39
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr 1 Teorije vanjske trgovine 1. MERKANTILIZAM 2. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI A. SMITHA 3. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA 4. HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE 5. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE MERKANTILISTIČKI POGLED NA TRGOVINU - ekonomska filozofija 1400.-1800. godine popularna u zemljama kao što su Velika Britanija, Španjolska, Francuska i Nizozemska; - naĉin da se odreĊena zemlja obogati (bogatstvo znaĉi posjedovanje zlata i plemenitih metala) i postane moćna jest da više izvozi nego uvozi; - što neka zemlja ima više zlata, to je bila bogatija i moćnija; - zagovarali su da drţava stimulira izvoz, a uvodi ograniĉenja na uvoz; - kako sve zemlje nisu mogle istovremeno imati izvoz veći od uvoza te kako je koliĉina zlata fiksna, neka je zemlja mogla prosperirati jedino na štetu druge zemlje. - Danas se bogatstvo zemlje mjeri ukupnim zalihama ljudskih i prirodnih izvora koji se koriste u proizvodnji. - Što je veće bogatstvo zemlje, veći je tijek roba i usluga koji se moţe uĉiniti dostupan svakoj osobi, i viši je standard ţivota te zemlje. - Merkantilizam je zagovarao akumulaciju zlata zato što se zlato smatralo pravim bogatstvom nacije. Dubljom analizom dolazi se do još racionalnijih razloga za mjerenje bogatstva koliĉinom zlata: - sa zlatom monarhisti su mogli opremiti vojske, kupiti zalihe i osposobiti mornaricu te ići s njom u osvajanje novih kolonija; - više zlata znaĉilo je više zlatnih kovanica u cirkulaciji i veću poslovnu aktivnost. - Kako bi akumulirala zlato, zemlja je morala poticati izvoz i ograniĉavati uvoz, tako stimulirajući nacionalni output i zaposlenost. ADAM SMITH I APSOLUTNA PREDNOST 1776. Bogatstvo naroda u kojem napada merkantilistiĉki pogled na trgovinu; zagovara slobodnu trgovinu (liberalizam) te smatra kako je to najbolja politika; smatrao je da se sa slobodnom trgovinom svaka zemlja u svijetu moţe specijalizirati u proizvodnji onog dobra u kojem ima apsolutnu prednost, odnosno moţe ih proizvoditi uĉinkovitije nego druge zemlje; 3 2 1 Odjeća po satu 7 1 6 Brašno po satu Ukupno VB SAD Proizvodnja

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

1

Teorije vanjske trgovine

1. MERKANTILIZAM

2. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI A. SMITHA

3. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

4. HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

5. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

MERKANTILISTIČKI POGLED NA TRGOVINU

- ekonomska filozofija 1400.-1800. godine popularna u zemljama kao što su Velika Britanija,

Španjolska, Francuska i Nizozemska;

- naĉin da se odreĊena zemlja obogati (bogatstvo znaĉi posjedovanje zlata i plemenitih

metala) i postane moćna jest da više izvozi nego uvozi;

- što neka zemlja ima više zlata, to je bila bogatija i moćnija;

- zagovarali su da drţava stimulira izvoz, a uvodi ograniĉenja na uvoz;

- kako sve zemlje nisu mogle istovremeno imati izvoz veći od uvoza te kako je koliĉina zlata

fiksna, neka je zemlja mogla prosperirati jedino na štetu druge zemlje.

- Danas se bogatstvo zemlje mjeri ukupnim zalihama ljudskih i prirodnih izvora koji se

koriste u proizvodnji.

- Što je veće bogatstvo zemlje, veći je tijek roba i usluga koji se moţe uĉiniti dostupan svakoj

osobi, i viši je standard ţivota te zemlje.

- Merkantilizam je zagovarao akumulaciju zlata zato što se zlato smatralo pravim bogatstvom

nacije. Dubljom analizom dolazi se do još racionalnijih razloga za mjerenje bogatstva

koliĉinom zlata:

- sa zlatom monarhisti su mogli opremiti vojske, kupiti zalihe i osposobiti mornaricu te ići s

njom u osvajanje novih kolonija;

- više zlata znaĉilo je više zlatnih kovanica u cirkulaciji i veću poslovnu aktivnost.

- Kako bi akumulirala zlato, zemlja je morala poticati izvoz i ograniĉavati uvoz, tako

stimulirajući nacionalni output i zaposlenost.

ADAM SMITH I APSOLUTNA PREDNOST

•1776. Bogatstvo naroda u kojem napada merkantilistiĉki pogled na trgovinu;

•zagovara slobodnu trgovinu (liberalizam) te smatra kako je to najbolja politika;

•smatrao je da se sa slobodnom trgovinom svaka zemlja u svijetu moţe specijalizirati u

proizvodnji onog dobra u kojem ima apsolutnu prednost, odnosno moţe ih proizvoditi

uĉinkovitije nego druge zemlje;

321Odjeća po

satu

716Brašno po

satu

UkupnoVBSADProizvodnja

Page 2: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

2

SAD ima apsolutnu prednost u proizvodnji brašna, a VB u proizvodnji odjeće. Kad bi se SAD

specijalizirala u proizvodnji brašna, a VB u proizvodnji odjeće, ukupni output bio bi mnogo

veći nego da nastave proizvoditi obje zemlje oba dobra.

440Odjeća po

satu

12012Brašno po

satu

UkupnoVBSADProizvodnja

•Smith je tvrdio da ako se svaka zemlja specijalizira za proizvodnju dobra u kojem je

uĉinkovitija i mijenja ga za dobro u kojem je manje uĉinkovita, output svih dobara koja su

predmet trgovine će se povećati.

•Ovaj porast dijele sve zemlje koje dobrovoljno sudjeluju u trgovini.

•Te će dobrobiti biti maksimizirane ukoliko se vlade budu što je manje moguće miješale u

operacije u domaćoj ekonomiji (laissez-faire) i meĊunarodnoj trgovini (slobodna trgovina).

DAVID RICARDO I KOMPARATIVNA PREDNOST

•ĉak i kad jedna zemlja ima apsolutni nedostatak u proizvodnji oba dobra u odnosu na drugu

zemlju, one bi mogle imati koristi od trgovine;

•manje uĉinkovita zemlja trebala bi se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog dobra u

kojem manje apsolutno zaostaje;

•za to dobro kaţe se da u njemu ta zemlja ima KOMPARATIVNU PREDNOST;

•s druge strane, manje uĉinkovita zemlja trebala bi uvoziti dobro u ĉijoj proizvodnji je veća

apsolutna prednost druge zemlje…;

•ovo je poznato kao zakon komparativnih prednosti;

•Ricardo je (kao i Smith) bazirao svoja razmišljanja na brojnim pojednostavljenim

pretpostavkama, jedna od njih je i teorija vrijednosti rada koja kaţe da je cijena dobra jednaka

utrošenom radu u proizvodnji tog dobra, jer rad promatra kao JEDINI proizvodni faktor;

•danas se ta teorija odbija,

•takoĊer se odbija i Ricardovo objašnjenje komparativnih prednosti, no zakon komparativnih

prednosti sam po sebi ne,

•zakon komparativnih prednosti je valjan i moţe se objasniti kroz oportunitetne troškove.

Page 3: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

3

23Odjeća po satu

16Brašno po satu

VBSADProizvodnja

•U gornjoj tablici SAD ima apsolutnu prednost i u proizvodnji brašna i u proizvodnji odjeće.

Ta je apsolutna prednost relativno manja u proizvodnji odjeće nego u proizvodnji brašna. Iz

toga slijedi kako VB ima komparativnu prednost u odjeći, a SAD u brašnu jer je apsolutna

prednost veća u proizvodnji brašna (6:1), nego u proizvodnji odjeće (3:2). MeĊusobno

probitaĉna trgovina moţe nastati ako bi se SAD specijalizirala za brašno, a VB za odjeću.

EB

FB

X

Y

Zemlja B ima komparativne prednosti u proizvodnji dobra Y.

specijalizacijom u proizvodnji tog dobra moguće je da

razmjenom ostvari veću potrošnju i da krivulja max potrošnje

bude udaljenija od ishodišta nego krivulja proizvodnih

mogućnosti.

Točka FB leži dalje od ishodišta od točke EB iz čega slijedi da

razmjena omogućuje veću potrošnju od proizvodnje.

•Kad su graniĉni prinosi konstantni, krivulja proizvodnih mogućnosti predstavlja u biti pravac

cijena.

•Što je god veća koliĉina rada, to krivulja proizvodnih mogućnosti leţi dalje od ishodišta.

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

Eli Heckscher (1879 - 1952)

Page 4: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

4

Bertil Ohlin (1899-1979)

- Model objavljen 1919. godine;

- Objašnjavaju utjecaj raspoloţivosti faktora proizvodnje na obrazac trgovine.

- 2 x 2 x 2 model:

- 2 zemlje, 2 proizvoda, 2 proizvodna faktora (L i K)

- Broj dobara u modelu = broju faktora proizvodnje.

Pretpostavke:

• identiĉna tehnologija i ukusi,

• faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali perfektno imobilni meĊu zemljama,

• nema transportnih troškova, carina ili drugih ograniĉenja trgovine,

• puna zaposlenost,

• nema obratnog faktorskog intenziteta,

• proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliĉite.

H-O teorem:

- Zemlja će izvoziti robe koje koriste intenzivnije obilniji faktor proizvodnje i uvoziti one

robe koje koriste intenzivnije njen oskudniji faktor proizvodnje.

- Trgovina rezultira uzajamnim dobicima;

- Zemlje preusmjeravaju (realociraju) faktore kako bi povećale specijalizaciju u proizvodnji

roba koje intenzivnije koriste njen obilni faktor;

- Relativne cijene roba se izjednaĉuju izmeĊu zemalja nakon trgovine.

GRAFIKON

FB

FA

C’

I I’

Izvoz

Uvoz

Izvoz

Uvoz

pt

pA

pB

Proizvod X

Pro

izvo

d Y

EB

EA

Leontijevljev paradoks

• Pokušaj empirijskog testiranja H-O teorije;

• Njegova se studija temelji na bilateralnoj usporedbi intenziteta korištenja i

raspoloţivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta;

Page 5: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

5

• Raĉunao je koliko rada, a koliko kapitala direktno i indirektno uvjetuje 1milijun$

vrijednosti izvoza, a koliko rada i kapitala uvjetuje domaća proizvodnja kojom bi se

supstituirao konkurentski izvoz u iznosu od 1milijun$.

• Empirijskom analizom na temelju input-output tabela, došao je do rezultata da je

1947. godine ameriĉki uvoz odnosno supstitucija uvoza zahtijevao 21% više kapitala

nego što je sadrţavao ameriĉki izvoz

• Došao je do rezultata suprotnih H-O teoriji: SAD izvoze radno intenzivne proizvode,

a uvoze kapitalno intenzivne proizvode, mada se kapital smatra obilnim

proizvodnim faktorom u SAD-u

• MeĊutim, nije gledao koliko kapitala ulaţe zemlja iz koje SAD uvozi, to nije isto kao

supstitucija uvoza.

• Npr. Kina proizvodi tepih s puno uloţenog rada, dok SAD isti tepih proizvodi s više

uloţenog kapitala.

• Dobio je mnoge kritike: trebalo je analizirati odnose proizvodnih faktora samo u

sektoru dobara koja su predmet vanjske trgovine (traded goods sector), a ne u

cjelokupnoj privredi; rad u sebi sadrţi i kapital ostvaren investicijama u obrazovanje,

pa se i taj ljudski kapital treba uzeti u obzir prilikom usporedbe intenziteta korištenja

proizvodnih faktora,…

Ricardo vs. H-O teorija

• Ricardova teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji sa samo

jednim proizvodnim faktorom – radom (L).

• H-O teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji sa dva

proizvodna faktora – radom i kapitalom (L i K).

• Ricardova teorija pretpostavlja razliĉitu produktivnost proizvodnog faktora, H-O

teorija pretpostavlja istu kvalitetu proizvodnih faktora.

GRAFIKON

L/aLXK/aKX

L/aLY

K/aKY

pX/pY

0 X

Y

Ograničenje rada

Ograničenje kapitala

Ograniĉenja proizvodnje dobara X i Y neke zemlje:

Page 6: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

6

aLX * X + aLY * Y ≤ L

aKX * X + aKY * Y ≤ K

Gdje je aLX utrošak rada za proizvodnju jedinice dobra X, a aKX utrošak kapitala za

proizvodnju jedinice dobra X.

Teorem Rybczynskog

GRAFIKON

K

L

H

J

E E`

C

G

F

D

dobro

Y

dobro X

O

I

• Porast koliĉine raspoloţivog rada uz fiksnu koliĉinu kapitala uvjetuje porast koliĉine

proizvodnje robe x .

• Uz nepromijenjenu faktorsku intenzivnost dolazi do realokacije kapitala u proizvodnju

robe x.

• To ima za posljedicu smanjenje proizvodnje robe y.

• Relativno povećanje robe x je veće od relativnog povećanja rada i relativnog

smanjenja proizvodnje robe y.

• EE´=porast radne snage

• CF =porast proizvodnje dobra X (radi oĉuvanja pune zaposlenosti)

• DG =opadanje proizvodnje dobra Y (zbog realokacije odreĊene koliĉine kapitala u

proizvodnji dobra X)

• Relativno povećanje proizvodnje dobra X je veće od relativnog povećanja radne

snage: CF/OC>EE´/HE

Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloţivosti jednog faktora izazvat

će rast outputa u većoj proporciji u proizvodnji one robe koja je intenzivna u tom faktoru, a

smanjiti će output drugog proizvoda.

Stolper Samuelson teorem

Relativna cijena proizvoda (px/py) je povezana s relativnom cijenom faktora (w/r) preko

mobilnosti faktora izmeĊu djelatnosti unutar zemlje.

Pretpostavimo da relativna cijena X-a raste u zemlji nakon otvaranja trgovine:

• viši (px/py) navodi domaće proizvoĊaĉe da povećaju ponudu proizvoda X u odnosu

na Y

• X je radno intenzivan što dovodi do povećanja potraţnje za radom

Page 7: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

7

Py

PX

K

J

P P1

E

H

G

F

r

w

O

I

GRAFIKON

• Raste cijena X-a = p u p1

• Rast plaće = OE na OG

• Opada dohodak od kapitala za FH

• Relativni porast plaća EG naspram OE je relativno veći od relativnog porasta cijene

dobra X.

• Povećanje potraţnje za radom podiţe realne plaće, w.

• Viši (px/py) dovodi tako do višeg (w/r) kao rezultat razliĉite faktorske intenzivnosti

proizvoda.

S-S teorem:

• Poveća li se cijena radno intenzivnog proizvoda X, porasti će potraţnja za radom što

će utjecati na povećanje cijene rada i to proporcionalno više od porasta cijene robe X,

te smanjenje cijene kapitala.

ILI

• Pod danim okolnostima, porast relativne cijene dobra povećava realni prinos faktora

koji se intenzivno koristi u proizvodnji tog dobra, dok realna cijena drugog faktora

pada izraţeno u oba dobra.

Novije teorije vanjske trgovine

1. Kravisova teorija

2. Linderova teorija

3. Teorija ţivotnog ciklusa proizvoda

4. Ekonomija razmjera i nesavršena konkurencija

5. Gravitacijski model trgovine

Kravisova teorija

• Struktura vanjske trgovine se odreĊuje raspoloţivošću dobara te da zemlja uvozi

dobra koja nisu raspoloţiva u zemlji, odnosno da se vanjska trgovina ograniĉava na

dobra koja nisu raspoloţiva u zemlji.

Page 8: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

8

• Carinska zaštita, kartelizacija, transportni troškovi,… teţe eliminiranju iz vanjske

trgovine onih dobara koja su raspoloţiva u domaćoj proizvodnji, makar i uz više

troškove.

• Dobra mogu biti neraspoloţiva u apsolutnom smislu, tj. zato jer ih zemlja uopće ne

posjeduje, glavni razlog predstavlja nepostojanje prirodnih resursa.

• Dobra mogu biti neraspoloţiva i u relativnom smislu – njihova je domaća ponuda

neelastiĉna, npr. nedovoljne inovacije mogu biti razlog za to.

• Dobra takoĊer mogu biti neraspoloţiva zbog diferencijacije proizvoda koja

eventualno zemlji daje privremeni monopol u proizvodnji, dok druge zemlje ne poĉnu

imitirati tu proizvodnju

• Uvoz je posljedica elastiĉnosti vanjske ponude i neelastiĉnosti domaće ponude, a kod

izvoza je obrnuto.

• Upravo je to razlog da izvozni sektori svake zemlje pokazuju natprosjeĉnu stopu

tehniĉkog napretka.

Linderova teorija

• Linder razlikuje trgovinu primarnim i trgovinu industrijskim proizvodima.

• Trgovinu primarnim proizvodima objašnjava njihovom prirodnom raspoloţivošću u

skladu s H-O teorijom, dok za trgovinu industrijskim proizvodima tvrdi kako je

funkcija mnogih faktora kao npr.: tehnološka superiornost, menadţerska vještina i

ekonomija opsega.

• Linder je pokušao objasniti relativnu veličinu vanjske trgovine, odnosno njen udio u

nacionalnom dohotku, budući da strukturu nije mogao.

• Temeljna teza: veličina trgovine meĎu dvjema zemljama je veća što je veća

sličnost strukture potraţnje dotičnih zemalja.

• Sliĉnost strukture potraţnje nekih zemalja je veća što je veća sliĉnost per capita

nacionalnih dohodaka tih zemalja.

• Iz toga slijedi: što god je iznos per capita nacionalnog dohotka meĎu zemljama

bliţi, to je intenzitet njihove meĎusobne trgovine industrijskim proizvodima veći.

• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih

zemalja, negoli od razlika u troškovima proizvodnje.

• Poduzeća u nekoj zemlji prvenstveno su orijentirana na proizvodnju onih dobara koja

se mogu prodati na domaćem trţištu, a to odreĊuje skup dobara koji će ta dobra imati

za ponuditi kad poĉnu izvoziti, a takav izvoz je najperspektivnije izvoziti u zemlje sa

sliĉnim ukusima.

• Iz Linderove teorije mogu se izvesti slijedeći zakljuĉci: preduvjet za izvoz

industrijskih proizvoda jest postojanje postojanje domaće potraţnje za istim

proizvodima, izvozni sektori su samo oni koji su dovoljno veliki, tj. koji zadovoljavaju

domaću potraţnju, što je veća sliĉnost struktura privreda dviju zemalja, veća je

mogućnost njihove meĊusobne razmjene, potencijalni volumen vanjske trgovine dviju

zemalja je veći što je razina dohotka per capita u njima bliţa,…

Teorija ţivotnog ciklusa proizvoda

Page 9: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

9

• Tehnološka promjena utjeĉe na svjetsku trgovinu stalnim uvoĊenjem novih dobara na

trţište i unapreĊivanjem naĉina proizvodnje postojećih proizvoda.

• Zbog toga što tehnologija nije podjednako dostupna svim zemljama nastaju tehnološki

jazovi u kojima je najnaprednija tehnologija koncentrirana u relativno malo zemalja.

• Model tehnološkog jaza naglašava vremenski pomak u imitaciji.

• Model ţivotnog ciklusa proizvoda naglašava proces standardizacije.

– Stadij I: Faza novog proizvoda – Proizvodnja i potrošnja samo u zemlji

inovacije.

– Stadij II: Faza rasta proizvoda – Rast potraţnje kod kuće i u inozemstvu

dovodi do izvoza proizvoda iz zemlje inovacije.

– Stadij III: Faza starenja proizvoda – Proizvod je standardiziran i licenciran

drugim zemljama.

– Stadij IV: Faza imitacije I – Zemlja imitacije prodaje proizvod u trećim

zemljama.

– Stadij V: Faza imitacije II –Zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju

inovacije.

GRAFIKON

Potrošnja. Zemlja

inovacijeProizv.

Potrošnja

Proizv.Zemlja

imitacije

Stadij I Stadij IVStadij III Stadij VStadij II

Količina

Vrijeme

Izvoz

Uvoz

Uvoz

Izvoz

Ekonomija razmjera i nesavršena konkurencija

• Smithova, Ricardova, H-O teorija temelje se na pretpostavkama savršene konkurencije

te razmjerno konstantnih ili opadajućih prinosa.

• Temeljna pretpostavka novijih teorija – ekonomija masovne proizvodnje u kojoj

djeluje zakon razmjerno rastućih prinosa na trţištu nesavršene konkurencije. Što se

god više proizvodi, niţi su im jediniĉni troškovi, a time i cijene.

• Globalizacija;

• Multinacionalne kompanije;

• Intrakorporacijska trgovina (više od 1/3 uvoza i 2/5 izvoza SAD-a poĉetkom ovog

stoljeća).

Pristup integrirane svjetske privrede

• Globalistiĉki pristup (Krugman);

pristup integrirane svjetske privrede koja se onda dijeli na nacionalne privrede.

• Zakljuĉci u skladu s H-O teorijom;

Ali: zemlja izvozi faktorske usluge svog relativno obilnog proizvodnog faktora – primjerice

rada, kroz izvoz radno intenzivnog proizvoda X.

• Trgovina proizvodima je zapravo MEDIJ preko kojega se izvoze faktorske usluge

relativno obilnog proizvodnog faktora.

Page 10: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

10

Monopolistička konkurencija

• Proizvodnja jednog proizvoda (X);

• Postoji puno proizvoĊaĉa (ulaz u proizvodnju slobodan) sliĉnog, ali barem donekle

razliĉitog proizvoda;

• Zakon relativno rastućih prinosa – ekonomija razmjera kod pojedinih proizvoĊaĉa;

• Svijet podijelimo na 2 zemlje: A i B.

• Da bi se ostvarila ista proizvodnja u svijetu mora se proizvodnja odreĊene vrste

proizvoda X alocirati u potpunosti u pojedinoj zemlji (diferenciran proizvod).

• Tako bi se oĉuvala ekonomija razmjera u proizvodnji iste vrste diferenciranog

proizvoda X u pojedinoj zemlji.

• Obje zemlje i izvoze i uvoze X (izvoze dio X-a u kojemu su se specijalizirale).

Razlikujemo 2. komponente vanjske trgovine:

1. INTERINDUSTRIJSKU – trgovinu razliĉitim vrstama proizvoda, komparativne

prednosti prema H-O modelu

2. INTRAINDUSTRIJSKU – trgovinu istom vrstom proizvoda, ali diferenciranih zbog

djelovanja zakona razmjerno rastućih prinosa i postojanja ekonomije razmjera.

Multinacionalne kompanije

• Dovoljno velike da mogu utjecati na promjenu ukupne trţišne ponude, a time i cijene.

• Razlozi nastanka: industrijska organizacija – da se 2 ili više aktivnosti stave pod isto

vlasništvo, lociranje aktivnosti prema komparativnim prednostima zemalja, pristup

nacionalnom trţištu, izbjegavanje transportnih troškova i sl.

• Ekspanzija se odvija uglavnom preko izravnih inozemnih ulaganja.

• Da li su ove investicije i vanjska trgovina supstituti ili komplementarni?

• Odgovor u motivima internacionalizacije…

• Ako neko poduzeće postaje multinacionalno zbog komparativnih prednosti pojedinih

zemalja – utjeĉe na povećanje (stvaranje) VT.

• Ako neko poduzeće postaje multinacionalno da poboljša pristup lokalnom trţištu – ne

utjeĉe na VT.

Gravitacijski model

• Gravitacijski model predstavlja ekonometrijsku ex post tehniku za ispitivanje

determinanti bilateralnih trgovinskih tijekova.

• To je model trgovinskih tijekova baziran na analogiji sa zakonom gravitacije u fizici

(Newton).

Zakon gravitacije:

Gravitacija je razmjerna umnošku mase, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti

dvaju tijela.

Masu zemlje ĉini veliĉina zemlje i privredne razvijenosti.

FORMULA SA LOGARITMIMA

• Xij = izvoz zemlje i u zemlju j;

• Yi = BDP zemlje izvoznice;

Page 11: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

11

• Yj = BDP zemlje uvoznice;

• Ypci = BDP per capita zemlje izvoznice;

• Ypcj = BDP per capita zemlje uvoznice;

• Dij = geografska udaljenost izmeĊu glavnih gradova zemlje izvoznice i zemlje

uvoznice;

• Ni = stanovništvo zemlje izvoznice;

• Nj = stanovništvo zemlje uvoznice;

• LANij = jezik (varijabla koja je jedan ukoliko zemlje govore isti jezik);

• Pretpostavlja se da je trgovina meĊu dvjema zemljama pozitivno povezana s njihovim

veliĉinama i negativno s udaljenostima meĊu njima.

• TakoĊer, ukoliko se u zemlji uvoznici i zemlji izvoznici govori isti jezik, pretpostavlja

se pozitivan utjecaj na meĊusobnu trgovinu.

• Brojne varijable se dodaju u ovaj model i postoje brojne inaĉice.

Koristi od razmjene zemalja A i B

• Ako su graniĉne stope supstitucije u zemljama A i B razliĉite, razmjena dobara X i Y

meĊu tim zemljama bit će obostrano probitaĉna sve dok se graniĉne stope supstitucije

ne izjednaĉe.

• (GSS-pokazuje koliko je jedinica dobra X društvo voljno ţrtvovati za potrošnju

dodatne jedinice dobra Y, a da mu razina zadovoljstva ostane ista, tj. da ostane na istoj

krivulji indiferencije.)

GRAFIKON

Z3

Z2

Z1

I1

I2

I3

Dobro X Partner B

Partner A Dobro X

Dobro

Y

Dobro

Y

C

F

E

S

• Sa I su oznaĉene krivulje indiferencije zemlje A

• Sa Z su oznaĉene krivulje indiferencije zemlje B

• Dimenzije dijagrama odreĊene su ukupnom koliĉinom dobara X i Y kojima zemlje

raspolaţu

Page 12: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

12

• U toĉki C GSS zemlje A je veća od GSS zemlje B – osnova za obostrano probitaĉnu

razmjenu

• Da zemlja A daje sve više jedinica dobra Y za sve više dobra X – sve dok ne doĊu u

toĉku S- GSS su jednake, samo je A na višoj krivulji indiferencije , pa je A pokupila

sve koristi od razmjene.

• Toĉka F-obrnuto, B pokupila sve koristi od razmjene.

• Toĉka E-oba partnera profitiraju od razmjene, oba su na višim krivuljama

indiferencije.

• Spajajući sve toĉke dodira krivulja indiferencije partnera A i B dobivamo krivulju

ugovora FS.

• Toĉke na toj krivulji pokazuju jednakosti graniĉnih stopa supstitucije partnera, što

znaĉi da je postignuta ravnoteţa i eliminirani razlozi za razmjenu.

• Svako daljnje nastavljanje razmjene išlo bi na štetu jednog ili drugog partnera.

• Toĉke na krivulji ugovora predstavljaju Paretov optimum (poloţaj bilo koje stranke ne

moţe se poboljšati, a da se time ne pogorša poloţaj druge)

KRIVULJA RECIPROČNE POTRAŢNJE

Pokazuje ponudu izvoza i potražnju za uvozom neke zemlje.

• Krivulja reciproĉne potraţnje pokazuje kolika je potraţnja zemlje za uvoznim

proizvodima za koje je voljna ponuditi odreĊenu koliĉinu izvoznih proizvoda pri

razliĉitim relativnim cijenama proizvoda.

• Krivulja ukljuĉuje elemente potraţnje (potraţnja za uvozom) i ponude (ponuda

izvoza).

IzvoĊenje krivulja reciproĉne potraţnje

• Oslanjanje na granice proizvodnih mogućnosti

• Dvije zemlje i dva proizvoda

• Trgovinski trokut i krivulja indiferentnosti trgovine (James Meade, 1952.)

Page 13: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

13

Y

X1

2

3

Krivulja recipročne potražnje zemlje 1

Krivulja pokazuje koliko robe X nudi zemlja 1 u zamjenu za uvoz robe Y, pri različitim cijenama.

GRAFIKON 1

GRAFIKON 2

YUvoz robe Y zemlje 1

X Izvoz X zemlje 1

0

Možemo zamisliti da je krivulja recipročne potražnje nastala od svih mogućih trokuta trgovine. Točke 1, 2 and 3 su na toj krivulji .

1

2

3

Page 14: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

14

GRAFIKON 3

YUvoz Y

X Izvoz X

c

d

Krivulja recipročne potražnje

Nagib pravca je relativna cijena X prema Y

pX / pY

d

c

GRAFIKON 4

YUvoz Y

X Izvoz X0

Nova cijena

Nova cijena

Trgovinski trokut se povećao zbog novih cijena:

Page 15: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

15

GRAFIKON 5

Izvođenje krivulje recipročne potražnje

Y

X

(PX/PY)1

Q1

C1

Q2

(PX/PY)2

C2

Strani izvoz, Q*Y – C*Y

Domaći uvoz, CY – QY

Strani uvoz, C*X – Q*X

Domaći izvoz, Q*X – C*X

(PX/PY)2

(PX/PY)1

Domaća krivulja

recipročne

potražnje

Krivulja indiferentnosti prema trgovini

• Kombinacije proizvodnje i potrošnje koje zemlji daju istu razinu blagostanja uz

razmjenu ili bez nje (tj. u autarkiji) predstavljaju točke indiferentnosti zemlje prema

trgovini.

Y

Y

XX

III

III IV

0

02

01E

E1

E2

F1

F

G

G2

KRIVULJA

INDIFERENTNOSTIC1

C

C2

Z

G2

H1

H2

• E, E1 i E2 predstavljaju istu razinu društvenog blagostanja jer leţe na istoj krivulji

indiferencije.

• U toĉki E zemlja proizvodi i troši istu koliĉinu proizvoda X i Y. To je situacija

autarkije.

• E1 – troši OH1 proizvoda Y i H1 E1 proizvoda X, a proizvodi O1F1 proizvoda Y i E1

F1 proizvoda X (izvozi O1G1 proizvoda X i za to dobiva OG1 proizvoda Y)

• Analogija toĉka E2

• Spajajući ishodišta ovih prostora moguće proizvodnje dobili smo krivulju

indiferentnosti prema trgovini (IT).

Page 16: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

16

• U svakoj toĉki na IT zemlja je indiferentna sudjeluje li u meĊunarodnoj razmjeni ili ne

jer uvijek doseţe istu razinu blagostanja, krivulju indiferencije Z.

GRAFIKON

X

Y

IT3

IT2

IT1

IT

PX/ PY=1

PX/ PY=1/2

PX/ PY=1/3

PX/ PY>1

• Višim krivuljama indiferencije odgovaraju više krivulje IT.

• U p1 zemlja nema interesa za trgovinu.

• U p2 zemlja ima interesa za trgovinu, doseţe višu krivulju IT.

• Daljnje poboljšanje uvjeta razmjene, navodi zemlju na povećavanje razmjene.

• Skup toĉaka u kojima su razliĉite krivulje odnosa cijena tangente na razliĉite krivulje

IT predstavljaju krivulju reciproĉne potraţnje (zemlje A)

GRAFIKON 1

zemlja A

zemlja B

Pro

izvo

d Y

Proizvod X

Krivulje recipročne potražnje za dvije zemlje

GRAFIKON 2

Page 17: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

17

zemlja A

zemlja B

Presjek krivulja određuje ravnotežne uvjete

trgovine kao i količine proizvoda X i Y

Izvoz X zemlje A

Uvoz X zemlje B

Uvo

zY

zem

lje

A

Izvo

zY

zem

lje

B

C–Točka razmjene

Recipročna potraţnja i trgovinska ravnoteţa

• Analiza reciproĉne potraţnje je usmjerena na izvoz i uvoz zemlje pri nekom odnosu

trgovine.

– Uzmemo li funkciju proizvodnih mogućnosti (PM) i korisnosti koje pokazuju

razliku proizvodnje i potrošnje za svaki proizvod pri nekoj relativnoj cijeni

(trgovinski trokut pri svakoj relativnoj cijeni).

– Krivulja reciproĉne potraţnje (ponude) sumira ove trgovinske trokute s

relativnom cijenom jednakoj nagibu pravca iz ishodišta.

• Toĉka presijecanja krivulja pokazuje uravnoteţenu trgovinu, tj. jednaki su trgovinski

trokuti.

Utjecaj promjene krivulje proizvodnih mogućnosti izazvana zbog povećanja

relativno oskudnog proizvodnog faktora na krivulju recipročne potraţnje

GRAFIKONX

Y

PMO0

PMO1

FA

Q1

px/pY=1

px/pY=1

px/pY>1

FA2

FA1EA

CA

CA2

CA1

• Pretpostavljamo da je došlo do povećanja kvalitativnog ili kvantitativnog faktora K u

zemlji A koja ima komparativne prednosti u proizvodnji radno intenzivnog dobra X.

Page 18: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

18

• Nakon povećanja faktora K njezina se krivulja transformacije mijenja. Sad zemlja A

proizvodi više dobra X, ali znatno više dobra Y koje je kapitalno intenzivno, a koje je

prije uglavnom uvozila.

• Uz isti odnos cijena sada bi zemlja A proizvodila u FA1, a trošila u CA1.

• Uz taj odnos cijena, zemlja B ţeli uvesti više proizvoda X nego što zemlja A ţeli

izvoziti.

• Višak potraţnje nad ponudom dobra X na svjetskom trţištu utjeĉe na povećanje cijene

tog dobra pa odnos cijena raste. (>1).

• Na taj naĉin poboljšali su se uvjeti razmjene zemlje A.

• Dakle, porast proizvodnog faktora K koji se intenzivnije koristi u proizvodnji uvoznog

dobra zemlje A (jer je Y kapitalno intenzivno dobro) utjeĉe na porast udjela zemlje A

u razdiobi koristi od razmjene jer se uvjeti razmjene zemlje A poboljšavaju.

GRAFIKON

00

AA

BB

A`A`YY

XX

CCA1A1

CCAA

px/pY>1

px/pY=1

Utjecaj promjene krivulje proizvodnih mogućnosti izazvana zbog povećanja

relativno obilnog faktora na krivulju recipročne potraţnje

GRAFIKON

Page 19: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

19

X

Y

PMO0

PMO1

FA

FA1

FA2

CA1

CA2

CA

EA

px/pY=1

px/pY=1

px/pY<1

• Pretpostavljamo da je došlo do kvalitativnog ili kvantitativnog porasta proizvodnog

faktora L u zemlji A koji se intenzivnije troši u proizvodnji izvoznog dobra x zemlje

A.

• Porastom relativno obilnijeg proizvodnog faktora L mijenja se KPM.

• Promjenom krivulje transformacije uz isti odnos cijena – javlja se višak ponude dobra

X nad potraţnjom na svjetskom trţištu što uvjetuje opadanje njegove cijene.

• Sad je odnos cijena manji od 1, odnos cijena se smanjuje.

• Pri tom se izjednaĉuje ponuda i potraţnja za dobrom X na meĊunarodnom trţištu.

• S obzirom da je odnos cijena manji nego prije, uvjeti razmjene zemlje A su se

pogoršali.

• Zato zemlja ne moţe doseći krivulju indiferencije CA1 već CA2.

• To znaĉi ujedno da su se uvjeti razmjene za zemlju B poboljšali.

• Ona kupi koristi od privrednog rasta u zemlji A koji je posljedica povećanja koliĉine

i/ili kvalitete relativno obilnog faktora te zemlje ili tehniĉkog napretka u proizvodnji

izvoznog proizvoda zemlje A.

• Da je zemlja A ţeljela i nakon porasta svog obilnog proizvodnog faktora smanjivati

razmjenu, ona bi u cijelosti zadrţala za sebe koristi od svog razvoja jer bi se njezini

uvjeti razmjene poboljšali.

GRAFIKON

Page 20: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

20

00

A`A`

BB

AAYY

XX

CCAA

CCA1A1

px/pY=1

px/pY<1

Kako na meĎunarodnu razmjenu i na odnose cijena utječe promjena ukusa u zemlji

A u korist njezina izvoznog proizvoda X

GRAFIKON

Proizvod X

Pro

izvo

d Y

px/pY>1

px/pY=1

EA

FA

FA1

CA

CA1

Z1

Z2I1

• Promjene ukusa u zemlji A pokazuju promjene krivulja indiferencije od Z1, Z2,… na

I1,…

• Krivulje indiferencije I,… nagnutije su prema osi X što znaĉi da se sada intenzivnije

ţeli izvozno dobro X.

• Prije promjene ukusa zemlja A je proizvodila u toĉki FA, a trošila u CA uz px/pY=1

• Nakon promjene ukusa u korist X, povećana je njegova proizvodnja u zemlji A, ali još

je više povećana potrošnja X-a u A.

Page 21: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

21

GRAFIKON

00

AA

BB

A`A`YY

XX

CCA1A1

CCAA

px/pY>1

px/pY=1

• Tako da se krivulja reciproĉne potraţnje zemlje A pomiĉe ulijevo, rotira u smjeru

suprotnom od kazaljke na satu.

• Uvjeti razmjene zemlje A se poboljšavaju te se povećavaju njene koristi od razmjene.

• MeĊutim, smanjuje se opseg meĊunarodne ekonomske razmjene, što znaĉi i smanjenje

specijalizacije u proizvodnji pa zemlja A moţe biti u boljem ili lošijem poloţaju nego

prije.

• Da li je zemlja A u boljem ili gorem poloţaju nego prije, ne moţemo znati jer su se

promijenile mape krivulja indiferencije, a to ĉini usporedbu nemoguću – ne znamo je

li dosegla višu ili niţu krivulju indiferencije.

Kako na meĎunarodnu razmjenu i na odnose cijena utječe promjena ukusa u zemlji

A u korist njezina uvoznog proizvoda Y

GRAFIKON

Proizvod X

Pro

izvo

d Y

px/pY<1px/pY=1

EA

FA1

FA

CA

CA1

Z1

Z2I1

• Promjena ukusa u zemlji A u korist uvoznog dobra Y odraţava se na promjenu

krivulja indiferencije koje su sada nagnutije prema dobru Y.

Page 22: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

22

• Zemlja A je voljna ponuditi više dobra X za istu koliĉinu dobra Y u meĊunarodnoj

ekonomskoj razmjeni.

• Zbog toga njezina krivulja ponude u meĊunarodnoj razmjeni rotira u smjeru kazaljke

na satu.

• Uz nepromijenjenu krivulju ponude zemlje B, takva promjena ponude zemlje A

odreĊuje novi niţi odnos cijena px/pY<1.

• To znaĉi da se uvjeti razmjene zemlje A pogoršavaju, a da se volumen meĊunarodne

ekonomske razmjene (to znaĉi i specijalizacije u proizvodnji) povećava.

GRAFIKON

00

A`A`

BB

AAYY

XX

CCAA

CCA1A1

px/pY=1

px/pY<1

Marshall-Lernerov uvjet:

AKO JE ZBROJ ELASTIĈNOSTI RECIPROĈNE POTRAŢNJE OBIJU ZEMALJA

VEĆI OD 1, TRŢIŠTE JE STABILNO.

εA + εB > 1

(elastiĉnost potraţnje za uvozom zemlje A pokazuje za koliko će se postotaka povećati

njezina potraţnja za uvozom dobra Y ako se relativna cijena tog uvoza smanji za 1%)

GRAFIKON

B

ARavnotežni

odnos cijena,

PX /PY

M

N

Y

X

β

α

E

Page 23: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

23

• Uvjet stabilnosti trţišta je da krivulja reciproĉne potraţnje zemlje A sijeĉe krivulju

reciproĉne potraţnje zemlje B odozdo.

• To znaĉi da je tangens kuta koji tangenta na krivulji potraţnje A u toĉki E zatvara s

apscisom veći od tangensa kuta koji tangenta na krivulji B zatvara s apscisom u istoj

toĉki.

• EM/NM>N´M´/E M´

Transportni troškovi

GRAFIKON

B

Y

X

A

PX/ PY=1/4

PX/ PY=1

PX/ PY=5/4

CB

CA

CA1=CB1

G G1

• Zanemarimo li transportne troškove, ravnoteţni odnos cijena je PX/ PY=1, a koliĉine

izvoza i uvoza odreĊene su koordinatama toĉke CA1=CB1.

• Uz transportne troškove, cijena svakog dobra bit će u zemlji uvoza veća od cijene u

zemlji izvoznici za visinu transportnih troškova.

• Npr. uz odnos cijena 5/4 zemlja B uvozi OG jedinica dobra X.

• MeĊutim da bi zemlja A izvozila OG dobra X, odnos cijena treba biti svega ¼.

• Iz toga slijedi da troškovi transporta jedinice dobra X iz zemlje A u zemlju B iznose

CB-CA dobra Y.

• Analogno tome, sa stajališta izvoza Y, vidimo da bi uz odnos cijena 5/4 B bila voljna

izvesti CBG dobra Y, dok bi zemlja A htjela uvesti CAG dobra Y uz odnos cijena ¼.

• Transportni troškovi iznose CB-CA dobra Y.

Utjecaj transportnih troškova na cijene i količine meĎunarodne razmjene

GRAFIKON

Page 24: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

24

Zemlja BZemlja A

PX

X X

pB

p

pA

CD E F

SA

SB

DB

• U svakoj je zemlji cijena odreĊena ponudom i potraţnjom u toj zemlji u situaciji

autarkije.

• U zemlji A je cijena dobra X niţa nego u zemlji B- razlog za razmjenu.

• Zemlja A bi izvozila dobro x, a zemlja B ga uvozila, ĉime bi se cijena polako

izjednaĉavala (padala u B i rasla u A)

• Ako uvedemo transportne troškove, obje zemlje jednako podnose njihov teret jer je

jednaka elastiĉnost ponude i potraţnje u zemlji.

• U sluĉaju kad ne bi bile jednake, veći bi dio transportnih troškova padao na onu

zemlju u kojoj su ponuda i potraţnja neelastiĉnije (krivulje bi bile okomitije).

GRAFIKON

platno

žito

B

A

E

F

C D

Opća ravnoteža s transportnim troškovima

0

S transportnim

troškovima odnos

cijena u dvije zemlje

se mora razlikovati.

Zemlja A nudi platno

za žito i transport,

dok zemlja B nudi žito

za platno i transport.

G

pp’

p’’

H

Transportni troškovi

• Razlike u cijeni u dvije zemlje prije trgovine moraju biti veće od troškova prijevoza.

Nakon trgovine cijena robe je viša u zemlji uvoza nego u zemlji izvoza za iznos

transportnih troškova.

• Transportni troškovi mogu biti razlog nastanka vanjske trgovine (lokalna trgovina ili

malograniĉni promet).

Page 25: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

25

• Roba se npr. uvozi na sjeveru zemlje, a izvozi na jugu zemlje. Stoga se neto

komparativna prednost temelji na bruto komparativnoj prednosti i nedostacima zbog

troškova prijevoza.

• Cijena prijevoza nije proporcionalna teţini, volumenu i vrijednosti robe. Vrijedna roba

moţe imati proporcionalno više troškove u odnosu na teţinu.

• Tarifa ne zavisi samo od teţine i vrijednosti robe nego i od vrste prijevoznih sredstava

i udaljenosti. Ove razlike su prikazane na slijedećem grafikonu.

Teorija lokacije

• Teorija lokacije uzima u obzir troškove prijevoza i objašnjava faktore za smještaj

odreĊene industrije bilo da se radi o meĊunarodnoj ili meĊuregionalnoj trgovini.

• Industrije koje proizvode robe mogu biti usmjerene na izvore inputa, na trţište ili

mogu biti slobodne ako su troškovi prijevoza relativno mali.

Utjecaj promjene krivulje proizvodnih mogućnosti izazvana zbog povećanja

relativno obilnog proizvodnog faktora na krivulju recipročne potraţnje

GRAFIKON

X

Y

PMO0

PMO1

FA

FA1

FA2

CA1

CA2

FA

EA

px/pY=1

px/pY=1

px/pY<1

• Pretpostavljamo da je došlo do kvalitativnog ili kvantitativnog porasta proizvodnog

faktora L u zemlji A koji se intenzivnije troši u proizvodnji izvoznog dobra x zemlje

A.

• Porastom relativno obilnijeg proizvodnog faktora L mijenja se KPM.

• Promjenom krivulje transformacije uz isti odnos cijena – javlja se višak ponude dobra

X nad potraţnjom na svjetskom trţištu što uvjetuje opadanje njegove cijene.

• Sad je odnos cijena manji od 1, odnos cijena se smanjuje.

• Pri tom se izjednaĉuje ponuda i potraţnja za dobrom X na meĊunarodnom trţištu.

• S obzirom da je odnos cijena manji nego prije, uvjeti razmjene zemlje A su se

pogoršali.

• Zato zemlja ne moţe doseći krivulju indiferencije CA1 već CA2.

• To znaĉi ujedno da su se uvjeti razmjene za zemlju B poboljšali.

Page 26: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

26

• Ona kupi koristi od privrednog rasta u zemlji A koji je posljedica povećanja koliĉine

i/ili kvalitete relativno obilnog faktora te zemlje ili tehniĉkog napretka u proizvodnji

izvoznog proizvoda zemlje A.

• Da je zemlja A ţeljela i nakon porasta svog obilnog proizvodnog faktora smanjivati

razmjenu, ona bi u cijelosti zadrţala za sebe koristi od svog razvoja jer bi se njezini

uvjeti razmjene poboljšali.

GRAFIKON

00

A`A`

BB

AAYY

XX

CCAA

CCA1A1

px/pY=1

px/pY<1

Utjecaj promjena svjetske cijene na domaća trţišta

GRAFIKON

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

Pe

Proizvođačev

višak

Potrošačev višak

Nakon otvaranja i vanjske trgovine, pod pretpostavkom da je svjetska cijena niţa, dolazi

do slijedećih efekata:

1. Smanjenje domaće ponude,

2. Povećanje domaće potrošnje,

3. Povećanja potrošaĉeva viška,

4. Smanjenja proizvoĊaĉeva viška.

Izvozno usmjereni rast i njegov utjecaj na trgovinu

Page 27: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

27

• Izvozno usmjereni rast je rast koji povećava nacionalne proizvodne mogućnosti više

prema izvoznoj robi.

• Izvozno usmjereni rast teţi da pogorša nacionalne uvjete trgovine u korist ostalih

zemalja – mala zemlja preuzima svjetsku cijenu kakva jest, dok bi velika mogla na nju

utjecati i imati neke koristi.

GRAFIKON 1

Efekti otvaranja i djelomična specijalizacija

Q

Q’

Uvoz

Izvoz

Izvoz

I I’ I’’

Uvoz

C C’

X

Y

p

P’P’

m m’ m’’m’’’

n’

n

n’’

0

GRAFIKON 2

Relativna količina X:

(qX+q*X)/ (qY+q*Y)/

Relativna

cijena X

RS0

RS1

RD0

(pX/pY)0

(pX/pY)1

• Raste ponuda, iz ĉega slijedi da pada cijena…

• Izvozno usmjereni rast ima za posljedicu pogoršanje uvjeta trgovine.

• To bi znaĉilo da krivulja reciproĉne potraţnje ide udesno. Imamo manje koristi od

trgovine.

• Recimo zemlja koja izvozi X: nudi više izvozne robe X, ali joj pada cijena. Malo više

dobiva Y-a, a dala je mnogo više X-a jer je cijena pala.

• Pogoršavaju se uvjeti razmjene.

Page 28: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

28

Uvozno usmjereni rast i njegov utjecaj na trgovinu

• Uvozno usmjereni rast ili uvozno supstitutivni rast usmjeren je više prema uvoznoj

robi.

• Teţi da popravi nacionalne uvjete trgovine na teret ostatka svijeta.

GRAFIKON 1X

Y

PMO0

PMO1

Q0

Q1

GRAFIKON 2

Relativna količina X:

(qX+q*X)/ (qY+q*Y)/

Relativna

cijena X

RS1

RS0

RD0

(pX/pY)1

(pX/pY)0

• Povećava se proizvodnja uvoznog dobra Y, a smanjuje X-a, te njegova ponuda pada.

• Samim time X-u raste cijena.

• Uvozno usmjereni rast poboljšava uvjete trgovine.

Osiromašujući rast

GRAFIKON

Page 29: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

29

Osiromašujući rast

Izvozna roba

Uvozna

roba

• Zemlja proizvodi sve više svega, a sve manje troši.

• U većoj se mjeri pogoršali uvjeti trgovine nego što je rasla proizvodnja.

• Odnos cijena je postao nepovoljniji i zemlja je dosegla niţu krivulju indiferencije.

Zakljuĉak: izvozno usmjereni rast moţe pogoršati uvjete trgovine toliko da smanji

blagostanje.

Efekti uvoĎenja carina

GRAFIKON

Cijena prije uvođenja carine (mala zemlja)

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena robe

ProizvođaProizvođaččevev

viviššakak

Potrošačev

višak

• POTROŠAĈEV VIŠAK mjeri se podruĉjem cijene koju potrošaĉ plaća i one cijene

koju je spreman plaćati (krivulja D). Prikazan je kao prostor ispod krivulje potraţnje D

i iznad trţišne cijene.

• PROIZVOĐAĈEV VIŠAK mjeri se podruĉjem izmeĊu cijene koju proizvoĊaĉ sada

postiţe i cijene po kojoj je spreman prodavati (krivulja S).

Page 30: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

30

GRAFIKON 1

Cijena, ponuda i potražnja nakon

uvođenja carine (mala zemlja)

Domaća potrošnja padaDomaća ponuda ra

ste

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena robe

Pw + t = domaća cijena nakon carine

Pw + t

S2 D2

Cije

na

ra

ste

Cije

na

ra

ste

GRAFIKON 2

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena robe

Pw + t = domaća cijena nakon carine

Pw + t

Potrošačev

višak

ProizvođaProizvođaččev ev

viviššakak

S2 D2

Potrošačev i proizvođačev višak

nakon carine (mala zemlja)

GG

GRAFIKON 3

Prihod države nakon carine (mala zemlja)

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena robe

Pw + t = domaća cijena nakon carine

Pw + t

ProizvođaProizvođaččev ev

viviššakak

Prihod drPrihod držžave ave

od carineod carineGG

S2 D2

GG

Potrošačev

višak

GRAFIKON 4

Page 31: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

31

Gubitak efikasnosti (mala zemlja)

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena robe

Pw + t = domaća cijena nakon carine

Pw + t

Potrošačev

višak

ProizvođaProizvođaččevev

viviššakak

E E –– Gubitak efikasnostiGubitak efikasnosti

D2S2

EE

GRAFIKON 5

Mrtvi teret gubitka (mala zemlja)

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena proizvoda

Pw + t = domaća cijena nakon carine

Pw + t

Potrošačev

višak

ProizvođaProizvođaččkiki

viviššakak

Mrtvi teret gubitkaMrtvi teret gubitka

Bez kompenzacijeBez kompenzacije

D2S2

DD

DD --

Utjecaji uvoĎenja carine

• Domaći proizvoĊaĉi postiţu višu cijenu (+)

• Drţava ostvaruje prihode od carine (+)

• Potrošaĉi plaćaju više cijene (-)

• Smanjuje se potrošnja i potrošaĉi imaju manji izbor (-)

GRAFIKON 1

Page 32: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

32

Carina u maloj zemlji

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw + t = domaća cijena nakon carinjenja – mala zemlja

Pw + t

S2 D2

bb dd

MalaMala

zemljazemlja

cca

GRAFIKON 2

Prohibitivni nivo carine

S (domaća ponuda)

D (domaća potražnja)

Pw

S1 D1

Pw + t

S2 D2

bb dd

Prohibitivni nivoProhibitivni nivo

cca

Pw + t1

Utjecaj carine na uvjete trgovine

GRAFIKON

Page 33: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

33

AA

BB

AA’’

YY

XX

px/pY=1

px/pY›1

• UvoĊenjem carine u zemlji A njeni uvjeti razmjene su se poboljšali i ona je u boljem

poloţaju nego prije.

• Poboljšanje uvjeta razmjene znaĉi povećanje njezina udjela u razdiobi koristi od

trgovine.

• Opseg razmjene je manji nego prije.

• Smanjenje opsega meĊunarodne razmjene utjeĉe na pogoršanje poloţaja zemlje.

• Ako je poboljšanje poloţaja zemlje A zbog povoljnijih uvjeta razmjene veće od

pogoršanja poloţaja zbog smanjenja koliĉine razmjene, zemlja A će biti u boljem

poloţaju.

• Kada bi zemlja A bila vrlo mala, uvjeti razmjene bi za nju bili dani pa bi rezultat

uvoĊenja carine na uvoz dobra Y bilo samo smanjenje razmjene uz isti odnos cijena

px/pY=1.

• Ovdje pretpostavljamo da to nije sluĉaj.

GRAFIKON 1

Page 34: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

34

AA

BB

YY

XX

px/pY=1px/pY<1

px/pY=1

BB’’

Kada bi

zemlja B

uvela

carinu!

GRAFIKO2

AA

BB

YY

XX

px/pY=1px/pY<1

px/pY=1

BB’’

Kada bi

obje zemlje

uvele

carinu!AA’’

px/pY<1

GRAFIKON 3

Proizvod x

Proizvod y

B

B’

B’’

AA’A’’

F

E

C D

Uvođenje carine na uvoznu robu i represalije

0

Represalije dovode do Represalije dovode do

smanjenja opsega trgovine bez smanjenja opsega trgovine bez

popravljanja uvjeta trgovinepopravljanja uvjeta trgovine

Optimalna carina

Page 35: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

35

• OPTIMALNA CARINA je stopa carinskog opterećenja koja maksimizira neto dobitak

koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne uĉinke

koji su posljedica smanjenja volumena trgovine.

• Ona dakle donosi optimalne uvjete razmjene što znaĉi maksimalno društveno

blagostanje.

• U svijetu bez poremećaja i savršenoj konkurenciji, zemlja moţe imati koristi od

uvoĊenja carine, ali ta korist mora proizići iz njezine sposobnosti da utjeĉe na odnose

razmjene (mora imati monopsonsku moć).

• U uvjetima nesavršene elastiĉnosti inozemne potraţnje optimalna carinska zaštita ovisi

o elastiĉnosti inozemne potraţnje i o obliku domaće krivulje transformacije.

• Optimalna carinska zaštita odreĊuje se tako da se izabere skup carinskih stopa koji

izjednaĉuje graniĉni prihod, tj. graniĉne uvjete razmjene s graniĉnim troškom, tj.

graniĉnom stopom transformacije.

GRAFIKON

Optimalna carina

QQ00SS

UU

RR

AA

BB

AA’’

ITITžžitoito

platnoplatno

TT’’TT

carinacarina

M M

• Ravnoteţni je odnos cijena u T (odnos je 1).

• Sada zemlja A uvodi carinu koja će joj donijeti max. blagostanje, naravno, uz

pretpostavku da zemlja B neće odgovoriti istom mjerom, da neće biti odmazde.

• To je carina koja zemlji A omogućava da dosegne najvišu krivulju indiferentnosti

prema trgovini IT.

• To je ona krivulja IT koja je tangenta na krivulji reciproĉne potraţnje zemlje B.

GRAFIKON

Page 36: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

36

Optimalna carina i elastičnost inozemne ponude

QQ00SS

UU

RR

AA

BB

AA’’

ITITžžitoito

platnoplatno

TT’’TT εε=1=1

carinacarina

εε=2=2

M M εε==∞∞

Optimalna carina zavisi od

elastičnosti inozemne

ponude i potražnje “B”.

Elastičnost u točki T’ je:

ε=U0/R0

Optimalna carina u točki T’

je: S0/0Q=1/(ε-1)=1/(2-1)=1

Optimalna carina u točki M

je 1/(∞−1)=0

Optimalna carina u točki T

je 1/(1−1)=∞

Mjere visine carinske zaštite u nekom gospodarstvu

1. NEPONDERIRANA PROSJEĈNA CARINSKA STOPA – ne uzima u raĉun

relativno znaĉenje svake robe

2. PONDERIRANA PROSJEĈNA CARINSKA STOPA – svaka carinska stopa

ponderirana je udjelom pojedine robe u izvozu zemlje

3. PROHIBITIVNA CARINSKA STOPA – toliko visoka da spreĉava uvoz robe u

zemlju

• EFEKTIVNA STOPA ZAŠTITE – predstavlja u biti promjene u dodanoj vrijednosti

pojedinog sektora zbog uspostavljene strukture zaštite intermedijarnih i finalnih

dobara. Carina na input i carina output se uzima u obzir, pa vidimo koliko je

proizvodnja u biti zaštićena.

• Nominalna zaštita pokazuje efekte na potrošaĉa, na proizvodnju ne znam – to

pokazuje efektivna zaštita.

Količinska ograničenja vanjske trgovine – kvote

• KVOTA – apsolutna granica do koje moţe ići vrijednost ili koliĉina neke robe ili

usluge u odreĊenom vremenskom razdoblju.

• Uvozne i izvozne kvote.

GLOBALNA ili NEDISKRIMINATORNA KVOTA – ako se kvotom ograniĉava

ukupna trgovina neke robe ili usluge sa svijetom.

Kad je dosegnut limit odreĊen kvotom, neovisno iz koje je zemlje roba uvezena,

daljnja trgovina prestaje.

SELEKTIVNA ili DISKRIMINATORNA KVOTA – ako se kvota razlikuje prema zemljama

podrijetla ili odredišta robe ili usluge.

Uvozne granice se odreĊuju bilateralnim sporazumima.

Page 37: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

37

Posebna vrsta – dobrovoljno ograničenje izvoza koje se bilateralno dogovara zbog

narušene ravnoteţe u vanjskotrgovinskoj bilanci (japanski izvoz auta u SAD i EU).

• CARINSKA KVOTA – stavlja limit na uvoz odreĊene koliĉine ili vrijednosti neke

robe uz danu carinsku stopu.

• PrijeĊe li uvoz taj limit primjenjuje se druga, viša carinska stopa.

GRAFIKON

PA

S1 D1

P

S2 D2

A E G F B

C D

SB

SB + UB

DB

• Prikazana zemlja B koja uvozi X iz zemlje A.

• Troši u toĉki B, uvoz je AB.

• UvoĊenjem kvote od AG, smanjuje se uvoz na AG, raste cijena u zemlji B, smanjuje

se potrošnja sa PaDb na PD, raste domaća proizvodnja s PaA na PC, dolazi do

preraspodjele realnog dohotka od potrošaĉa proizvoĊaĉima.

• Smanjenje blagostanja za GDB (smanjenje potrošaĉeva probitka.

• Vlada moţe prodavati dozvole za uvoz do veliĉine kvote – prihod.

• Ili, dijeliti dozvole uvoznicima koji onda profitiraju na razlici cijena dobra X i Y u

zemljama A i B.

• Ako su izvoznici u zemlji A formirali kartel, a uvoznici u zemlji B meĊusobno

konkuriraju, korist od uvoĊenja kvote imat će izvoznici u zemlji A.

GRAFIKON

Page 38: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

38

AA

BB

YY

XX

px/pY=1

px/pY›1

C D E

O

• Zemlja A uvozi kvotu na uvoz Y-a od OC.

• Krivulja reciproĉne potraţnje zemlje A ima lom u toĉki E pa sada izgleda OECD.

• Uvjeti razmjene zemlje A su se uvoĊenjem kvote poboljšali (px/pY›1).

• Je li time poloţaj zemlje A poboljšan, ne moţemo reći dok ne znamo nalazi li se

zemlja A nakon uvoĊenja kvote na višoj ili niţoj krivulji indiferencije.

GRAFIKON

Cijena, ponuda i potražnja nakon

uvođenja carine (mala zemlja)

Domaća potrošnja padaDomaća ponuda ra

ste

Pw

S1 D1

Pw – svjetska cijena robe

Pw + t = domaća cijena nakon carine

Pw + t

S2 D2

Cije

na

ra

ste

Cije

na

ra

ste

Argumenti za zaštitu

• Argument zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti

• Argument nacionalne sigurnosti i obrane

• Argument mlade industrije

• Argument nepravedne konkurencije

• Popravljanje uvjeta trgovine

• Poboljšanje trgovinske bilance

• Smanjenje nezaposlenosti u specifiĉnoj industriji

• Kompenziranje stranih izvoznih subvencija

• Kompenziranje dampinških cijena (anti-dumping)

• Carina u korist oskudnog faktora proizvodnje

• Politiĉki i socijalni razlozi

• Ĉisto fiskalni razlozi

Page 39: MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od razlika u

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr

39

MeĊutim, protekcionizam se danas opravdava potrebom zaštite male zemlje od inozemne

konkurencije dok ne postigne konkurentnost – STRATEŠKA TRGOVINSKA POLITIKA.

Kriteriji aktivne zaštitne politike

1. KVALITATIVNI KRITERIJ: što štititi, tj. koje proizvode ili sektore proizvodnje? Na

što uvesti veću carinu?

2. KVANTITATIVNI KRITERIJ: koliko visoku stopu zaštite uvesti?

3. INSTRUMENTALNI KRITERIJ: ĉime, tj. kojim instrumentima štititi? Izbor izmeĊu:

carina, izvoznih taksi i subvencija, necarinskih ograniĉenja, uvoznih kvota, izvoznih

ograniĉenja, provizija i poreza na uvoznu robu, kontrole robe, administrativnih

procedura, pristojbi za carinsko evidentiranje, porijekla robe i dr.

4. VREMENSKI KRITERIJ: kako dugo štititi ili mijenjati intenzitet zaštite? Da li u

vremenu smanjivati ili povećavati zaštitu?

Trebalo bi koristiti FAZNI PRISTUP, a ne šok terapiju . Pomalo smanjivati zaštitu i

najaviti njeno smanjivanje kako bi se odreĊeni sektor mogao priviknuti…