Međunarodna Ekonomija - Skripta Grafovi - Paulišić Pranjić

Meunarodna ekonomija

2015

Paulii Pranji

Meunarodna ekonomija I. dio ispita 2015

1

1. Izvedite krivulje ponude izvoza i potranje za uvozom Zemalja A i B, te utvrdite

ravnotenu cijenu i koliinu dobara koja e pri njoj razmjenjivati ako je:

DA = 50 10p DB = 70 10p

SA = 10 + 10p SB = - 10 + 10p

1) Zemlja A

a) DA = SA

50 10p = 10 + 10p

- 20p = - 40

p = 2 50 10x2 = 30 S (30,2)

b) DUA = DA - SA

= 50 10p (10 + 10p)

= 50 10p 10 10p

= 40 20p proizvoljno biramo p koji mora biti manji od 2 u

= 40 20 = 20 ovom primjeru; p = 1 (DA = SA)

A (20,1)

c) SEA = SA - DA

= 10 + 10p (50 10p)

= 10 + 10p 50 + 10p

= 20p 40 proizvoljno biramo p koji mora biti vei od 2 u


B (20,3)

2) Crtamo graf ponude izvoza i potranje za uvozom zemlje A

P P

Q Q

1

2

3

30 20

A(20,1)

B(20,3)

S(30,2)

SA

DA 1

3

20

SEA

DUA

2

uvoz

izvoz


2

3) Zemlja B

a) DB = SB

70 10p = - 10 + 10p

20p = 80

p = 4 70 10x4 = 30 S (30,4)

b) DUB = DB SB

= 70 10p (-10 + 10p)

= 70 10p + 10 10p

= 80 20p proizvoljno biramo p koji mora biti manji od 4 u

= 80 60 = 20 ovom primjeru; p = 3 (DB = SB)

A (20,3)

c) SEB = SB DB

= - 10 + 10p (70 10p)

= - 10 + 10p 70 + 10p

= 20p 80 proizvoljno biramo p koji mora biti vei od 4 u


B (20,5)

4) Crtamo graf ponude izvoza i potranje za uvozom zemlje B

5) SEA = DUB

20p 40 = 80 20p

40p = 120 p=3 20p 40 = 60 40 = 20 E(20,3)

P P

Q Q

1

2

30 20

SB

DB

1

20

SEB

DUB

4

5

4

5

2

3 uvoz

izvoz

3 A(20,3)

S(30,4) B(20,5)


3

6) Ravnotena cjena i koliina.

2. Ricardova teorija komparativnih prednosti.

a) Navedite pretpostavke.

b) Ako zemlja A ima 10 jedinica rada, a zemlja B 15 jedinica rada i proizvodnja po

satu u zemljama A i B izgleda ovako:

Q/L Zemlja A Zemlja B

X 8(X) 2(X)

Y 6(Y) 4(Y)

Odredite apsolutne i komparativne prednosti.

c) Odredite interval cijena u kojem e razmjena biti uzajamno probitana.

d) Grafiki prikaite podruje uzajamno probitane razmjene.

e) Komentirajte granine sluajeve.

f) Prikaite grafiki krivulje proizvodnih mogunosti zemalja u situaciji

konstantnih prinosa uz dana ogranienja.

g) Grafiki prikaite i objasnite koristi od meunarodne razmjene, obiljeite toku

maksimalne prozvodnje.

a) Pretpostavke:

Rad je jedini input, cijena se utvruje samo na osnovi uloenog rada, vlada puna

zaposlenost. Ukupna koliina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada

identine. Rad je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvodnji unutar zemlje.

Rad je potpuno nemobilan meu dravama (razliita proizvodnost rada i plaa).

Razina tehnologije je dana i razlikuje se izmeu dvije zemlje. Postoji savrena

konkurencija na meunarodnom tritu. Zanemaruju se transportni trokovi

b) U sluaju kada jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba dobra

odreujemo komparativnu prednost zemalja kroz usporedbu relativne produktivnosti

E

2

3

4

5

20

P

Q

SEB

SEA

DUB


4

rada u proizvodnji oba dobra u dvije zemlje. Zemlja A ima apsolutnu prednost u

proizvodnji oba dobra. (x 8>2 i y 6>4)

Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (8/2=4>6/4=1.5), a

zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y.

c) (

)

(

)

(

)

(

)

MRT granina stopa transformacije

Interval cijena = 0,75 < (Px/Py) < 2

d) Uzajamno probitana razmjena

e) Komentirajte granine sluajeve.

Proizvod Zemlja A Zemlja B

X 8(X)A 2(X)B Y 6(Y)A 4(Y)B

Prema intervalu cijena odreujemo razliite (granine) sluajeve odnosa cijena.

1) Prvo biramo nii odnos cijena Px/Py = 0,75

Zemlja A Zemlja B

8 X x 0,75 = 6Y (samo okrenemo x i y)

8X = 6Y 6Y = 8X

8X : (X)A = 6Y : (Y)A 6Y : (Y)B = 8X : (X)B

8 : 8 = 6 : 6 6 : 4 = 8 : 2

1h = 1h 1,5 h = 4 h

Zemlji A je svejedno da li e ui u razmjenu, a zemlji B se isplati ui u razmjenu jer

potroi manje vremena.

8

Podruje uzajamno

probitane razmjene

Podruje autarkije zemlje A

(

)

=0,75

y

x

6

2

4

Podruje autarkije zemlje B

(

)

=2


5

2) Onda biramo broj koji se nalazi unutar intervala cijena. Px/Py = 1

Zemlja A Zemlja B

1x = 1y

8X = 8 Y 8 Y = 8 X

8X : (X)A = 8Y : (Y)A 8Y : (Y)B = 8X : (X)B

8 : 8 = 8 : 6 8 : 4 = 8 : 2

1h = 1,33 h 2h = 4h

U ovom odnosu cijena razmjena je za obje zemlje probitana.

3) Sada biramo drugi krajnji sluaj intervala cijena Px/Py = 2

Zemlja A Zemlja B

1X = 2Y

8X = 16Y 16Y = 8X

8X : (X)A = 16Y : (Y)A 16Y : (Y)B = 8X : (X)B

8 : 8 = 16 : 6 16 : 4 = 8 : 2

1h = 2,67 h 4h = 4h

U ovoj situaciji zemlji A se isplati ui u razmjenu, dok je zemlji B svejedno.

f) Krivulje proizvodnih mogunosti

Q/L Zemlja A Zemlja B pomnoiti LA = 10

LB = 15

Q Zemlja A Zemlja B

X 8 2 X 80 30

Y 6 4 Y 60 60

x x

y y

80 30

60 60

Zemlja A Zemlja B


6

g) Koristi od meunarodne razmjene

Q Zemlja A Zemlja B Ukupno

X 80 30 110 (H)

Y 60 60 120 (G)

F (80,60) Ricardova toka (specijalizacija prema komparativnim prednostima) max x i

max y

I (30,60) toka inverzne specijalizacije min x i min y

E proizvodnja i potronja u situaciji autarkije

I(30,60) F(80,60)

G 120

60

y

x 30 80 110 H


7

3. Prikaite grafiki i navedite obiljeja mikroekonomskog modela vanjske

trgovine.

Pretpostavke:

Postoji potpuna sloboda VT; nepostoje

transportni trokovi, ni druge prepreke

slobodnoj trgovini; cijene proizvoda moraju biti

razliite u zemlji i inozemstvu, ako e zemlje

imati koristi od VT.

Mikroekonomski model sastoji se od ponude i

potranje i uvjeta razmjene. Viak ponude nad

potranjom (cijena mora padati da proizvoai

prodaju svoje proizvode). Viak potranje nad

ponudom (cijena se mora poveati jer su

potroai spremni platiti vie da dou do dobra).

4. Prikaite grafiki i objasnite razliku izmeu teorema Rybczynskog i Stopler-

Samuelsonovog teorema.

Ako se povea raspoloiva koliina jednog proizvodnog faktora, uz nepromijenjenu

koliinu drugog, uz nepromijenjenu tehnologiju, porast e proizvodnja onog proizvoda

koji intezivnije koristi prozvodni faktor ija se koliina poveala.

Teorem Rybczynskoga

0 L

K

E

G

F

I

C

J

H

D

E


8

Ako poraste cijena nekog dobra, porast e i zarada onog proizvodnog faktora koji se

intezivnije koristi u proizvodnji tog dobra.

Oba teorema koriste analizu faktorskih cijena kako bi smo objasnili promjene u strukturi

proizvodnje preko relativnih promjena nadnice i rente. Razlika je u tome to teorem

Rybczynskog prikazuje razliku u promjeni koliine proizvodnje, dok Stopler-Samuelsonov

teorem prikazuje porast zarade od proizvodnje.

5. Navedite pretpostavke H-O teorije, prikaite grafiki i objasnite teorem

korenspondentnih toaka, te razlike i slinosti s Rikardovom teorijom.

Pretpostavke H-O teorije:

Sve zemlje proizvode iste dvije robe upotrebom dvaju faktora i proizvodnih procesa,

definiranih identinim proizvodnim funkcijama. Proporcije proizvodnih faktora u dvjema

zemljama su razliite. Na svim tritima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno

iskoriteni. Nema transportnih trokova, carina ni drugih ogranienja vanjske trgovine.

Faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali istovremeno nemobilni meu zemljama.

Tehnologija i ukusi su identini u svim zemljama i vlada puna zaposlenost.

Stolper-Samuelsonov teorem

0 Px

P

H

G

I

E

J

K

F

P1

PY


9

Teorem

korespodentnih toaka (G i G`):

Proporcije u kojima se dobra X i Y proizvode u tokama G i G' razlikuju se. Svaka zemlja

proizvodi relativno vie onog dobra u ijoj se proizvodnji relativno intenzivnije koristi njezin

obilniji faktor proizvodnje, ali uz uvjet da se u potpunosti koriste sve proizvodni faktori.

Razlike Ricardove i H-O teorije :

1. Proizvodne funkcije (1 ili 2 proizvodna faktora) kod Ricarda se proizvodna funkcija

temelji na samo jednom proizvodnom faktoru (rad, ako kod H-O se temelji na radu i

kapitalu)

2. Vanjskotrgovinski impuls (proizvodnost ili raspoloivost) kod Ricarda se

komparativne prednosti temelje na razliitoj proizvodnosti faktora rada, a kod H-O na

razliitoj raspoloivosti proizvodnih faktora

3. Ogranienje rada (i kapitala) kod Ricardove teorije postoji samo prvo ogranienje a

kod H-O teorije oba ogranienja.


10

6. Prikaite grafiki i objasnite minimalne uvjete za trgovinu te koristi od VT u

zemlji A i B ako zemlje imaju razliite krivulje proizivodnih mogunosti i

identine krivulje indiferncije.

Nuan uvijet za meusobno probitanu razmjenu meu zemljama je razlika u relativnim

odnosima cijena u situacijama autarkije.

Uz pretpostavku da graani zemalja A i B imaju jednake ukuse i preferencije , tada su njihove

krivulje indiferencije jednake, a autarkine cijene e se razlikovati meu zemalja dok postoje

razlike na strani ponude.

Pretpostavka je da zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji X. A zemlja B u

proizvodnji Y. Zemlja A u situaciji autarkije proizvodi i troi u toki dodira odnosa cijena

(Px/Py)A, krivulja proizvodnih mogunosti i krivulje indiferencije I1; a zemlja B u situaciji

autarkije proizvodi i troi u toki dodira odnosa cijena (Px/Py)B, krivulje proizvodnih

mogunosti i krivulje indiferencije I1. Nakon otvaranja trgovini i specijalizaciji na temelju

koparativnih prednosti, zemlja A proizvodi u toki E'A, a zemlja B u toki E'B, te obje zemlje

troe u toki C'AB na zajednikoj krivulji indiferencije koja je via od one na kojoj su troile u

situaciji autarkije (I2>I1), pa moemo utvrditi kako su zemlje ostvarile korist od meusobne

trgovine, odnosno veu korisnost.


11

7. Brazil se specijalizira u proizvodnji dobara Y. Izvedite krivulju reciprone

potranje Brazila u vanjskoj trgovini i prikaite utjecaj uvoenja carina na uvoz

dobara X na krivulju reciprone potranje Brazila, pri tome krivulja reciprone

potranje Argentine s kojom Brazil sudjeluje u razmjeni, a koja se specijalizira u

proizvodnji dobra X ostaje nepromjenjena.

Brazil se specijalizirao u proizvodnji dobra y, a Argentina u proizodnji dobra x, Potronja

Brazila pri odnosu cijena (Px/Py)2 nalazi se u sjecitu krivulja reciprone potranje Argentine

i Brazila, nakon to Brazil uvede carinu na dobro x, njegova krivulja reciprone potranje se

pomie prema dole, te on oekuje veu korist od razmjene, jer e Argentina sada morati dati

za jednu jedinicu y vie x. Smanjuje se obujam razmjene, a zbog porasta cijena dobra x i

potronja.

8. Navedite novije teorije VT i objasnite Linderovu teoriju.

Novije teorije VT :

Kravisova teorija vanjske trgovine

Linderova teorija vanjske trgovine

Teorija ivotnog ciklusa proizvoda

Porterova teorija konkurentskih prednosti

Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i intra-industrijska razmjena

Gravitacijski model

Y

X

Krivulja reviprone potranje Brazila

i efekt uvoenja carina na dobro X

Y

X

EB1

EB2

(Px/Py)1

(Px/Py)2

CB1 CB2

CB1

CB2=(EA=EB)1

(EA=EB)2

(Px/Py)3

A

B

B'

(Px/Py)1

(Px/Py)2


12

Linderova teorija:

Linder 1961 prvi isticao vanost potrane strane (u odnosu na ponudu koja je fokus

komparativnih prednosti). Nacionalni nivo dohotka po stanovniku odreuje obrazac potranje

za proizvodima. Razlikujemo primarne i industrijske proizvode. to je vea slinost struktura

privreda dviju zemalja, vea je mogunost njihove meusobne razmjene, potencijalni

volumen VT dviju zemalja vei je to je razina BDP-a per capita u njima blia. Vanjska

trgovina zavisi od slinosti u ukusima potroaa raznih zemalja (vie nego od razlika u

trokovima proizvodnje). Glavnina svjetske trgovine odvija se izmeu razvijenih zemalja.

9. Objasnite teoriju konkurentskih prednosti i nacrtajte.

Konkurentnost su svi oni faktori koji utjeu na sposobnost poduzea da konkuriraju na

meunarodnim tritima na nain da domaem stanovnitvu omogue poboljanje kvalitete

ivota. Na konkurentsku prednost utjeu ovi faktori: faktorski uvijeti, uvijeti potranje,

vezane i podravajue proizvodnje i strategija poduzea, struktura i rivalitet.

10. Nacrtajte i objasnite krivulju reciprone potranje putem krivulje putem

krivulje proizvodne mogunosti i mape krivulja indiferencije.


13

Krivulja ponude izvoza (reciprone potranje) pokazuje koliko je ta zemlja voljna dati

(izvesti) svoju robu za drugu robu. Krivulju emo izvesti tako da uz danu krivulju

transformacije (proizvodnih mogunosti) i mapu krivulja indiferencije (razliite kombinacije

x i y koje daju isto zadovoljstvo) predpostavimo razliite odnose cijena dobara x i y na

svijetskom tritu.

Ako je odnos cijena 3/1 tada nema vanjske trgovine ravnotea je jednaka kao i u sitaciji

autarkije. No ako odnos cijena opadne na 2/1 to znai da je dobro x poskupilo u odnosu na Y

pa je zemlja a voljna proizvoditi vie x kako bi ga izvozila i uvozila y. ako je pak odnos cijena

1/1 tada e zemlja a jo vie proizvoditi x i izovziti ga kako bi mogla uvoziti y.

Zatim crtamo graf b) -umjesto toke prvobitne ravotee stavimo ishodie tako i sljedee

toke ravnotee nacrtamo na graf i povuemo pravce 3/1, 2/1 i 1/1 iz ishodita. Dobili smo

krivulju ponude izvoza zemlje.

11. Objasnite Leonitijev paradoks.

Leonitijev je izvrio provjeru H-O teorije tako da je usporedio intenzitet koritenja

proizvodnih faktora prosjenog izvoza i prosjenog uvoza SAD-a. Dokazao je da SAD uvoze

kapitalno-intenzivne proizvode, a izvoze radno-intenzivne proizvode, a pretpostavka je da

SAD obiluje kapitalom. Koristio je input-output tablice amerikog gospodarstva, ali nije

uzimao u obzir takve tablice za zemlje koje izvoze u SAD (neko dobro moe za SAD biti

radno intenzivno, a za neku drugu zemlju kapitalno intenzivno)


14

12. Objasnite i prikaite grafiki utjecaj uvoenja carina u maloj zemlji (u modelu

parcijalne ravnotee).

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t a b c d

Uinci uvoenja carina u maloj zemlji

q1 q3q2 q4

Nema opravdanja za uvoenje carina u malom efikasnom gospodarstvu, carine

preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu sniavaju blagostanje za

drutvo kao cjelinu. Potie se neefikasna proizvodnja jer se ukljuuju i oni koji nisu dovoljno

konkurentni; moe se nai jeftiniji proizvod (carina poveava cijenu uvozne robe za iznos

carine to smanjuje potronju i poveava neefikasnu proizvodnju).

13. Objasnite i prikaite grafiki utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju

ako su proizvodni faktori nemobilni.

Moemo zakljuiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosie niu

krivulju indiferencije pa se njezin poloaj u potronji pogorao. Djelovanjem efekta

supstitucije i dohotka smanjuju se trokuti razmjene, zbog ega se smanjio i uvoz i izvoz.

Uvoenje carina pogorao se poloaj zemlje A i u proizvodnji i u potronji.


15

14. Objasnite i prikaite grafiki utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju

ako su proizvodni faktori mobilni.

Uz pretpostavku da su proizvodni faktori mobilni odnosno da je elastinost supstitucije

proizvodnih faktora razliita od nule, uvoenje carina poveava cjenu dobra Y, te se dio

prozvodnih faktora dobra X relocira u proizvodnju dobra Y, pri enu je optimalna koliina

proizvodnje oznaena tokom F. Potronja prije uvoenja carine je bila u toki G na krivulji

indiferencije Z1, a nakon uvoenja carine se nalazi u toki H na krivulji indiferencije Z0.

Poloaj zemlje se nakon uvoenja carine pogorao, a smanjena je i meunarodna razmjena

(smanjenje trokuta razmjene).

15. Prikaite grafiki i objasnite utjecaj uvoenja carine na VT.

Uinak carine sastoji se od dva dijela:

Promjena svjetskih cijena kao posljedica uvoenja carine od strane velike zemlje:

UINAK NA UVJETE RAZMJENE

Cijena uvozne roba via je u zemlji nego u inozemstvu - smanjenje uvoza smanjuje

blagostanje: UINAK NA VOLUMEN TRGOVINE (ILI GUBITAK

EFIKASNOSTI)


16

Postoji mogunost odmazde (ako zemlja A uvede carinu na proizvode iz B i zemlja B e

uvesti carinu na proizvode iz A). Rezultat je smanjenje obujma trgovine, a isti uvjeti

razmjene.

16. Objasnite nominalnu i efektivnu carinsku zatitu, napiite formulu za carinsku

zatitu i navedite meuovisnost efektivne carinske zatite o stopama nominalne

carinske zatite.

Nominalna carinska zatita:

Utjee na strukturu potronje zbog rasta cijena uvoznih proizvoda; te mjeri postotak

poveanja domae cijene zbog uvoenja carine i visina carinskih stopa objavljuje se u

carinskoj tarifi.

p= cijena koja ukljuuje carinu

p= cijena na slobodnom tritu

Efektivna carinska zatita:

Pokazuje zatitu svakog proizvodnog sektora posebno i posebno je znaajna ukoliko postoji

visoki udio uvoznih intermedijarnih proizvoda da bi se utvrdilo da li je pojedini sektor

proizvodnje zatien. Pokazuje za koliko % odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod

utjecajem domae zatitne politike od dodane vrijednosti u uvjetima slobodne trgovine.

ej= stopa efektivne carinske zatite

tj= nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j

gij=utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j (input-

koeficijent intermedijarnog proizvoda i u finalnom proizvodu j)

ci=nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda

mj= uvozni koeficijent

Meuodnosi efektivne i nominalne carinske zatite

1. tj>ciej>tj

2. tj=ciej=tj=ci

3. tj


17

17. Prikaite i grafiki objasnite utjecaj uvoenja carine na uvjete razmjene i

meunarodnu ekonomsku razmjenu s pretpostavkom da obje zemlje uvedu

carinu.

Utjecaj uvoenja carina na vanjsku trgovinu-odmazda

X

Y

0 20 40 60 80 100 120

100

80

60

40

20

1Px

Py

A

A

EA = EBR1

B

B

R2

Nakon uvoenja 100% carine bilo koje zemlje uvjeti su se razmjene poboljali na tetu

njezina partnera, kad partner isto uzvrati, uvjeti razmjene se vraaju opet na Px/Py=1 kao i

prije uvoenja carine od strane partnera koji je carinu prvi uveo konani rezultat je smanjenje

opsega meunarodne razmjene, zato su oba partnera u loijoj situaciji nego prije uvoenja

carine. Carinski rat oba su partnera izgubila. A i B mogu smanjiti carine kako bi poboljale

svoje blagostanje alokacijom resursa, veom specijalizacijom i razmjenom. Njihova

proizvodnja i blagostanje bit e maksimizirani u toki EA=EB gdje su carine u potpunosti

ukinute

18. Objasnite i prikaite grafiki neto efekt uvoenja kvota. to je carinski

ekvivalent? Kvalitativna ogranienja uvoza?


18

Efekti uvoenja kvote

Zemlja A uvodi kvotu koja je obik ograniavanja meunardone trgovine putem ograniavanja

koliine uvezenih proizvoda iz zemlje B. Kad se ispuni kvota imamo ponudu iz domaih

izvora, te je zbog kvote krivulja ponude zemlje A je razlomljena. Rezultat toga je rast cijene

dobra X i smanjenje potronje, smanjuje se potroaev probitak i ukupno blagostanje, te se

potie neefikasna proizvodnja. Drava nema prihoda od uvoenja kvoti kao kod carina, osim

ako ne prodaje dozvole.

Carinski ekvivalent

Carinski ekvivalent nastaje ako drava prodaje dozvole za uvoz i nalazi se u toki C. Utjecaj

kvote na preraspodjelu dohotka i blagostanje ima identine efekte ekvivalentnoj uvoznoj

carini. Izuzetak je renta koja je povezana s ogranienjem jer tada vlada ostvaruje prihod ako

prodaje dozvole za uvoz do veliine kvote, a domai uvoznici ostvaruju prihod ako im vlada

podijeli uvozne dozvole. U sluaju da drava proda uvozne dozvole gubitak blagostanja od

uvoenja kvote je jednak (b - d).

Kvalitativno ogranienje uvoza je oblik bescarinske zatite pri kojem se izdaju propisi koji

kontroliraju kvalitetu uvoznih dobara. Razlikujemo : norme, ateste, podrijetlo proizvoda i

tehnike i zdravstvene standarde.

19. Objasnite i prikaite grafiki utjecaj uvoenja kvota na meunarodnu razmjenu

u velikoj zemlji.

Utjecaj uvoenja kvota na meunarodnu razmjenu

1Px

Py

0 20 40 60 80 100 120 X

120

100

80

60

40

20

Y

A

B

1Px

Py

R

E

C D

A

U uvjetima slobodne vanjske trgovine uvjeti razmjene bili bi Px/Py=1, uvoenjem kvota

zemlja A ograniava uvoz dobara, i na taj nain poboljava si uvijete razmjene jer je sad

ravnoteni odnos cijena Px/py>1. Nastaje lom u krivulji reciprone potranje, ali ne moemo

rei da li je time i poloaj zemlje poboljan dok ne znamo da li se zemlja A nakon uvoenja

kvote na vioj ili nioj krivulji indiferencije. Neizvjesnost na tritu nabave razlog je za

uvoenje kvota, te ako je domaa potranja jako neelastina opet imamo razlog za uvoenje

kvote.


19

20. Nabrojite i objasnite obilike integracija.

Zona slobodne trgovine zemlje ukidaju meusobne carine i druga ogranienja, a

prema treima nastupaju samostalno

Carinska unija 1 + uvoenje zajednike trgovinske politike prema treima

Zajedniko trite 2 + slobodno kretanje kapitala i ljudi

Ekonomska unija 3 + postoje elementi zajednike ekonomske politike npr.

Zajednika monetarna politika

Potpuna ekonomska unija podrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektima

ekonomske politike i u politikoj sferi

21. Razlike izmeu WTO-a i GATT-a? Objasnite efekte ulaska u WTO.

Razlike GATT-a i WTO-a:

1. GATT je bio meunarodni multilateralni sporazum, a WTO je meunarodna

organizacija (institucija) koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamiljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju

lanice WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao iskljuivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i

intelektualno vlasnitvo;

4. efikasnost sustava za rjeavanje sporova je znatno bolja i bra kod WTO-a nego kod

GATT-a (dispute settlement mechanism).

Ekonomski efekti ulaska u WTO

Efekt na potronju: efekt supstitucije i efekt dohotka

Efekt na proizvodnju: neefikasni proizvoai ispadaju iz trine utakmice

22. Nastanak i obiljeja EEZ-a. Ugovor iz Maastrichta.

Nastanak: nakon 2. svjetskog rata - 1946. godine Winston Churchill poziva na stvaranje

Ujedinjenih drava Europe. Marshalov plan poslijeratne obnove. Belgija, Luksemburg,

Nizozemska, Italija, Njemaka i Francuska prihvaaju ga te 1951. godine osnivaju ECSC

(Europska zajednica za ugljen i elik), a 1957. godine EEZ (Europska ekonomska zajednica) i

EURATOM (Europska zajednica za atomsku energiju).

Obiljeja: od 1967. godine ECSC, EEZ i EUROATOM nazivaju se EZ. Carinska unija

ostvarena je 1968. Godine. Zajednike institucije EU-a (Europska komisija, Vijee ministara

(Vijee EU-a), Europsko vijee, Europski parlament, Europski sud, Revizijski sud, Europska

sredinja banka). Zajednike politike: poljoprivredna (CAP), monetarna, regionalna, socijalna,

transportna itd.


20

Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je

na snagu 1. sijenja 1993. godine. Drave lanice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time

ujedno oznaile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve vru uniju, u kojoj se odluke

donose to je blie mogue graanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i

monetarne unije, jedinstvene valute, zajednike vanjske i sigurnosne politike, zajednike

obrambene politike, a zatim i obrane, uvoenja graanstva Unije, uske suradnje u pravosuu i

unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovim je europska integracija iz preteno

gospodarske integracije prerasla u politiku uniju.

23. Europa 2020? Kriteriji iz Kopenhagena?

Europa 2020

Europsko vijee u oujku 2010. usuglasilo se oko ciljeva nove strategije razvoja zbog novih

izazova na globalnom tritu ( starenje stanovnitva, globalizacija i klimatske promjene).

Prihvaena su tri cilja: Rast razine zaposlenosti, Poticanje ulaganja u R&D (istraivanje i

razvoj) i Zatita okolia.

Kopenhagen 1993.godine - kriteriji za ulazak u EU:

politiki: demokracija i vladavina prava, ljudska prava i slobode, zatita manjina;

ekonomski: postojanje trinog gospodarstva i sposobnost suoavanja s konkurentskim

pritiscima iz EU-a i

ostali: prihvaanje ciljeva EU-a- politika i ekonomska unija i usvajanje acquis

administrativni: potpisivanje sporazuma o pridruenom lanstvu (Europski sporazum,

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju)


21

24. Objasnite pojam i prikaite shemu bilance kapitalnih i financijskih transakcija.

to je raun rezervi? Struktura neravnotee? Kretanje novane mase u BKT?

Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija prikazuje financijske tijekove izmeu zemlje i

inozemstva.

Raun rezervi

Raun rezervi pokazuje sve meunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih

institucija (sredinje banke).

Struktura neravnotee BP

Cjelokupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju, saldo stavki iznad crte

financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka), to nazivamo princip

kompenzatornog financiranja.


22

Debitne stavke (-) Kreditne stavke (+)

uvoz robe, uvoz usluga izvoz robe, izvoz usluga

odljev dohotka od rada i investicija; jednostrani

transferi - odljev

priljev dohotka od rada i investicija; jednostrani

transferi priljev

odljev dugoronog kapitala u inozemstvo priljev dugoronog kapitala u zemlju

odljev kratkoronog kapitala u inozemstvo priljev kratkoronog kapitala u zemlju

poveanje deviznih rezervi smanjenje deviznih rezervi

Kretanje novane mase u BKT

Financijski tjekovi izmeu zemlje i inozemstva nazivaju se kapitalne transakcije i imaju etiri

tjeka : odljev kapitala, povrat prilivenog kapitala, povrat odlivenog kapitala i priljev kapitala.

25. Objasnite tehniku knjienja u bilanci plaanja. Prikaite i objasnite shemu

bilance tekuih transakcija. to je neto zaduenje u inozemstvu? to je L i o

emu ovisi?

Tehnika knjienja u BP

Cjelokupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju, saldo stavki iznad crte

financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka), to nazivamo princip

kompenzatornog financiranja. Transakcije koje rezultiraju u plaanju inozemstva tuzemstvu

knjie se na potranu stranu, a transakcije koje uvjetuju plaanje tuzemstva inozemstvu knjie

se na dugovnu stranu. Transakcije se evidentiraju u trenutku nastanka prava odnosno obveze.

Bilanca tekuih transakcija

Prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezane za proizvodnju i dohodak u

odreenom razdoblju.


23

Neto zaduenje u inozemstvu - L

Pozitivna BTT utjee na poveanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje

dunik. Saldo BTT oznaava se s L (neto-zaduenje u inozemstvu). L se financira neto

uvozom kapitala ili promjenom (smanjenjem) deviznih rezervi i jednak je razlici izmeu

investicija (I=Id+Iu) i akumulacije i tednje (O+S+B) u zemlji. Ako su investicije vee od

tednje i akumulacije doi e do porasta neto zaduenja u inozemstvu. Ako zemlja investira

vie nego to ima sredstava doi e do deficita u BTT, deficit je ograniavajui faktor

gospodarskog razvitka.

26. Navedite i objasnite procese automatskog uravnotenja BP i utjecaj nacionalnog

dohotka na BP.

Utjecaj nacionalnog dohotka na automatsko uravnoteenje BP jest da u sluaju deficita dolazi

do smanjenja dohotka koje vodi padu uvoza odnosno rastu izvoza; a u sluaju sufcitia BP

dolazi do poveanja dohotka koje vodi rastu uvoza odnosno padu izvoza.

27. Objasnite kratku poziciju deviznih pekulacija te njezino stabilizirajue i

destabilizirajue djelovanje na gospodarstvo.

Ako pekulant oekuje da e promptni teaj eura za tri mjeseca biti nii od terminskog teaja

eura na tri mjeseca - KRATKA POZICIJA (prodaje eure na terminskom tritu s isporukom 3


24

mjeseca po sadanjem terminskom teaju) - nakon 3 mjeseca on e na promptnom tritu

kupiti euro i ostvariti dobitak ako je predvianje bilo dobro.

Stabilizirajue djelovanje: Kratka pozicija - prodaja na terminskom tritu, poveavaju

terminsku ponudu valuta za koju se smatra da e aprecirati.

Destabilizirajue djelovanje: ako pekulant oekuje deprecijaciju neke valute i poduzima

kratku poziciju (prodaju na terminskom tritu, poveava se ponuda te devize to utjee na

smanjenje njezine cijene teaja).

28. Objasnite dugu poziciju deviznih pekulacija te njezino stabilizirajue i

destabilizirajue djelovanje na gospodarstvo.

Ako pekulant oekuje da e promptni teaj eura za tri mjeseca biti vei od terminskog teaja

- DUGA POZICIJA (kupuje eure na terminskom tritu s isporukom od 3 mjeseca po

sadanjem terminskom teaju)- nakon 3 mjeseca dobiva eure i prodaje ih na promptnom

tritu gdje je teaj vii od ugovorenog i tako ostvaruje zaradu.

Stabilizirajue djelovanje: Duga pozicija - kupuju na terminskom tritu, poveavaju buduu

potranju za valutom za koju se smatra da e deprecirati.

29. Nacrtaj kamatni paritet i objasni toke uvoza i izvoza.

Kamatni paritet je situacija kada se razlika u kamatnim stopama u zemlji i inozemstvu

izjednai s razlikom terminskog teaja i promptnog teaja. Nestaje motiv za arbitrau.

U1 uvoz kapitala Domai kamtnjak je vei od terminskog teaja i postoji terminski

diskont, u zemlji se poveava ponuda i domaa kamtna stopa e padati a inozemna

rasti. Zbog terminskog diskonta poveava se ponuda na cjenovnom tritu i samim tim

cjena na cijenovnom tritu smanjuje.

U2 motiv za uvoz je terminski diskont jer je razlika u korist inozemnog kamatnjaka

mala.


25

U3 uvoz kapitala zbog razlike u kamatnim stopama

I1 Inozemni kamatnjak je vei od domaeg, te postoji terminska premija pa postoji

motivacija za izvoz kapitala

I2 Postoji terminska premija

I3 Motivirajua kamata na stranu valutu

30. Prikaite i objasnite meuovisnost promptnog i terminskog teaja dolara na

deviznom tritu u Parizu pod pretpostavkom da poraste kamatna stopa u

Parizu.

Na apscisi su prikazane koliine ponude i potranje dolara na promptnom i terminskom

tritu.

Poveanje kamatne stope u Parizu -> arbitraeri e poveati plasiranje kapitala na trite u

Parizu -> poveanje ponude dolara na promptnom tritu -> poveanje krivulje ponude sa S$

na S$1 -> smanjuje se promptni teaj sa R0 na R01 -> u sluaju pokrivanja teajnog rizika

istodobno se prodaje dolar na promptnom tritu, a kupuje na terminskom tritu -> pomak

krivulje potranje za dolarima udesno sa D$ na D$1 -> porast terminskog teaja dolara u

Parizu.

31. Navedite pristupe u analizi uspjeha devalvacije i objasnite pristup elastinosti i

pristup asorpcije.

Pristupi u analizi uspjeha devalvacije:

- Pristup elastinosti

- Pristup asorpcije (keynesijanski pristup)

- Monetaristiki pristup

Pristup elastinosti

Devalvacija nacionalne valute je linerano postotno poveanje carina na uvoz svih vrsta roba i

usluga; utjee na promjene odnosa cijena u meunarodnoj razmjeni (promjene u potranji).

Polazite pristupa elastinosti je Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti. Devalvaciju nacionalne


26

valute prema pristupu elastinosti prikazujemo J krivuljom. U kratkom roku presudne su

navike kupaca i sklopljeni ugovori, te se VTB se pogorava; no nakon odreenog roka dolazi

do reakcije na skuplje cijene uvoznih dobara, smanjuje se uvoz, poveava izvoz, smanjuje se

VTB deficit. Nagib je uvoz, pa u radoblju 3 se poinje dogaati efekt devalvacije smanjuje

se uvoz, poveava izvoz, da bi u toki 6 dolo do ravnotee.

Krivulja slova J

Pristup asorpcije

Prouava promjenu cijena i koliina izvoza i uvoza koje utjeu na nacionalni dohodak, to je

vei udio VT u nacionalnom dohotku to e biti vei utjecaj devalvacije na nacionalni

dohodak. Kompleksniji pristup od pristupa elastinosti. Pretpostavka: zadovoljen Marshall-

Lernerov uvjet stabilnosti. Devalvacija - smanjuje se uvoz, poveava izvoz; poveava se

BDP- povea. B e se poboljati ako se smanji domaa potronja uz isti BDP; ako se povea

BDP uz istu domau potronju ili ako se povea BDP vie nego potronja. U situaciji

nepotpune zaposlenosti mogue je poveati proizvodnju Y pa devalvacija moe utjecati na

poboljanje VTB uz istu A. U situaciji pune zaposlenosti nije mogue poveati proizvodnju

Y, nego se poboljanje VTB moe ostvariti jedino smanjenjem domae potronje.

32. Objasni i grafiki prikaite teaj valute u zlatno deviznom standardu i prikai

utjecaj promjena ponude i potranje na devizni teaj.


27

Uz danu krivulju ponude dolara S$ i krivulju potranje D1 ravnoteni je teaj jednak

fiksiranom teaju u T0 pa drava ne mora intervenirati. Poraste li potranja za dolarima u D2,

ravnoteni e se teaj dolara poveati na T0+X% i dosei gornju granicu dozvoljenog

odstupanja teaja dolara. Daljnji porast potranje na D3, uz istu ponudu, ravnoteni bi teaj

bio vei od gornje doputene granice. Drava ima deficit u bilanci plaanja kojeg mora pokriti

smanjenjem deviznih priuva. Kako rezerve nisu ograniene drava vie nee moi braniti

teaj na razini T0+X% nego definira teaj dolara na vioj razini i devalvira svoju valutu.

Poraste li ponuda za dolarima u S2, ravnoteni e se teaj dolara smanjiti na T0-X% i dosei

donju granicu dozvoljenog odstupanja teaja dolara. Daljnji porast ponude dolara na S3, uz

istu potranju, ravnoteni bi teaj bio nii od donje doputene granice. Drava ima suficit u

bilanci plaanja pri emu dolazi do porasta deviznih rezervi. Poveanje deviznih rezervi ne

moe biti neogranieno jer djeluje na porast novane mase u zemlji, a posljedino i na porast

cijena. Zemlja e u tom sluaju morati revalvirati svoju valutu.

33. Fiksni teaj, zlatni i zlatno devizni standard.

Teajni reimi sa fiksnim teajem su valutni odbor, dolarizacija i prilagoavajui.

Zlatni standard (1870.-1914.) - Engleska je bila najjaa ekonomska sila. Samoregulirajui

sustav. Rast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza = pogoranje VTB. Rast M, pad k.s.=

odljev kapitala= deficit u BP i izvoz zlata, smanjuje se M, cijene i dohodak. Stabilni teajevi i

jedinstveni svjetski novac= zlato, utjecali su na to da se cijene i plae nisu bitno razlikovale u

pojedinim zemljama. Karakteristika: velika stabilnost cijena (zbog malog porasta zlata-

novane mase) i visok stupanj privrednog rasta u svijetu.

Zlatno devizni standard (1944.-1973.) - U meuratnom razdoblju trailo se rjeenje- izbor

sustava deviznog teaja. Zlatno-devizni standard uveden je 1944.godine na konferenciji u

Bretton Woodsu. Rezervna svjetska valuta ima neogranienu konvertibilnost u zlato. Ostale

valute definiraju svoj odnos prema USD (rezervna svjetska valuta). Dozvoljeno odstupanje

+/- X%.

34. Navedite prednosti i nedostatke fiksnog teaja.

U sustav fiksnih teajeva spadaju zlatni standard (1870.-1914.) i zlatno devizni standard

(1944.-1973.).

Prednosti fiksnog teaja: dugorona stabilnost cijena u zemlji i inozemstvu, visok stupanj

liberalizacije u VT i najvea efikasnost trita u alokaciji resursa; efikasnost djelovanja

meunarodnog novca/zlata.

Ogranienja fiksnog teaja: proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi kao i svjetska

trgovina. Stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata ograniavala je stopu rasta proizvodnje i

razmjene. Ogranienost zlata i fluktuacije teaja dovodi do pada povjerenja u USD.


28

35. Teorije odreivanja deviznog teaja? Objasni teoriju dugorone neravnotee u

BP?

Teorije odreivanja deviznog teaja

Teorija pariteta kupovne moi (Purchasing Power Parity PPP)

Utemeljitelj je G. Cassel. Kretanje teajeva dviju valuta objanjava se kao odnos kupovne

moi tih dviju valuta, tj. kao funkcija promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena

razmjenjivih roba.

Teorija apsolutnog pariteta

Tako dobiveni teaj smatra se ravnotenim u dugom roku kojemu tei trini teaj, obino

postoji znatno odstupanje trinog teaja od dugoronog teaja.

Teorija relativnog pariteta kupovne moi

Postotna promjena teaja izmeu dvije valute u nekom razdoblju jednaka je razlici izmeu

postotnih promjena nacionalnih razina cijena prema baznom razdoblju. Problem: potroake

cijene u razvijenim zemljama rastu bre od cijena u nerazvijenim zemljama (zbog utjecaja

tehnologije koji je izraeniji u sektoru razmjenjivih roba od sektora nerazmjenjivih roba).

Valuta s viom stopom inflacije trebala bi deprecirati prema valuti s niom stopom inflacije,

primjer Big Mac indeks.

Realni teaj kao odnos cijena vanjskotrgovinske i lokalne robe

Razlikujemo tri vrste robe: VT roba (izvozne, uvozne) i lokalne. Realni teaj je odnos cijena

izmeu vanjskotrgovinske i lokalne robe. Precijenjenost domae valute kao posljedica breg

rasta cijena lokalnog sektora dovodi do smanjivanja konkurentnosti i do tercijarizacije

gospodarstva.

Dugotrajna neravnotea BP

Nastaje zbog strukturnih razloga (razlike u stopama rasta u zemlji i inozemstvu, razliiti

tempo teh. progresa, promjena ukusa potroaa, promjena raspoloivih proizvodnih faktora,

promjena institucionalnih okvira). Problemi dugotrajne neravnotee BP rijeavamo

devalvacijom.


29

36. Prikaite grafiki Swanow dijagram i navedite mjere ekonomske politike koje

vlada treba poduzeti u situacijama:

a) vanjske ravnotee

b) velike nezaposlenosti

c) inflacije u BP

d) deficita BP

Toka A ostvaruje se unutarnja ravnotea ali imamo suficit u BP, potrebna je revalvacija

koja e utjecati na smanjenje izvoza i poveanje uvoza. Mora se poveati domaa potronja

ekspanzivnom monetarnom i fiskalnom politikom.

Toka B ostvaruje se vanjska ravnotea ali postoji inflacija, mora se smanjiti potronja

pomou restriktvine monetarne i fiskalne politike da bi smanjili inflaciju i revalvirati

nacionalnu valutu da zadrimo vanjsku ravnoteu.

Toka C - osvaruje se unutarnja ravnotea i deficit u BP, potrebna je devalvacija domae

valute, izvoz postaje konkurentniji i uvoz se smanjuje.

Toka D - ostvaruje se vanjska ravnotea u podruju recesije, treba poveati domau

potronju ekspanzivnom monetarnom i fiskalnom politikom i devalvirati nacionalnu valutu.

Toka F je najgora situacija, deficit vanjske ravnotee i recesija. Ako bi primjenili mjere

ekspanzivne monetarne i fiskalne politike, poveali bi domau potronju i zaposlenost, ali bi

se poveao uvoz i deficit bi bio jo vei, smanjile bi se devizne rezerve i novana masa, to bi

utjecalo na poveanje zaposlenosti. Treba devalvirati nacionalnu valutu.

Toka G deficit u BP i inflacija restriktivna monetarna i fiskalna politika, smanjiti e

deficit BP i ograniiti rast novane ponude ime e se smanjiti inflacija.


30

Toka H suficit u BP i inflacija, treba revalvirati nacionalnu valutu zbog suficita.

Toka I suficit u BP i recesija, ako promjenimo ekspanzivnu monetarnu i fiskalnu politiku,

poveat emo potronju i rjeit emo se suficita u BP, te potaknuti rast zaposlenosti.

37. Prikaite i objasnite kretanja krivulja IS-LM-BP ako se unutarnja ravnotea

ostvaruje u situaciji a) deficita BP

b) suficita BP.

a) Deficit (ope) bilance plaanja. U tome sluaju su devizni izdaci manji od primitaka. Taj je

sluaj mogu ak i kad je bilanca na tekuem raunu u suficitu, zbog veeg odlijeva kapitala

od potrebnog da se bilanca plaanja uravnotei. U takvim sluajevima je potranja za

devizama vea od ponude deviza. To se rjeava tako da se:

a) Domaa valuta mijenja za inozemnu. U tom sluaju ona je manje atraktivna u odnosu na

stranu, pa joj vrijednost pada tj. deprecira, a strana aprecira (u naem shvaanju to je rast

teaja: 1=7 kn 1=8 kn). Ovo vrijedi u reimu fleksibilnog teaja.

b) U reimu fiksnog teaja sredinja banka mora na naraslu potranju za devizama odgovoriti

poveanom ponudom deviza tj. prodajom deviznih rezervi.

b) Suficit (ope) bilance plaanja. U tome sluaju su devizni primici vei od izdataka. Taj je

sluaj mogu ak i kad je bilanca na tekuem raunu u deficitu, zato to imamo priljev

kapitala koji je vei od onog koji je potreban da se bilanca plaanja uravnotei. To se rjeava

na dva naina:

a) Strana se valuta mijenja za domau. U tom sluaju je domaa valuta atraktivnija, pa joj

vrijednost raste tj. aprecira, a strana deprecira (u naem shvaanju to je pad teaja 1=8 kn

1=7 kn). Ovo vrijedi u reimu fleksibilnog teaja.

b) U reimu fiksnog teaja sredinja banka mora na naraslu ponudu strane valute odgovoriti

poveanom potranjom za devizama tj. kupnjom deviznih rezervi. Zato e u reimu

IS

BP

LM BPs

BPd

r

y


31

fleksibilnog teaja suficit bilance plaanja rezultirati aprecijacijom domae valute, a deficit

deprecijacijom. U reimu fiksnog teaja nee se promijeniti teaj nego e suficit bilance

plaanja za posljedicu imati porast deviznih rezervi, a deficit smanjenje.

Ovo to je izreeno vrijedi ako je teaj apsolutno fiksan, odnosno apsolutno fleksibilan. U

stvarnom ivotu, meutim, postoji i mogunost kontrola tijekova kapitala kako bi se sprijeile

znaajne oscilacije teaja, ili preveliki gubitak deviznih rezervi.

38. Prikaite grafiki i objasnite uinke eskpanzivne fiskalne i monetarne politike u

sustavu fleksibilnih teajeva IS LM BP, te prokomentirajte koja politika ima

snanije uinke.

Uinak ekspanzivne fiskalne politike Uinak ekspanzivne monetarne politike

U sustavu fleksibilnog teaja, ekspanzivna monetarna politika je uspjenija u postizanju

unutarnje ravnotee od fiskalne. Efekti ekspanzivne monetarne politike u sustavu fleksibilnih

teajeva su rast ponude novca i opadanje kamatne stope to na kraju dovodi rasta outputa i

zaposlenosti, dok eksp. fiskalne politike raste output i zaposlenost, te agregatna potranja to

na kraju dovodi do pogoranja tekueg rauna, rasta uvoza i aprecijacije valute.

39. MMF : izvori i mogunosti dobivanja zajmova.

Izvori sredstava: - upis kvota lanica;

- posuivanje;

- pristojbe za koritenje svojih sredstava;

- kamate na fondove SDR-a

Mogunosti dobivanja zajmova: - stand-by aranmani

- proirena mogunost financiranja

- dopunsko financiranje

- zajmovi za strukturno prilagoavanje


32

40. to je MMS? Objasnite politiku uvjetovanosti?

MMS je skup meunarodnih sporazuma o sustavu meunarodnih plaanja i skup

meunarodnih institucija koja ta plaanja omoguavaju ili olakavaju (npr. meunarodna

likvidnost, konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi itd). Potjee od naziva

monetarni standard tj. Teina zlata ili srebra koja je sluila kao vrhunski oblik novca (sredstva

plaanja). Mora biti efikasan, sposoban izbjei monetarne okove, djelovati anticikliki na

gospodarska kretanja, da osigura optimalan dugoroni rast u skladu s porastu svjetske

trgovine i potrebama za me. Rezervama.

Politika uvjetovanosti

Politika uvjetovanosti ukljuuje strukturne politike koje nisu potrebne za upravljanje krizom,

politike su neprikladne jer su restriktivne i ne generiraju rast. Politika brzog otvaranja i

liberalizacije provodi se u uvjetima kad domaa poduzea i banke nisu spremne za

meunarodnu konkurentnost. Politike su neosjetljive na socijalne utjecaje (troak prilagodbi

pada na siromane i na troak socijalnih i javnih usluga).

41. Kriteriji za ulazak u EMU. Faza uvoenja eura.

Kriteriji za ulazak u EMU:

- Stabilnost cijena-stopa inflacija 1,5% od inflacije triju zemalja s najstabilnijim

cijenama

- Fiskalna disciplina-proraunski deficit manji od 3% BDP i javni dug manji od 60%

BDP-a

- ERM- fluktuacija +/- 15%

- Dugorone kamatne stope-2% od triju zemalja s najstabilnijim cijenama

Faza uvoenja eura: je trea faza uspostave EMU. Traje od 1999-2002. Obiljeja : Neopozivo

fiksni teajevi nacionalnih valuta prema euru; ECB preuzima odgovornost za monetarnu

politiku i Zamjena u eure u financijskom sektoru i uvoenje eura u gotovinski promet.

42. Objasnite cikluse inozemnog zaduivanja.


33

43. Objasnite razliku izmeu modela prve i druge generacije objanjenja valutnih

kriza, te nabrojite pokazatelje za analizu valutnih i bankovnih kriza.

Razlika izmeu modela prve i druge generacije valutnih kriza

U najstarijim modelima smatralo se da investitori imaju pasivnu ulogu i da valutne krize

nastaju zbog nekompatibilnosti domaih uvjeta s fiksnim deviznim reimom. U modelima

druge generacije uvode se oekivanja investitora; postoje trokovi i koristi odravanja fiksnog

deviznog reima i investitori odreuju poziciju nositelja vlasti.

Pokazatelji za analizu valutnih i bankovnih kriza

Pokazatelji valutnih i bankovnih kriza realni efektivni teaj, raast uvoza i izvoza, uvjeti

trgovine, odnos rezervi prema uvozu, kamatni diferencijal, rast domaih kredita, inflacija,

indeks rasta proizvodnje, rast burzovnog indeksa, novani multiplikator itd.

Documents

Međunarodna Ekonomija - Skripta Grafovi - Paulišić Pranjić