Meunarodna ekonomija

Meunarodna ekonomijaIspitna pitanja i odgovori1. Navesti razlike izmeu unutranje i vanjske trgovine. Nemobilnost proizvodnih faktora (vee tekoe u uravnoteenju platne bilanse)

Postojanje razliitih monetarnih sistema u razliitim zemljama

Postojanje politikih granica pojedinih drava partnera vanjske trgovine

Vanjska trgovina se odvija na veim geografskim udaljenostima to uzrokuje vee transportne trokove2. Navesti oblike specijalizacije

specijalizacija u proizvodima

specijalizacija u proizvodnim operacijama

3. Osnovni postulati merkantilizma.Meu najvanije mjere vanjske trgovine merkantilisti ubrajaju carine. Merkantilisti su zagovarali i uvoenje ogranienja izvoza robe niske vrijednosti i sirovina kako bi izvozili proizvod u vioj fazi obrade, ime se poveava ekonomska aktivnost u zemlji i vrijednost izvezenih roba. U to doba je vladala kolonijalna politika. Drava je strimulirala izvoznu ekspanziju, davala povlastice trgovinskim i brodarskim kompanijama i osiguravala njihov monopol u trgovini i prijevozu.Temeljna obiljeja merkanitlistikog uenja su:

Trgovina, a posebno vanjska trgovina je najvanija privredna djelatnost

Zlato je predstavnik drutvenog bogatstva (akumulacija zlata) i moi Izvoz treba biti vei od uvoza, odnosno vanjskotrgovinska i platna bilanca moraju biti aktivne, to znai da osiguravaju priliv zlata

Protekcionistikim se mjerama uvoz ograniava a izvoz pospjeuje kako bi vanjskotrgovinska bilanca bila to pozitivnija Ogranienje potronje, kako bi se moglo vie izvoziti

Prema Childovoj formuli karakteristike merkantilizma su:

elja za bogatstvom i moi kao i povratna veza koja se oituje u potrebi za moi radi zatite trgovine i religije i naglasak na vanjsku trgovinu4. Ukratko objasni teoriju apsolutnih prednosti Adama Smitha.Ako jedna zemlja moe proizvesti neku robu efikasnije od druge zemlje, kae se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji te robe. Efikasnost proizvodnje mjeri se utrokom rada u proizvodnji jedne jedinice proizvoda, jer samo rad stvara vrijednost. Prema tome, jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnju nekog dobra ako za njegovu proizvodnju utroi manje rada.

Apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti:

Prirodne (klima, tlo, prirodno bogatstvo)

Steene (znanje, vjetina)

Zemlja A ima apsolutnu prednost (moe proizvesti vie odreene robe po jedinici vremena) u proizvodnji dobra X a zemlja B u proizvodnji dobra Y. Zato e se zemlja A specijalizirati u proizvodnji dobra X a zemlja B u prizvodnji dobra Y. Na taj nain, obje zemlje e vie proizvoditi i troiti vie i dobra X i dobra Y.5. Ukratko objasni teoriju komparativnih prednosti Davida Rikarda.Ova teorija daje odgovor na pitanje ta bi se desilo ako neka zemlja ima prednost u proizvodnji i dobra X i dobra Y.

ProizvodZemlja AZemlja BProizvodnost po satu rada Q/L

X10 (po satu)2 (po satu)=12

Y5 (po satu)4 (po satu)=9

U ovom sluaju zemlja A ima prednost i u proizvodnji i dobra X i dobra Y jer je proizvodnost rada (Q/L) vea u zemlji A nego u zemlji B. Uporedimo li te prednosti, vidjeemo da je ta prednost u proizvodnji dobra X (10:2) relativno vea nego u proizvodnji dobra Y (5:4). Zato kaemo da zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X. Zemlja B nema apsolutnu prednost ni u proizvodnji dobra X ni u proizvodnji dobra Y. Meutim, odnos produktivnosti rada u zemljama A i B manje je nepovoljan u proizvodnji dobra Y (4:5) nego u proizvodnji dobra X (2:10). Ako bi zemlja A mogla za 10 jedinica dobra X dobiti vie od 5 jedinica dobra Y u razmjeni sa zemljom B, njoj bi se ta razmjena isplatila. Ako bi zemlja B mogla dobiti vie od 2 jedinice dobra X u razmjeni sa zemljom A, i njoj bi se ta razmjena isplatila. 6. Navedite slabosti teorija Adama Smitha i Davida Rikarda.Obje teorije imale su zajedniku slabost naime, obje su odreivanje cijena i razmjenu meu zemljama posmatrale iskljuivo s aspekta ponude, a kao to znamo, na odreivanje cijena utiu i ponuda i potranja. 7. Fiziokratizam.Poznato je da se fiziokrati zalau za slobodno trite pod poznatom devizom laissez-faire, laissez passer to u slobodnom prijevodu znai slobodna trgovina bez regulative drave. Najpoznatiji fiziokrati su F. Quesmay, J.J. Turgot, M. de la Rivere...Prethodnica fiziokratizma je bio apsolutistiki koncept Luja XV. Gledite fiziokrata je da je poljoprivreda izvor bogatstva.8. Navesti pretpostavke teorije Heckscher-Ohlinove teorije vanjske trgovine. Sve zemlje proizvode dvije iste vrste roba (X i Y) upotrebom istih dvaju faktora i proizvodnih procesa definiranim istim proizvodnim funkcijama

Proizvodne funkcije obaju dobara X i Y su funkcije obaju proizvodnih faktora, K (kapitala) i L (rada), homogene su, konveksne prema ishoditu i imaju konstantne prinose.

Proizvodne funkcije su takve da su relativne intenzivnosti upotrebe proizvodnih faktora, jednake za sve cijene proizvodnih faktora koje su inae jednake u objema industrijama. To znai da radno intenzivno dobro ostaje uvijek radno intenzivno a kapitalno intenzivno dobro ostaje uvijek kapitalno intenzivno.

Na svim tritima vlada potpuna konkurencija a resursi su potpuno iskoriteni

Nema transportnih trokova ni bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini

Proporcije proizvodnih faktora u dvije zemlje (kojima raspolau) su razliite

Ukusi potroaa su identini u obje zemlje9. Ukratko objasni Heckscher-Ohlinovu teoriju vanjske trgovine (grafiki prikaz).H-O teorija meunarodne razmjene temelji se na teoriji komparativnih trokova, ali ide korak dalje objanjavajui da komparativne prednosti potiu od razlika u koliini proizvodnih faktora kojima pojedini partneri u meunarodnoj razmjeni raspolau. Ako se pak meunarodna ekonomska razmjena temelji na razlikama u odnosu cijena, postavlja se logino pitanje: koja je minimalna razlika izmeu partnera dovoljna da objasni postojanje meunarodne ekonomske razmjene. Odgovor na to pitanje daje H-O teorija tvrdnjom da je minimalna razlika potrebna za nastajanje meunarodne ekonomske razmjene, razlika u relativnoj obdarenosti proizvodnim faktorima meu partnerima.

Cijena proizvodnih faktora ovisi o njihovoj ponudi i potranji. Uz istu tehnologiju proizvodnje, potranja za proizvodnim faktorima je ista, pa se njihove cijene razlikuju samo zbog razlike u ponudi proizvodnih faktora u pojedinim zemljama. Zato se cijene proizvoda u pojedinim zemljama razlikuju zbog razlika u ponudi pojedinih faktora u tim zemljama (rad, kapital...). Uz ostale uobiajene pretpostavke (isti ukusi, ista tehnologija...), prema H-O teoriji zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X jer se u njenoj proizvodnji koristi relativno obimniji faktor rad, dok zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y, jer se u njenoj proizvodnji koristi intenzivnije kapital, koji je relativno obimniji proizvodni faktor zemlje B. Zbog toga e zemlja A izvoziti dobro X, a zemlja B e izvoziti dobro Y.10. Navesti razlike izmeu Rikardove i Heckscher-Ohlinove teorije.Rikardova teorija komparativnih prednosti razlikuje se od H-O teorije prije svega po proizvodnoj funkciji na kojoj se temelji. Za razliku od Rikardove teorije komparativnih prednosti koja se temelji na proizvodnoj funkciji sa samo jednim proizvodnim faktorom (radom), H-O teorija se temelji na proizvodnoj funkciji sa dva faktora (radom i kapitalom). Osim toga, Rikardova teorija pretpostavlja razliitu kvalitetu proizvodnih faktora (razliita produktivnost), dok H-O teorija pretpostavlja istu kvalitetu proizvodnih faktora.11. Objasniti kako koliina proizvodnih faktora utie na strukturu proizvodnje.Porast koliine samo jednog proizvodnog faktora uticati e na strukturu proizvodnje. Naime, porast raspoloive koliine jednog faktora, uz nepromjenjenu koliinu drugog, uz nepromjenjenu tehnologiju, uvjetovati e opadanje proizvodnje onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor ija se raspoloiva koliina nije mijenjala.

Ako je dobro X radno intenzivno i ako se povea samo radna snaga, tada e poveanje koliine proizvodnje dobra X, uz nepromjenjenu tehnologiju (jednaka kapitalna opremljenost rada) moi ostvariti jedino uz relociranje dijela kapitala iz proizvodnje dobra Y, koje je kapitalno intenzivno. Budui da je koliina kapitala ostala nepromjenjena, proizvodnja dobra Y, zbog ove relokacije kapitala u dobro X, mora opasti.12. Teorija Rybczynskoga (grafiki prikaz).Poveanje proizvodnje onog dobra u kojem se intenzivnije koristi relativno obilni faktor, zbog domae potronje i izvoza, raste potranja za tim obimnijim proizvodnim faktorom, pa raste i njegova cijena. To rezultira smanjivanjem ili ak eliminiranjem razlika u cijenama, inae homogenih proizvodnih faktora, meu zemljama.

Porastom radne snage sa EE', raste proizvodnja dobra X sa CF. Da bi se sauvala ista opremljenost rada kapitalom, potrebno je iz proizvodnje dobra Y, relocirati odreenu koliinu kapitala u proizvodnju dobra X (DG). Poveanje proizvodnje dobra X je vee od poveanja rada; isto tako smanjenje dobra Y je manje od poveanja proizvodnje dobra X.13. Ukratko objasni kako dolazi do izjednaavanja cijena proizvodnih faktora u meunarodnoj razmjeni.Ako obje zemlje imaju iste tehnike koeficijente i ako su zbog slobodne razmjene cijene dobara X i Y u obje zemlje jednake, tada i cijene proizvodnih faktora u obje zemlje moraju biti iste.Relativno obilni faktor definira se prema Ohlinu na temelju:

1.) odnosa cijena proizvodnih faktora prije razmjene (ako je PkB/PlBKA/LA)Tehniki koeficijenti aLX, aLY, aKX i aKY su jednaki u obje zemlje jer smo pretpostavili jednako tehniko znanje i jednake proizvodne funkcije. Isto tako, cijene pX i pY jednake su u obje zemlje jer smo pretpostavili slobodnu trgovinu robama X i Y meu zemljama A i B.

aLX*WA+aKX*rA=pXaLY*WA+aKY*rA=pY

proizilazi da su i W i r u obje zemlje istiaLX*WB+aKX*rB=pXaLY*WB+aKY*rB=pYW=cijena jedinice rada

r=cijena jedinice kapitala

aL=utroak rada po jedinici proizvoda dobra X

aK=utroak kapitala po jedinici proizvoda dobra Y

Ako su date cijene proizvodnih faktora taka E, tada postoje jedinstvene cijene rada (0F) i kapitala (0G), koje zadovoljavaju uslove jednakosti jedininih trokova i cijena proizvoda na tritu perfektne konkurencije. Zbog toga, ako zemlje A i B imaju istu tehnologiju (iste su im zrake W i r) i ako su cijene roba X i Y izjednaene putem slobodne razmjene meu njima, moraju se izjednaiti i cijene proizvodnih faktora u tim zemljama.14. Stolper-Samuelsonov teorem (grafiki prikaz)Poraste li relativna cijena nekog dobra, poveati e se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra. Ako je dobro X radno intenzivno, tada e porast cijene (relativne) dobra X utjecati na porast potranje za radom, to e uticati na porast realnih plaa i to proporcionalno vei od porasta cijene dobra X.

Poveanjem cijene dobra X sa P(P1 dolazi do porasta plaa sa OE(OG ali i do opadanja plaa kapitala sa F(H. Porast realne cijene dobra X koje je radno intenzivno, omoguuje da porastu trokovi dobra X u odnosu na trokove dobra Y jedino porastom W u odnosu na r.15. Navesti kritike klasine teorije vanjske trgovineU uvjetima savremene meunarodne trgovine stanje je drugaije u odnosu na pretpostavljene uvjete klasine teorije vanjske trgovine:

1.) postoji vea ili manja pokretljivost svih roba, a ne nepokretljivost

2.) ne razmjenjuju se robe samo na osnovi materijaliziranog rada u robama, nego i na osnovi drugih faktora (zemlja, kapital, znanje, tehnologija)

3.) ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba (teorija subjektivne vrijednosti)

4.) ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite, nego protekcionizam, tzv. monopoloidno trite

5.) klasina teorija vanjske trgovine uzima u obzir trokove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali ne uzima u obzir uticaj trokova, odnosno cijene drugih roba.16. Objasniti pojam Paretovog optimuma.Zemlje A i B imaju razliite krivulje indiferencije jer su im ukusi razliiti. Kada zarotiramo krivulje indiferencije zemlje B za 180 i prenesemo ih na mapu krivulja indifirencije zemlje A, dobijamo Edgeworthov dijagram (zatvoreni).

Dimenzije dijagrama odreene su koliinom dobara Xi Y kojima raspolau oba partnera zajedno. Krivulje indiferencije zemlje A oznaili smo sa I1, I2 i I3 a krivulje indiferencije zemlje B sa Z1, Z2 i Z3. Svaka taka dijagrama predstavlja odreenu razdiobu raspoloivih koliina dobara X i Y izmeu partnera A i B. Spajanjem svih taaka dodira krivulja indifirencije partnera A i B dobit emo krivulju ugovora FS. Take na toj krivulji predstavljaju jednakost graninih stopa supstitucije partnera, to znai da je postignuta ravnotea. Svako daljnje nastavljanje razmjeneilo bi na tetu jednog ili drugog partnera. Kada partneri nisu na krivulji ugovora, probici od razmjene mogu se poveati (A, B ili obojica), zato take na krivulji ugovora predstavljaju Pareto optimum u razmjeni. Taj optimum nije postignut ako se poloaj bilo koje stranke moe poboljati a da se time ne pogora poloaj druge stranke. Kad granine stope supstitucije partnera u razmjeni nisu jednake, mogue je poboljati poloaj barem jednog od njih razmjenom, a da se poloaj drugog partnera ne pogora. 17. Leontijevljev paradoks (Rus, Nobelova nagrada 1973. godine)Leonijev je pokuao da empirijski dokae H-O teoriju poreenjem intenziteta proizvodnih faktora prosjeka ukupnog izvoza i konkurentnog uvoza u SAD. Meutim, doao je do suprotnog zakljuka H-O teoreme. Njegov zakljuak je bio da SAD izvoze radno intenzivne proizvode a uvoze kapitalno intenzivna dobra, a to je suprotno zakljucima H-O teorije vanjske trgovine, jer se smatra da je kapital obilni proizvodni faktor u SAD.

Sa stajalita H-O teorije, Leonijevljevi rezultati bili su paradoksalni. 18. Kravisova teorija vanjske trgovine.Kravis je iznio tvrdnju da se struktura vanjske trgovine odreuje raspoloivou dobara. To znai da se uvoze dobra koja nisu raspoloiva u zemlji. Dobra mogu biti neraspoloiva u apsolutnom smislu ili pak mogu biti neraspoloiva u relativnom smislu a to znai da je njihova domaa ponuda neelastina. Dakle, dva su razloga za neraspoloivost dobara: prirodni resursi i inovacije.

Razloge za neraspolaganje resursima Kravis vidi u nedostatku prorodnih izvora ili u tehnolokoj promjeni ili u diferencijaciji proizvoda koji jednoj zemlji daju preivremeni monopol u proizvodnji sve dok druge zemlje ne naue imitirati tu proizvodnju. 19. Linderova teorija vanjske trgovine.Budui da strukturu vanjske trgovine nije mogao objasniti, Linder je pokuao objasniti njenu relativnu veliinu tj, udio vanjske trgovine u nacionalnom dohotku. Zakljuci Linderove teorije su sljedei:

1.) preduslov za izvoz industrijskih proizvoda jeste postojanje domae potranje za tim proizvodima

2.) izvozni sektori su samo oni koji su dovoljno veliki

3.) to je vea slinost struktura privreda dvije zemlje, vea je mogunost njihove razmjene

4.) potencijalni obim vanjske trgovine dviju zemalja je vei to je nivo per capita nacionalno dohotka u njima blii (sliniji)

5.) obim potencijalne vanjske trgovine odreije i obim strukture vanjske trgovine.

On pravi razliku izmeu primarnih i industrijskih proizvoda. Ustrojstvo vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija: tehnoloke nadmoi, menaderske sposobnosti i ekonomije obima. 20. Teorija ivotnog ciklusa proizvodaUoavanje znaenja tehnologije u odreivanju strukture svjetske trgovine dovelo je do razvoja teorije u kojoj se promjene u komparativnim prednostima zasnivaju eksplicitno na irenju tehnologije. Teoriju ivotnog ciklusa proizvoda formulisao je Raymond Vernon. Prema toj teoriji, novorazvijeni proizvod e proi kroz nekoliko faza razvoja, pri emu e svaka faza imati razliit uticaj na strukturu trgovine.Faza novog proizvoda (I faza): proizvod je u ovoj fazi obino nestandardiziran, to znai da proizvoa nastoji razviti karakteristike koje najbolje zadovoljavaju preferencije potroaa. Proizvodnja je locirana u zemlji porijekla radi bolje bliskosti sa kupcima i komunikacije sa potroaima. Proizvoa ostvaruje maksimalan profit.

Faza sazrijevanja (II faza): iri se domae trite, dizajn proizvoda postaje standardizovaniji (to proizvoau omoguava da postigne ekonomiju obima masovnom proizvodnjom); potranja se iri i na inostrano trite, to e omoguiti da se proizvodnja relocira u te zemlje zbog konkurentnog poloaja domaih proizvoaa. Relokacija proizvodnje dovodi do smanjenja izvoza domae zemlje (zemlje i+u kojoj ej proizvod prvo i nastao). Strani konkurenti uoavaju priliku za imitacijom proizvoda, to jo vie umanjuje izvoz domae zemlje.Faza standardizovanog proizvoda (III faza): proizvodnja se izmjeta u manje razvijene zemlje zbog trokova proizvodnje; izvoz iz tih zemlja e jo vie smanjivati izvoz iz zemlje porijekla proizvoda. Na konanici, sama zemlja porijekla proizvoda postaje neto uvoznik tog proizvoda, zaustavlja se proizvodnja tog a zapoinje sa proizvodnjom novog, inovativnog proizvoda.

Visoko razvijene zemlje se nalaze u I fazi i to je uglavnom njihov nain ivljenja i razvijanja ekonomije i inovacija uz visoke profite. 21. Navesti osnovne postulate protekcionizma.Protekcionisti se zalau za sljedee:Narod treba: Da udovolji sam svojim potrebama

Da odbije putem visokih dadbina tuu robu

Da radije kupuju u svojoj zemlji nego u tuoj, pa makar ta roba bila loije kvalitete i skuplja

Da odredi zatitu, i to najmanje po razlici koja postoji izmeu nabavne i prodajne cijene Da ogranii ili sprijei izlaz novca iz zemlje, da podjele pogodnosti domaim radnicima i time umanje prilike za bogaenje susjeda

Da razvije bogatstvo zemlje podiui proizvodnju u zemlji; prate se naprednije industrije drugih zemalja Da utvrdi kako u inostranoj trgovini ne trguju pojedinci meusobno, ve narodiProtekcionizmom se smatra skup dravnih mjera kojima ona titi svoju privredu od uticaja inozemne konkurencije. titi se domai proizvoa, ali veu uvoznu cijenu plaa krajnji potroa.22. Navesti osnovne kole protekcionizma.

Postoje 4 kole protekcionizma:

Klasina teorija protekcionizma (Carey-List)

Marksistiki pogled (Marks) Protekcionizam zemalja u razvoju (Prebish)

Koncept efektivne carinske zatite

Ekstremni sluaj protekcionizma ili autarhija (princip zatvorene privrede - Perou)

23. Navesti stavove Carreya. Razlike u cijenama poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u amerikoj privredi su uinak slobodne trgovine Transportni su trokovi jedan od uzroka tih razlika

Zatitnim mjerama treba omoguiti razvoj ne samo poljoprivrede, ve i industrije i tercijarnih djelatnosti

Carinska se zatita treba odnostiti na cjelokupnu privredu24. Navesti stavove Lista.

Princip slobodne trgovine moe se primjenjivati samo izmeu zemalja na priblino istom nivou privredne razvijenosti

Mlade drave, odnosno mlade industrije, treba zatititi

Zatitne mjere moraju biti privremenog karaktera

Ne treba tititi dravu normalne veliine

25. ta za zemlje u razvoju predlae Prebish?

Industralizacija zemalja u razvoju uz visoke uvozne carine

Proizvodnja radi zamjene uvoza (zadovoljavanje vlastitih potreba) Razvoj proizvodnje radi poveanja izvoza

Koncepcija efektivne carinske zatite

26. ta je autarhija i u kojim oblicima se pojavljuje?Autarhija je grka rije koja znai samozadovoljnost, a u ekonomskom smislu predtsvlja politiku pojedinih zemalja koja ide za osamostavljivanjem nacionalnih gospodarstava i prisvajanje unutranjeg trita razliitim mjerama.

Perroux razlikuje dva tipa autarhije:

1.) autarhija povlaenja (zatvaranje domaeg u odnosu na inostrano gospodarstvo)

2.) autarhija ekspanzije (osvajanje tuih teritorija)27. Navesti osnovne predstavnike neoklasinog shvatanja vanjske trgovine

Prema osievoj podjeli, predstavnici su Taussig i Viner

28. Ukratko objasni uenje Taussiga.Taussig je analizirao najamnine i kamatne stope na vanjsku trgovinu.

Najamnina je sastavni dio cijene kotanja i zavisi (u apsolutnom smislu) od produktivnosti rada. to je vea produktivnost rada, cijena je po jedinici proizvoda nia. Zemlja koja ima niu cijenu, ima veu pogodnost za izvoz. Neoklasina kola smatra da visina nadnice ima u vanjskoj trgovini isti uinak kao i nivo produktivnosti rada.

Kamatne su stope razliite u pojedinim zemljama, ali je razliit organski sastav kapitala. Zemlja sa visokim organskim sastavom kapitala i niskom kamatnom stopom, imat e komparativnu prednost pred zemljom koja ima radno intezivnu proizvodnju.29. Ukratko objasni uenje Vinera.Bez obzira to je pristalica uenja teorije komparativnih prednosti, upozorava da ne treba pojednostavljivati nego voditi rauna o sloensti ekonomskih odnosa. Kada je rije o carinskim unijama, on vidi prednost zatvorene ekonomije, ali i nedostatke za one koji su izvan unija.30. Navesti uslove koje zemlje moraju ispuniti da bi imale koristi od stvaranja carinske unije (prema Vineru).1.) da carinska unija obuhvata to vei prostor

2.) da je nii prosjean nivo carina na uvoz iz treeg svijeta usporeen sa razinom koja bi bila u odsustvu carinske unije

3.) da je manji stepen komplementarnosti uproizvodnji izmeu zemalja lanica

4.) da su vee razlike u trokovima po jedinici istovrsnih proizvoda izmeu zemalja lanica unije i vee utede koje proistiu iz slobodne trgovine unutar unije.

5.) Da je vea razina zatite na moguim izvoznim tritima izvan carinske unije u odnosu na proizvode u kojima bi zemlje lanice carinske unije pod reimom slobodne trgovine imale komparativne prednosti

6.) Da je vei broj zatienih industrija za koje e irenje trita imati uinak u niim trokovima po jedinici proizvoda od onih po kojima bi se odgovarajue robe mogle uvoziti izvan podruja carinske unije

7.) Da je manji broj zatienih industrija za koje irenja trita ne bi imalo uinak u manjim trokovima po jedinici proizvoda od onih za koje bi se odgovarajue robe mogle uvesti izvan carinske unije, ali koje bi se ipak proirile pod carinsku uniju.31. Koji su tradicionalni inioci razvoja?

Rad, zemlja i kapital

32. Koji su suvremeni inioci razvoja?

Znanje, tehnologija i vanjska trgovina

33. Kako razvrstavamo zemlje prema stepenu razvoja?

Visoko razvijene, razvijene, novoindustrijalizirane, zemlje u razvoju i nerazvijene34. Ukratko objasni Porterovu teoriju konkurentske prednosti.Bitna poluga za osvajanje sve veeg udjela na tritu je konkurentnost. Konkurentnost je umjenost jednog privrednog subjekta u odnosu na drugi da svoju ponudu ili potranju prikae i dokae boljom. M. Porter je na osnovu empirijske analize razradio model konkurentske prednosti na osnovu etiri faktora, koji su meusobno povezani i poznati pod imenom dijamant:

1.) strategija preduzea, struktura i konkurentnost

2.) uvjeti imbenika

3.) uvjeti potranje

4.) vezane i podravajue proizvodnje

Unutar svake grupe faktora postoje brojni uvjeti koji e uticati na veu ili manju konkurentnost. Vlada treba osigurati veu konkurentnost kako nacionalnom gospodarstvu tako i gospodarskim subjektima.

Na osnovu Porterovog modela, zakljuak je sljedei: da su sve etiri faktora promjenjiva i sva etiri faktora su meuovisna; da bi mogla biti konkurentna na svjetskom tritu, sva etiri moraju biti ispunjena.

Visok stepen tehnologije i poduzetniki duh omoguavaju konkurenciju na svjetskom tritu. Porter je klasificirao nacionalne ekonomije kao:- ekonomije zasnovane na faktorima (prirodni uvjeti)

- ekonomije zasnovane na investicijama (kapitalu)

- ekonomije zasnovane na inovacijama

- ekonomije zasnovane na bogatstvu35. Grafiki prikazati, objasniti i navesti osnovne karakteristike krive indiferencije

Krivulja indiferencije pokazuje razliite kombinacije potronje dvaju dobarakoje potroau donose jednak stepen zadovoljstva. Krivulje indiferencije nekog potroaa nikad se ne sijeku i konveksne su prema ishoditu.

Uz odreene pretpostavke da svi potroai imaju isti ukus i iste realne dohotke, mogue je dobiti skrivulje indiferencije za skup pojedinih potroaa (zemlju). Svaka krivulja indiferencije pokazujerazliite kombinacije potronje dvaju dobara od kojih svaka drutvu (pojedincu) donosi isti nivo zadovoljenja njegovih potreba. to je kombinacija potronje na udaljenijoj krivulji indiferencije od ishodita, ta je kombinacija potronje, predstavljena na toj krivulji, poeljnija.36. Definisati graninu stopu supstitucije

Granina stopa supstitucije pokazuje koliko je jedinica dobra X drutvo voljno rtvovati za potronju dodatne jedinice dobra Y, a da mu nivo zadovoljstva ostane isti, tj. na istoj krivulji indiferencije.

37. Definisati graninu stopu transformacijeZemlja moe proizvoditi kombinacije proizvoda X i Y predoene takama A, B i C, koristei u potpunosti svoje resurse. Proizvodnja u taki B je poeljnija, jer lei na veoj krivulji indiferencije (z2) negoli take A i C.

Taka B kombinacijom proizvodnje osigurava zemlji optimalnu alokaciju ogranienih resursa, jer je u taki B tangenta na najviu krivulju indiferencije. Tu je granina stopa supstitucije jednaka graninoj stopi transformacije. Zato taka B predstavlja optimalnu kombinaciju proizvodnje i potronje u zemlji u situaciji autarhije.38. Kako se vri odreivanje odnosa cijena u zemlji?Da bi smo dobili odnos cijena dobara X i Y u autarhiji, trebamo sueliti krivulju proizvodnih mogunosti sa mapom indiferencije te zemlje.

Taka u kojoj je krivulja proizvodnih mogunosti tangenta na najviu taku krivulje indiferencije dotine zemlje,pokazuje koju kombinaciju proizvoda X i Y zemlja treba proizvoditi i troiti da bi dostigla najviu razinu zadovoljenja svojih potreba iz datih proizvodnih mogunosti. Tangenta povuena kroz taku B predstavlja odnos cijena dobara X i Y, tj. PX/PY, u kojoj se ostvaruje takva kombinacije dobara X i Y koja zemlji daje najvei nivo zadovoljstva.39. Objasniti osnovu razmjene i koristi od razmjene ako se u zemljama A i B razlikuju krivulje indiferencije i kriva proizvodnih mogunostiIz razliitih krivulja proizvodnih mogunosti i uz razliite ukuse, formiraju se razliiti odnosi cijena PX/PY u zemljama A i B. Razlika u odnosima cijena predstavlja osnovu za obostrano korisnu razmjenu ako je odnos PX/PY, koji se formira u razmjeni, izmeu odnosa cijena u pojedinim zemljama, tj. PX/PYA< PX/PY1Zbir elastinosti potranje za uvozom zemalja A i B mora biti vei od 1 da bi ravnotea na tritu bila stabilna.44. Definisati uslove razmjene i ukratko objasniti ta pokazujuOdnos cijene izvozn robe zemlje A prema cijeni uvozne robe zemlje A u ravnotei (PX/PY) zove se uvjet razmjene zemlje A (terms of trade).to god su uvjeti razmjene zemlje A povoljniji to ona, ceteris paribus, ima vee koristi od razmjene tj. vanjske trgovine. Za zemlju B uvjeti razmjene PY/PX reciprona su vrijednost uvjeta razmjene zemlje A. PX/PY=1=PY/PX Uvjeti razmjene mogu se mjeriti na razliite naine. Mi smo ih izrazili kao odnos cijena izvoza i uvoza, meutim mogu se izraziti i kao odnos koliina uvoza i izvoza. Porast odnosa pE/pU=QU/QE znai poboljanje uvjeta razmjene. QU/QE porast znai poboljanje uvjeta razmjene jer taj porast znai da zemlja dobiva vie uvoza po jedinici izvoza, odnosno da se daje manje izvoznih dobara za jedinicu uvoza. Svrha je poveavati materijalno blagostanje naroda, tj. poveanjem domae ponude poveavanjem uvoza. Izvoz je samo sredstvo za ostvarenje tog cilja, jer se njime uvoz ostvaruje, tj. plaa.45. Objasniti uticaj transportnih trokova na vanjsku trgovinuDovoljan razlog za postojanje vanjske trgovine je da su cijene dobara X i Y u zemljama A i B razliite. Uvoenjem transportnih trokova taj se uvjet modificira utoliko to razlika u cijeni u dvjema zemljama mora biti vei od transportnih trokova da bi se trgovina odvijala. U ravnotei, tj. kada je ponuda izvoza nekog dobra jednaka potranji za uvozom tog dobra, cijena dotinog dobra u zemlji uvoznici vea je od cijene tog dobra u zemlji izvoznici za iznos transportnih trokova. Uvoenje transportnih trokova utie na smanjenje koliine vanjske trgovine jer utie na poveanje cijena. 46. Objasniti uticaj promjene ukusa na meunarodnu ekonomsku razmjenuPromjena ukusa u nekoj zemlji uz nepromjenjenu krivu njenih proizvodnih mogunosti, uticati e na promjenu odnosa cijena u toj zemlji. To e uticati i na njenu krivu reciprone tranje u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni. Promjena krive reciprone tranje u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni uticati e na promjenu cijena u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni, na promjenu koliine meunarodne ekonomske razmjene i na promjene u razdiobi koristi od meunarodne ekonomske razmjene. 47. ta je GATT i koji su njegovi osnovni principiRezultat nastojanja da se institucionalno urede pravila ponaanja u meunarodnoj razmjeni jeste sklapanje Opeg sporazuma o carinama i trgovini GATT. GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice sporazuma trebaju voditi svoju vanjsko-trgovinsku politiku. Osim toga, GATT predstavlja formu za usklaivanje nesuglasica u vanjsko-trgovinskoj politici pojedinih zemalja lanica. Potpisan je 1947. godine sa 23 zemlje lanice. Meunarodna trgovina zemalja lanica GATT-a premaivala je 80% cjelokupne svjetske trgovine. Zemlje lanice sloile su se oko tri principa:1.) princip nediskriminacije

2.) princip zatite domae privrede carinama

3.) princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima48. Rezultati Kenedijeve runde pregovora (1964-1967) svrha smanjenje carina za 50%Rezultat pregovora u okviru Kenedijeve runde pregovora bio je prosjeno smanjenje carina za oko 35% na 60.000 industrijskih preoizvoda. Osim toga, u pregovore su bila ukljuena i koliinska ogranienja a ne samo carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda. Ipak, multilateralni pregovori voeni u okviru Kenedijeve runde pregovora, rezultirali su najveim smanjenjem carina nakon stvaranja GATT-a 1947. godine.49. Rezultati Tokijske runde pregovora (1973-1979)Glavni rezulta te runde bili su smanjenje carina industrijksih zemalja za prosjeno 33%, postupno, u razdoblju od 8 godina. Na taj je nain prosjena carinska stopa industrijskih zemalja smanjena sa 6,2% na 4,2%. Osim carinskog smanjenja, Tokijska runda pregovora rezultirala je i Kodeksom ponaanja lanica GATT-a u meunarodnoj razmjeni. Tak Kodeks ima svrhu da ukine praksu ograniavanja vanjske trgovine necarinskim barijerama, kao to su: tehniki standardi (zdravstveni, sigurnosni, ekoloki), odreivanje carinske osnovice, kojom se onemoguuje carinicima da proizvoljno odreuju nerealno visoku carinsku osnovicu za uvoz nekih proizvoda, dravne nabavke, kojima se zahtjeva jednako tretiranje domaih i stranih proizvoaa i subvencije domaim izvoznicima.50. Rezultati Urugvajske runde pregovoraPrema zavrnom sporazumu, smanjuju se carine za industrijske proizvode u prosjeku za 34%, dok je to smanjenje kod industrijski razvijenih zemalja 40%. Postignut je napredak i u smanjenju necarinskih prepreka. Kvantitativna ogranienja uvoza i ostala necarinska ogranienja trebaju se smanjiti odnosno zamjeniti. Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasnitvu (patenti, zatitni znakovi, autorska prava). Jedno od najveih postignua Urugvajske runde je Sporazum o trgovini uslugama. Ostala su jo etiri sektora gdje se trebaju dogovoriti sporazumi: finansijske usluge, telekomunikacije, audio-vizualne usluge i pomorski prevoz.Meu najvanije rezultate Urugcvajske runde pregovora je utemeljenje Svjetske Trgovinske Organizacije (WTO). Time je zavrena privremenost GATT-a (1947-1994). WTO je administrativno tijelo kojem je zadaa da olaka trgovinske pregovore i da izglauje razmirice meu njenim lanicama. S radom je poela 1. maja 1995. godine.51. Navedite stepene ekonomske integracije zemljeU svrhu poveanja proizvodnje i blagostanja, zemlje nastoje smanjenjem meusobnih carina postii veu specijalizaciju i podjelu rada. Stepeni ekonomske integracije su:

- zona slobodne trgovine

- carinska unija- zajednika trita

- ekonomske zajednice odreene grupe zemalja52. ta su zone slobodne trgovine?Formiranjem zona slobodne trgovine kao to je npr. EFTA, zemlje sudionice ukidaju sve carine u meusobnoj trgovini, ali svaka zemlja zadrava svoju vlastitu carinsku strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone.53. ta je carinska unija?Zemlje koje formiraju carinsku uniju takoer ukidaju sve carine u meusobnoj razmjeni, ali idu jo jedan korak dalje primjenom zajednike carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije.54. Objasniti ekonomske zajednice odreene grupe zemalja kao oblik integracijeNajvii stepen ekonomske integracije jeste stvaranje ekonoske zajednice u kojoj zemlje lanice osim ukudanja carina u meusobnoj razmjeni, zajednikih carina u razmjeni sa nelanicama i slobodnog kretanja proizvodnih faktora meu njima, idu jo dalje usklaivanjem svih mjera ekonomske politike, prije svega monetarne i fiskalne.55. Uticaj izvoza na domai proizvod (grafiki prikaz)Izvoz robe i usluga jedna je od kategorija finalne potronje isto kao i investicije, osobna i

opa potronja. Stoga njihovo autonomno poveanje ima multiplikativne efekte na domai proizvod, kao i poveanje bilo koje druge komponente autonomne potronje.Uvoenjem izvoza (za sada jo zanemarujemo uvoz), definicijska relacija domaeg proizvoda je jednaka:

y=C+I+G+E

tj. kao zbir:

C osobne potronje

I investicijske potronje

G budetske potronje

E izvozIzvoz u situaciji nepotpune zaposlenosti utie multiplikativno na domai proizvod kao i ostale komponemte autonomne potronje56. Uticaj uvoza na domai proizvod (grafiki prikaz)

Uvoz roba i usluga meutim nema multiplikativni efekat na stvaranje domaeg proizvoda. U situaciji nepotpune zaposlenosti, uvoz roba i usluga znai gubitak multiplikativnog efekta koji bi nastao eventualnom supstitucijom uvoza domaom proizvodnjom. Postoji dio uvoza koji se ne moe supstituirati, to je tzv. nekonkurenti uvoz. On je funkcija domae proizvodnje. Ako veliinu domae proizvodnje zamjenimo domaim proizvodom Y, tada e funkcija uvoza biti U=f(Y). Pretpostavimo li linearnu zavisnost ukupnog uvoza od domaeg proizvoda y, tada funkciju uvoza moemo pisati U=U0+mY, gdje je:

U0 autonomni uvozm granina sklonost uvozu

U/Y prosjena sklonost uvozu, a pokazuje veliinu potrebnog uvoza koja je prosjeno uvjetovana jedinicom domaeg proizvoda.

57. Granina sklonost uvozuU/Y se zove granina sklonost uvozu, a pokazuje veliinu uvoza koju uvjetuje jedinino poveanje domaeg proizvoda Y. U sluaju kontinuirane funkcije uvoza, granina sklonost uvozu jednaka je prvoj derivaciji funkcije uvoza po domaem proizvodu dU/dY.58. Investicijski multiplikatorSvaka jedinica investicija multiplicirati e se za 1/1- puta u domau proizvodnju nakon odreenog vremena potrebnog da se multiplikativni efekti promjene investicija rasprostru kroz itav sistem. Zato 1/1- zovemo investicijski multiplikator.59. Multiplikator vanjske trgovineRazlika izmeu izvoza (E) i uvoza (U) zovemo vanjsko-trgovniskom bilansom.

VTB=E-U; Ako je E>U(VTB>0. Ako je EU i obratno. U sluaju autonomnog i izvoza i uvoza, vanjsko-trgovinska razmjena uticati e na multiplikativno poveanje, odnosno smanjenje domaeg proizvoda, ovisno o odnosu izmeu E i U.Ako je uvoz ovisan o domaem proizvodu, tada je uticaj vanjske trgovine na multiplikator neto komplikovaniji. 60. ta podrazumjevamo pod pojmom zatitne politike?Pod pojmom carinske zatite podrazumjevamo ekonomsku politiku kojoj je svrha stvaranje razlike izmeu relativnih cijena roba na domaem i svjetskom tritu. Zatitnom se politikom ograniava sloboda kretanja tokova u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni. Mjere ekonomske politike ograniavanja slobode tokova u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni mogu djelovati mehanizmom cijena (carine, prelevmani, avansi) ili ograniavanje koliine (kontigenti, kvote) ili pak deviznim ogranienjima. Uvoenje ogranienja opravdava se nesavrenostima domaeg i/ili meunarodnog trita.61. Navedite argumente uvoenja ogranienja slobodne meunarodne razmjene

a.) argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na snienjeb.) argumenti temeljeni na nesavrenosti trita proizvoda

c.) argumenti temeljeni na nesavrenosti trita proizvodnih faktora

d.) argumenti mlade (nejake) industrije62. Ojasnite argumente nejake industrijeNajei argument ogranienja slobodne meunarodne razmjene jeste argument mlade industrije. Argument mlade (nejake) industrije se svodi na to da mladu industriju treba tititi dok ne ojaa da bi se mogla nositi sa inozemnom konkurencijom. Kada ojaa, koristi od njenog rasta e vie nego kompenzirati trokove njene zatite. titei nejaku industriju od inozemne konkurencije omoguuje joj da sticanjem iskustva i koristei ekonomiju razmjera snizi svoje jedinine trokove kako bi se osposobila sa slobodnu utakmicu sa inozemnim konkurentima. 63. Nedostaci argumenata nejake industrije1.) Svaki se sektor eli zatiti pa je teko precizno odrediti koji sektor treba tititi. Dugoroni program razvoja moe pomoi pri rjeavanju tog problema.

2.) Kada jednom neki sektor dobije zatitu, on se te zatite ne eli odrei. Trebalo bi zatitu vremenski ograniiti i postupno je smanjivati. 3.) Zatita nekog sektora moe nakoditi drugim sektorima zbog vee cijene proizvoda tog sektora ili njegovog uvoznog supstituta, ako ga oni troe u intermedijarnoj potronji.

4.) Menademnt moe vie panje posvetiti ouvanju iproduenju zatite nego postizanju efikasnosti i osposobljavanju za utakmicu na meunarodnom tritu bez zatite. Zato je vano vremenski ograniiti rok trajanja zatite i postepeno je smanjivati.

5.) Zatieni sektor moe politiki lobirati za produenje zatite koristei razne dodatne argumente kao to su regionalni razvoj, podruja od posebne skrbi itd, umjesto orjentacije na ekonomiju obima i iskustva kako bi se osposobio za konkurenciju bez zatite. 64. ta podrazumjevamo pod optimalnom carinskom strukturom?U uslovima potpune konkurencije u zemlji i nepostojanja eksternih ekonomija, slobodna bi meunarodna razmjena vodila maksimizaciji svjetske proizvodnje. To ne znai da slobodna vanjska trgovina znai i najbolju moguu politiku za svaku pojedinu zemlju koja uestvuje u meunarodnoj razmjeni. Naprotiv, u interesu je svake zemlje da u izvjesnoj mjeri ogranii uvoz ili izvoz ako inozemna potranja nije savreno elastina i ako se ne boji odmazde. U uvjetima nesavrene elastinosti inostrane potranje, optimalna carinska zatita ovisi o elastinosti inostrane potranje i obliku domae krive transformacije. Zatp se ona odreuje da se izabere skup carinskih stopa koje e izjednaavati granini prihod tj. granine uvjete razmjene sa graninim trokom tj. graninom stopom transformacije. Uvoenje carine poboljava optimalne uvjete razmjene, a to znai maksimalno drutveno blagostanje.65. Objasniti uticaj carina na proizvodnju i potronju (grafiki prikaz)Pretpostavka: Ako zemlja A uvede ad valorem carinu na uvoz proizvoda Y. Takoer, pretpostavimo da je udio zemlje A u svjetskoj razmjeni mali, tako da ona ne moe uticati na cijene. Zbog toga cijene uvoznog proizvoda Y u zemlji A rastu za puni iznos carine.

Uvoenje carine za t postotak na uvoz proizvoda Y u zemlji A, uticalo je na smanjenje njene proizvodnje, nacionalnog dohotka sa 0G na 0H. To znai da mala zemlja A sama sebi nanosi tetu uvoenjem carine na uvoz proizvoda Y. Zbog toga je za malu zemlju koja ne moe uticati na svjetske cijene, optimalna politika slobodne politike, tj. bez ikakvih ogranienja.Pretpostavimo meutim, da je proizvodnja i nakon uvoenja carine u zemlji A ostala u taki E, bilo zbog nemobilnosti proizvodnih faktora ili zbog potpune neelastinosti supstitucije proizvodnih faktora.

U tom sluaju uvoenje carine u zemlji A ne utie na proizvodnju nego samo na potronju. Iz slike se vidi da je zemlja A zbog uvoenja carine dostigla niu krivu indiferencije, pa se njen poloaj pogorao u potronji. Prema tome, zemlja koja je mala, a da bi uticala na cijene na svjetskom tritu, pogorava svoj poloaj uvoenjem carina na uvoz proizvoda. Trokut razmjene EJK je manji od trokuta EFH.66. Objasniti uticaj uvoenja carina na obim meunarodne razmjene kada obje zemlje koje uestvuju u meunarodnoj razmjeni, uvedu carine na svoj uvozni proizvodUvoenje carina na uvozne proizvode utie na poboljanje uvjeta razmjene. Meutim, uvoenje carina uvjetuje poskupljenje uvoznih proizvoda to rezultira smanjenjem uvoza, a time i cjelokupne meunarodne razmjene. Poboljanjem uslova razmjene zemlja A poboljava svoj poloaj u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni na tetu svog partnera B. Zemlja B moe takoe uzvratiti uvoenjem carina na uvoz proizvoda iz zemlje A. Time se smanjuje meunarodna ekonomska razmjena, pa obje zemlje gube prednosti koje im slobodna meunarodna ekonomska razmjena prua. Pristup obostranom samnjenju carina, zemlje A i B poveavaju svoje ekonomsko blagostanje efikasnijom alokacijom resursa, veom specijalizacijom i razmjenom.67. ta je stopa efektivne carinske zatite, kako se izraunava i od ega zavisi?Stopu carinske zatite pojedinog sektora zovemo stopa efektivne carinske zatite. Zavisi od stope nominalne carine na uvoz proizvoda tog sektora i od carinske stope na uvoz intermedijarnih proizvoda utroenih u tom sektoru i o direktnom i indirektnom udjelu uvoznih intermedijarnih proizvoda u jedinici vrijednosti finalnih proizvoda tog sektora, tj. o ukupnom uvoznom koeficijentu tog sektora.Stopa efektivne carinske zatite se izraunava po formuli:

ej=(tj-gijCi)/djej stopa efektivne carinske zatite sektora jtj nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j

gij utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka i, sektora j

Ci nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda sektora j

dj = 1-mj ukupni koeficijent domae proizvodnje tj. domai proizvod koji se ostvaruje po jedinici finalnih isporuka sektora j68. Navesti i objasniti carine s obzirom na smjer kretanja robe- uvozne carine obraunavaju se i plaaju za uvezenu robu za koju je propisano da podlijee carinjenju

- izvozne carine obraunavaju se i plaaju na izvezenu robu za koju je propisano da podlijee carinjenju

- tranzitne carine, obraunavaju se i plaaju na tranzitnu robu (Ova carina se vie ne plaa prema GATT-u, lan 5. i Barcelonskom konvencijom69. S obzirom na svrhu carine se dijele na:1.) zatitne carine one kojima se titi domaa privreda od inozemne privrede koja je agresivnija i konkurentnija

2.) fiskalne carine su one carine kojima je prvobitni cilj ostvarenje javnih prihoda za finansiranje javnih rashoda, a sekundarni cilj im je zatita domae proizvodnje. Mogu se obraunavati i na uvoznu i na izvoznu robu3.) prohibivne carine svojom visinom onemoguavaju uvoz robe. Uvoz dakle nije zabranjen administrativno ve ekonomski (visinom carina)70. S obzirom na osnovicu za obraun, carine se dijele na:1.) carine na vrijednost uvezene robe (ad valorem), a postoje dva oblika:a.) jedinstvena ad valorem carina na svu robu isti postotak od vrijednosti robeb.) specijalizirana ad valorem carina stopa je razliita, ovisno o kvaliteti i vrsti uvezene robe

2.) specifine carine se obraunavaju i plaaju prema koliini uvezene robe

3.) kombinirane carine su kombinacja ad valorem i specifinih carina, a postoje:

a.) alternativne carine, koje daju vee fiskalne efekte

b.) periodine carine, koje se naizmjenino primjenjuju, u jednom razdoblju ad valorem a u drugom specifine carine71. Carine prema subjektima odluivanja1.) samostalne (autonomne) one koje samostalno odreuje svaka drava2.) ugovorne (konvencionalne) one koje odreuju u saglasnosti dvije ili vie drava. Mogu biti: bilateralne (izmeu dvije drave), tripartitne (izmeu tri drave) i multilateralne (izmeu vie od tri drave)72. Carine prema stepenu beneficiranja carina1.) preferencijalne carine su beneficirane carine gdje se na osnovu meudravnih ugovora, u odnosu na druge drave, plaa manja carina od uobiajenih2.) diferencijalne carine su vee carine uodnosu na uobiajene prema drugoj dravi oteavaju carinski teret73. Vrste diferencijalnih carina1.) retorzivne (ratne) su reakcija prema nekoj dravi koja je uvela sankcije2.) kompenzatorne carinski dodatak normalnoj carini, iji je cilj poveati carinsku zatitu prema zemlji koja potie svoj izvoz da bi bila konkurentnija

3.) diferencijalne carine na neizravan teret su carinski dodatak na robu koja se prevozi brodom, koja je pretovarena u pristanitu neke tree drave ili na robu koja se prevozi tuim brodom74. Navesti carine s obzirom na efekte1.) efektivne carine, podrazumjevaju uinak carine na druge ekonomske parametre (cijene, trokove proizvodnje i sl.). Izazivaju razliite uinke kao :a.) smanjenje uvoza (restriktivni carinski uinak)

b.) smanjenje potronje i poveanje proizvodnje (zatitni uinak)

2.) neefektivne izazivaju direktne uinke u zemlji uvoznici75. Antidampinke carineAntidampinke carine su one carine koje utvruje zemlja uvoznica prema zemlji izvoznici, ako ona primjenjuje damping. Ako je cijena uvezene robe ispod normalne, tj ako je cijena datog proizvoda:a.) ispod uporedive cijene koja vai za normalne trgovinske operacije sa slinim proizvodom namjenjenim za potronju u izvoznikoj zemlji

b.) ili ispod cijene kotanja tog proizvoda u zemlji porjekla sa jednim razumnim dodatkom za prodajne trokove i profitOstale vrste carina su:

- konsolidirane su one koje su dogovorene tokom multilateralnih konferencija

- primane beneficirane, kojom se daje prednost robi koja dolazi u zemlju putem domaih brodova ili luka one su oblik prefercijalnih carina76. Objasniti necarinska ogranienja tipa IOsim carinskih ogranienja postoji iroka lepeza necarinskih ogranienja. U necarinska ogranienja I tipa pripadaju ona necarinska ogranienja kojima je svrha zatita domae privrede od vanjske konkurencije, ograniiti uvoz ili ojaati domau privredu u konkurenciji za izvozna trita. Ove mjere su grupiu u dvije grupe: mjere prema uvozu i mjere prema izvozu.77. Objasniti necarinska ogranienja II tipa

U mjere II tipa pripadaju jere koje se odnose prije svega na probleme koji nisu direktno vezani za trgovinu, ali se povremeno koriste za ograniavanje trgovine78. Objasniti necarinska ogranienja III tipaU mjere III tipa pripadaju mjere ekonomske politike koje se primjenjuju iskljuivo iz razloga koji nisu direktno vezani za trgovinu, ali koje neizbjeno dovode do iskrivljivanja uslova meunarodne trgovine i zbog toga utiu na vanjsku trgovinu. 79. ta su kvote i kako ih dijelimo?Najznaajnije kvanititativno ogranienje u vanjskoj trgovini su kvote. Kvota se definira kao apsolutna granica do koje moe ii vrijednost ili koliina neke robe ili usluge u odreenom periodu, tj. vremenskom razdoblju. Kvotom se moe ograniiti i uvoz i izvoz, pa se tako razlikuju uvozne i izvozne kvote. Ako se ograniava ukupna trgovina neke robe ili usluge sa svijetom, kvota je nediskriminantna ili globalna. Ako se kvota razlikuje prema zemlji porijekla ili odredita robe ili usluge, kvota je selektivna ili diskriminatorna. Carinska kvota je posebna vrsta kvote koja stavlja limit na odreenu vrstu robe ili vrijednost robe uz datu carinsku stopu. Pree li limit uvoza te robe, primjenjuje se via carinska stopa.80. Objasniti uticaj kvota na uslove meunarodne razmjene (grafiki prikaz)Uvoenjem kvote na uvoz proizvoda Y u zemlji A, utie se i na mjenjanje uslova razmjene, dakle i na razdiobu koristi od vanjske trgovine. Da li e uvoenjem kvote poloaj zemlje A biti poboljan, ne moemo rei dok ne znamo nalazi li se zemlja A an vioj ili nioj krivulji indiferencije nakon uvoenja kvote.

Umjesto poloaja zemlje A u uslovima slobodne trgovine u taki R, zemlja A nakon uvoenja kvote na uvoz proizvoda Y, ne moe uvesti vie od 0C proizvoda Y iz zemlje B. Time se krivulja reciprone tranje zemlje A mijenja i ima lom u taki E, pa sada izgleda 0E-DC i odreuje novi ravnoteni poloaj tj. odnos cijena PX/PY>1, to bi moglo znaiti da su uslovi razmjene zemlje A poboljani.81. ta je zajedniko trite (kao oblik ekonomske integracije)Nakon carisnke unije, daljnji korak u razvoju ekonomske integracije je stvaranje zajednikog trita, koje ima sve karakteristike carinske unije, ali osim toga, omoguuje jo i slobodno kretanje rada i kapitala meu zemljama lanicama (primjer Europske unije)82. Objasniti efekte kojima se mjeri uticaj stvaranje carinske unije na blagostanje zemljeSvi preferencijalni aranmani, pa i carinska unija, utiu istovremeno i na liberalizaciju i na distorziju vanjsko-trgovinskih tokova.

Efekat liberalizacije nastaje jer neki tokovi nailaze na manja ogranienja nego prije. Efekat distorzije nastaje jer su robe koje uvozi jedna lanica optereene razliitim carinskim tarifama, ovisno o njihovom porijeklu. Zbog toga efekat distorzije odgovara efektu diskriminacije cijena. Uticaj stvaranja carinske unije na blagostanje zemlje mjeri se pomou dva efekta: efekat stvaranja (poveanja) trgovine i efektom skretanja trgovine. Efekat stvaranje trgovine nastaje jer se jedan dio domae proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efektijih proizvoaa iz unije. Efekat skretanja trgovine nastaje kada se uvoz jefinijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije. Na taj nain se skree jedan dio razmjene sa lanicama izvan unije na razmjenu izmeu lanica unije. Marksizam u spoljnoj trgovini

Poznati teoretiari: John Stuart Mill i Karl Marx (zajedno sa Engelsom)

Marksistika misao nije zavrena sa Englesom ona traje i kasnije kroz razne nauke: filozofija, ekonomija, sociologija... Zapad je prihvatio marksizam zato to je bio kritikovan u svoje vrijeme. U dananje vrijeme, istok se ograuje od Marksa a zapad ga prihvata i analizira. Marksova se literatura danas obnavlja. Marks je estoko kritikovao kamatu.Sutina marksistike misli je koncept neekvivalentne razmjene. Visokorazvijene zemlje u trgovini sa nerazvijenim zemljama bolje prolaze iz razloga to imaju visoku tehnologiju i mogu bolje da zarade. Prema njemu, nerazvijene zemlje ne treba da ulaze u te razmjene.

Marks potencira slobodnu trgovinu koja je zapoela laisse-faire konceptom. Slobodna trgovina je neto to je samodeklarativno i odgovara razvijenim zemljama i takvu slobodnu trgovinu marksizam osuuje. U vremenu kada dou krize, zemlje u razvoju poseu za protekcionistikim mjerama. U nekim svojim djelima, Marks kae da spoljna trgovina omoguava bogatima da se jo vie obogate.

Visokorazvijene zemljeeksploatiu zemlje u ravoju kada je rije o slobodnoj trgovini. Poznato djelo mu je Komunistiki manifest (1850-tih godina) koje je uzdrmalo Ameriku, Francusku...Ta knjiga se moe razliito tumaiti. 1941. godine su je te generacije autora gurale, ali itajui je u kasnijim godinama, ouavaju se nesuglasice tj. neloginosti.

Marksizam se nije izjanjavao samo protiv slobodne trgovine ve i protiv drugih deavanja. Marksizam se okomio na koncept koji u pozadini krije dosta stvari koje nisu realne, npr. kafino drvo se sadilo u Indiji i Indoneziji, znai, ovjek je vrio uticaj a ne priroda. Marksizam je doivio kasnije drugaije interpretacije.