1.TEORIJA MEUNARODNE TRGOVINE1. Objasnite Ricardovu teoriju komparativnih prednosti! Na kojim pretpostavkama poiva ova teorija? (1,0)

David Ricardo je 1817. godine iznio svoju teoriju komparativnih prednosti. Smatrao je kako je trgovina izmeu zemalja odreena time u emu je svaka zemlja relativno bolja. Pretpostavke na kojima se temelji njegov klasini model su: 1) dvije zemlje i dva proizvoda, 2) perfektna konkurencija, 3) nepostojanje transportnih trokova, 4) mobilnost faktora proizvodnje unutar zemlje, imobilnost faktora proizvodnje meunarodno, 5) konstantni trokovi proizvodnje, 6) fiksna tehnologija za svaku zemlju, 7) potpuna zaposlenost svih resursa te 8) radna teorija vrijednosti, odnosno vrednovanje svih proizvoda prema koliini utroenog rada za njihovu proizvodnju.

2. Koji je Haberlerov doprinos teoriji komparativnih prednosti? (2,3)

1930. godine Gottfried Haberler je preformulirao teoriju komparativnih prednosti na nain da je mjerio vrijednost proizvoda X u izgubljenim jedinicama proizvodnje proizvoda Y, a ne jedinicama rada koje su potrebne za proizvodnju X-a. Implementirao je ovaj koncept oportunitetnih trokova uvoenjem krivulje proizvodnih mogunosti s rastuim trokovima (padajuim prinosima) u teoriju meunarodne trgovine.

Uz pretpostavke da postoje samo dva proizvoda, X i Y te ogranieni inputi i dana tehnologija proizvodnje, krivulja proizvodnih mogunosti ili transformacije pokazuje maksimalnu proizvodnju proizvoda X pri odreenoj proizvodnji proizvoda Y. Krivulja proizvodnih mogunosti nam u biti pokazuje oportunitetni troak. U uvjetima konstantnih oportunitetnih trokova, krivulja proizvodnih mogunosti je pravac i jednaka je odnosu cijena u zemljama u situaciji autarkije. U uvjetima rastuih oportunitetnih trokova krivulja proizvodnih mogunosti je konkavna prema ishoditu i nije identina s pravcem cijena. U uvjetima padajuih oportunitetnih trokova, krivulja proizvodnih mogunosti je konveksna prema ishoditu. Granina stopa transformacije proizvoda (engl. Marginal Rate of Product Transformation - MRPT) definira se kao koliina jednog proizvoda koje se moramo odrei da bi dobili drugi proizvod i jednaka je nagibu krivulje proizvodnih mogunosti: MRPT=Y/X. Granina stopa transformacije proizvoda jo se naziva i granina stopa supstitucije proizvoda (engl. Marginal Rate of Product Substitution - MRPS).

3. Grafiki prikaite i objasnite podruje probitane trgovine! // (+zadatak) (0,1)

to je odnos cijena u trgovini izmeu zemalja A i B blii onom u situaciji autarkije u zemlji A, to zemlja B ima vee koristi od razmjene, i obratno, to je odnos cijena u trgovini izmeu zemalja A i B blii odnosu cijena u situaciji autarkije u zemlji B, to zemlja A ima vee koristiod razmjene.Zakljuno, nuni uvjet da bi zemlje mogle imati koristi od razmjene je da im se odnosi cijena u situaciji autarkije razlikuju. Podruje meusobno probitane razmjene izmeu zemalja A i B se nalazi izmeu odnosa cijena u zemljama A i B u situaciji autarkije, odnosno odnos cijena pri kojem se odvija razmjena izmeu zemalja A i B mora se nalaziti izmeu odnosa cijena u situaciji autarkije u zemlji A i odnosa cijena u situaciji autarkije u zemlji B: (Px/Py)A < (Px/Py)AB (K/L)X. U sluaju dva proizvoda, ako je proizvod Y kapitalno-intenzivan tada je proizvod X radno intenzivan. Faktorsku opskrbljenost moemo definirati na dva naina: u fizikim jedinicama i u relativnim cijenama faktora. Prema definiciji u fizikim jedinicama, zemlja je kapitalno bogata ako je njen odnos kapital/rad (K/L) vii nego u drugoj zemlji. Prema definiciji u relativnim cijenama proizvodnih faktora, zemlja je kapitalno-bogata ako je odnos cijena rada i kapitala (w/r) vei nego u drugoj zemlji.

17. Prikaite grafiki i objasnite H-O-S teorem pomou Edgeworthovog dijagrama, krivulje proizvodnih mogunosti, krivulje indiferencije i pravca odnosa cijena u zemljama A i B! (1,0)

Pretpostavka: krivulje indiferencije jednake su u obje zemlje, razliite su krivulje proizvodnih mogunosti.Autarkija: A: ravnotea u EA, B: u EB.Razliite krivulje proizvodnih mogunosti proizlaze iz razlika u opskrbljenosti proizvodnih faktora (L i K) i razlika u relativnim cijenama proizvodnih faktora (w/r). A je relativno bogatija radom, B kapitalom. Razliiti proizvodi (X, Y) ne proizvode se uz isti odnos L-K, razlikuju se po faktorskoj intenzivnosti. Gornja slika: 2 Edgeworthowa grafikona 2 zemlje, 2 proizvoda, 2 proizvodna faktora. Izvueni pravci iz ishodita pokazuju odnose L i K u proizvodnji X i Y u A i B. Otvaranje i meusobna slobodna trgovina: trgovina po meunarodnom odnosu cijena (PX/PX)AB. Specijalizacija zemalja u skladu s njihovim komparativnim prednostima: A specijalizirana za X nova toka ravnotee E'A, B: u Y E'BVii stupanj blagostanja za obje zemlje (I2) C'AB

18. Objasnite povezanost cijena proizvoda i cijena proizvodnih faktora u zatvorenoj ekonomiji. (3,0)

Dijagram prikazuje povezanost cijena proizvoda i cijena proizvodnih faktora u zatvorenoj ekonomiji. Relativna cijena proizvoda (PX/PY) povezana je s relativnom cijenom faktora (w/r) preko mobilnosti faktora meu djelatnostima unutar zemlje.

Pretpostavka: relativna cijena robe X raste u zemlji nakon otvaranja trgovine vii (PX/PY) navodi domae proizvoae da poveaju ponudu proizvoda X u odnosu na proizvod Y. Proizvod X je radno intenzivan to uzrokuje poveanje potranje za radom, a s time rastu i realne plae, w.

Dakle, vii (PX/PY) vii (w/r) kao rezultat razliite faktorske intenzivnosti proizvoda.

1. kvadrant: prikaz relativnih cijena proizvodnih faktora za radno intenzivan proizvod X i kapitalno intenzivan proizvod Y.2. kvadrant: trokovna krivulja koja povezuje cijene proizvoda s cijenama proizvodnih faktora.

Koriten je Harrod-Johnsonov dijagram s linearnim odnosom izmeu K/L i w/r, te rastuim odnosom (PX/PY) i (w/r). Vidi se da je Y kapitalno intenzivan jer je K/L vei kod proizvoda Y nego kod proizvoda X X je radno intenzivan proizvod. Ako poraste cijena X-a, dolazi i do porasta plaa jer raste potranja za radom, te raste i K/L za oba proizvoda.

19. Prikaite grafiki i objasnite teorem izjednaavanja cijena proizvodnih faktora! (2,0)

Teorem izjednaavanja cijena faktora proizvodnje glasi: meunarodna trgovina e dovesti do tendencije izjednaavanja relativnih i apsolutnih prinosa na homogene faktore proizvodnje izmeu zemalja. Trgovanje finalnim proizvodima u sutini zamjenjuje kretanje faktora izmeu zemalja kako bi se izjednaile razlike u relativnim cijenama faktora.

Specijalizacija na temelju komparativnih prednosti: A u X, B u Y. A: porast potranje za radom, raste w, raste w/r;B: porast potranje za kapitalom, raste r, pada w/r; relativne cijene faktora se izjednaavaju u obje zemlje!

Prema Heckscher-Ohlin teoriji ne moe doi do potpunog izjednaavanja cijene faktora jer postoje razna ogranienja prilagoavanju:a) trgovinske barijereb) prijevozni troakc) heterogen K ili Ld) lokalna (non traded) robae) imperfektna konkurencijaf) nezaposleni faktori

20. Prikaite grafiki i objasnite Stolper-Samuelsonov teorem! (0,2)

Stolper-Samuelsonov teorem glasi: pod danim okolnostima, porast relativne cijene proizvoda poveava realni prinos (cijenu) faktora koji se intenzivno koristi u proizvodnji tog proizvoda, dok realna cijena drugog faktora pada. Povea li se cijena radno intenzivnog proizvoda X, porast e potranja za radom to e utjecati na: poveanje cijene rada i smanjenje cijene kapitala.

U drugom kvadrantu su prikazane relativne cijene robe X u odnosu prema Y-u u dvije zemlje. Kao posljedica meunarodne razmjene dolazi do izjednaavanja relativnih cijena proizvoda. U sluaju zemlje A dolazi do poveanja cijene radno intenzivnog proizvoda X (raste PX/PY) to ima za posljedicu poveanje potranje za radom i poveanje relativne cijene rada s obzirom na kapital (raste w/r). U zemlji B dolazi do smanjivanja relativne cijene robe X to ima za posljedicu smanjivanje relativne cijene faktora w/r.

21. Objasnite rezultate do kojih je doao Leontief u empirijskoj provjeri H-O teorije! (1,0)

Wassily Leontief je proveo empirijsku analizu na temelju input-output tablica iz 1947., te je zakljuio kako ameriki uvoz, tj. supstitucija uvoza zahtijeva 21% vie kapitala nego to je sadravao ameriki izvoz, te da supstitucija uvoza zahtijeva manje rada nego izvoz.Odnos (K/L) bio je vei pri supstituciji uvoza nego pri izvozu (18,8>13,99) zakljuak: SAD izvozi preteno radno intenzivne, a uvozi kapitalno intenzivne proizvode iako je relativno bogatiji kapitalom nego radom. Na taj nain je osporena Heckscher-Ohlinova teorija.Meutim, pri analizi uvoza nije uzimao u obzir input-output tablice zemalja izvoznica u SAD ve je gledao ameriku supstituciju uvoza. Jedan proizvod u nekoj zemlji moe biti radno intenzivan, a u nekoj drugoj kapitalno intenzivan.

22. Objasnite Kravisovu teoriju meunarodne trgovine! // Objasnite slinosti i razlike Kravisove teorije i Leontiefovog paradoksa! (2,0)

Irving B. Kravis (1916.-1992.) je pokuao objasniti strukturu izvoza i uvoza SAD-a i to u odreenom trenutku, ne uzimajui u obzir dugorone utjecaje i trendove. Doao je i do Leontijevljeve empirijske provjere H-O teorije te zakljuio kako se injenica do koje je LeontieF doao, a ta je da SAD iako bogata kapitalom izvozi radno intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno intenzivne proizvode, moe bolje i jednostavnije objasniti faktorom dostupnosti, odnosno raspoloivosti proizvoda. Prema tome, kapitalno intenzivni proizvodi se uvoze zato to nisu dostupni u zemlji. Neki su proizvodi neraspoloivi (nedostupni) u apsolutnom smislu (primjerice, dijamanti), drugi u smislu da porast proizvodnje moe biti ostvaren samo po mnogo viim trokovima, odnosno domaa ponuda ovih proizvoda je neelastina. Kada neraspoloivost u zemlji nekih proizvoda nastaje uslijed nedostatka prirodnih resursa (relativno prema ponudi), Kravis smatra potpuno adekvatnim objanjenje H-O teorije komparativnih prednosti. Meutim, prema Kravisu, postoje aspekti ovog objanjenja raspoloivou dobara koji se ne mogu uvrstiti u teoriju komparativnih prednosti. Jedan od tih efekata je i tehnoloka promjena. Povijesni podaci za SAD pokazuju da izvoz raste najvie u onim industrijama koje imaju nove ili poboljane proizvode koji su raspoloivi samo u SAD-u ili najvie u nekoliko zemalja.

23. Objasnite teoriju meunarodnog ivotnog ciklusa proizvoda! (1,2)

Teorija meunarodnog ivotnog ciklusa proizvoda Raymonda Vernona objanjava zato proizvod koji je poetno bio izvozni proizvod neke zemlje postaje njenim uvoznim proizvodom. Novi proizvod zahtijeva visoko strunu radnu snagu za njegovu poetnu proizvodnju. Kad ostari, proizvod postaje standardiziran ili se moe imitirati, a komparativna prednost se premjeta iz zemlje inovacije u zemlju imitacije ili zemlju s jeftinom radnom snagom. Bogatije zemlje obino su i inovatori novih proizvoda.

24. Prikaite grafiki i objasnite ivotni ciklus proizvoda u zemljama visokog i niskog dohotka! // Objasnite razlike izmeu 4. i 5. faze modela ivotnog ciklusa proizvoda! (2,2)

Ako bismo podijelili ivotni ciklus proizvoda u tri faze: ranu, srednju i kasnu; vidljivo je da se u ranoj proizvodi i izvozi novi proizvod, da bi se u srednjoj fazi dosegla maksimalna proizvodnja koja do kasne faze opada i zemlja prestaje proizvoditi proizvod, t ga uvozi iz treih zemalja, slabije razvijenih koje ga mogu jeftinije proizvesti. ivotni ciklus proizvoda u zemljama niskog dohotka je drugaiji. U ranoj i do sredine srednje faze proizvod se uvozi iz bogatijih zemalja. U srednjoj fazi zapoinje vlastita proizvodnja te od sredine srednje faze i u kasnoj fazi proizvod se izvozi.

Model tehnolokog jaza naglaava vremenski pomak u imitaciji. Model ivotnog ciklusaproizvoda naglaava proces standardizacije i odvija se u 5 stadija: Stadij I: Faza novog proizvoda Proizvodnja i potronja samo u zemlji inovacije. Stadij II: Faza rasta proizvoda Rast potranje u zemlji i u inozemstvu dovodi do izvoza proizvoda iz zemlje inovacije (tzv. komparativna prednost voe). Stadij III: Faza starenja proizvoda Proizvod je standardiziran i licenciran drugim zemljama. Stadij IV: Faza imitacije I Zemlja imitacije prodaje proizvod u treim zemljama. Stadij V: Faza imitacije II Zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije.

25. Objasnite Linderovu teoriju meunarodne trgovine! (2,3)

Staffan B. Linder iznio je svoju teoriju potranje 1961. Trgovina izmeu zemalja obavlja se u proizvodima za kojima postoji potranja. To implicira da e trgovina biti intenzivnija izmeu zemalja sa slinom strukturom potranje odnosno sa slinim per capita dohotkom nego izmeu zemalja s razliitim per capita dohocima.Usredotoio se na ulogu potranje za obrazac trgovine, nasuprot H-O modelu koji je usredotoen na ponudu.Pretpostavka: ukusi potroaa ovise o razini njihova dohotka; nacionalna razina dohotka po stanovniku odreuje obrazac potranje za proizvodima.

Trgovina obuhvaa proizvode za kojima postoji preklopljena potranja (overlapping demand). Intenzivnija je trgovina meu zemljama sa slinom razinom dohotka per capita.Novije empirijske provjere Linderove hipoteze preklopljene potranje ne uzimaju u obzir samo razlike u prosjenom dohotku meu zemljama nego i razlike u strukturi potranje zbog raspodjele dohotka u zemljama.

26. Objasnite pojam i teoriju intra-industrijske trgovine! // Objasnite intra-industrijsku i inter-industrijsku trgovinu! // Kakva je trgovina izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja? Intra ili inter-industrijska? (4,2)

Intra-industrijska trgovina postoji kad zemlja uvozi i izvozi proizvode iz iste stavke proizvodne klasifikacije (dvosmjerna trgovina slinih proizvoda) za razliku od inter-industrijske trgovine koja predstavlja razmjenu potpuno razliitih proizvoda iz raznih industrija. Intra-industrijska trgovina predstavlja razmjenu diferenciranih proizvoda iste industrije koji su meusobni supstituti. Ona je posljedica ekonomije opsega, diferencijacije proizvoda i monopolistike konkurencije. Intra-industrijska trgovina je uvjetovana diferencijacijom proizvoda povezanom s monopolskom konkurencijom. Konkurencija tjera firme da proizvode samo neke proizvode ili dijelove proizvoda kako bi u uvjetima ekonomije opsega imale nie jedinine trokove. Zemlje uvoze razliite varijante nekog proizvoda i time se poveava za kupce mogunost izbora i nude nie cijene zbog ekonomije opsega. Postoje razliiti tipovi trgovine: homogenim proizvodima poput ita i nafte, gdje se radi o istoj cijeni proizvoda, autede su mogue u smanjenju trokova prijevoza i osiguranja; horizontalno diferenciranim proizvodima poput okolade i parfema, gdje se radi oslinoj cijeni i neznatnim razlikama proizvoda; vertikalno diferenciranim proizvodima poput automobila i satova, gdje su razliitecijene i velike razlike proizvoda.Mjera intra-industrijske trgovine ovisi o stupnju agregiranosti proizvoda. Intra-industrijsku trgovinu moemo mjeriti putem Grubel-Lloyd indeksa (indeks intra-industrijske trgovine: 1 minus apsolutna vrijednost razlike izvoza i uvoza podijeljeno zbrojem vrijednosti izvoza i uvoza):

gdje jeX = vrijednost izvozaM = vrijednost uvozaAko je IIT = 1, znai da postoji perfektna intra-industrijska trgovina (100%). Ako je IIT = 0, znai da postoji perfektna inter-industrijska trgovina.Intra-industrijska trgovina odnosi se na brzo poveanje meunarodne trgovine dijelovima i komponentama proizvoda. Ona se bre poveava izmeu zemalja sa slinim ukusima i razinom dohotka. Dok je trgovina izmeu razvijenihi nerazvijenih zemalja inter-industrijska, poveanje trgovine meu razvijenim zemljama pripisuje se intra-industrijskoj trgovini.Najvanije karakteristike monopolistike konkurencije: diferencirani proizvodi, ali s visokom mogunou supstitucije poduzee moe imati razliite cijene od konkurencije zbog diferenciranosti proizvoda slobodan ulaz i izlaz sprjeavaju da poduzee ostvaruje natprosjean profit.

27. Prikaite grafiki i objasnite karakter specijalizacije u meunarodnoj razmjeni neke zemlje (inter-sektorska ili intra-sektorska specijalizacija)? (2,2)

Apscisa: udjel sektora 2 u izvozu (x) i uvozu (m); ordinata: udjel sektora 1 u uvozu i izvozu.Iz ishodita povuen pravac na svaku toku koja prikazuje udjel svakog sektora u izvozu i uvozu. Ako je izvoz jae koncentriran na jedan sektor, a uvoz na drugi, tada se jae otvara kut izmeu 2 pravca. Pravi kut ukazuje na postojanje meusektorske (inter-sektorske) specijalizacije 1 sektor uvozni, 1 izvozni. Ako se podudara sektorska struktura izvoza i uvoza, postoji zatvoren kut koji upuuje na unutarsektorsku (intra-sektorsku) specijalizaciju.

28. Prikaite grafiki i objasnite efekte trgovine na blagostanje u maloj zemlji s prije postojeim monopolom! // Grafiki prikaite i objasnite slobodnu trgovinu i monopol male zemlje! (1,0)

Mala zemlja ima vee koristi od trgovine ako u autarkiji ima nesavrenu konkurenciju nego kada bi imala savrenu konkurenciju. To je zbog toga jer ekonomija nesavrene konkurencije nema samo koristi od meunarodne razmjene i koristi od specijalizacije, nego i tzv. prokompetitivne koristi od trgovine ako se proizvoai na imperfektnom tritu izloe konkurenciji inozemnih proizvoaa. Ako postoji monopol ili neki drugi oblik nesavrenog trita u velikoj zemlji prije trgovine, tada otvaranje velike ekonomije slobodnoj trgovini moe dovesti do pogoranja blagostanja.

P1 cijena proizvoda u monopolu; Q1 koliina proizvodnje i potronje u monopolu; A potroaev viak u monopolu; BE proizvoaev viak u monopolu.P2 cijena proizvoda nakon otvaranja trgovine, Q2 proizvodnja nakon otvaranja trgovine, Q3 potranja nakon otvaranja trgovine.

29. Objasnite povezanost ekonomije opsega i specijalizacije! // to je ekonomija obujma i koje oblike poznajete? (4,2)

Ekonomija opsega ili obujma daje poticaje za specijalizaciju ako se jedinini trokovi smanjuju s poveanjem proizvodnje. Ekonomija opsega je znaajna jer utjee na konkurentnu strukturu industrije. Trgovina osigurava vee potencijalno trite za proizvode, omoguavajui vii nivo proizvodnje. Postoji interna i eksterna ekonomija opsega. Interna ekonomija opsega se javlja kada dugoroni prosjeni troak poduzea pada kako output poduzea raste. Eksterna ekonomija opsega se javlja ako dugoroni prosjeni troak poduzea pada zbog rasta outputa industrije. Odnosno, nastaje pri viem nivou cijele industrije umjesto poduzea. Troak po jedinici ovisi o veliini industrije. Dolazi do stvaranja lokalnih klastera poduzea, a poduzea dobivaju slijedee klasterizacijom: specijalizirani ponuai (novi proizvodi i posebna oprema); radnici sa specijaliziranim znanjima; prelijevanje znanja (znanje je znaajan input u visoko inovativnoj industriji); specijalizirano znanje potjee od: istraivanja i razvoja, neformalnih izmjena informacija i ideja.

30. Prikaite grafiki i objasnite povezanost eksterne ekonomije opsega i trgovine! (2,1)

Poduzee radi u konkurentnim uvjetima, a njegovi prosjeni proizvodni trokovi ovise o veliini industrije to je prikazano krivuljom prosjenih dugoronih trokova (long-run average cost AC). Ona pokazuje minimalne prosjene trokove pri raznim razinama outputa. Visina prosjenih trokova ovisi o stupnju koritenja kapaciteta te domaoj i inozemnoj potranji.Krivulja ukupnih prosjenih dugoronih trokova i krivulje agregatne potranje mogu posluiti kao koristan instrumentarij za teoretsku analizu trine ravnotee u uvjetima podzaposlenosti i nedovoljnog koritenja proizvodnih kapaciteta zemlje, kao to je sluaj u Hrvatskoj.

31. Koje su determinante nacionalne konkurentnosti prema Porteru? Objasnite Porterov dijamant! (0,1)

Porter je determinante nacionalne konkurentnosti svrstao u etiri grupe: faktorski uvjeti: prirodni, ljudski i financijski resursi te kvalitetna fizika, administrativna, informacijska i znanstvena infrastruktura. uvjeti potranje: velika i sofisticirana domaa potroaka baza. povezane i podupirue industrije: kritina masa domaih ponuaa i postojanje lokalnog klastera oko proizvoaa i poveanje inovacija. strategija firme, strukture i suparnitvo : poslovni kontekst u kojemu poduzee radi, ciljevi uprave i zaposlenika, poduzetnitvo i sklonost investiranju.

Nacionalne vlade mogu stvoriti uvjete koji e pomoi u odravanju takvih odnosa. Navedene determinante konkurentskih prednosti meusobno su povezane i imaju utjecaj jedna na drugu. Ako se meusobno poveu kao na slici dobije se tzv. Porterov dijamant.Porter se zalagao za tzv. klaster koncept konkurentskih prednosti koji poiva na izgradnji lokalnih grozdova okupljenih oko vodee tvrtke koja ve ima dobre pozicije na tritu. Klaster je lokalna odnosno regionalna koncentracija kompanija u posebnom poslovnom sektoru, povezanih industrija i institucija koje konkuriraju, ali istovremeno surauju u nekim aktivnostima, naroito kreiranju znanja.

32. Objasnite strukturu izvoznog klastera! // to je klaster? ime je motivirano stvaranje klastera? (0,1)

Porter se zalagao za tzv. klaster koncept konkurentskih prednosti koji poiva na izgradnji lokalnih grozdova okupljenih oko vodee tvrtke koja ve ima dobre pozicije na tritu. Klaster je lokalna odnosno regionalna koncentracija kompanija u posebnom poslovnom sektoru, povezanih industrija i institucija koje konkuriraju, ali istovremeno surauju u nekim aktivnostima, naroito kreiranju znanja. Stvaranje klastera povezanih poduzea i institucija motivirano je: olakavanjem pristupa posebnim inputima, javnim dobrima i znanju, smanjenjem trokova poslovanja, razvojem novih proizvoda i usluga poveanjem izvoza putem izvoznog klastera.

Slika pokazuje strukturu izvoznog klastera.

33. to je unutar-kompanijska trgovina i kakav je njen znaaj danas? (2,1)

U globalnoj ekonomiji nacionalne ekonomske granice su sve manje relevantne, a proizvodnja i trgovina se odvijaju u globalnom prostoru. Proces internacionalizacije proizvodnje i trgovine sve je bri, a nositelji toga procesa su multinacionalne kompanije koje ire svoju aktivnost izvan nacionalnih granica i kojima se ne upravlja na nacionalnoj nego na regionalnoj ili ak na globalnoj razini. irenje tih kompanija motivirano je ne samo viim profitom nego i: trinom konkurencijom, ulaskom na inozemno trite (faktori potranje), trokovnim faktorima, energijom i sirovinama, jeftinijom radnom snagom, niim trokovima prijevoza, zaobilaenjem trgovinskih ogranienja (carine, kvote) te mogunou koritenja transfernih cijena. Visoka zastupljenost unutar-kompanijske trgovine omoguuje manipuliranje cijenama u poslovanju s podrunicama kako bi zaobile plaanje poreza i na taj nain podigle svoju konkurentnost.Dodatno:Izravna ulaganja u inozemstvu imaju utjecaj na meunarodnu trgovinu ve prema tome radi li se o horizontalnim izravnim ulaganjima (u isti sektor kao u zemlji) ili vertikalnim ulaganjima. Vertikalna izravna ulaganja mogu biti usmjerena prema niim stupnjevima (investiranje u industrije koje osiguravaju inpute za domau proizvodnju) ili viim stupnjevima (ulaganja u industriju koja upotrebljava output kompanije).Multinacionalne kompanije su nositeljice globalizacije svjetskih trita, a to im omoguuje sve vea unutar-kompanijska trgovina, jeftiniji prijevoz zbog napretka u prometu, brze internet informacije, povoljne unutar-kompanijske cijene (transferne cijene), intra industrijska trgovina i uvoz dijelova proizvoda po niskim cijenama i stoga nioj uvoznoj carini, to sve poveava konkurentnost finalnog proizvoda. Na taj nain se u razvijenim zemljama postiu vii profiti, a u nerazvijenim zemljama se osigurava zaposlenje.

34. Prikaite grafiki i objasnite trokove zagaenja i dovoenje zagaenja na optimalnu razinu! (2,1)

Ekonomski razvoj, urbanizacija, industrijalizacija, rast potronje i iskoritavanje energenata i prirodnih resursa doveli su do sve veeg zagaenja zraka, vode, prirodnog okolia i ugroavanja zdravlja ljudi. Zemlje su stoga prisiljene uvoditi ekoloke standarde u proizvodnji, potronji i trgovini kako bi se ostvario odrivi razvoj. U teoriji vanjske trgovine nasuprot hipotezi opskrbljenosti resursima postavlja se hipoteza o utoitima zagaenja.Pearce i Turner su dali analizu trokova oneienja prikazom drutvenih trokova (C) i privatne koristi (B) od aktivnosti koja je istodobno oneiiva. Apscisa pokazuje stupanj aktivnosti. Funkcija B' opisuje granine koristi, funkcija C' opisuje granine trokove. Aktivnost maksimira profit na razini proizvodnje S, a optimalna razina sa stajalita odnosa graninih koristi i drutvenih trokova oneienja je na razini J, gdje su granini trokovi jednaki graninim koristima i koja predstavlja optimalni stupanj oneienja. Da se oneiiva dovede na razinu J potrebno je uvesti porez t na jedinicu proizvoda. Posljedica uvoenja poreza je pomicanje krivulje graninih koristi tako da oneiiva maksimira svoj profit na razini aktivnosti koja je jednaka optimalnoj razini oneienja.

Postoji niz istraivanja drutvenih trokova zagaenja, a naroito trokova koji su vezani uz sustav zdravstvene skrbi. Ti trokovi ukljuuju hospitalizaciju i ambulantno lijeenje, trokove posjete lijenika i uzimanja lijekova. Osim toga, istrauju se utjecaji na smanjenje kvalitete ivota i poveanje rizika smrtnosti te neizravni utjecaji na smanjenje produktivnosti.

35. Navedite i objasnite kategorije ili kanale utjecaja koji mogu odrediti agregatni ekonomski utjecaj trgovine ili rasta na okoli! (1,0)

U relevantnoj literaturi obino se istiu tri kategorije ili kanala utjecaja koji mogu odrediti agregatni ekonomski utjecaj trgovine ili rasta na okoli:1. Razina proizvodnje. Naime, uz ostale stvari jednake, vie proizvodnje znai i vie zagaenja.2. Struktura proizvodnje. Trgovina i rast mogu promijeniti strukturu proizvodnje, npr. meu poljoprivrednim, industrijskim i uslunim sektorom, a poznato je da teta po okoli po jedinici proizvodnje varira meu sektorima.3. Tehnike proizvodnje. esto se isti proizvod moe proizvesti putem razliitih tehnika, od kojih su neke ie od ostalih. Elektrina energija se moe generirati iz irokog spektra goriva i tehnika. Do razmjera do kojeg trgovina ili rast ukljuuju prihvaanje istijih tehnika, zagaenje po jedinici proizvodnje e opadati.

36. Prikaite grafiki i objasnite efekt rasta razine proizvodnje na okoli! (0,3)

Efekt razine ekonomske aktivnosti mjeri rast oneienja koji bi se generirao ako bi ekonomija rasla drei konstantnim strukturu proizvoda koje se proizvodi i proizvodne tehnike. Ako npr. postoje konstantni prinosi i opskrbljenost ekonomije je narasla za 10% i ako nema promjene u relativnim cijenama ili intenzitetu emisija, tada moemo oekivati i porast od 10% u oneiivanju. Slika pokazuje efekt rasta razine proizvodnje, Poetna ravnotea proizvodnje je u toki A. U donjem dijelu grafa nacrtana je funkcija emisije oneiivanja Z=eX s danom fiksnom emisijom oneienja e0. Uz poetnu proizvodnju A poetna razina oneiivanja je Z. Pretpostavimo sada da poveamo razinu proizvodnje poveavajui opskrbljenost za jednaki postotak. Zbog konstantnih prinosa, nova krivulja proizvodnih mogunosti je samo radijalna ekspanzija one prvotne. Nova toka proizvodnje je u toki B koja mora biti na istoj zraci iz ishodita kao i toka A. Oneienje je naraslo sa Za na Zb i taj porast oznauje efekt rasta razine ekonomske aktivnosti.

37. Prikaite grafiki i objasnite to pokazuje Kuznetsova krivulja okolia? (0,2)

Kuznetsova krivulja okolia pokazuje kako postoji odreena povezanost inverznog U oblika izmeu stupnja razvoja zemlje (mjerenog BDP-om per capita) i zagaenja okolia: pri relativno niskim razinama dohotka per capita, rast vodi veem zagaenju okolia, dok zemlja ne doe na neku srednju razinu dohotka, nakon ega daljnji rast vodi poboljanjima u zatiti okolia, odnosno smanjenju zagaivanja.

38. Objasnite koncept utoita zagaenja! (0,1)

Copeland i Taylor su skeptini glede postojanja jednostavne veze izmeu oneiivanja i dohotka per capita, odnosno glede Kuznetsove krivulje okolia. U svojoj analizi postavljaju dvije hipoteze koje povezuju regulaciju za oneiivanja i komparativnu prednost. Prva je da e rast regulacije oneienja imati efekt na odluku o lokaciji proizvodnje i na trgovinske tijekove i tu hipotezu nazivaju efektom utoita oneienja. Druga je hipoteza da e smanjivanje barijera trgovini voditi pomicanju industrije intenzivne oneiivanjem iz zemalja sa strogom regulacijom u zemlje sa slabijom regulacijom te tu hipotezu nazivaju hipotezom utoita oneienja. Dok prva hipoteza ima jae teorijsko uporite, druga je znatno slabija jer teorija trgovine sugerira kako postoje brojni faktori uz regulaciju oneiivanja koji utjeu na trgovinske tijekove. Ako su ti faktori dovoljno snani, vrlo je mogue da postoji efekt utoita oneienja, ali ne i hipoteza.

39. Objasnite to je kolaboracija i kako moe sluiti kao izvor konkurentske prednosti! (1,1)

Tehnologija je postala pokreta globalizacije. Sve je vea uloga znanja i inovacija u stjecanju konkurentnosti. Kolaboracija predstavlja strukturirani proces gdje dvoje ili vie ljudi ili poslovnih entiteta surauje u svrhu ostvarivanja zajednikog cilja, dijelei znanje, uei skupa uz konsenzus. Kolaboracija ne zahtijeva nuno vodstvo, ak se smatra da su rezultati kolaboracije bolji ukoliko se provodi kroz decentralizaciju i egalitarizam. Kolaborativna prednost temeljena je na suradnji, koordinaciji i kreativnosti na nivou poduzea, regija, a danas u relevantnoj literaturi sve se ee spominje i pojam kolaborativna prednost nacija. Kolaborativna trgovina (tzv. c-trgovina) identificira se kao novi tip e-trgovine koji se moe koristiti za stvaranje konkurentske prednosti.Informacijska i komunikacijska tehnologija nude priliku za ekonomsku transformaciju i nastanak novih naina proizvodnje. Suradnja moe biti izvor konkurentske prednosti multinacionalnih kompanija. Takvu prednost mogu odrati sposobnou da poslovne jedinice, podrunice i odjeli poduzea kolaboriraju, uspjeno dijelei znanje i zajedniki razvijajui nove proizvode i usluge.

2. TRGOVINSKA POLITIKA

40. Nabrojite zatitne politike! (1,0)

diskriminacija protiv uvoza (protekcionalizam): carine, kvote, antidamping; diskriminacija protiv izvoza: izvozne pristojbe; diskriminacija protiv stranih investitora: kapitalne kontrole; diskriminacija protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija; diskriminacija u korist izvoza: izvozne subvencije; diskriminacija u korist uvoza: precijenjena valuta.

41. Navedite i objasnite kriterije zatitne politike! (2,1)

Najvaniji kriteriji zatitne politike su sljedei: kvalitativni kriterij: trebao bi odgovoriti na pitanje to tititi, tj. koje proizvode ili sektore proizvodnje; kvantitativni kriterij: svodi se na pitanje koliko visoku stopu zatite uvesti; instrumentalni kriterij: potrebno odluiti kojim instrumentima tititi; vremenski kriterij: potrebno odluiti koliko dugo tititi, mijenjati intenzitet ili ne.

42. Nabrojite instrumente zatitne politike (bar 5)! (1,0)

Brojni su instrumenti trgovinske politike, i esto se dijele na carinske i necarinske instrumente. Odabir adekvatnog instrumenta obino se svodi na izbor izmeu carina, te necarinskih ogranienja: izvoznih taksi (pristojbi) i subvencija, uvoznih kvota, izvoznih ogranienja, provizija i poreza na uvoznu robu, kontrola robe, administrativnih procedura, pristojbi za carinsko evidentiranje (carinjenje), pravila podrijetla robe, deviznih ogranienja i drugih.

43. Koje stope carinske zatite poznajete? Objasnite to pokazuju! (1,2)

Carinska zatita se provodi primjenom carinskih stopa na vrijednost uvezene robe (carinsku osnovicu), a prema carinskoj tarifi. Ako se ukupno naplaeni prihodi od carina stave u odnos s vrijednou uvezene robe u nekom razdoblju moe se doi do stope ostvarene carinske zatite. Takoer su u upotrebi slijedee stope carinske zatite: neponderirana prosjena carinska stopa: ne uzima u raun relativno znaenje svake robe, za razliku od ponderirane prosjene carinske stope; ponderirana prosjena carinska stopa: svaka carinska stopa za pojedinu robu ponderirana udjelom pojedine robe u uvozu zemlje; prohibitivna nominalna carinska stopa: stopa koja je toliko visoka da sprijei uvoz robe u zemlju; efektivna stopa zatite: uzima u obzir promjene u dodanoj vrijednosti pojedinoga sektora (relativno prema slobodnoj trgovini) zbog uspostavljene strukture zatite intermedijarnih i finalnih proizvoda.

44. Koji su prema Cordenu koncepti carinske zatite? (1,0)

Prema Cordenu etiri su koncepta zatite:1. nominalna zatita,2. efektivna zatita,3. neto-efektivna zatita,4. totalna zatita.5. 45. Objasnite nominalnu zatitu! (1,0)

Nominalna zatita pokazuje kakav je utjecaj nominalne carinske stope (eksplicitne carine) na domae cijene proizvoda i na opseg i strukturu potronje u zemlji u odnosu na stanje slobodne trgovine bez trgovinske politike drave. Stopa nominalne zatite mjeri postotak poveanja domae cijene zbog carine i utjecaj na potronju. Unato velikom broju necarinskih zatitnih instrumenata, carinska tarifa je najrasprostranjeniji instrument trgovake politike. Postoje razlozi zbog kojih nije jednostavno utvrditi stupanj nominalne zatite: postojanje necarinskih zatitnih instrumenata; izuzea i olakice u odnosu na definiranu carinsku tarifu; prohibitivne carinske stope; problemi agregiranja podataka.

46. to je stopa efektivne carinske zatite? Koji je imbenici odreuju? (3,3)

Da se ustanovi utjecaj strukture carinske zatite na pojedine sektore primjenjuje se koncept efektivne zatite izraunom stope efektivne zatite. Stopa efektivne zatite pokazuje za koliko % odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem domae zatitne politike od dodane vrijednosti pod uvjetom slobodne trgovine. Stopa efektivne zatite nekog sektora ovisi o stopi nominalne carine na finalni proizvod toga sektora, o stopi carine na uvozne intermedijarne proizvode (inpute) toga sektora i o udjelu intermedijarne potronje u vrijednosti finalne proizvodnje sektora.

Stopa efektivne zatite (e): , v' = dodana vrijednost po jedinici outputa, ukljuujui carinu; v = dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine.Dodana vrijednost odnosi se na vrijednost koju su proizveli faktori proizvodnje (L i K) prilikom transformacije intermedijarnih proizvoda u novi proizvod, tj. to je cijena robe minus vrijednost intermedijarnih inputa, odnosno rast vrijednosti (proizvoaevog profita) izmeu stupnjeva proizvodnje,U nekim razdobljima je necarinska zatita imala vee znaenje od carinske zatite, stoga je potrebno u proraun i analizu efektivne zatite ukljuiti i necarinsku zatitu (kvote, poreze, subvencije i dr.) koja takoer djeluje na poveanje cijena u zemlji koja ih uvodi.

47. to su carine? (1,0)

Carina u biti predstavlja porez na uvoznu robu. Cijena uvozne robe se poveava za iznos carine. To smanjuje potronju, poveava proizvodnju i smanjuje uvoz.Uvozna carina poveava domau cijenu robe iznad nivoa pri slobodnoj trgovini i ima tri neto efekta: distorzija (iskrivljavanje) proizvodnje dovodi do smanjenja efikasnosti ako domai proizvoai proizvode previe uvozno konkurentne robe; distorzija (iskrivljavanje) potronje carina dovodi do toga da domai potroai troe manje uvozne robe to rezultira padom blagostanja; utjecaj carine na uvjete trgovine carina smanjuje svjetsku potranju uvozne robe, to ima za posljedicu smanjenje svjetske cijene uvozne robe.

48. Prikaite grafiki i objasnite efekte uvoenja carina u maloj zemlji u parcijalnoj ravnotei! (2,1)

Carina u biti predstavlja porez na uvoznu robu. Cijena uvozne robe se poveava za iznos carine. To smanjuje potronju, poveava proizvodnju i smanjuje uvoz. Utjecaje uvoenja carine u maloj zemlji mogli bi podijeliti na pozitivne i negativne. Domai proizvoai postiu viu cijenu te drava ostvaruje prihode od carine (pozitivni utjecaji). Potroai plaaju vie cijene i smanjuje se potronja te potroai imaju manji izbor to su negativni utjecaji uvoenja carina. Zakljuno, blagostanje potroaa se smanjuje (u odnosu na stanje bez carine), proizvoai uvozne robe su na dobitku. Ukupni viak se smanjuje, jer je gubitak potroaa vei nego dobitak proizvoaa. Smanjenje ukupnog vika se zove gubitak mrtvog tereta od carine. Zbog gubitka mrtvog tereta, carina smanjuje blagostanje u maloj zemlji u odnosu na stanje slobodne trgovine.

Cijena prije uvoenja carine je svjetska cijena Pw (na nju mala zemlja ne moe utjecati). Pri toj cijeni domaa ponuda je Q1, a domaa potranja Q4. Uvozna carina t poveava cijenu PT, to uzrokuje smanjenje potroaevog vika za (a+b+c+d): a transfer potroaevog vika u proizvoaev viak, b troak resursa iz bolje upotrebe u poveanje proizvodnje robe, c prihod drave, d smanjenje potranje zbog poveanja cijena; (b+d) mrtvi teret gubitka za ekonomiju. Gubitak potroaevog vika premauje dobitak od poveanja proizvoaevog vika i poveanja prihoda drave, to ukazuje na postojanje mrtvog tereta gubitka za drutvo. Nakon uvoenja carine, domaa se ponuda povea na Q2, a domaa potranja opada na Q3.

49. Prikaite grafiki i objasnite utjecaj carine na proizvodnju, potronju i vanjsku trgovinu male zemlje pomou krivulja proizvodnih mogunosti, indiferencija i pravca cijena! (0,2)

Slika pokazuje utjecaj carine na nacionalni dohodak male zemlje. Ako mala zemlja (koja ima komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda X i to je njezin izvozni proizvod) uvede carinu od t% na uvoz proizvoda Y, mijenja se odnos cijena u zemlji s (PX/Py)w na PX/Py(1+t)(proizvod Y u zemlji poskupljuje za iznos carine) te se proizvodnja pomie iz E u E1. Proizvodi se vie proizvoda Y i manje proizvoda X nego prije uvoenja carine. Uvoenje carine na uvozni proizvod Y od t% dovelo je do efekta smanjenja dohotka izraeno u proizvodu Y od 0A na 0B, jer je dolo do relokacije proizvodnih faktora iz proizvodnje robe X u proizvodnju robe Y (pomak proizvodnje iz E u E1). Dohodovni efekt uvoenja carine je prikazan iscrtanim odnosom cijena koji polazi od toke E1 i tangira niu krivulju indiferencije u toki C'.Dakle, smanjenje dohotka dovelo je do pada s vie krivulje indiferencije i potronje u toki C na niu krivulju indiferencije i potronju u toki C'. Meutim, s obzirom na to da je proizvod Y poskupio, pojavljuje se i efekt supstitucije, odnosno vie se troi proizvoda X, a manje proizvoda Y nego prije pa se potronja pomie iz toke C' u toku C1 na istoj krivulji indiferencije koja je nia od one prije uvoenja carine. Smanjio se i trokut razmjene, odnosno obujam vanjske trgovine, manje se i izvozi i uvozi nego prije uvoenja carine.

50. Prikaite grafiki i objasnite efekte uvoenja carina u velikoj zemlji u parcijalnoj ravnotei! (3,0)

Uvoenje carine od strane velike zemlje ima za posljedicu smanjenje svjetske cijene tako da e velika drava ostvariti dodatne prihode od carine. Politika male zemlje nema utjecaja na svjetske cijene, a politika velike zemlje utjee na svjetske cijene.

Autarkija: ravnotea domae ponude i potranje na razini cijene Pd, nakon otvaranja prema svjetskom tritu dolazi do porasta ponude proizvoda i pomicanja krivulje ponude u desno (Sd+w). Uvoz je koliina Q1Q4. Nakon uvoenja carine t dolazi do pomicanja krivulje ponude natrag do Sd+w+t i vie cijene proizvoda (PT). Postiu se slini efekti (a, b, c, d) kao za malu zemlju. Meutim, obzirom da se radi o velikoj zemlji tada e uvoenje carine od strane velike zemlje uzrokovati pad svjetske cijene na P'W, a velika zemlja e ostvarivati dodatne prihode od carine (podruje e).

51. Prikaite grafiki i objasnite efekte odmazde (represalija (zemlje B))! (0,1)

Moe se dogoditi da uvedena carina od strane jedne zemlje potakne drugu zemlju da uvede carinu zauzvrat (politika osiromaivanja susjeda). Odgovaranje istom mjerom (represalije) utjee na smanjivanje opsega trgovine. Ako zemlja B odlui uzvratiti zemlji A i uvede carinu na proizvod X, uvjeti trgovine ostaju nepromijenjeni, odnosno odnos cijena u meunarodnoj razmjeni se ne mijenja, samo dolazi do smanjenja obujma vanjske trgovine. Dakle, obje zemlje su na gubitku. Nacionalno blagostanje zemlje moe se popraviti zatitnom politikom, ali to ovisi i o ponaanju drugih zemalja.

Zemlja B je uvoenjem carine na svoj uvozni proizvod pomaknula svoju krivulju reciprone potranje prema dolje tako da su uvjeti trgovine ostali kao i prije uvoenja carina, ali se obujam trgovine dalje smanjio na razinu X3Y3.

Kad bi zemlja A poveala carinu na proizvod Y, a zemlja B opet uzvratila, dolazilo bi do daljnjeg smanjivanja obujma vanjske trgovine uz nepromijenjene uvjete trgovine te moe doi i do nestanka razloga za trgovanje tih dviju zemalja. Na slici (dolje) vidimo da je zbog odmazde volumen trgovine meu tim dvjema zemljama od poetnog X1Y1 pao na X2Y2, a da nije dolo do promjene odnosa cijena s obzirom na poetne ravnotene uvjete trgovine.

52. Prikaite grafiki i objasnite optimalnu carinu! // Prikaite grafiki i objasnite efekt uvoenja optimalne carine u zemlji A koja ima komparativnu prednost u proizvodu X (3,0)

Uvozna carina poveava domau cijenu robe iznad nivoa pri slobodnoj trgovini i ima tri neto efekta: distorzija (iskrivljavanje) proizvodnje dovodi do smanjenja efikasnosti ako domai proizvoai proizvode previe uvozno konkurentne robe; distorzija (iskrivljavanje) potronje carina dovodi do toga da domai potroai troe manje uvozne robe to rezultira padom blagostanja; utjecaj carine na uvjete trgovine carina smanjuje svjetsku potranju uvozne robe, to ima za posljedicu smanjenje svjetske cijene uvozne robe.Carinska stopa koja osigurava da se negativni efekti na efikasnost pokriju dobicima od poboljanih odnosa razmjene je optimalna carinska stopa. Optimalna carinska stopa je stopa carinskog optereenja koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne uinke koji su posljedica smanjenja volumena trgovine. Optimalna carinu je odreena mogunou pomicanja krivulje reciprone potranje zemlje do nivoa gdje dosee najviu krivulju indiferentnosti prema trgovini. Optimalna carina ovisi o elastinosti inozemne reciprone potranje.Slika prikazuje uvoenje optimalne carine u zemlji A pomou krivulje reciprone potranje zemlje A i B i krivulje indiferentnosti trgovine zemlje A. Zemlja A uvodi carinu 0U na proizvod Y i njezina se krivulja reciprone potranje pomie ulijevo s obzirom na to da cijena raste. Kretanjem od E do E' pada obujam trgovine, a zemlja A poboljava svoje uvjete trgovine na (PX/PY)E'. Pozitivni efekt poboljanja uvjeta trgovine zemlje A vei je nego to je negativni efekt smanjenja obujma trgovine. Nova toka ravnotee je u E'. Da bi carinska stopa koju je uvela zemlja bila optimalna u novoj toki ravnotee, krivulja reciprone potranje B mora tangirati najviu moguu krivulju indiferentnosti prema trgovini IT. Ako bi zemlja uvodila viu carinsku stopu od optimalne i pomicala svoju krivulju reciprone potranje lijevo, tada bi toka ravnotee s nepromijenjenom krivuljom reciprone potranje zemlje B bila izmeu toke E' i Z, no na tom dijelu je vea elastinost inozemne krivulje reciprone potranje i zemlja bi dostizala nie krivulje indiferentnosti trgovine te ostvarila niu razinu blagostanja. Optimalna carina ovisi o elastinosti inozemne reciprone potranje. Elastinost u toki E' je =0R/0S. Optimalna carina u toki E': 0U/0T=1/(2-1)=1; optimalna carina u toki Z=1/(-1)=0; optimalna carina u toki E je 1/(1-1)=0.

53. to prikazuje krivulja indiferentnosti prema trgovini? Prikaite grafiki i objasnite kako se pomou krivulje indiferentnosti prema trgovini dobije krivulja reciprone potranje! (0,1)

Analogno krivuljama potronje, krivulja indiferentnosti trgovine pokazuje sve kombinacije izvoza i uvoza koje daju jednaku razinu blagostanja mjereno koordinatama toaka na krivulji indiferentnosti trgovine IT.Postoji mapa krivulja indiferentnosti trgovine kako se mijenja razina korisnosti zbog promjene krivulje indiferentnosti potronje. Ako ucrtamo krivulje indiferentnosti trgovine zemlje A i relativne cijene (PX/PY) te pronaemo gdje je svaki pravac tangentan na krivulju indiferencije trgovine, dobijemo toke koje moemo povezati i dobiti krivulju reciprone potranje zemlje A.

54. Prikaite grafiki i objasnite kako optimalna carina utjee na blagostanje! (0,0)

Utjecaj optimalne carine na blagostanje i prihod od carine: optimalna carina maksimira blagostanje (i prihod od carine), iznad te razine dolazi do pada blagostanja i na kraju carina postane prohibitivnom carinom koja dovodi do zatvaranja zemlje i ostvarivanja nie autarkine razine blagostanja.

55. Prikaite grafiki pomou krivulja reciprone potranje i objasnite to se dogaa kada mala zemlja uvede carinu? (1,0)

Male zemlje nisu u stanju svojim akcijama utjecati na svjetske cijene i na uvjete trgovine. Sa stajalita male zemlje krivulja ponude ostalog svijeta je ravna linija, te nikakva carina male zemlje ne moe popraviti njezine uvjete trgovine nego samo smanjuje obujam trgovine. Mala zemlja je ona koja ne moe utjecati na svjetsku ponudu, potranju i cijene (preuzima, a ne odreuje svjetske cijene).Krivulja ponude svijeta prikazana je kao ravna linija. Ako mala zemlja uvede carinu na proizvode ostalog svijeta, to nee utjecati na uvjete trgovine nego e samo smanjiti obujam trgovine na X2Y2.

56. Prikaite grafiki i objasnite utjecaje specifine carine na izvoznu ponudu i uvoznu potranju! (1,0)

Carine mogu biti specifine i ad valorem. Specifina carina se plaa po jedinici uvezene robe. Ad valorem carina se plaa kao postotak od vrijednosti uvezene robe. Specifinu carinu je lake obraunavati. Ad valorem carina zadrava svoju zatitnu ulogu i u uvjetima inflacije, jer se naplauje u postotku od vrijednosti robe.

Specifina carina pomie krivulju izvozne ponude gore za iznos carine t (na XSt). Sada je skuplji izvoz svake jedinice robe. Cijena koju plaaju potroai raste na PT, koliina uvoza pada na Q2, a cijena koju dobivaju izvoznici pada na PS.Drava ubire prihode koji su jednaki a+b, a dijele se na prihode drave koji dolaze od potroaa (plaaju viu cijenu, a) i prihode drave koji dolaze od stranih ponuaa (postiu niu cijenu, b). Koji dio prihoda od carine e pasti na potroae, a koji na izvoznike ovisi o elastinosti krivulje izvozne ponude: to je ona poloenija, to je vei udjel domaih potroaa u plaenim prihodima od carina, a manje plaaju izvoznici.

57. Prikaite grafiki i objasnite utjecaje specifine carine na izvoznu ponudu i uvoznu potranju uz savreno elastinu krivulju izvozne ponude! (0,0)

Ako je krivulja izvozne ponude savreno elastina, ona je horizontalna linija. Specifina carina pomie krivulju ponude gore za iznos carine, cijena koju plaaju potroai raste na PT, no cijena koju dobivaju izvoznici ne pada. Drava ubire prihode pravokutnik a. Ako zemlja uvoznica uvodi carinu, a meunarodna cijena se ne mijenja radi se o maloj zemlji, koja na taj nain oporezuje vlastite graane.

58. Prikaite grafiki i objasnite utjecaje ad valorem carine na izvoznu ponudu i uvoznu potranju! (0,0)

Uvoenje ad valorem carine pomie krivulju izvozne ponude lijevo gore, ali ne paralelno (kao to je sluaj pri specifinim carinama). Uz danu ad valorem carinu krivulja izvozne ponude XSt postaje strmija. Dolazi do poveanja cijene za potroae na Pt i smanjenje obujma trgovine od Q2 na Q1, te dolazi do pada cijene robe koju postiu izvoznici na PS. Drava ubire prihod od carine a+b.

59. Prikaite grafiki i objasnite efekte izvoznih carina! // Nabrojite motive uvoenja izvozne carine! (2,1)

Pored kontrole uvoza, drava se moe odluiti za interveniranje na izvoznoj strani. Osnovni motivi za uvoenje izvoznih carina: prihodi proraunu; sniavanje domae cijene izvoznom proizvodu; miljenje da potroai (i preraivai) plaaju previsoku cijenu; potreba za poveanjem ponude tog proizvoda na domaem tritu. Izvozna carina sniava proizvoaev probitak, poveava prihode drave i poveava potroaev probitak. Meutim, imamo neto uinak smanjenja drutvenog blagostanja.

Prikaz utjecaja izvozne carine koja sniava domau cijenu i za proizvoaa i za potroaa, potiui potroae da troe vie, a proizvoae da proizvode manje to dovodi do smanjenja izvoza.Poetno stanje: izvoz pri svjetskoj cijeni Q1Q2. Uvoenje izvozne carine t pad izvoza na Q3Q4 i pad cijene na PW+t1.Poveanje izvozne carine na t2 potpuno destimulira izvoz i smanjuje cijene na razinu PW+t2. Izvozna carina ne moe sniziti cijenu niu od autarkine razine. Tada izvoz nestaje i ta mjera de facto postaje izvozna zabrana.

60. Prikaite grafiki i objasnite ekonomski utjecaj uvoenja uvoznih kvota! (0,1)

Najei instrument kvantitativnih ogranienja su uvozne kvote koje dozvoljavaju slobodan pristup trgovini unutar kvote, ali sadravaju potpunu zabranu nakon to je kvota ispunjena u odreenom razdoblju. Uvozna kvota podie domau cijenu, omoguava rast domaoj proizvodnji, smanjuje potronju i uvoz te preraspodjeljuje dohodak od potroaa prema proizvoaima. Uinci uvozne kvote na blagostanje su slini onima koji proizlaze iz ekvivalentne uvozne carine, osim jednog izuzetka. Renta koja je povezana s ogranienjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, to ne znai da to mora biti drava (iako se potpuna ekvivalentnost moe dobiti otvorenom aukcijom dozvola). Postojanje rente ima implikacije za proces poznat kao traenje rente (engl. rent-seeking).

Po cijenama niim od svjetske cijene, domaa krivulja ponude je trina ponuda S. Po svjetskoj cijeni je doputen uvoz do koliine kvote i ponuda je vodoravna u koliini q. Iznad svjetske cijene ponovno vrijedi domaa ponuda (s pomakom za q). Krivulja ponude je razlomljena. Po svjetskoj cijeni Pw ponuda u zemlji je Q3 od ega bi koliina Q1 bila domaa proizvodnja, a Q1Q3 uvoz. Meutim, uza svjetsku cijenu potranja u zemlji je Q2 odnosno postoji viak potranje nad ponudom od Q3Q2. Viak potranje utjee na porast cijene u zemlji. Cijena koja dovodi trite u ravnoteu je odreena sjecitem potranje i nove ponude S+q.

61. Prikaite grafiki i objasnite krivulja izvozne ponude s dobrovoljnim ogranienjem izvoza (VER)! (0,1)

Izvozne kvote spadaju u kvantitativna ogranienja vanjske trgovine. Dobrovoljno ogranienje izvoza engl. Voluntary Export Restraints (VER) je kvota koja se primjenjuje na izvoznoj strani. Primjenjuje se kao odgovor na pritisak proizvoaa u zemlji koja uvozi robu. Uinak koliinskog ogranienja izvoza na uvoznu zemlju je onakav kao to je uinak uvozne kvote ili carine, uz to da rentu uzima strana zemlja. Stoga su izvozne kvote loije za uvoznu zemlju nego njene obine uvozne restrikcije. VER postoji zbog politikih, a ne ekonomskih razloga. Zemlje uvoznice nagovaraju zemlje izvoznice da dobrovoljno ogranie svoj izvoz.

Krivulja izvozne ponude s VER-om jednaka je krivulji izvozne ponude pri slobodnoj trgovini do razine kvantitativnog ogranienja i nakon toga je vertikalna linija. Cijena po kojoj prodaju strane kompanije i koju plaaju potroai raste do PVER. Ne postoji nuno prihod, ali postoji renta koju prisvaja strana drava koja prodaje licence za izvoz.

62. Objasnite razliku izmeu izvozne carine (poreza) i izvoznih kvota! (3,0)

Izvozne kvote i izvozne carine su instrumenti zatitne politike koji se primjenjuju na izvoznoj strani. Obje slue smanjenju izvoza, s razlikom da je izvozna carina kvalitativni, a izvozna kvota kvantitativni instrument ogranienja trgovine. Izvozna carina poboljava uvjete trgovine za zemlju koja ju uvodi, dok izvozna kvota pogorava uvjete trgovine. Oba instrumenta dakle uzrokuju smanjenje obujma trgovine. (?)

63. Prikaite grafiki i objasnite efekte davanja izvoznih subvencija! (te objasnite stav WTO-a prema njima!) (2,3)

Osim uvoenja carine domaa proizvodnja se moe poveati i uvoz smanjiti pomou subvencije proizvoaima koja se daje iz prorauna i porezom na potronju. Dakle, uz mjere restrikcije, postoje i mjere poticanja. Izvozna subvencija (premija) se koristi kao poticaj izvoznicima da izvoze vie tako da im podie domau cijenu izvoznog proizvoda u odnosu na svjetsku cijenu. Subvencija podie cijenu i za proizvoaa i za potroaa tako da potroai ele manje troiti, a proizvoai proizvode vie i izvoz raste. Primjena ovog instrumenta ovisi o stanju dravnog prorauna. Izvozne subvencije imaju obrnuto djelovanje od poreza na izvoz i izvoznih carina. Cijena izvoznika efektivno raste, cijena koju plaaju domai potroai raste jer se manje robe prodaje na domaem tritu dok cijena koju plaaju potroai drugih zemalja pada. Subvencija kota i plaaju je rezidenti u obliku viih poreza. Izvozne su subvencije u pravilu zabranjene pravilima svjetske trgovinske organizacije (World Trade Organisation WTO) s iznimkom poljoprivrede.Izvozna subvencija smanjuje potroaev probitak i poveava proizvoaev probitak. Dobitak proizvoaa je vei od gubitka potroaa. Meutim, ova mjera je skupa. Kada se uzme u obzir troak subvencije (novi izvoz puta jedinina subvencija) krajnji efekt je negativan: izvozna subvencija ne podie blagostanje (izvozni prihod je manji od troka). Nadalje, nema gornje granice gubitku blagostanja (osim veliine dravnog prorauna). To znai da izvozna subvencija zemlju moe gurnuti na razinu blagostanja niu od autarkine. Subvencija moe biti kao i carina: specifina ili ad valorem.

Kad je cijena slobodne trgovine PW via od autarkine cijene Pd zemlja je izvoznik. Pri slobodnoj trgovini potranja potroaa je Q1, proizvodnja je Q2, a izvoz Q1Q2. Ako zemlja eli poveati izvoz, uvodi izvozne subvencije koje poveavaju cijenu koju su prihvatili izvoznici do PW+s, a proizvoai poveavaju output do Q4. To poveava cijenu domaim potroaima (pad potranje na Q3). Izvoz raste s Q1Q2 na Q3Q4. Proizvoaev viak raste i dohodak se preraspodjeljuje od poreznih obveznika prema proizvoaima, a porezni prihodi moraju rasti kako bi se platila subvencija. Postoji mrtvi teret gubitaka u proizvodnji i potronji: b drutveni troak proizvodnje robe iji granini troak premauje svjetsku cijenu; a drutveni troak ograniavanja potronje kada granini prihod premauje svjetsku cijenu robe.

64. Prikaite grafiki i objasnite efekte uvoenja poreza na potronju! (4,1)

Kada mala zemlja uvede porez na potronju uvozne robe, potronja pada, smanjuje se uvoz i potroaima se smanjuje blagostanje. Porezi na potronju nemaju utjecaja na proizvoaev viak jer drava ubire prihode od poreza. Gubitak mrtvog tereta je manji kod uvoenja poreza na potronju nego kod uvoenja carina. Efekti uvoenja subvencija proizvoaima i poreza na potronju ekvivalentni su efektima uvoenja uvoznih carina.

Poetno stanje proizvodnje, potronje i uvoza po svjetskoj cijeni Pw. Zemlja proizvodi koliinu proizvoda Q1, troi Q3, a uvozi Q1Q3. Nakon uvoenja poreza na potronju cijena u zemlji se poveava na Pw+porez. To uzrokuje pad potronje na Q2. Plaanjem poreza na potronju smanjuje se potroaev viak za CDEF, dok proizvoaev viak ostaje nepromijenjen (G). Drava ubire prihode od poreza u visini CDE. Pogorava se ukupno blagostanje jer dolazi do gubitka mrtvog tereta F (iako je gubitak manji pri uvoenju poreza na potronju nego pri uvoenju carina).

65. Prikaite grafiki i objasnite koji su to ekvivalentni efekti uvoenju carina! // Koje su slinosti i razliitosti poreza na potronju i carina? // Objasnite efekte te istaknite slinosti i razlike uvoenja poreza na potronju i carinu! (1,4)

Efekti ekvivalentni carini postiu se pomou subvencije proizvoaima na teret prorauna i poreza na potronju u korist prorauna. Subvencioniranje proizvodnje pomie domau krivulju ponude S dolje desno. Iz slike se vidi da se postigao jednak zatitni utjecaj na proizvodnju kao da je uvedena carina, tj. proizvodnja se poveala na Q2 pri svjetskoj cijeni Pw i subvenciji. Meutim, takva mjera nema utjecaja na potroae i potronju. Koliina uvezenih proizvoda se smanjuje, a redistribucija ide u korist proizvoaa iako ovaj put ne dolazi od potroaa nego od dravnog prorauna. Nadalje, pretpostavimo da drava uvede porez na potronju. Uvoenje poreza pomaknut e krivulju potranje D u lijevo prema dolje. Vidimo da uvoenje poreza ima jednak utjecaj na potronju kao uvoenje carine i potronja se smanjuje na Q3. Koliina uvezenih proizvoda se smanjuje, a redistribucija ide od potroaa prema dravnom proraunu. Prema tome, uvoenje subvencije proizvoaima i poreza na potronju pomaknut e krivulje ponude i potranje i djelovati na poveanje proizvodnje te smanjenje potronje i uvoza. Cijene se ne poveavaju, a redistribucija ne ide od potroaa prema proizvoau (kao pri carini) nego od potroaa prema proraunu i od prorauna prema proizvoaima.

66. Prikaite grafiki i objasnite efekte uvoenja izvoznih poreza! (4,3)

Izvozni porez uvodi drava na vlastite izvoznike. Obino se uvodi na reprodukcijske materijale za koje se eli ograniiti izvoz. Razlozi uvoenja izvoznog poreza: poveanje prihoda dravnog prorauna; poticanje domae upotrebe reprodukcijskih materijala. Izvozni porez pomie krivulju izvozne ponude za iznos izvoznog poreza na XSIP. Cijena koju plaaju potroai raste na PIP, koliina izvoza pada od Q1 na Q2, cijena koju dobivaju domai izvoznici pada na PS. Prihod od poreza je jednak umnoku koliine izvoza Q2 i iznosa izvoznog poreza, prikazan je pravokutnicima.Dio prihoda od poreza plaaju potroai zemlje uvoznice jer je poveana cijena, a dio plaaju domai izvoznici jer dobivaju niu cijenu.

Mogunost prebacivanja izvoznog poreza na teret zemlje uvoznice ovisi, kao i kod carine, o veliini zemlje izvoznice. Ako je zemlja izvoznica mala, izvozni porez nee djelovati na svjetsku cijenu proizvoda, ona tada uglavnom oporezuje svoje graane.

67. Prikaite grafiki kako carine i izvozni porez utjeu na uvjete trgovine zemalja partnerica u meunarodnoj razmjeni! (2,2)

Uvoenjem carine ili izvoznog poreza, zemlja A koja izvozi X, a uvozi Y, popravlja svoje uvjete razmjene (trgovine) od (PX/PY)E na (PX/PY)Et i smanjuje obujam trgovine od X1 na X2 i od Y1 na Y2. Poboljanje uvjeta razmjene zemlje A znai da su se uvjeti razmjene zemlje B pogorali. Nakon uvoenja carine ili izvoznog poreza u razmjeni se daje relativno manja koliina izvozne robe X zemlje A za jedinicu izvozne robe Y zemlje B.

68. Objasnite Lernerov teorem simetrinosti! (0,1)

Lernerov teorem simetrinosti govori da u modelu s dva proizvoda i uravnoteenom trgovinskom bilancom, uvozna ad valorem carina i izvozni porez odgovarajuih stopa izazivaju identine efekte na relativne cijene.Uvozna carina i izvozni porez nemaju jednaki utjecaj na trgovinsku bilancu: uvozna carina poboljava trgovinsku bilancu (izvoz minus uvoz) dok izvozni porez pogorava trgovinsku bilancu.

69. Prikaite grafiki i objasnite utjecaje uvoenja izvoznog poreza! (3,0)

Grafiki prikaz uvoenja izvoznog poreza koji unosi jaz izmeu svjetskih i domaih cijena: domaa relativna cijena izvoznog proizvoda X sniava se u terminima uvoznog proizvoda Y i dovodi do relociranja resursa u sektor proizvodnje Y (od E1 u E2). Istodobno, dolazi do poremeaja potronje to rezultira padom potronje od C1 do C2 na nioj krivulji indiferencije I1. Grafiko rjeenje je jednako kao ono koje smo dobili kad smo analizirali efekte carina na Y. To pokazuje da postoji simetrinost dva instrumenta izvozne i uvozne carine s obzirom na relativne cijene.

70. to je diskriminacija cijena? Kako se klasificira? (3,0)

Ako monopolist ima vie nego jednu cijenu za svoj output kako bi maksimizirao profit i zahvatio potroaev viak tada kaemo da postoji diskriminacija cijena. Klasifikacija diskriminacije cijena: prvi stupanj diskriminacije cijena (engl. personalized pricing); drugi stupanj diskriminacije cijena (engl. menu pricing); trei stupanj diskriminacije cijena (engl. group pricing). Diskriminacija cijena prvog stupnja ili savrena diskriminacija cijena nastaje kada prodavatelj prodaje razliite jedinice proizvodnje po razliitim cijenama koje se mogu razlikovati od kupca do kupca. Kupac plaa maksimalnu cijenu koju je voljan platiti (engl. consumer's reservation price), neovisno o trokovima proizvodnje i ponude. Drugi stupanj diskriminacije cijena predstavlja situaciju kada monopolist izrauje meni s opcijama i daje mogunost kupcima da izaberu eljeni paket. To ukljuuje i koliinski diskont, odnosno nie cijene za veu koliinu kupljene robe. Trei stupanj diskriminacije cijena nastaje kada postoji razliita cijena za razne grupe potroaa ili segmentirana trita, a koje imaju razliite krivulje potranje i razliitu cjenovnu elastinost. Najvia cijena se zahtijeva od potroaa s najmanjom elastinou.

71. Prikaite grafiki i objasnite trei stupanj diskriminacije cijena! (1,1)

Trei stupanj diskriminacije cijena nastaje kada postoji razliita cijena za razne grupe potroaa ili segmentirana trita, a koje imaju razliite krivulje potranje i razliitu cjenovnu elastinost. Najvia cijena se zahtijeva od potroaa s najmanjom elastinou.

Pretpostavka: postoje 2 trita, s razliitim krivuljama potranje, s jednakim graninim trokovima za oba trita. Monopolist e maksimirati ukupni profit maksimirajui profite od svake grupe pojedinano. U optimumu: MR1=MC=MR2. Ako ne, monopolist e poveati prihode skretanjem prodaje od trita s niim MR prema tritima s viim MR.Odredimo najprije MC za ukupni output. Izjednaimo MC s MR na svakom tritu kako bismo odredili output za svako trite. Na tritu 1 odreen je output na razini Q1, a na tritu 2 na razini Q2. Ako iz toaka outputa povuemo okomicu na krivulje potranje D1 i D2 dobit emo trinu cijenu na svakom tritu (P1 i P2).

72. to je damping i kada je mogu? Koje tipove dampinga poznajete? (3,1)

Najei oblik diskriminacije u meunarodnoj razmjeni je damping. Damping je mogu ako su ispunjena dva uvjeta: da je industrija imperfektno konkurentna i da su trita geografski segmentirana. Poduzea se odluuju za cjenovnu diskriminaciju (damping) jer im se na taj nain poveava profit. Damping poveava profit poduzea ako je: (cjenovna elastinost izvozne prodaje) > (cjenovne elastinosti domae prodaje), gdje je: cjenovna elastinost = (Q/Q)/(P/P).

Antidampinki argument za zatitu polazi od toga da je damping stranih poduzea (umjetno sniavanje cijena kako bi se poveala konkurentnost) nepravedan i tetan za domae proizvoae. Postoje tri tipa dampinga koji se kompenziraju carinom: 1. Ustrajni damping: roba se stalno prodaje po vioj cijeni u zemlji u odnosu na inozemstvo. Uvoenje carine smanjuje blagostanje; 2. Grabeljivi damping: roba se najprije prodaje po nioj cijeni u inozemstvu kako bi se izbacili konkurenti, a potom se poveava cijena na monopolski nivo. Valjan je argument za uvoenje carine kako bi se sprijeio ovaj nain odreivanja cijena koji vodi u neefikasnost; 3. Povremeni damping: strani proizvoai imaju privremene vikove koje izvoze po niim cijenama. Kratkorono nije potrebno uvoditi carine.

73. Prikaite grafiki i objasnite efekte provoenja dampinga! (3,1)

Apscisa oznauje koliinu proizvoda, a ordinata trokove C i cijene P. Cijena proizvoda monopolista na meunarodnom tritu dana je na razini Pw. Kako bi maksimirao profit na domaem i meunarodnom tritu on e proizvoditi koliinu Q2 gdje je MC=MRw i gdje je MRw=Pw. Da odredimo koji dio proizvodnje e prodavati na domaem, akoji na inozmenom tritu potreban nam je sljedei uvjet: MRw=MRd. Ravnotea u kojoj su izjednaeni domai i strani granini prihod postignuta je na razini koliine proizvoda Q1. To znai da e monopolist prodavati u zemlji koliinu Q1, a ostatak do Q2 na inozemnom tritu po cijeni Pw. Monopolist e prodavati u zemlji po viim domaim cijenama Pd, a u inozemstvu po niim cijenama Pw. To se u inozemstvu pokazuje kao damping i diskriminacija cijena na svjetskom tritu. Domaa prodaja Q1 je odreena domaom krivuljom potranje Dd, a inozemna svjetskom krivuljom potranje Dw.

74. to je ciljana industrijska politika i zbog ega je ona bitna? (0,1)

Zemlje sve ee ciljaju politikom industrije za koje smatraju da su im od posebne vanosti. Pod ciljanjem se smatra napor za promjenom alokacije investicija u korist tih industrija za koje se smatra da privatni sektor premalo investira.

75. Koji su prema Krugmanu, kriteriji ciljanja industrijske politike? Objasnite ih! (0,1)

Krugman analizira kriterije ciljanja i dijeli ih u dvije grupe, prvu naziva popularnim kriterijima jer su to kriteriji koji se esto navode u knjigama i lancima, a drugu sofisticiranijim kriterijima. U popularne kriterije spadaju: visoka dodana vrijednost po radniku, povezanost s ostatkom ekonomije, perspektiva budue meunarodne konkurentnosti i ciljanje od strane stranihvlada. Pod sofisticiranijim kriterijima, Krugman analizira devijacije od idealno konkurentnog modela trita koji mogu utjecati na odluku o ciljanju: ekonomija obujma i nesavrena konkurencija, eksternalije, utjecaji ostalih dravnih politika koje nisu neutralne po pojedinim industrijama. Drava uvodi poreze, propisuje minimalne plae, uvodi zatitu, donosi novu regulaciju to sve moe imati razliite efekte po pojedinim industrijama i stvara potrebu za voenjem ciljane kompenzirajue industrijske politike.

3. LIBERALIZACIJA TRGOVINE I EKONOMSKI RAZVOJ

76. to je WTO? Kada i kako je nastao? Koje su glavne zadae i principi na kojima se temelji? Kakva je uloga WTO-a danas u svijetu? // Nabrojite naela WTO-a! (1,3)

Prvog sijenja 1995. godine iz GATT-a je nastala Svjetska trgovinska organizacija. WTO je legalna organizacija koja utjelovljuje niz pravila ponaanja za meunarodnu trgovinsku politiku. Hrvatska je postala lanicom WTO-a 30. studenog 2000. godine.

Ovaj multilateralan trgovinski sustav stvaran je relativno dugo, tako da je do samog osnutka WTO-a prolo 47 godina. Glavni cilj je eliminiranje necarinskih trgovinskih barijera poput kvota i sl. i zamjena istih carinskim ogranienjima te samo smanjenje carinskih stopa na to je mogue niu razinu. Glavne zadae WTO-a su: upravljanje trgovinskim sporazumima; forum za trgovinske pregovore; rjeavanje trgovinskih sporova; nadziranje nacionalnih trgovinskih politika; tehnika pomo zemljama u razvoju; suradnja s drugim meunarodnim agencijama.

Osnovna naela na kojima se temelji djelovanje WTO-a u stvaranju multilateralnog liberalnog trgovinskog sustava su: naelo nediskriminacije princip najpovlatenije zemlje (engl. Most FavoredNation MFN) i princip nacionalnog tretmana (engl. National Treatment NT) zahtijeva da sve lanice WTO-a tretiraju druge lanice jednako, naelo reciprociteta, naelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoi nerazvijenim zemljama, naelo transparentnosti.

77. Pod kojim uvjetima GATT doputa preferencijalne trgovinske sporazume? (0,1)

WTO je nastao iz GATT-a, te doputa tri vrste preferencijalnih trgovinskih aranmana: podruje slobodne trgovine, carinsku uniju i zajedniko trite. Stav WTO-a glede svjetske trgovine je eksplicitno jasan: trgovinski sustav trebao bi biti slobodniji, bez diskriminacija, predvidljiv, konkurentniji i trebao bi nositi vie koristi za manje razvijene zemlje.GATT-WTO sustav zabranjuje uvoenje: izvoznih subvencija (osim za agrarne proizvode); uvoznih kvota (osim ako uvoz dovodi do poremeaja trita); carina (svaka nova carina ili poveanje carina mora se kompenzirati smanjenjem carina na neke druge proizvode kako bi se izbjegao nepovoljan utjecaj na zemlju izvoznicu).78. Objasnite strategiju uvozne supstitucije zemalja u razvoju! (2,2)

Zemlje u razvoju mogu koristiti uvoznu supstituciju ili izvozno usmjereni rast kao strategiju razvoja. Trgovinska politika u mnogim zemljama Latinske Amerike bila je usmjerena na razvoj industrijskog sektora i supstituciju uvoza. Trgovinska politika istonoazijskih zemalja je usmjerena na poticanje izvozno usmjerene industrijalizacije.

Argumenti za provoenje strategije uvozne supstitucije bi se mogli svesti na sljedee: rizik razvoja industrije za zamjenu uvoza je mali jer postoji domae trite, lake je za zemlje u razvoju da zatite svoje trite nego da prisile razvijene zemlje da im otvore svoja trita te daju stranim poduzeima poticaje za lociranje proizvodnje u zemljama u razvoju stvarajui radna mjesta.

Argumenti protiv su: trgovinske restrikcije tite industriju od konkurencije i ne daju poticaje za efikasnost, mala trita veine zemalja u razvoju ne omoguuju koritenja ekonomije obujma te zatita uvozno-konkurentnih industrija privlai resurse iz drugih sektora, ukljuujui i potencijalni izvoz.

4. REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE

79. Koje su najvanije znaajke novog regionalizma? (1,0)

Danas je esta podjela na stari i novi regionalizam. Plitki regionalni trgovinski sporazumi spadaju u stari regionalizam dok dublji trgovinski sporazumi pripadaju novom regionalizmu. Duboke regionalne integracije koje karakteriziraju novi regionalizam idu mnogo dalje od liberalizacije trgovine putem smanjivanja ili ukidanja carina i kvantitativnih ogranienja.

Znaajke novog regionalizma su: olakavanje financijskih i tijekova inozemnih izravnih ulaganja kroz uspostavljanje protokola o investiranju i zatiti, liberalizacija kretanja rada unutar regionalne integracije, harmonizacija domaih poreza, posebno onih od utjecaja na proizvodnju i trgovinu, harmonizacija makro politika, ukljuujui monetarnu i fiskalnu politiku kako bi se postigao stabilan makroekonomski okvir unutar regionalne integracije, ukljuujui i koordiniranje politike deviznog teaja, osnivanje institucija koje bi vodile i olakavale integriranje, poboljanje u komunikaciji i transportnoj infrastrukturi kako bi se potpomogla pojaana trgovina i faktorska mobilnost, harmonizacija pravne regulacije trita proizvoda i proizvodnih faktora, uspostavljanje monetarne unije, uvoenje zajednike valute i potpuno integrirana monetarna i politika deviznog teaja, transferi znanja i tehnologije, tehnoloka difuzija, posebno od strane razvijenih zemalja prema onima u razvoju, koja vodi ka rastu produktivnosti.80. Koje tipove ekonomskih integracija poznajete? Objasnite njihove karakteristike i meusobne razlike! (3,1)

Moe se raditi o samo sektorskim integracijama koje ukljuuju odreene sektore ekonomije do ope integracije koja ukljuuje sve sektorske ekonomije. Ovisno o irini i dubini integracije razlikujemo razliite tipove integracija:

1. Podruje slobodne trgovine (slobodno trgovinsko podruje): sastoji se od skupine zemalja koje meusobno trguju slobodno, bez carinskih ili drugih (kvantitativnih) ogranienja trgovini; to je najslabiji oblik ekonomske integracije u kojemu svaka zemlja samostalno odreuje vlastite trgovinske barijere prema van; primjeri su: EFTA, NAFTA, AFTA.

2. Carinska unija: zemlje idu korak dalje te formiraju zajedniku vanjskotrgovinsku politiku.

3. Jedinstveno trite roba: ima takoer zajedniku vanjskotrgovinsku politiku; ukinuta su i vidljiva i nevidljiva trgovinska ogranienja unutar trita.

4. Zajedniko trite: pretpostavlja jedinstveno trite roba ali uza slobodno kretanje faktora proizvodnje i financijske imovine.

5. Monetarna unija: ini jo vei stupanj integracije jer pretpostavlja zajedniko trite s dodatkom ili neopozivih fiksnih teajeva ili zajednike valute za sve zemlje lanice tako da ekonomske transakcije unutar unije nisu pod utjecajem nesigurnosti deviznog teaja; slabiji oblik monetarne unije jest samo fiksiranje teajeva, a ne uvoenje zajednike valute to implicira odreene trokove deviznog teaja; pojam kvazimonetarna unija primjenjuje se za sluaj kad su teajevi fiksni, ali se ipak mogu prilagoavati.

6. Ekonomska unija: je u biti monetarna unija u kojoj zemlje lanice koordiniraju svoje ekonomske politike na visokom stupnju; s obzirom na to da monetarna unija pretpostavlja zajedniku monetarnu politiku, pri koordiniranju ekonomskih politika prvenstveno se misli na fiskalnu politiku; to znai da su uglavnom porezne stope i procedure meu zemljama lanicama sline, kao i visok stupanj jedinstvenosti u socijalnim davanjima te su rashodi vlada koordinirani meu zemljama jer su stabilizacijske politike u takvoj uniji stvar zajednikog interesa.

Stvaranje slobodnog trgovinskog podruja, carinske unije, jedinstvenoga ili zajednikog trita jesu negativne integracije jer je njihova bit u ukidanju ogranienja mobilnosti robe, faktora proizvodnje i financijske imovine. Monetarna i ekonomska unija imaju elemente pozitivne integracije s obzirom na to da su zajednike ili visoko koordinirane monetarna, fiskalna i sektorske politike. U naelu, integracija je negativna kad se sastoji od ukidanja nekih diskriminacijskih pravila spram zemalja partnerica u uniji, a pozitivna kad je uinjen zajedniki napor da se ostvari odreeni specifini cilj.Najuobiajeniji tip regionalnih trgovinskih sporazuma je slobodno trgovinsko podruje u kojem lanovi liberaliziraju internu trgovinu, ali zadravaju neovisne vanjske carine. 70% regionalnih trgovinskih sporazuma registriranih kod WTO-a predstavljaju upravo ovaj tip sporazuma.

81. to su nereciprone preferencije i kakva je njihova zastupljenost? (0,1)

Nereciprone preferencije su sporazumi izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju koji doputaju bescarinski ili s niskim carinama pristup izvozu zemalja u razvoju na trita razvijenih zemalja. Ne smatraju se regionalnim trgovinskim sporazumom s obzirom da nisu uzajamni. Geografski su najraireniji tipovi carinskih preferencija u svjetskoj trgovini.

82. Koje statike i dinamike efekte integriranja poznajete? Objasnite ih! (1,0)

Efekti regionalnih trgovinskih sporazuma mogli bi se podijeliti na statike alokacijske efekte (efekti stvaranja i skretanja trgovine, efekti na uvjete trgovine, efekti na konkurentnost i efekti raznolikosti proizvoda), akumulacijske efekte (srednjoroni i dugoroni efekti na rast) te lokacijske efekte (prostorna alokacija resursa).

83. Prikaite grafiki i objasnite efekte stvaranja i skretanja trgovine u preferencijalnom trgovinskom sporazumu! (1,1)

Da i Sa krivulje domae ponude i potranje u zemlji A. Sp krivulja ponude uvoza iz zemlje partnerice iz preferencijalnog podruja i pokazuje kako ta zemlja nudi bilo koju koliinu po cijeni Pp. Sw oznauje krivulju ponude uvoza iz ostatka svijeta i pokazuje kako ostatak svijeta nudi bilo koju koliinu po cijeni Pw. Pa je poetna cijena koja ukljuuje carinu u zemlji, a carina t jednaka je Pa-Pw. U poetku je cijeli uvoz QcQp dolazio iz ostatka svijeta s obzirom na to da bi uz istu carinu t, uvoz iz zemlje partnerice P bio skuplji od Pa. Prihod od carina na uvoz iz ostatka svijeta je c+e. Domaa proizvodnja je Qp, a potronja Qc. Sada pretpostavimo da zemlja A ukine carine na uvoz iz zemlje P, ali zadri na uvoz iz ostatka svijeta. S uvozom iz zemlje P sada dostupnim po cijeni Pp koliina uvoza se povea na Q'cQ'p s tim da se radije uvozi iz zemlje P nego iz ostatka svijeta. Prihoda od carina vie nema. Domaa se proizvodnja smanjuje na Q'p, a domaa potronja poveava na Q'c.

Neto efekt od stvaranja preferencijalnog trgovinskog podruja na blagostanje zemlje dan je sljedeim: b+d-e i sastoji se od razlike dvaju efekata. Prvi je efekt (dobit od b+d) neto korist potroaa i neto uteda resursa u proizvodnji od smanjenja domae proizvodnje (s Qp na Q'p) i poveanja potronje (s Qc na Q'c). Ovo je dobit od stvaranja trgovine zbog pomaka od skupe domae proizvodnje prema uvozu od jeftinijeg partnera. Drugi efekt (gubitak e), je dio gubitka prihoda od carina uslijed pomaka s uvoza iz ostatka svijeta prema uvozu iz skupljeg partnera koji nije nadoknaen niim domaim cijenama za potroae. To je gubitak blagostanja zbog skretanja trgovine. Efekt na zemlju moe biti dvojak. Ako bi zemlja formirala slobodno trgovinsko podruje s partnericom koja ima strukturu trokova slinu ostatku svijeta, tada e efekt skretanja trgovine biti mali. Ali ak i tada ako je koliina trgovine poetno vea relativno prema neto promjenama induciranim stvaranjem preferencijalnog trgovinskog podruja tada bi ipak mogao postojati neto gubitak od skretanja trgovine. Za zemlju bi najbolje bilo da joj je partnerica ve na najboljoj razini (engl. world-best) proizvoakih trokova u svijetu.

84. Prikaite grafiki i objasnite efekte kreiranja carinske unije (model parcijalne ravnotee)! (2,5)

Carinske unije djeluju na meunarodnu trgovinu putem dva efekta: stvaranja trgovine, skretanja trgovine. Efekt stvaranja trgovine nastaje kada smanjivanje carina dovodi do zamjenjivanja skuplje domae proizvodnje jeftinijom proizvodnjom iz zemlje partnerice u carinskoj uniji. Efekt skretanja trgovine nastaje kada diskriminacija treih zemalja, odnosno zemalja nelanica vodi zamjenjivanju jeftinije proizvodnje zemalja izvan unije skupljom proizvodnjom zemalja lanica unije.

Kod analize efekata stvaranja carinskih unija i jedinstvenog trita polazi se od pretpostavke kako kapital i rad nisu mobilni, niti unutar unije niti izmeu unije i ostatka svijeta. Zemlja A formira carinsku uniju s partnerom P. DA je krivulja potranje zemlje A. SA je krivulja ponuda te zemlje, dok su Xp i Xw savreno elastine krivulje ponude partnera u uniji i ostalih zemalja. Kako je zemlja A malena, zemlja partnerica P i ostatak svijeta W mogu izvoziti neograniene koliine u A po cijenama Pp i Pw. Zemlja A uvodi nediskriminacijsku cijenu t po jedinici proizvoda pa se krivulja ponude ostatka svijeta mijenja na Xw+t. Zemlja A troi ukupnu koliinu proizvoda QA s tim da koliinu QB sama proizvodi po cijeni PA, a koliinu QBQA uvozi po cijeni Pw. Nakon formiranja carinske unije Xp je nova krivulja inozemne ponude s kojom se suoava zemlja A, pretpostavljajui da je carina t zadrana. Cijena u zemlji A pala je na Pp, a domaa proizvodnja opala je na QD, uvoz porastao na QDQC i ukupna domaa potronja porasla na QC. U isto doba postoji i efekt skretanja trgovine cijeli uvoz sada dolazi iz skuplje zemlje partnerice i efekt stvaranja trgovine domaa proizvodnja zamijenjena je jeftinijim uvozom.Sumirajui, pad cijene proizvoda Q u kombinaciji s porastom potronje daje porast potroaeva probitka, a to je podruje a+b+c+d, ali proizvoaev probitak pada za iznos koji odgovara podruju a te se gubi prihod od carina c+e. Pozitivni efekti, odnosno efekti koji nose koristi za zemlju A jesu smanjivanje proizvoakih trokova (podruje b) i porast potroaeva vika (podruje d). U biti, podruje b+d oznauje efekt stvaranja trgovine u uniji. Gubitak koristi prikazuje podruje e. To je troak skupljeg uvoza iz zemlje partnerice, a ne iz ostatka svijeta te je efekt skretanja trgovine unije. Neto korist od formiranja carinske unije moe biti prikazana ovako: (b+d-e). Nije mogue unaprijed rei hoe li taj neto efekt biti pozitivan ili negativan.

85. Prikaite grafiki i objasnite neto efekt kreiranja carinske unije (model parcijalne ravnotee)! (2,0)

Pretpostavimo da horizontalna os oznauje uvoz zemlje A, MA potranju za uvozom zemlje A, gdje je MA=DA-SA. S cijenama ispod P0, zemlja je uvoznik, a s cijenama iznad P0 je izvoznik. Razlika izmeu potroaeva vika i proizvoaeva vika je prikazana podrujem c+b+d. Gubitak prihoda od carina prikazan je podrujem c+e. Neto korist predouje dakle podruje b+d-e. Moemo zakljuiti kako su razlika u efikasnosti izmeu zemlje partnerice u uniji (P) i ostatka svijeta (W), odnosno Pp-Pw i veliina carine, odnosno visina carinske stope (r) vani pri odreivanju pozitivnog ili negativnog efekta formiranja carinske unije.

86. Koji su efekti stvaranja zajednikog trita? (1,0)

Za razliku od analize efekata stvaranja carinske unije i jedinstvenog trita roba, kod analize efekata stvaranja zajednikog trita dodaje se mobilnost faktora proizvodnje za koje se dosad pretpostavljalo da nisu mobilni.U sluaju kada su proizvodni kapaciteti u vlasnitvu graana treih zemalja, smanjenje proizvoaevog vika predstavlja efekt skretanja stranog profita. Ovaj profit predstavlja dobit za domae potroae, a ne profit nekog drugog proizvoaa. U sluaju kada je strani kapital investiran u industriju u kojoj zemlja ima relativno niske trokove te stoga ta dobra izvozi drugim lanicama unije, stvaranje carinske unije (zajednikog trita) vodi efektu stvaranja stranog profita. Potranja za proizvodnjom iz te zemlje raste, rastu cijene i zbog toga profiti stranih poduzea, odnosno poduzea u vlasnitvu treih zemalja rastu i na domaem tritu i na tritima zemalja partnerica iz carinske unije. Visina ovih efekata skretanja i stvaranja stranog profita ovisi o poreznim stopama na profit stranog kapitala. Efekte stvaranja zajednikog trita ine: efekt efikasne alokacije faktora, efekti na obujam trgovine, efekti na uvjete trgovine.

87. Prikaite grafiki i objasnite efekt na obujam trgovine u zajednikom tritu! (1,1)

Kada se opskrbljenost faktorima proizvodnje neke zemlje mijenja uslijed njihovog slobodnog kretanja, mijenja se struktura trokova kao i potronja jer je narastao neto dohodak to mijenja krivulju potranje za uvozom, krivulju ponude izvoza i obujam trgovine s treim zemljama, zemljama nelanicama.Promjene utjeu na blagostanje male carinske unije jer porast (pad) u obujmu uvoza iz treih zemalja poveava (smanjuje) carinske prihode. Nema efekata na uvjete trgovine. Uzmemo li da je MU krivulja ukupne potranje za uvozom i XW potpuno elastina krivulja ponude tree zemlje, na slici se vidi efekt na obujam trgovine.Cijena PW+t je cijena ponude s ukljuenom carinom. Razina uvoza je M0. Pretpostavimo da je kretanje faktora proizvodnje promijenilo strukturu proizvodnje i potronje tako da postoji granini porast uvoza dM na slici od M0M1. Porast blagostanja tdM prikazan je osjenanom povrinom. Kretanje faktora proizvodnje ispravilo je neke distorzije trgovine proizile iz carinskih barijera. Ako kretanje faktora proizvodnje smanjuje uvoz, efekti na blagostanje su negativni.

88. Prikaite grafiki i objasnite efekt slobodnog kretanja proizvodnih faktora na uvjete trgovine u zajednikom tritu! (2,1)

Slobodno kretanje faktora proizvodnje moe utjecati i na uvjete trgovine zemalja. Ako pretpostavimo rastuu krivulju ponude uvoza ostatka svijeta (W) i veliku carinsku uniju (koja dakle moe utjecati na uvjete trgovine, to inae mala zemlja ili mala carinska unija ne moe) i da slobodno kretanje faktora dovodi do porasta uvoza, dolazi i do graninog rasta uvoznih cijena te carinska unija pogorava svoje uvjete trgovine.Dolo je do porasta uvoza s M0 na M1 i graninog rasta cijena dPW. Pogoravanje uvjeta trgovine promatrane carinske unije predoeno je obojenim podrujem. Ako bi slobodno kretanje faktora proizvodnje dovelo do pada uvoza i uvoznih cijena, carinska unija bi poboljala svoje uvjete trgovine. Iz svega promatranog moemo izvui efekte liberalizacije kretanja proizvodnih faktora i izraziti ih: (rP-rA)dk+tdM-dPWM0. Zbroj tih efekata moe dakako biti pozitivan ili negativan. Ako su vanjske carine prilagoene na takav nain da proces liberalizacije ne utjee na prihod ili uvjete trgovine, tada liberalizacija kretanja proizvodnih faktora nee mijenjati trgovinu s ostatkom svijeta. Doi e samo do efekta alokacije proizvodnih faktora koji je uvijek pozitivan. Oporezivanje prihoda od kapitala vrlo je znaajno za izjednaavanje cijena proizvodnih faktora i poveanje blagostanja. Razlike u oporezivanju, odnosno poreznim stopama na prihode od kapitala utjeu na investitore da investiraju vie nego to bi inae u zemlje s niskim poreznim stopama. Liberalizacija kretanja kapitala zahtijeva harmonizaciju poreza na prihode od kapitala.

89. Objasnite dinamike efekte stvaranja regionalnih integracija! (3,0)

U dugom roku, nastaju i dinamiki efekti integriranja koji ili jaaju ili oslabe trenutne, odnosno statike efekte integriranja. Dva su glavna razloga nastanku dinamikih efekata. Prvo, trenutni efekti na efikasnost i proizvodnju vode poveanju tednje i investicija te dolazi i do akumulacije kapitala koja doputa poveanje proizvodnje. Drugo, vjerojatno je da integracija dugorono vodi brem rastu produktivnosti zbog raznih oblika specijalizacije te ekonomijom obujma koja iz nje proizlazi. Osim specijalizacije, proces uenja i stjecanje iskustva s novim oblicima proizvodnje takoer doprinose rastu produktivnosti. Eliminiranje trgovinskih i investicijskih barijera unutar regije iri veliinu trita, postiui ekonomiju obujma koja poboljava produktivnost. Dolazak jeftinijih dobara i usluga i ulazak stranog kapitala ohrabruje konkurenciju unutar domaeg trita to takoer poveava produktivnost. S dolaskom stranih menadera i tehniara iri se znanje to opet poveava produktivnost. Vee trite stimulira inovacije i specijalizaciju putem investicija u nove tipove kapitalnih dobara. Integracija u srednjem roku moe stimulirati rast, ali je i upitno hoe li dugorono podii stope rasta.

90. Koje su glavne prednosti, a koji glavni nedostaci sklapanja regionalnih integracijskih sporazuma? (0,1)

Potencijalni trokovi i koristi stvaranja regionalnih integracija ovise o komparativnim prednostima zemalja lanica relativno jedna prema drugoj i relativno prema ostatku svijeta. Opi argument je da e zemlje sa srednjom komparativnom prednosti proi bolje u uniji nego one s ekstremnom komparativnom prednosti. Kad neko poduzee iz zemlje lanice carinske unije ima koristi od uvoenja preferencijalnih carinskih stopa, ono postaje konkurentnije na tritu preferencijalnoga trgovinskog podruja pa poduzea iz zemalja nelanica mogu i vrlo vjerojatno hoe sniziti svoje cijene kako bi se odrala. Chang i Winters su doli do zakljuka kako carinske preferencije vode do gubitaka u smislu uvjeta trgovine u zemljama nelanicama, odnosno iskljuenim zemljama. Empirijski su dokazali kako regionalna integracija utjee na cijene dobara kojima se trguje. ak i ako preferencijalno trgovinsko podruje ima za cilj samo intenzivirati trgovinu meu lanicama i ne poveati barijere trgovini sa zemljama nelanicama, ipak zemlje nelanice mogu biti pogoene samim formiranjem preferencijalnog trgovinskog podruja.

91. Objasnite kako stupanj integracije utjee na konvergenciju zemalja unutar regionalne integracije! (0,1)

Teorija granine produktivnosti tvrdi da na podruju s ogranienom trgovinom manjak kapitala rezultira niim dohocima i visokim kamatnim stopama. Ako je kapital mobilan, kretat e se iz bogatijih regija u siromanije izjednaujui i kamatne stope i nadnice.Glavni rezultat Hecksher-Ohlinove teorije je injenica da meunarodna trgovina izjednauje cijene proizvodnih faktora. To indirektno vodi izjednaivanju ponude rada i kapitala jer kapitalno siromane regije uvoze kapitalno intenzivne proizvode i izvoze radno intenzivne proizvode. Stoga nadnice i kamatne stope izmeu dviju regija konvergiraju. Smjer kretanja kapitala determiniran je time da li regionalne razlike u efikasnosti dominiraju nad regionalnim razlikama u relativnom nedostatku kapitala. Ako razlike u efikasnosti dominiraju, kapital e ii iz regije relativno siromanije kapitalom, a ako dominira relativni nedostatak kapitala, kapital e ii u regije relativno siromanije kapitalom.Modeli ekonomske geografije pokazuju kako regionalna integracija smanjujui transakcijske trokove meu regijama, moe dovesti do odravanja razliitosti meu regijama. Kao i u endogenim modelima rasta, od glavnog su utjecaja ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i fenomen lokaliziranih prelijevanja. Svi ti modeli impliciraju da sposobnost siromanijih regija da sustignu bogatije poiva na integraciji koja bi trebala biti to potpunija to se tie vjetina i tehnologije i ne potpuno rigidnom odgovoru nadnica na industrijsku zaposlenost.Moglo bi se zakljuiti kako utjecaj ekonomske integracije na konvergenciju dohotka po glavi meu zemljama i regijama varira u skladu s pretpostavkama vezanim uz prinose na proizvodnju (jesu li su opadajui ili rastui), stupnju konkurencije koji vlada na tritima i stupnju mobilnosti faktora meu regijama i zemljama.

92. Objasnite teoriju optimalnog valutnog podruja! Koji kriteriji moraju biti zadovoljeni da bi neko podruje bilo optimalno valutno podruje? (6,2)

Valutno podruje predstavlja grupu ekonomskih entiteta meu kojima je fiksiran teaj ili uvedena zajednika valuta, a prema ostatku svijeta je fleksibilni devizni teaj. Zemljopisno, valutna podruja mogu biti regija, vie regija, zemlja, grupa zemalja i cijeli svijet. Optimalnovalutno podruje je takvo podruje gdje blagostanje ne moe biti poboljano ni proirenjem ni smanjenjem podruja.Regionalne jedinice e se vie okoristiti ujedinjenjem u monetarnu uniju ako: postoji visok stupanj meusobne trgovine, postoji visok stupanj pokretljivosti radne snage izmeu njih, su ekonomski udari s kojima se suoavaju jako povezani, postoji fiskalni sistem za prijenos sredstava u regije koje su pretrpjele udar.Koristi od prihvaanja zajednike valute su: poveana korisnost novca, vea transparentnost cijena, nepostojanje nesigurnosti nominalnog deviznog teaja unutar podruja to: jaa interno trite, smanjuje rizike investiranja te potie inozemna izravna ulaganja na zajednikom valutnom podruju.

93. Navedite i objasnite kriterije teorije optimalnog valutnog podruja definirane jo 1960.-ih i 1970.-ih godina! // Ukratko objasnite kriterije za uvoenje zajednike valute u skladu s teorijom optimalnog valutnog podruja! (0,2)

1960.-1970.-ih definirani su kriteriji za uvoenje zajednike valute, odnosno monetarno integriranje: fleksibilnost cijena i nadnica: ako su nadnice i cijene meu zemljama fleksibilne, smanjen je negativna utjecaj moguih okova na zaposlenost i inflaciju; meutim, ako su cijene i nadnice rigidne prema dolje, moe doi do potrebe prilagodbe deviznog teaja kao odgovor, odnosno prilagoivanja na okove; u tom sluaju, fiksni devizni teaj bio bi neodriv; mobilnost faktora proizvodnje: mobilnou faktora proizvodnje bi se smanjila potreba za promjenama realnih cijena faktora i nominalnog deviznog teaja poradi okova; stupanj ekonomske otvorenosti: to je vii stupanj otvorenosti, vie e promjene u meunarodnim cijenama direktno i indirektno utjecati na domae cijene; takoer e devalvacija biti bre prenesena na cijene meunarodno utrivih dobara i troak ivljenja te e nominalni devizni teaj biti manje koristan instrument prilagodbe; slinost stopa inflacije: ako su stope inflacije meu zemljama niske i relativno sline, uvjeti trgovine su takoer stabilni; to vodi uravnoteenom tekuem raunu i smanjenju potrebe prilagodbe nominalnoga deviznog teaja; diverzifikacija proizvodnje i potronje: visok stupanj diverzifikacije smanjuje potrebu za promjenama uvjeta trgovine putem nominalnoga deviznog teaja poradi nastan