova u petnaestogodišnjem razdoblju je na daljnju skrb dodijeljeno 1.922 djece (ili 69 razreda djece). Broj razvedenih brakova je u svim podgrupama u konstantnom porastu. Tako je u promatranom razdoblju broj razvoda brakova bez uzdržavane djece povećan za 100% (s 33 u 1997., na 66 u 2011. godini). Broj razvedenih brakova s jednim uz-državanim djetetom za 160% (s 25 u 1997., na 65 u 2011. godini), broj razvedenih brakova s dvoje uzdržavane djece za 34% (s 32 u 1997., na 43 u 2011. godini, dok je broj razvedenih brakova s 3 i više djece najmanji (dijelom što je i broj takvih brakova manji), ali se i on povećao s 5 na 10.

Najčešće su djeca dodijeljena majci u 87,4% slučajeva, a potom ocu u 8,3% slučajeva, ocu i majci u 3,9% slučajeva, a najmanji broj ih je smješten u institucije ili dan na skrb drugim osobama u 0,5% slučajeva.

Zaključak: Broj razvedenih brakova je u ZŽ u značajnom porastu kao i broj djece dodijeljene na daljnju skrb, najčešće majkama. Žene su češće nezaposlene i češće imaju slabija primanja u odnosu na muškarce. Njihove socioekonomske potrebe (i žena i djece), možda i zdravstvene potrebe, nisu dovoljno praćene i prepoznate od strane institucija. Nadamo se da su prikladnu i potrebnu potporu dobili u širem obiteljskom krugu i soci-

Page 38: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

38

jalnoj mreži u zajednici u kojoj žive. Iako tu djecu ne treba stigmatizirati, s obzirom na sve veći broj djece u jednoroditeljskim obiteljima trebalo bi ih prepoznati kao vulnerabilnu skupinu i posvetiti im potrebnu pažnju, na vrijeme procijeniti potrebe i prepoznati eventualne probleme, ako ih ima. Nizak socioekonomski start u djetinjstvu stvara veću šansu za nizak postignuti stupanj obrazovanja kasnije u životu. Lošija primanja u jednoro-diteljskim obiteljima mogu dovesti u kasnijem životu do povećanja čitavog niza rizika za nastanak bolesti i skraćenja životnog vijeka.

Page 39: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

39

PODUPIRATELJI SKUPA

Rijeka, 2013.

Ministarstvo zdravlja

Page 40: Medicinski Zdravlje za sve sazetci.pdf

40