Međunarodna ekonomija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta

Text of Međunarodna ekonomija

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    1/118

    Meunarodnaekonomija

    Skripta po prezentacijama

    + mala I velika skripta +

    knjiga

    Mariana Martini

    1. Meunarodna ekonomija

    2. Teorije vanjske trgovine

    3. Resursi i komparativna

    prednost

    4. Novije teorije vanjske trgovine

    5. Vanjskotrgovinska politika

    6. Bescarinska zatita

    7. Liberalizacija trgovine

    8. Meunarodne integracije

    9. Bilanca plaanja

    10. Meunarodna kretanja

    kapitala

    11. Devizni teaj i devizno trite

    12. Sustavi deviznih teajeva

    13. Politika unutarnje i vanjske

    ravnotee

    14. Meunarodni monetarni sustav

    15. Meunarodne financijske krize i

    zaduenost

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    2/118

    1

    1. Meunarodna ekonomija

    Meunaroda ekonomija izuava: Proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju robe, usluga i kapitala na razini svijeta

    Ekonomske zakonitosti koje odreuju kretanje robe, usluga, novca i kapitala iz jedne

    zemlje u drugu

    Ekonomsko meudjelovanje suverenih drava (ekonomske odnose meu dravama)

    Nacionalne ekonomske i neekonomske barijere meunarodnoj razmjeni

    Ekonomske politike za ostvarenje nacionalnih i zajednikihciljeva

    Po skripti: izuava ekonomske odnose izmeu drava, ekonomske zakonitosti koje odreuju

    kretanje robe, usluga, novca, kapitala iz jedne zemlje u drugu. Analizira tijekove roba, usluga

    i plaanja izmeu zemlje i ostatka svijeta, politike kojima se ti tijekovi reguliraju i utjecaj

    tijekova na blagostanje naroda. Zadaa joj je da objasni kako meunarodna trgovina utjee

    na alokaciju oskudnih resursa unutar zemlje i meu zemljama u cilju maksimalnog

    zadovoljenja ljudskih potreba.

    ZAJEDNIKA OBILJEJAunutarnje i vanjske trgovine su u podruju:

    1. uloge trgovine

    2. ekonomskih znanosti

    3. tehnike trgovanja

    4. organizacijskih oblika trita

    5. racionalnosti poslovanja

    6. identinosti proizvoda kao predmeta trgovanja

    Meunarodna ekonomija se dijeli na:a. Realni dio (meunarodna trgovina)- trgovina robom i uslugama; vanjskotrgovinska

    politika (carine, kvote i sl.)

    i. Teorija vanjskotrgovinske politike (normativna) - prouava razloge i efekte

    ogranienja slobodne trgovine

    ii. ista (pozitivna) prouava razloge zbog kojih dolazi do VT i koristi od VT

    b. Monetarni dio (meunarodne financije) bavi se problemima uravnoteenja bilance

    plaanja i odreivanja deviznog teaja

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    3/118

    2

    i. Devizna trita

    ii. Devizni teaj

    iii. zaduivanje

    Povijesni razvoj meunarodne trgovine Preduvjet : postojanje drutvene podjele rada, privatnog vlasnitva i drutvene

    proizvodnje

    Impulsi: geografska otkria, rast prometa, kolonije, kapitalizam.

    1758.godine D. Hume Of the balance of trade

    1776.godine Wealth of Nations

    Zemlje su povezane kroz trgovinu roba i usluga, kretanje novca, investicija

    Bri rast trgovine od BDP-a

    Zato izuavati VT?Meunarodna trgovina raste bre od svjetske proizvodnje u posljednjih 300 godina, a posebno nakon

    2. svjetskog rata:

    1950.-1973.godine rast proizvodnje 5% godinje, a rast razmjene 9,5% godinje

    1980.-1990.godine rast proizvodnje za 3,4% godinje, a rast trgovine za 4,7% godinje

    1990.-2001.godine rast proizvodnje za 2,6%, a rast trgovine za 6,5% godinje

    1991-2011. rast trgovine za 2 postotna boda vii je od rasta proizvodnje

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    4/118

    3

    2. Teorije vanjske trgovine

    Merkantilizam

    Teorija apsolutnih prednosti

    Teorije komparativnih prednosti

    Suvremene teorije

    Merkantilizam

    15.-17.stoljee

    Zlato, bogatstvo i mo

    Predstavnici: W. Stafford, T. Mun, B. Kotrulji, N.V. Gueti, M. Vlai- Ilirik, itd.

    Naelo merkantilista: Pozitivna VTB, uvode visoke carine za ogranienje uvoza i zatita mlade

    industrije.

    Zabrana izvoza kapitala i kvalificiranog rada

    Stimuliranje izvoza finalnih proizvoda. Drave su stimulirale izvoznu ekspanziju davanjem

    povlastica trgovinskim i brodarskim kompanijama, tako da su osigurale monopol u trgovini i

    prijevozu

    1758. Of the balance of trade (D.Hume)- suficit, rast novane mase, smanjenje izvoza=

    stalni suficit je nemogu

    Teorija apsolutnih prednosti A.Smitha

    1776. Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda

    Slobodna trgovina i nevidljiva ruka, ne mjeanje drave u privredne poslove

    Izvoz vika dobara i uvoz dobara za kojima postoji potranja u zemlji

    Bogatstvo naroda odreeno je nacionalnom proizvodnou koja je odreena podjelom rada i

    specijalizacijom

    Apsolutne prednosti: prirodne i steene

    Igra pozitivne sume-sve zemlje ukljuene u trgovinu imaju koristi od specijalizacije

    Trokovi proizvodnje ovise o koliini rada potrebnoj za proizvodnju robe

    Pretpostavka: savrena mobilnost rada unutar zemlje i nemobilnost meu zemljama

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    5/118

    4

    Ako neka zemlja moe odreeni proizvod proizvoditi efikasnije od druge zem lje, onda ta

    zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji

    Efikasnost proizvodnje mjeri se:

    o Proizvodnja po satu

    o Vrijeme (sati) za proizvodnju jedne jedinice dobra (x i y)

    Proizvodnja po satu :

    Ax : Bx; AxBx (86),

    Ay : By, AyBy (45).

    Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda 1817. Naela politike ekonomije O vanjskoj trgovini

    Trgovina meu zemljama ovisi o komparativnim prednostima- radna teorija vrijednosti

    Pretpostavke:

    o jedini input u procesu proizvodnje je rad (radna teorija vrijednosti)

    o ukupna koliina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identine

    o rad je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvodnji unutar zemlje

    o rad je potpuno nemobilan meu dravama (zato se plae razlikuju- razliita

    proizvodnost rada)

    o cijena proizvoda utvruje se na osnovi uloenog rada

    o razina tehnologije je data i razlikuje se izmeu dvije zemlje

    o postoji puna zaposlenost

    o postoji savrena konkurencija na meunarodnom tritu

    o zanemaruju se transportni trokovi.

    Zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra ako je oportunitetni troak

    proizvodnje tog dobra mjeren koliinom drugog dobra manji u toj zemlji nego u nekoj drugoj

    Ukupni resursi u zemlji =L (ogranienje proizvodnje)

    Koliina rada za proizvodnjujedinice dobra X je aLX, za proizvodnju jedinice dobra Y je aLY

    Ogranienje: aLX * X+ aLY*Y L

    Ako e se poveati proizvodnja jednog dobra, proizvodnja drugog dobra mora se smanjiti

    Dobro X Dobro Y

    Zemlja A 8 4

    Zemlja B 6 5

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    6/118

    5

    Krivulja proizvodnih mogunosti je ravna linija (konst.prinosi)

    Koliina proizvodnje dobara X i Y u jednoj zemlji odreena je odnosom cijena

    pXA= aLX* wA pXB= a1LX* wB

    pYA= aLY* wA pYB= a1LY* wB

    Proizlazi da je pXA/ pYA= aLX/ aLY i

    pXB/ pYB= a1LX/ a1LY

    Odnosi cijena odreeni su oportunitetnim trokom

    Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X ako je:

    o pXA/ pYA< pXB/ pYB ili

    o aLX/ aLY

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    7/118

    6

    Struktura proizvodnje-model s vie dobara Relativna proizvodnost usporeuje se sodnosnom domaih i inozemnih nadnica

    Ako je nadnica u domovini pet puta vea od nadnice u inozemstvu (w 1/w=1/5), domovina e

    proizvoditi jabuke i banane, a inozemstvo ostale proizvode

    Ako je nadnica u domovini tri puta vea od nadnice u inozemstvu (w1/w=1/3), domovina e

    proizvoditi jabuke, banane i kruke, a inozemstvo jagode i trenje

    Ricardova teorija i oportunitetni troak Haberler (1930) dopunjava teoriju komparativnih prednosti- oportunitetni troak (vrijednost

    robe odreena je onim to moramo dati da bismo je dobili)

    Vrijednost proizvoda X mjeri u izgubljenim jedinicama proizvodnje proizvoda Y

    Krivulja proizvodnih mogunosti pokazuje oportunitetni troak- da bi se poveala proizvodnja

    jednog proizvoda mora se rtvovati proizvodnja drugog proizvoda

    Oportunitetni troak moe biti:

    o Konstantni

    o Opadajui

    o Rastui

    Ricardova teorija- konstantni prinosi

    Konstantni prinos- ako su resursi perfektni supstituti ili se upotrebljavaju u istim fiksnim

    proporcijama pri proizvodnji oba proizvoda; ako su perfektno homogeni (iste kvalitete) pri

    konstantnom oportunitetnom troku

    Granina stopa transformacije

    Koliko treba zemlja A smanjiti proizvodnju dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za

    proizvodnju dodatne jedinice dobra X (GST)

    Autarkija i meunarodna razmjena

    U autarkiji krivulja proizvodnih mogunosti predstavlja ujedno i granicu maksimalno mogue

    potronje dobara x i y.

    Meunarodna razmjena omoguuje da granica maksimalne potronje bude izvan krivulje

    proizvodnih mogunosti.Autarkijazemlja ne sudjeluje u meunarodnoj razmjeni.

    Specijalizacija zemlje u proizvodnji dobra u kome ima komparativnu prednost mogua je ako

    je odnos razmjene dobara u vanjskoj trgovini u intervalu odnosa cijena tih dobara u svakoj

    zemlji

    Ako se relativne cijene dviju roba u dvije zemlje razlikuju, obje e zemlje imati koristi odrazmjene

    yA

    xA

    A

    A

    p

    p

    x

    y

    2

    1

    100

    50

    22

    1

    y

    x

    p

    p

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    8/118

    7

    Prostor uzajamne probitane razmjene je tim vea to je vea razlika u odnosima cijena koji

    su postojali u zemljama A i B u situaciji autarkije.

    Koristi od VT kod Ricardove teorije- konstantni prinosi

    Toka F proizvodnja dobara x i Y uz uvjet da se obje zemlje potpuno specijaliziraju u

    proizvodnji onog dobra u kome imaju komparativnu prednost

    Obratna specijalizacija dobarakada se zemlja A specijalizira za proizvodnju dobra Y, a B za

    proizvodnju dobra x

    Ricardova teorija- opadajui prinosi

    Ulaganjem samo jednog proizvodnog faktora njegova granina proizvodnost opada; zbog

    djelovanja zakona opadajuih prinosa to znai da GST raste.

    GST raste (oportunitetni troak)- za proizvodnju dodatne jedinice dobra x mora se sve vie

    smanjivati proizvodnja dobra y

    Krivulja proizvodnih mogunosti je konkavna prema ishoditu

    Proizvodnja je odreena tokom u kojoj je krivulja odnosa cijena tangenta na krivulju

    proizvodnih mogunosti

    Da bi do razmjene dolo potrebno je da su odnosi cijena razliiti

    Specijalizacija uvjetuje rast oportunitetnog troka

    Trokut razmjenepredstavlja koristi vanjske trgovine; pokazuju veliinu i strukturu razmjene

    Pogrene predodbe o komparativnoj prednosti1. Slobodna trgovina korisna je samo u sluaju kad je zemlja dovoljno ekonomski snana da se

    bori s inozemnom konkurencijom (isticanje apsolutne prednosti)

    2. Inozemna konkurencija nepravedna je i pogaa druge zemlje kada se zasniva na niskim

    nadnicama (imamo li komparativnu prednost?)

    3. Trgovina izrabljuje zemlju i teti joj ako njezini radnici primaju nie nadnice nego u drugim

    zemljama (bez trgovine jo nie nadnice)

    Specijalizacija

    Transportni trokovi predstavljaju ogranienja kretanju dobara i usluga

    Rikardov model- ekstremna specijalizacija

    Specijalizacija u stvarnom meunarodnom gospodarstvu nije ekstremna:

    o Postojanje vie faktora proizvodnje

    o

    Zatita domae industrije od inozemne konkurencije

    o Trokovi prijevoza-visina utjee na veliinu meusobne trgovine

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    9/118

    8

    Ako su trokovi prijevoza vrlo visoki moe doi do prestanka trgovine odreenim dobrima-

    dobra kojima se ne trguje (zemlja ih proizvodi samo za sebe)

    Empirijski dokazi rikardijanskog modela

    potpuna specijalizacije ne postoji u realnom svijetu

    Meunarodne usporedbe proizvodnosti

    Model ne analizira uinke meunarodne trgovine na raspodjelu dohotka unutar zemlje -

    zemlje e kao cjeline imati koristi od vanjske trgovine

    Ne uzimaju se u obzir ostali faktori proizvodnje

    Zanemaruje se uloga ekonomije obujma

    Osnovna postavka modela-zemlja proizvodi ona dobra u ijoj je proizvodnji relativno

    efikasnija od druge- potvrena je u mnogim istraivanjima

    Npr. SAD i VB nakon drugog svjetskog rata

    TEORIJA RECIPRONE POTRANJE J.MILL

    Nadovezuje se na teoriju komparativnih prednosti, ali po njoj je vanjskotrgovinski impuls uzajamna

    potranja zemlje A za proizvodima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvodima zemlje A.

    - nije dostatno utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda (s gledite odnosa trokova

    proizvodnje unutar zemlje) nego je potrebno u analizu ukljuiti i stupanj intenziteta potranje

    zemlje A za proizvodima zemlje B i obrnuto (reciprona potranja).

    Izvoenje krivulje reciprone potranje : pomou krivulje proizvodnih mogunosti i krivulje

    indiferencije.

    Krivulja reciprne potranje pokazuje kolika je potranja zemlje za uvoznim proizvodima za koje je

    voljna ponuditi odreenu koliinun izvoznih proizvoda pri razliitim relativnim cijenama proizvoda.

    Ukljuuje emenete potranje za uvozom i ponudu izvoza.

    Ve smo pokazali da ako relativna cijena robe X raste, zemlja a eli vie izvoziti i uvoziti, a kao

    posljedica specijalizacije u proizvodnji izvozne robe poveava se njezin trokut razmjene. Ako bismo na

    posebnom grafikonu na apscisi i ordinati prikazali koliine izvozne robe X i koliine uvozne robe Y pri

    razliitim odnosima cijena, tada bismo dobili krivulju reciprone potranje zemlje A koja se naginje

    prema ordinati. Krivulja reciprone potranje zemlje B odrava volju zemlje B za trgovinom pri

    razliitim odnosima cijena i naginjese prema apscisi. Svaka toka na krivulji reciprone potranje

    pokazuje koliinu izvozne robe koju je zemlja voljna dati za odgvarajuu koliinu uvozne robe.

    Slika 1 prikazuje izvoenje krivulje r.p. zemlje A koja ima komparativnu prednost u X-u i to je njezin

    izvozni proizvod. Slika 2 prikazuje izvoenje krivulje r.p. zemlje B koja ima komp.pred. u Y-u i izvozi Y.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    10/118

    9

    Izvoenje krivulje reciprone potranje zemlje A. Slika1.

    Izvoenje krivulje reciprone potranje zemlje B. Slika 2.

    Uz odnos cijena (Px/Py)1zemlja A proizvodi u EA(specijalizirala se u proizvodnji proizvoda X) i troi u

    toki CA. Razlika izmeu toke potronje i toke proizvodnje prikazana je trokutom razmjene. Poraste

    li odnos cijena na (Px/Py)2, tada proizvodi u E'A(jo se vie specijalizirala u proizvodnji proizvoda X) i

    troi u toki C'A te dosee viu krivulju indiferencije. Kao posljedica jae specijalizacije poveao se

    trokut razmjene. Kada trokut razmjene pri razliitim odnosima cijena prikaemo na desnom dijelu

    slike-b te spojimo toke potronje koje omoguuju izvoz proizvoda X i uvoz proizvoda Y pri razliitim

    odnosima cijena, krenuvi od ishodita, dobijemo krivulju rec .potr. zemlje A koja ima komp.prednost

    u proizvodnji X. Dobivena krivulja rec.potr. naginje se prema ordinati i pokazuje ponudu izvoza X- a i

    potranje za uvozom Y-a te zemlje.

    Na isti se nain doe do krivulje rec.potr. zamlje B povezivanjem vrhova trokuta razmjene zemlje B

    pri razliitim odnosima cijena dobije se krivulja rec.potr. koja je nagnuta prema apscis i.

    Toka E proizvodnja

    toka C- potronja

    a) b)

    a) b)

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    11/118

    10

    Razliite krivulje proizvodnih mogunostii identine krivulje indiferencije

    Prikazana je situacija kad se odnosi cijena meu zemljama razlikuju poradi razlike u krivuljama

    proizvodnih mogunosti, odnosno razlike na strani ponude meu zemljama. (Px/Py)Bje odnos cijena

    u situaciji autarkije u zemlji B, a (Px/Py)A je odnos cijena u situaciji autarkije u zemlji A, dok je

    (Px/Py)AB odnos cijena u meunarodnoj razmjeni meu zemljama A i B. Pretpostavka je da zemlja A

    ima komparativnu prednost u proizvodnji X-a, a zemlja B u proizvodnji Y-a. Zemlja A u situaciji

    autarkije proizvodi i troi u toki dodira odnosa cijena (Px/Py)A, krivulje proizvodnih

    mogunosti(crvena) i krivulje indiferencije I1 , a zemlja Bu situaciji autarkije proizvodi i troi u tokidodira odnosa cijena (Px/Py)B , krivulje proizvodnih mogunosti(plava) i krivulje indiferencije I1.

    Nakon otvaranja trgovini i specijalizacije na temelju komp.pred. zemlja A proizvodi u toki E'A, a

    zemlja B u toki E'Bte obije zemlje troe u toki C'ABna zajednikoj krivulji indiferencije koja je via od

    one na kojoj su troile u situaciji autarkije (I2>I1), pa moemo ustvrditikako su zemlje ostvarile korist

    od meunarodne trgovine, odnosno veu korisnost. Zemlja A izvozi X3X1 proizvoda X i uvozi Y1Y3

    proizvoda Y, dok zemlja B uvozi X2X3proizvoda X i izvozi Y3Y2proizvoda Y.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    12/118

    11

    Razliite krivulje indiferencije i identine krivulje proizvodnih mogunosti

    Prikazane su koristi od razmjene u situaciji kad su

    zemljama A i B razliite krivulje indiferencije, ali iste krivulje proizvodnih mogunosti. Krivulje

    indiferencije i cijene razlikuju se meu zemljama. Otvaranje trgovini izjednauje cijene. Svaka se

    zemlja specijalizira na temelju svojih komparativnih prednosti, zemlja A u proizvodu X, a zemlja B u

    proizvodu Y. Nakon specijalizacije, obje zemlje proizvode u E'AB, no svaka zemlja troi u razliitim

    tokama, A u C'A, a B u C'B, odnosno obje zemlje doseu viu krivulju indiferencije nego u situaciji

    autarkije pa moemo zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine. Zemlja A uvozi Y 1Y2

    proizvoda Y, a izvozi X2X1proizvoda X, a zemlja B izvozi Y3Y1proizvoda Y, a uvozi X1X3proizvoda X.

    Razliite krivulje indiferencije i razliite krivulje proizvodnih mogunosti

    Prikazuje koristi od razmjene u situaciji

    kad se razlikuju krivulje proizvodnih mogunosti i krivulje indiferencije meu zemljama. Vidi se kako

    obje zemlje nakon otvaranja trgovini doseu viu krivulju indiferencije nego u sluaju autarkije .

    Nakon specijalizacije, zemlja A proizvodi u toki E'A, i troi u toki C'A, a zemlja B proizvodi u toki E'B,

    i troi u toki C'B. Obje zemlje doseu viu krivulju indiferencije nego u situaciji autarkije pa moemo

    zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine. Zemlja A uvozi Y1Y3 proizvoda Y, a izvozi X3X1

    proizvoda X, a zemlja B izvozi Y2Y4proizvoda Y, a uvozi X2X4proizvoda X.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    13/118

    12

    3. Resursi i komparativna prednost

    Heckscher- Ohlinova teorija vanjske trgovine

    Model dvofaktorskog gospodarstva

    Eli Heckscher i Bertil Ohlin: Heckscher-Ohlinova teorija ili teorija faktorskih proporcija

    Komparativne prednosti polaze od razlika u koliini proizvodnih faktora kojima pojedine

    zemlje raspolau

    Naglaava meudjelovanje odnosa raspoloivih faktora proizvodnje na strukturu vanjske

    trgovine

    Dva faktora proizvodnje: rad i kapital

    Pretpostavke

    1. Model 2*2*2- dvije zemlje, dva proizvodna faktora i dva proizvoda

    2. Faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali istovremeno nemobilni meu

    zemljama

    3. Nema transportnih trokova, carina ni drugih ogranienja vanjske trgovine

    4. Tehnologija i ukusi su identini u svim zemljama

    5. Puna zaposlenost

    6. Nema obratnog faktorskog intenziteta

    7. Proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliite

    H-O teorija

    etiri teorema:

    1. Specijalizacija ovisi o razliitoj raspoloivosti proizvodnih faktora (H-O

    teorem)

    2. Teorem izjednaavanja cijena proizvodnih faktora

    3. Stolper-Samuelsonov teorem

    4. Teorem Rybczynskog

    Ogranienje proizvodnje

    Kyaxa

    Lyaxa

    KYKX

    LYLX

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    14/118

    13

    Faktorska raspoloivost

    Cjenovna definicija

    Fizika raspoloivost proizvodnih faktora

    O emu ovisi kombinacija proizvodnja

    O relativnom utroku kapitala i rada (ako je kapital skup, a plae niske proizvoai e se

    odluiti za proizvodnju koritenjem relativno malo kapitala i mnogo rada)

    Cijena rada i kapitala

    Vanost (promjene) cijene faktora proizvodnje ovisi o koliini faktora koja je potrebna u

    proizvodnji odreenog dobra

    Resursi i proizvodnja

    Zatvoreni dijagrami (Edgeworthovi zatvoreni dijagrami)

    irina predstavlja ponudu rada, a visina ponudu kapitala

    Toka a lei na liniji iz Oxiji je nagib jednak omjeru kapitala i rada potrebnih za proizvodnju

    dobraxi liniji iz Oy koja pokazuje omjer kapitala i rada za proizvodnju dobra y

    Moe se utvrditi koliina resursa rada i kapitala koja se ulae u proizvodnju svakogdobra

    Ako bi se poveala ponuda rada poveat e se proizvodnja dobra koje vie koristi ovaj

    proizvodni faktor, a smanjiti proizvodnja dobra koja vie koristi kapital

    Ap

    pB

    p

    p

    L

    K

    L

    K

    A

    A

    B

    B

    L

    K

    L

    K

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    15/118

    14

    Na ova 2 Edgeworthova zatvorena dijagrama nacrtali smo koliinu proizvodnih faktora rada L i

    kapitala K kojima zemlje A i B raspolau. Zemlja A raspolae s vie rada nego zemlja B pa je 0XE>OXE,

    dok zemlja B raspolae s vie kapitala nego A, pa je OXF

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    16/118

    15

    Razlozi su pretpostavke za predvianje ovog izjednaavanja: proizvodnja obaju dobara u

    objema zemljama, jednaka tehnologija proizvodnje u zemljama i trgovina kojom se trebaju

    izjednaiti cijene dobara

    Teorem Rybczynskoga

    Porast koliine samo jednog proizvodnog faktora utjecat e na promjenu strukture

    proizvodnje

    Ako poraste koliina jednog proizvodnog faktora uz nepromijenjenu koliinu drugog, uz

    nepromijenjenu tehnologiju doi e do poveanja proizvodnje onog proizvoda koji

    intenzivnije koristi taj proizvodni faktor

    Stolper-Samuelsonov teorem

    Ako poraste relativna cijena nekog dobra poveat e se realna zarada onog proizvodnog

    faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    17/118

    16

    Leontijevljev paradoks

    Empirijska provjera H-O teorije

    Potekoe ako se pojave 3 zemlje (s kojim zemljama usporeivati raspoloivost proizvodnih

    faktora)

    Zakljuci suprotni oekivanjima

    Leontijev je dokazao da SAD uvoze kapitalno-intenzivne proizvode, a izvoze radno-intenzivne

    proizvode

    Koristio je input-output tablice amerikog gospodarstva, ali nije uzimao u obzir takve tablice

    za zemlje koje izvoze u SAD (neko dobro moe za SAD biti radno intenzivno, a za neku drugu

    zemlju kapitalno intenzivno)

    Standardni model trgovinskog gospodarstva

    Kombinacija modela Ricardove i H-O teorije

    Razlike Ricardove i H-O teorije

    1. Proizvodne funkcije (1 ili 2 proizvodna faktora)

    2. Vanjskotrgovinski impuls (proizvodnost ili raspoloivost)

    3. Ogranienje rada (i kapitala)

    Temelji se na 4 kljuna odnosa:

    1. Odnosu izmeu granice proizvodnihmogunosti i krivulje relativne ponude

    2. Odnosu izmeu relativnih cijena i relativne potranje

    3. Odreivanju svjetske ravnotee (svjetska relativna ponuda i potranja)

    4. Uincima uvjeta trgovine (cijene izvoza u odnosu na cijene uvoza- na blagostanje

    drave)

    1. Proizvodne mogunosti i relativna ponuda

    o Dvije zemlje, dva dobra

    o Vrijednost proizvodnje prikazuje se brojnim izovrijednosnim linijama

    o Nagib izovrijednosne linije je odnos cijena dobara y i x

    o To su ujedno uvjeti trgovine

    4. Ekonomski rast i proizvodne mogunosti

    o Ekonomski rast predstavlja pomak granice proizvodnih mogunosti

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    18/118

    17

    o Posljedica porasta raspoloivog kapitala ili poboljanja u uinkovitosti koritenja

    resursa

    o Rast ukljuuje pristranost- granica proizvodnih mogunosti pomaknut e se u

    jednom smjeru vie nego u drugom

    Pristranost rasta

    Rikardov model: tehnoloki napredak jednog sektora poveat e proizvodne mogunosti

    gospodarstva u smjeru proizvodnje tog sektora

    H-O model: poveanje ponude faktora proizvodnje rezultirat e pristranim poveanjem

    proizvodnih mogunosti

    Uinci pristranog rasta

    Izvozno i uvozno pristrani rast jedne zemlje

    Izvozno pristrani rast u zemlji A- raste proizvodnja dobra x u zemlji A, smanjuje se cijena x-

    pogoravaju se uvjeti razmjene za A, a poboljavaju za ostatak svijeta (pada px/py)

    Uvozno pristrani rast zemlje A- raste proizvodnja dobra y u A, smanjuje se potranja za

    uvozom iz B, pad cijene dobra y u A, poboljavaju se uvjeti razmjene za A, a pogoravaju za

    ostatak svijeta (raste odnos px/py)

    Ogranienja klasinog modela vanjske trgovine model pretpostavlja punu specijalizaciju;

    nije definiran izvor proizvodnosti (da li je to kapital?);

    postoji potreba ukljuivanja ostalih faktora proizvodnje;

    ne uzimaju se u obzir transportni trokovi;

    ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba;

    ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite, nego

    protekcionizam;

    klasina teorija uzima u obzir trokove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali neuzima u obzir utjecaj trokova, odnosno cijene drugih roba,

    ne moe se objasniti intra-industrijska razmjena, itd.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    19/118

    18

    4. Nove teorije vanjske trgovine

    Linderova teorija

    Teorija ivotnog ciklusa proizvoda

    Teorija konkurentskih prednosti

    Ekonomija obujma i intra-industrijska razmjena

    Gravitacijski model

    Zato komparativne prednosti nisu kraj prie o razlozima za

    meunarodnu trgovinu? Ve due vrijeme najvei dio trgovine se zbiva izmeu SLINIH zemalja (ne razliitih kako

    zahtijevaju teorije komparativnih prednosti)

    ova je trgovina uglavnom razmjena slinih dobara (intra-industrijska razmjena),a ne onih

    koji pripadaju razliitim industrijskim aktivnostima

    esto primjeujemo postojanje nesavrene konkurencije, rastuih prinosa i nehomogenih

    proizvoda

    Stoga moramo nadopuniti teorije temeljene na KP zemalja, koje proizlaze iz njihovih

    razliitosti, analizom prednosti koje se javljaju na razini poduzea

    Prednosti poduzeaproizlaze iz:

    Pristupa tritima

    Pristupa tehnologiji

    Rastuih prinosa

    Organizacijskih prednosti

    NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

    Kravisova teorija vanjske trgovine

    Linderova teorija vanjske trgovine

    Teorija ivotnog ciklusa proizvoda

    Porterova teorija konkurentskih prednosti

    Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i intra-industrijska razmjena

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    20/118

    19

    Gravitacijski model

    Kravisova teorija vanjske trgovine

    Struktura VT odreuje se raspoloivou dobara (uvoze se dobra koja nisu raspoloiva u

    zemlji)

    Na raspoloivost dobara utjeu prirodni resursi i inovacije

    Politika carina, transportni trokovi itd.tee eliminaciji onih dobara koji su raspoloivi u

    domaoj proizvodnji uz vie trokove

    Uvoz neke zemlje posljedica je elastinosti vanjske ponude i domae neelastinosti domae

    ponude

    Izvoz je posljedica elastinosti domae ponude i neelastinosti vanjske ponude

    Linderova teorija Linder 1961 prvi isticao vanost potrane strane (u odnosu na ponudu koja je fokuskomparativnih prednosti)

    Ukusi potroaa ovise o nivou njihova dohotka

    Nacionalni nivo dohotka po stanovniku odreuje obrazac potranje za proizvodima

    Razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvodia

    Ponuda i faktorska raspoloivost vrlo vana u trgovini primarnim proizvodima

    Zakljuci linderove teorije:

    1. preduvjet za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domae potranje za tim proizvodima,

    2. to god je vea slinost struktura privreda dviju zemalja, vea je mogunost njihove

    meusobne razmjene,

    3. potencijalni volumen VT dviju zemalja vei je to je razina BDP-a per capita u njima blia,

    4. Vanjska trgovina zavisi od slinosti u ukusima potroaa raznih zemalja (vie nego od razlika u

    trokovima proizvodnje)

    Glavnina svjetske trgovine odvija se izmeu razvijenih zemalja.

    Tehnologija i trgovina

    Teorija proizvodnog ciklusa jo od ranih 1960tih govori o tehnologiji kao temelju trgovine i

    dijeli zemlje na inovatorei imitatore(Raymond Vernon 1966 i kasnije)

    Teorija ivotnog ciklusa proizvoda tehnoloka razvijenost stvara stalno nove proizvode

    postoji nejednaka tehnoloka razvijenost

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    21/118

    20

    Proizvod prolazi kroz razvojne faze (razvijene zemlje):

    1. Faza novog proizvoda (rani stadij):

    o proizvod je nestandardiziran

    o proizvodnja je locirana u zemlji podrijetla

    2. Faza sazrijevanja proizvoda (srednji stadij):

    o dizajn postaje standardiziran,

    o potranja se iri sa domaeg na ino-trita,

    o trokovi proizvodnje su najvanija odrednica pri odreivanju lokacije proizvodnje

    o Strani ulaga uoiti e priliku za dobitak i zapoeti proizvodnju tog dobra

    3. Faza standardnog proizvoda (kasni stadij)

    o Trokovi proizvodnje kljuna su odrednica lokacije proizvodnje

    o Domai proizvoai premjetaju proizvodnjuu inozemstvo

    o Smanjuje se domaa proizvodnja i izvoz

    o Zemlja postaje uvoznik tog dobra

    Transmisija tehnologije iz jedne zemlje u drugu

    Model ivotnog ciklusa proizvoda naglaava se proces standardizacije

    Zbog postojanja tehnolokog jaza postoji vremenski pomak u imitaciji

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    22/118

    21

    odvija se u 5. stadija:

    Stadij I: Faza novog proizvodaProizvodnja i potronja samo u zemlji inovacije.

    Stadij II: Faza rasta proizvoda Rast potranje u zemlji i u inozemstvu dovodi do izvoza

    proizvoda iz zemlje inovacije.

    Stadij III: Faza starenja proizvodaProizvod je standardiziran i licenciran drugim zemljama.

    Stadij IV: Faza imitacije IZemlja imitacije prodaje proizvod u treim zemljama.

    Stadij V: Faza imitacije IIZemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije.

    Porterova teorija konkurentskih prednosti

    Skup institucija, politika i faktora koji odreuju stupanj proizvodnosti odreene zemlje

    (Porter, 1990)

    Konkurentnost je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tritu, koji omoguuje

    bolji ivotni standard za sve (NVK, 2006)

    Konkurentnost su svi oni faktori koji utjeu na sposobnost poduzea da konkuriraju na

    meunarodnim tritima na nain da domaem stanovnitvu omogue poboljanje kvalitete

    ivota (NCC- Ireland, 2007)

    Porter- model konkurentskih prednosti na osnovi etiriju imbenika koji su u meusobnoj

    povezanosti tzv. DIJAMANT.

    Porter je klasificirao nacionalna gospodarstva na:

    1. Ekonomije zasnovane na imbenicima

    2. Ekonomije zasnovane na investicijama

    3. Ekonomije zasnovane na inovacijama

    4. Ekonomije zasnovane na bogatstvu

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    23/118

    22

    Konkurentska prednost rezultat je interakcije etiriju determinanti: Faktorski uvjeti uvjeti imbenika (ljudski resursi, kapital, infrastruktura, fiziki

    resursi)

    Uvjeti potranje(napredne potrebe kupaca, veliina domaeg trita, brojnezavisnih

    kupaca)

    Vezane i podravajue proizvodnje (specijalizirani domai dobavljai,

    komplementarne proizvodnje)

    Strategija poduzea, struktura i konkurencija

    Mjerenje konkurentnosti

    World Economic Forum- Global Competitiveness Report

    Global Competitiveness Index (Osnovni zahtjevi, Faktori efikasnosti, Faktoriinovativnosti i sofisticiranosti)

    1. vicarska, 2. Singapur 3. vedska,, 4. Finska, 5.SAD

    RH- 76.mjesto (od 142 zemalja)

    Institute for Management Development

    Faktori konkurentnosti

    Pokazatelji ekonomskog razvoja,

    Efikasnost vlade

    Poslovna efikasnost

    Infrastruktura

    Singapur 1.mjesto Hong Kong 2.mjesto SAD

    RH- 58 (od 59 zemalja)

    Rastui prinosi- ekonomija obujma, nesavrena konkurencija imeunarodna trgovina

    Proizvodnja raste iznadproporcionalno od poveanja inputa (oportunitetni troak se

    smanjuje)

    Krivulja proizvodnih mogunosti je konveksna prema ishoditu

    Ekonomija obujma

    Nesavrena konkurencija

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    24/118

    23

    Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i meunarodna trgovina Mnoge industrije obiljeava ekonomija obujma (rastui prinosi)

    Odnos faktora proizvodnje i proizvodnje u npr. proizvodnji elektronikih ureaja (izmiljena

    industrija)

    Ekonomija obujma

    Da bi iskoristila ekonomiju obujma svaka zemlja mora koncentrirati svoju proizvodnju na mali

    broj proizvoda (sniavanje trokova tako da proizvodi vee koliine samo odreenih

    proizvoda)

    Eksterna ekonomija obujma-troak po jedinici ovisi o veliini industrije, a ne nuno o veliini

    svakog poduzea

    Interna ekonomija obujma- troak po jedinici ovisi o veliini pojedinog poduzea, ali ne

    nuno o veliini industrije

    Industrija s eksternom ekonomijom obujma sastoji se od mnogo malih poduzea koja

    sudjeluju u savrenoj konkurenciji

    Industrija s internom ekonomijom obujma omoguava velikim poduzeima ostvarivanje

    trokovne prednosti pred malim poduzeima i tako stvara nesavrenu trinu strukturu

    Teorija nesavrene konkurencije Poduzea putem cijenamogu utjecati na prodaju

    Industrije s malim brojem proizvoaa

    Industrije u kojima je svaki proizvod proizvoaa znatno razliit od proizvoda njegova

    konkurenta (npr. Boeing i Airbus)

    Najjednostavniji oblik je monopol

    Monopolistika konkurencija- oligopol-nekoliko poduzea od kojih ni jedno nije dovoljno

    veliko da utjee na cijene

    Svako poduzee razlikuje (diferencira) svoje proizvode od konkurencije (ponaa se

    kao monopol)

    Svako poduzee je primatelj cijena koje odreuju njezini konkurenti (konkurencija)

    Obujam proizvodnje ovisi o veliini trita

    Vee trite postojat e vei broj proizvoaa, ali e i prodaja biti vea; potroai imaju vei

    izbor dobara (raznolikost) i nie cijene

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    25/118

    24

    Ekonomija obujma i struktura trgovine

    Monopolistika konkurencija ne objanjava obrazac trgovine

    Pretpostavimo dvije zemlje:

    A-obiluje kapitalom

    B- obiluje radom

    Dva proizvoda: tkanina i hrana

    Model standardne trgovine: A e proizvoditi i izvoziti tkaninu, a uvoziti hranu; B e

    proizvoditi i izvoziti hranu, a uvoziti tkaninu (meuindustrijska ili inter-industrijska trgovina)

    Model monopolistike konkurencije: obje zemlje proizvodit e oba dva dobra (razliite

    proizvode od tkanine i hrane) te s njima sudjelovati u meunarodnoj razmjeni

    (unutarindustrijska ili intra-industrijska razmjena)

    Intra-industrijska razmjena

    Intra-industrijska razmjena- razmjena istih (slinih) proizvoda

    dvosmjerna trgovina slinih proizvoda

    Razmjena diferenciranih proizvoda iste industrije koji su meusobno supstituti

    Posljedica ekonomije opsega, diferencijacije proizvoda i monopolistike konkurencije

    Bre raste izmeu zemalja sa slinim ukusima i nivoom dohotka

    Razliiti tipovi IIT:

    homogenimproizvodima poput ita i nafte, gdje se radi o istoj cijeni proizvoda, a utede su

    mogue u smanjenju trokovima prijevoza i osiguranja;

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    26/118

    25

    horizontalno diferenciranim proizvodima poput okolade i parfema, gdje se radi o slinoj

    cijeni i neznatnim razlikama proizvoda;

    vertikalno diferenciranim proizvodima poput automobila i satova, gdje su razliite cijene i

    velike razlike proizvoda.

    Monopolistika konkurencija i intra-industrijska razmjena Obrazac unutarindustrijske razmjene je nepredvidiv (ne znamo koliko e pojedina zemlja

    proizvoditi)

    Relativna vanost unutarindustrijske i meuindustrijske trgovine ovisi o slinosti zemalja

    Slinije zemlje (omjer kapitala i rada)- vei udio unutarindustrijske razmjene

    Raliite zemlje- vei udio meuindustrijske razmjene

    Danas oko 25% svjetske trgovine predstavlja unutarindustrijska razmjena

    Poseban znaaj kod proizvoda preraivake industrije

    Razvoj tehnologije, dostupnost kapitala smanjuju komparativne prednosti pa se vei dio

    trgovine odnosi na dvosmjernu razmjenu unutar industrija

    Mjerenje intra (meu)-industrijske razmjene

    Grubel-Lloyd indeks= intraindustry trade index (ITI)

    IIT=1-

    IIT= indeks unutarindustrijske razmjene

    X= izvoz

    M=uvoz

    IIT Index

    Index je u rasponu od 0 (nema intraindustrijske razmjene) do 1 (sva trgovina je

    intraindustrijska)

    to je blii 0, manje je zastupljena intraindustrijska razmjena u odnosu na interindustrijskurazmjenu

    to je blii 1, intraindustrijska razmjena je znaajnija u odnosu na interindustrijsku razmjenu

    Koristi intra-industrijske razmjene

    Vee blagostanje zbog veliine trita

    Vea specijalizacija

    Vei izbor, nie cijene

    Porast trgovine izmeu zemalja slinog stupnja razvoja

    )100(*

    MX

    MX

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    27/118

    26

    Npr. izmeu europskih zemalja (EEZ-EU)

    Rast unutar-industrijske razmjene

    Monopolistika konkurencija i dumping

    Cjenovna diskriminacija-razliite cijene za domae i inozemno trite

    Plansko obaranje cijena- dumping- nia cijena proizvoda za izvoz u odnosu na isti proizvod za

    domae trite

    Uvjeti: nesavrena konkurencija i segmentiranost trita

    Nepotena praksa u meunarodnoj trgovini

    Reciprono plansko obaranje cijena- monopol u zemlji A i B (transportni trokovi, isti granini

    trokovi, ista cijena- nema trgovine izmeu A i B)

    sniavanje cijene izvoznih proizvoda poveat e dobit

    ako oba poduzea uine isto nastat e trgovina istim dobrom.

    Razvoj e-trgovine i kolaboracija kao izvor konkurentske prednosti

    Internet- dostupnost velike koliine podataka

    Trgovina uslugama i trgovina proizvodima

    Internet je doveo do poveanja pritisaka na profitabilnost

    Kako biti konkurentan?

    Operativna uinkovitost ili strateko pozicioniranje

    E-poslovanje- poslovni procesi koji se obavljaju putem elektronikih mrea (prodaja

    proizvoda)

    Sve je vea uloga znanja i tehnologije u stjecanju konkurentnosti

    Kolaboracija- strukturirani proces u kojemu dvoje ili vie ljudi ili poslovnih subjekata surauje

    u svrhu ostvarivanja zajednikog cilja

    temelji se na suradnji, koordinaciji i kreativnosti

    Koristi:

    uteda trokova transferom najbolje prakse

    uspjenije odluivanje (rezultat savjetovanja s kolegama iz drugih podrunica)

    poveani prihod zbog dijeljenja strunosti i proizvoda meu podrunicama

    Inovacije putem kombinacije ideja i kolektivnog djelovanja.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    28/118

    27

    Gravitacijski model

    Udaljenost kao vaan faktor objanjenja trgovinskog obrasca:

    Log-linerani odnos u kojem je trgovina izmeu dvije zemlje objanjena kao funkcija

    Razina dohodaka dviju zemalja

    Stanovnitva ovih zemalja

    Udaljenosti izmeu ovih zemalja

    Xij = 0+ 1*Yi + 2*Yj + 3*POPi + 4*POPj + 5*Dij + dummy.

    U ovoj su jednadbi sve vrijednosti logaritamske:

    Xijvrijednost trgovine izmeu iij

    Yii Yj BDP zemalja iij

    POPji POPjstanovnitvo zemalja iij

    Dijudaljenost izmeuzemalja iij

    dummy (susjedne zemlje, pripadnost integraciji i sl.)

    ZAKLJUAK Od komparativnih ka konkurentskim prednostima

    Vanost konkurentnosti na mikro razini (razini poduzea) Kao znaajni razlozi se koriste:

    Tehnoloka konkurentnost

    Uvjeti potranje

    Prinosi i vrsta konkurencije

    Razvoj IIT-a

    Ukoliko nema koristi od rastuih prinosa na razini poduzea, javljaju se klasteri

    Gravitacijski modeli- uvode i udaljenost (transportni trokovi) kao impuls trgovine

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    29/118

    28

    5. Vanjskotrgovinska politika

    Carine

    Bescarinska ogranienja

    Trgovinska politika

    Skup ekonomsko-politikih mjera neke zemlje kojima se diskriminiraju robe kojima se trguje

    preko granice

    Diskriminacija moe biti :

    o Protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, anti-damping;

    o Protiv izvoza: izvozne takse;

    o Protiv stranih investitora: kapitalne kontrole;

    o Protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija;

    o U korist izvoza: izvozne subvencije;

    o U korist uvoza: precijenjena valuta.

    Najvaniji kriteriji zatitne politike su slijedei:

    o kvalitativni kriterij;

    o kvantitativni kriterij;

    o instrumentalni kriterij;

    o vremenski kriterij.

    Argumenti ogranienja slobodne meunarodne razmjene-zato titimodomau proizvodnju ?

    Patriotizam;

    Nemobilnost proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na snienje (zatita od jeftinog

    stranog rada);

    Poveanje proraunskih prihoda zemlje;

    Poveanje nacionalnog blagostanja;

    Poboljanje trgovinske bilance;

    Nesavrenost trita proizvoda i proizvodnih faktora;

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    30/118

    29

    Neuspjeh domaeg trita;

    Zatita mlade industrije.

    Zatitna politika Cilj: stvoriti razliku izmeu relativnih cijena roba na domaem i inozemnom tritu

    Carina umee jaz izmeu trine (svjetske) cijene i cijene koju plaaju domai potroai i

    proizvoai - proizvodnja i potronja su poremeene

    Paretov optimum

    Drugo najbolje rjeenje (ogranienje ponaanja i ogranienje okruenja)

    Carine Porez na uvozno dobro

    Najstariji oblik trgovinske politike (merkantilizam; 19. stoljee UK-polj.pr.; Njemaka i SAD-

    prer.industrija)

    Vrste carina:

    o Specifine (namet po jedinici) i ad valorem (% na vrijednost)

    o Izvozne i uvozne

    o Preferencijalne (povlatena carinska stopa na robu iz neke zemlje oblik

    reg.integracije) i diferencijalne (retorzivne, kompenzatorne, diferencijalne carine na

    neizravan transport)

    o Antidampinke

    Stopa carinske zastite: carinska se zastita provodi primjenom carinskih stopa na vrijednost uvezene

    robe, a prema carinskoj tarifi. Ako se ukupno naplaeni prihodi od carina stave u odnos s vrijednou

    uvezene robe u nekom razdoblju, moe se doi do stope ostvarene carinske zastite. to su:

    neponderirana prosjecna c.s, ponderirana, prohibitivna nominalna c.s, efektivna stopa zastite.

    Nominalna i efektivna carinska zatitaNominalna carinska zatita

    utjee na strukturu potronje zbog rasta cijena uvoznih proizvoda;

    mjeri postotak poveanja domae cijene zbog uvoenja carine

    visina carinskih stopa objavljuje se u carinskoj tarifi

    t=

    p= cijena koja ukljuuje carinu

    p

    pp '

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    31/118

    30

    p= cijena na slobodnom tritu

    Efektivna carinska zatita

    Da bi se utvrdilo da li je pojedini sektor proizvodnje zatien

    Uzimaju se u obzir i carinske stope na uvoz intermedijarnih proizvoda koji se koriste u

    proizvodnji odreenog sektora

    o Poveavaju cijenu intermedijarnih proizvoda i time utjeu na nii stupanj zatite

    sektora

    v= dodana vrijednost po jedinici outputa (ukljuujui carinu)

    v= dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine

    Pokazuje za koliko % odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem domae

    zatitne politike od dodane vrijednostiu uvjetima slobodne trgovine

    ej=

    ej= stopa efektivne carinske zatite

    tj= nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektoraj

    gij=utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j (input-

    koeficijent intermedijarnog proizvoda iu finalnom proizvoduj)

    ci=nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda

    mj= uvozni koeficijent

    Odnosi izmeu tj, ci i ej

    1. tj>ciej>tj

    2. tj=ciej=tj=ci

    3. tj

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    32/118

    31

    Kada je sektor stvarno zatien?Stopa efektivne zatite odreena je pomou tri vana imbenika: tj, ci i gij

    Razina efektivne zatite porast e ako:

    poraste tj

    se smanje ci

    poraste gij.

    Potrebno je uzeti u obzir i teajnu politiku

    ako je teaj apreciran- sniava cijenu uvozne robe (ponitava carinske efekte)

    Neto efektivna zatita= stopa efektivne zatite stopa realne aprecijacije

    Sektor je zatien samo onda kad stopa efektivne carinske zatite (+ ostali instrumenti

    subvencioniranja proizvodnje i poticanja izvoza) zajedno s odgovarajuom promjenom

    deviznog teaja rezultira u porastu dodane vrijednosti tog sektora.

    Analiza carina u modelu parcijalne ravnotee

    Analiza parcijalne ravnotee koristi se esto u trgovinskoj politici radi jednostavnosti

    Promatramo ravnoteu na jednom tritu drei sve ostale faktore osim S i D konstantnim

    Za malu otvorenu zemlju ravnotea e se bazirati na domaoj S i D uz danu svjetsku cijenu i/ili

    svjetsku S

    Carina obeshrabruje domau potronju i potie domau proizvodnju

    Gornji limit za carinu je autarkina ravnotena cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    33/118

    32

    Za stopu carine koja bi domau cijenu uvozne robe podigla iznad te razine kae se da ima

    vodu u sebi. To znai da se carina moe smanjiti bez realnih efekata (na potronju i

    ponudu)

    Carina ne moe uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro (u modelu savrene konkurencije na

    domaem tritu)

    Mjere blagostanja

    Pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja nemoe utjecati na svjetske cijene

    Potroaev viak: podruje izmeu cijene koju plaaju potroai i one koju su spremni platiti

    (koja je dana krivuljom potranje)

    Proizvoaev viak: Podruje izmeu cijene koju proizvoai dobivaju i one po kojoj su

    spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude)

    Uinci na blagostanje

    Zato to carina poremeuje ravnotenu strukturu proizvodnje i potronje, dolazi do efekata

    na blagostanje.

    Treba razmotriti:

    Efekt rasta cijene na potroae.

    Efekt rasta cijene na proizvoae.

    Efekt rasta prihoda kroz carinu.

    Ukupne efekte na drutvo.

    P*cijena koju plaa potroa (sve

    iznad je potroaev viak)

    P+tnakon uvienja carina plaa

    viu cijenu. Jo uvijek postoji

    potroaev viak ali se smanjio.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    34/118

    33

    Uinci uvoenja carina- mala zemlja

    Mala zemlja nema koristi od carina i efekt

    uvoenja carina je negativan

    Potroaki viak (probitak) pada(a+b+c+d)

    Proizvoaev probitak raste.

    Drava (G) ima vie prihoda.

    Dobitak od uvoanja carine

    (a+b+c+d)-(a+c)= -(b+d)

    bpoveanje ponude kod uvoenja carina

    dsmanjenje potronje i poveanje cijena

    atransfer potroaeva vika na proizvoeev viak

    cprihod drave

    (b+d)- mrtvi teret gubitka za ekonomiju (nitko nema koristi)

    Gubitak potroaa premauje dobitak proizvoaa i drave pa govorimo o mrtvom teretu za

    drutvo (deadweight loss ili DWL).

    DWL se moe podijeliti na troak carine u proizvodnji i troak carine u potronji

    Nema opravdanja za carinu u malom efikasnom gospodarstvu

    Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu sniavaju

    blagostanje za drutvo kao cjelinu

    Treba znati da carina ima identian efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potronju

    uzeti zajedno.

    Analiza carina u modelu ope ravnotee Uvedimo ad valoremcarinu na uvoz robe Y tako da je pYt=pY*(1+t).

    Carina alje iskrivljeni signal proizvoaima i ohrabruje ih da poveaju proizvodnju dobra Y

    Uz datu tehnologiju i fiksne resurse, to se moe dogoditi samo uz smanjenje proizvodnje

    dobra X (znai ohrabrivanje proizvodnje uvoznog supstituta i dekuraira izvoznu proizvodnju)

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    35/118

    34

    Utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju (proizvodni faktori su ne mobilni)

    ne dolazi do promjene proizvodnje

    dobra su nekompatibilna npr. tekstil i

    vino

    Pretpostavimo da je proizvodnja i nakon

    uvoenja carina ostala u toki E, bilo

    zbog nemobilnosti proizvodnih faktora ili

    zbog potpune neelastinosti supstitucije

    proizvodnih faktora. U tom sluaju

    uvoenje carine u zemlji A ne utjee na

    proizvodnju, nego samo na potronju.

    Uvoenjem carine poveava se cijenadobra Y u zemlji A, pa je odnos cijena

    < 1.

    Uz istu krivulju indiferencije potronja se nalazi u toki I troei vie proizvoda X, a manje

    skupljeg proizvoda Yto je efekt supstitucije.

    Ako se efektu supstitucije doda efekt dohotka, potronja zemlje A e biti u toki J na nioj

    krivulji indiferencije Z0, jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog

    dohotka.

    Moemo zakljuiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosie niu

    krivulju indiferencije pa se njezin poloaj u potronji pogorao. Trokut razmjene EJK je

    manji od trokuta razmjene EFH.

    Utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju (proizvodni faktori su mobilni)

    Pretpostavimo da su proizvodni faktori

    mobilni odnosno da je elastinost

    supstitucije proizvodnih faktora razliita

    od nule.

    Uvoenje carine poveava cijenu dobra Y,

    relativni odnos cijena je manji od jedan, a

    dio proizvodnih faktora je relociran iz

    proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra

    Y pri enu je optimalna koliina

    proizvodnje oznaena tokom F.

    Proizvodnja dobra x se smanjuje i

    poveava se proizvodnja dobra y

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    36/118

    35

    Potronja prije uvoenja carine je bila u toki G na krivulji indiferencije Z1, a nakon uvoenja

    carine se nalazi u toki H na krivulji indiferencije Z0. Poloaj zemlje se nakon uvoenja carine

    pogorao u proizvodnji i potronji, a smanjena je i meunarodna razmjena (smanjenje

    trokuta razmjene-manji izvoz i uvoz).

    Utjecaj na vanjsku trgovinu Uinak carine sastoji se od dva dijela:

    1) Promjena svjetskih cijena kao posljedica uvoenja carine od strane velike zemlje: UINAK NA

    UVJETE RAZMJENE

    2) cijena uvozne roba via je u zemlji nego u inozemstvu- smanjenje uvoza smanjuje

    blagostanje: UINAK NA VOLUMEN TRGOVINE (ILI GUBITAK EFIKASNOSTI)

    Mogunost odmazde (ako zemlja Auvede carinu na proizvode iz B i zemlja B e uvesti carinu

    na proizvode iz A)

    Rezultat: smanjenje obujma trgovine- isti uvjeti razmjene

    Ako zemlja A uvede carinu na uvozni proizvod Y popraviti e svoje uvjete trgovine iako se obujamtrgovine samnjio. Nakon uvoenja carina odnos cijena se promijenio, vei je od ravnotenog i krivuljarec.potr. zemlje A mie se ulijevo. Zemlja A pobiljava uvjete svoje trgovine na Px/Py=5/4 dok ih

    zemlja B pogorava. Dolazi do smanjenja obujma razmjene sa XoYo na X1Y1. znai za zamlju B jesamo obrnuto napisano pratite graf.(ovo je iz knjige, slini graf, treba paziti s koje strane je A')

    Utjecaj uvoenja carina na vanjsku trgovinu odmazda

    Nakon uvoenja carina (od 100%) od strane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti razmjene

    poboljali na tetu njezinog partnera.

    Meutim, kad partner uzvrati istom mjerom, uvjeti razmjene se opet vraaju Px/Py=1 kao i

    prije uvoenja carine od strane partnera koji je carinu prvi uveo.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    37/118

    36

    Meutim, u toj novoj toki, u kojoj je

    konani rezultat, dolo je do smanjenja

    opsega meunarodne ekonomske

    razmjene.

    Zato su oba partnera u loijoj situaciji

    negoli prije uvoenja carine.

    Carinski rat su oba partnera izgubila.

    A i B = krivulje reciprone potranje

    (ponude izvoza)

    Optimalna carina Uvoenje uvozne carine ima tri neto efekta:

    o Distorzije proizvodnje

    o Distorzije potronje

    o Utjecaj na uvjete razmjene (ako je zemlja velika)

    Optimalna carina- stopa koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta

    razmjene zemlje u odnosu na negativne uinke (smanjenje volumena razmjene)

    Za malu zemlju=0 jer carina ne moe utjecati na njene uvjete razmjene.

    Izvozna carina

    Motivi za uvoenje:

    o Prihodi prorauna

    o Sniavanje domae cijene izvoznom proizvodu

    o Potreba za poveanjem ponude tog dobra na domaem tritu

    Poveanje izvozne carine smanjuje izvoz

    U carinsku zatitu, osim carina ulaze prelevmani i superprelevmani.

    Prelevman je dodatni oblik carinske zastite koji se primjenjuje najee na uvoz poljoprivrednih

    proizvoda. Dok je carina statina, prelevman je dinamian. Koristi se kada je cijena proizvoda via na

    domaem nego na svjetskom tritu.

    Superprelevman se uvodi ako carina i prelevman ne zatite dovoljno.

    Zakljuci Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvoenja carina

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    38/118

    37

    Parcijalna analiza- smanjuje se potroaev probitak, raste proizvoaev probitak, rastu cijene

    Opa ravnotea- realokacija proizvodnje, smanjenje izvoza, smanjenje potronje, smanjenje

    vanjske trgovine

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    39/118

    38

    6. Bescarinska zastita

    Vrste:

    Kvantitativna ogranienja

    Izvozni poticaji

    Kvalitativna ogranienja

    Kvantitativna ogranienja Uvozne kvote- slobodan uvoz do visine kvote

    Nakon ispunjenja kvote- potpuna zabrana uvoza ili uvoz uz primjenu carina (carinska kvota)

    Najee se izdaju dozvole pojedinim poduzeima

    Vrste:

    1. izvozna, uvozna;

    2. globalna ili nediskriminatorna i selektivna ili diskriminatorna;

    3. unilateralna ili autonomna i bilateralna i multilateralna

    Uvoenje kvota rezultira u porastu cijena uvoznog dobra (smanjuje se potranja za timdobrom)

    Plafonomoguuje slobodan pristup proizvoda na odreeno trite dok se ne ispuni njegova

    vrijednost, a nakon toga uvoz je mogu ali podlijee carinama

    Kvote

    Razmotrimo kvotu na uvoz (uvozna kvota, u maloj zemlji s efikasnom (kompetitivnom)

    lokalnom industrijom

    u parcijalnoj ravnotei uvoenje kvote mijenja krivulju ponude:

    o Po cijenama ispod svjetske cijene, ponuda dobra je iz domaih izvora.

    o Po svjetskoj cijeni je dozvoljen uvoz do koliine kvote i ponuda je vodoravna u koliini

    q

    o Iznad svjetske cijene ponovo vrijedi domaa ponuda (ona je pomaknuta za q). Tako

    imamo razlomljenu ('kinked) krivulju ponude. Geometrijski:

    Efekti uvoenja kvote

    Porast cijene s p=2 na p=3

    Smanjenje uvoza s q1q2na q3q4

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    40/118

    39

    Smanjenje potronje s Oq2na Oq4

    Porast domae proizvodnje s Oq1na Oq3

    Preraspodjela realnog dohotka od potroaa

    proizvoaima

    Prihodi za vladu ako prodaje dozvole za uvoz

    (ako se dozvole podijele stranim vladama- nema

    prihoda)

    Smanjenje blagostanja zbog smanjenja

    potroaevog probitka

    Carinski ekvivalent

    Uinci na blagostanje od uvozne kvote identini onima koji proizlaze iz uvozne ekvivalentne

    carine, osim jednog izuzetka.

    Renta koja je povezana sa ogranienjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, to ne znai da

    to mora biti drava (iako se potpuna ekvivalentnost moe dobiti otvorenom aukcijom

    dozvola).

    c= carinski ekvivalent ako drava prodaje dozvole za uvoz

    Utjecaj uvoenja kvota na meunarodnu razmjenu

    Prije uvoenja kvote zemlja A (koja ima

    komparativnu prednost u proizvodnji X) sa zemljom Brazmjenjuje na razini koliine 0EX za isto toliko Y, pa je ravnozedna cijena Px/Py=1.

    Nakon uvoenja kvote od 0C na uvoz

    proizvoda Y iz zemlje B, krivulja reciprone

    potranje ima lom u toki E, pa sada izgleda

    0ECD.

    Krivulja reciprone potranje zemlja A sijee

    krivulju reciprone potranje zemlje B u toki

    D i odreuje novi ravnoteni odnos cijena

    Px/Py>1 . To znai da su uvjeti razmjene

    zemlje A uvoenjem kvote poboljani odnosno

    novi ravnoteni odnos cijena je vei od 1.

    Ili moe kao i knjizi di je slian graf: pretpostavimo da zemlja A uvodi kvotu na svoj uvozni

    proizvod Y. Uvozna kvota uzrokuje poboljanje uvjeta trgovine od Px/Py=1 na Px/Py>1 i

    smanjenje obujma trgovine od X1Y1a X2Y2(to sam si oznaila tamo di je 60 i 20). Kvota ograniuje

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    41/118

    40

    uvoz na Y2. U toj toki krivulja rec.potr. zemlje A ima lom s obzirom na to da je koliina uvoza

    proizvoda Y ograniena kvotom.

    Dobrovoljno ogranienje izvoza

    Oblik uvozne kvote (Sporazum o dobrovoljnom ogranienju, VER)

    Uvodi je zemlja izvoznica na zahtjev zemlje uvoznice

    Sprjeava se uvoenje trgovinskih ogranienja od strane uvoznika

    Isti uinci kao i uvozna kvota- ako su dozvole dodijeljene stranim vladama

    Postoji zbog politikih, a ne ekonomskih razloga

    Izvozni poticaji (subvencije, premije)

    Poticaj izvoznicima da izvoze vie

    Subvencija podie cijenu i za proizvoaa i za potroaa tako da potroai ele manje troiti

    (a), proizvoai proizvode vie (b) i izvoz raste

    Suprotno carini, nema ogranienja u primjeni ovog instrumenta (osim veliine dravnog

    prorauna!!)

    Izvozna subvencija sniava potroaev probitak i poveava proizvoaev probitak.

    Kada se uzmu u obzir trokovi subvencije, jasno je da drutvo u cjelini gubi ovom politikom:

    izvozna subvencija ne poveava blagostanje

    Nema gornje granice u primjeni ovog instrumenta (dravni proraun)

    Kvalitativna ogranienja Norme tehniko-ekonomski uvjeti koje proizvod treba zadovoljavati da bi mogao ui u

    proces potronje

    Atesti miljenje specijalne neutralne institucije o kvalitativnim, kvantitativnim svojstvima

    proizvoda

    Podrijetlo proizvoda

    Tehniki i zdravstveni standardi

    Ostale mjere

    Izvozni porezi (na izvoz sirovina i repromaterijala)

    Porez na potronju uvozne robe

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    42/118

    41

    Diskriminacija cijena u meunarodnoj razmjeni Nelinearno odreivanje cijena: razliite cijene za razliita trita

    Dumping

    Oblik administrativne zatite (Zakon o trgovini, NN.49/03.)

    Dumping

    Vrste:

    o povremeni dumping

    o ustrajni dumping

    o grabeljivi dumping

    Antidampinki postupci Drave uvode carine

    Dio profita monopola sada ide dravi

    Zakljuci o necarinskim barijerama

    U uvjetima savrene konkurencije, koliinska ogranienja su ekvivalentna cjenovnim

    mehanizmima.

    Mogu biti prvi izbor drave (konkretno ograniavanje uvoza), rezultati su izvjesniji nego kod

    uvoenja carina, ali takoer mogu dovesti do gubitka kontrole nad prihodima.

    Zemlje esto poduzimaju druge indirektne mjere za poticanje izvoza: razliiti uvjeti

    kreditiranja, osiguranje od odreenih rizika koje plaa vlada, pomo u financiranju

    promotivnih aktivnosti (istraivanje, razvoj, itd.)

    Multilateralna i preferencijalna (regionalna) trgovaka liberalizacija Svjetska trgovinska organizacija (WTO)

    Preferencijalna trgovinska liberalizacija (PTA)

    Argumenti za slobodnu trgovinu

    o Efikasnost proizvodnje

    o Postizanje ekonomije obujma

    o Politiki argumenti

    Ogranienja:

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    43/118

    42

    o argumenti uvoenja protekcionistikih mjera i

    o trine nesavrenosti

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    44/118

    43

    7. Liberalizacija trgovine

    Multilateralna

    Regionalna

    Bilateralna razina

    Multilateralna liberalizacija-poeciNakon 2. svjetskog rata (1944. godine u Bretton Woodsu) osnovani su MMF i Svjetska banka. Ve je

    tada postojala ideja da se zbog carinskih ratova koji su doveli do velikih gubitaka i bili su

    karakteristini za krizu 1930-tih godina (politika beggar-thy-neighbour) osnuje organizacija koja bi

    regulirala meunarodnu razmjenu. SAD je na Havanskoj konferenciji o trgovini i zaposlenosti koja je

    odrana od 21.11.1947. godine do 24.03.1948. godine predlagala da se osnuje Meunarodna

    trgovinska organizacija (ITO, International Trade Organisation) pa je u tom cilju usvojen konani

    dokument tzv. Havanska povelja.

    Bez obzira na to to je Havanska povelja bila sveobuhvatni dokument, ITO nije osnovana jer je dolodo krize ratifikacije Havanske povelje (SAD nije ratificirao taj sporazum), no Havanska povelja imala je

    veliki utjecaj na GATT.

    Usporedo s odravanjem konferencije u Havani, u enevi su voeni pregovori o snienju carina idonesen je dokument Opi sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade,

    GATT) koji je bio zamiljen kao privremeno rjeenje, no kako Havanska povelja nije bila ratificirana,on ju je zamijenio i ostao aktualan do osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO). GATT je

    stupio na snagu 1. sijenja 1948. godine. GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemljepotpisnice trebaju voditi svoju vanjskotrgovinsku politiku. On predstavlja i forum za usklaivanjenesuglasica o vanjskotrgovinskoj politici pojedinih zemalja lanica. GATT su 1947. godine potpisale 23zemlje, a broj lanica se kontinuirano poveavao. Zemlje potpisnice sporazumjele su se oko tritemeljna principa:

    1. princip nediskriminacije ili princip najpovlatenije nacije- ako jedna zemlja odobri bilokakve povlastice na uvoz iz druge zemlje, duna je te povlastice primijeniti na uvoz izsvih ostalih zemalja potpisnica GATT-a;

    2. princip zatite domae privrede carinama-ostala ogranienja (kvantitativna ikvalitativna) trebaju se ukinuti. Izuzetak su poljoprivredni proizvodi, a doputeno jeuvoenje koliinskih ogranienja i radi ouvanja stanja u bilanci plaanja;

    3. princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima- zahtijeva da se

    razliite carinske tarife zemalja lanica zateene prigodom njihova pristupanja uGATT usklauju i smanjuju daljnjim multilateralnim pregovorima. Ti se pregovorivode u rundama.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    45/118

    44

    Ukratko:

    ITO- Havanska konferencija 1947.-1948.

    Ciljevi Havanske povelje Unapreenje i proirenje meunarodne trgovine na osnovi

    multilateralizma i nediskriminacije.

    Regulira trgovinska pitanja po odreenim naelima

    1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opi sporazum o

    carinama i trgovini) u enevi

    Stupio je na snagu 1. sijenja 1948.godine

    GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice trebaju voditi svoju

    vanjskotrgovinsku politiku.

    U prvih pet rundi postignuto je prosjeno smanjenje carina od 73% na industrijske

    proizvode. Visoko snienje carina postignuto je u posljednje tri runde (Kennedyeva runda,

    Tokijska runda i Urugvajska runda)

    Kennedyeva runda multilateralnih sporazuma (1964.-1967)

    Cilj smanjivanje svih carina za 50%.

    Rezultat: smanjivanje carina za 35% (ponderirani prosjek) na 60000 industrijskih proizvoda.

    U pregovore su bila ukljuena i koliinska ogranienja i carine na uvoz poljoprivrednih

    proizvoda. 1970- tih godina kriza MMS (naputa se sustav fiksnih teajeva), naftne krize.

    Tokijska runda (1973.-1979.)

    Rezultati: smanjenje carina industrijskih zemalja za prosjeno 33% u razdoblju od osam

    godina.

    Prosjena carinska stopa industrijskih zemalja smanjena je sa 6,2% na 4,2%. Rezultat je ikodeks ponaanja GATT-a u meunarodnoj razmjeni

    o svrha da se ukine praksa ograniavanja vanjske trgovine necarinskim barijerama:

    tehniki standard

    o odreivanje carinske osnovice da se sprijee carinici da proizvoljno odreuju

    nerealno visoku carinsku osnovicu na uvoz nekih proizvoda

    o dravne nabavke: jednako tretiranje domaih i stranih proizvoaa

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    46/118

    45

    Urugvajska runda (1986.-1994.)-

    Rezultati:

    smanjenje carina na industrijske proizvode za prosjeno 34% (kod razvijenih zemalja to je

    smanjenje iznosilo 40%);

    kvantitativna ogranienja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ogranienja

    moraju se zamijeniti carinama.

    Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasnitvu (patenti, zatitni znakovi, autorska prava);

    sporazum o trgovini uslugama (GATS) i

    osnovana je WTO (poelaje s radom 1. sijenja 1995. godine)

    Prosjena carinska stopa pala je s 6,3 na 3,9%

    Svjetska trgovaka organizacija(World Trade Organisation) Meunarodna organizacija koja predstavlja pravni i institucionalni okvir multilateralnog

    trgovinskog sustava u podruju carina i trgovine robom, usluga i intelektualnog vlasnitva

    Definira niz pravila ponaanja za meunarodnu trgovinsku politiku

    Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights,

    Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)

    Plurilateralni sporazumi su javne nabavke i trgovina civilnim avionima

    DSM- Dispute Settlement Mechanism

    153 zemlje lanice (2008)

    CILJEVI WTO-a

    1. postavljanje i odravanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava;

    2. smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;

    3. uklanjanje diskriminacije u meunarodnim trgovinskim odnosima;

    4. integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;

    5. poveanje ivotnog standarda;

    6. dostizanje pune zaposlenosti;

    7. gospodarski rast;

    8. poveanje trgovine dobrima i uslugama;

    9. zatita okolia itd.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    47/118

    46

    TEMELJNE ZADAE WTO-a jesu:1. upravljanje trgovinskim sporazumima;

    2. forum za trgovinske pregovore;

    3. rjeavanje trgovinskih sporova;

    4. analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;

    5. suradnja s drugim meunarodnim organizacijama;

    6. tehnika suradnja i pomo zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.

    Principi WTO-a

    princip nediskriminacije (najpovlatenije nacije i nacionalnog tretmana)

    princip reciprociteta

    princip transparentnosti

    princip liberalizacije trgovine

    Organi (institucije) WTO-a

    Ministarska konferencija- odluuje o pitanjima multilateralnih trgovinskih sporazuma (svake

    2 godine)

    Glavno vijee- tekua pitanja WTO-a

    Tijelo za rjeavanje sporova

    Vijea, odbori, radne skupine....

    Rjeavanje sporova u WTO-u

    Postupci ne traju dulje od 15 mjeseci

    WTO- radne skupine- mnotvo eksperata

    Zakljuak- zemlja je prekrila pravila (treba promijeniti svoju ekonomsku politiku)

    Pravo odmazde zemlji koja je uloila albu

    nagodbe

    SAD- carine na uvoz elika(2002.)

    Argument- industrija je suoena s poveanjem uvoza- treba odreeno vrijeme za prilagodbu

    albu su uloile EU, Japan, J. Koreja i Kina

    Lipanj 2003.- WTO-ova radna skupina donosi presudu da je amerika mjera neopravdana

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    48/118

    47

    SAD- sniavaju carine na uvozelika (carine su ispunile svrhu ili prijetnja EU da e uvesti

    carine na uvoz iz SAD-a?)

    Razlike GATT-a i WTO-a:

    1. GATT je bio meunarodni multilateralni sporazum, a WTO je meunarodna organizacija

    (institucija) koja ima svoje organe,

    2. GATT je bio zamiljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju lanice

    WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

    3. GATT je pokrivao iskljuivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno

    vlasnitvo;

    4. efikasnost sustava za rjeavanje sporova je znatno bolja ibra kod WTO-a nego kod GATT-a

    (dispute settlement mechanism).

    Poljoprivreda:

    1. pristup tritu

    2. domaa potpora

    3. izvozne subvencije

    Razlozi zato vlade podravaju i tite domau proizvodnju:

    1. ele proizvesti dovoljno hrane kako bi se zadovoljile domae potrebe;

    2. zatita domaih poljoprivrednika od efekata oscilacija svjetskih cijena;

    3. zatita seoskog stanovnitva.

    Razvoj WTO-a nakon Urugvajske runde:

    ministarske konferencije odrane su 1996. godine u Singapuru, 1998. godine u enevi,

    1999.godine u Seattlu

    2001. godine zapoinje nova runda pregovora-Doha Development Agenda ministarski

    sastanak u Dohi (142 zemlje lanice); osnovne teme pregovora bile su poljoprivreda i tekstil,

    TRIPS (lijekovi).

    Ciljevi:

    o Daljnja liberalizacija globalne trgovine;

    o Implementacija preuzetih obveza;

    o Poljoprivreda-smanjivanje i uklanjanje izvoznih subvencija;

    o Trgovina uslugama;

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    49/118

    48

    o Pristup tritima za nepoljoprivredne proizvode, itd.

    o 2003.godine odran je peti ministarski sastanak u Cancunu- bez rezulatata,

    razilaenja miljenja oko potpore poljoprivredi

    2005.godine u Hong Kongu 149 lanica WTO-a usvojile su kompromisan sporazum o ukidanjuizvoznih subvencija za poljoprivredu do 2013.godine bogatim zemljama, koji e onima

    siromanima, posebno afrikim proizvoaima pamuka, omoguiti vei pristup na trita

    razvijenih zemalja;

    2009.- Geneva-The WTO, the Multilateral Trading System and the Current Global Economic

    Environment

    o Razvojna dimenzija (ZUR, LDC)

    o Bilateralni i regionalni trg.sporazumi trebaju biti komplementi multilateralnoj

    liberalizaciji

    o Izazovi:klimatske promjene, green protectionism

    HRVATSKA I WTO

    1993. godine Hrvatska je slubeno zatraila pokretanje postupka za pristupanje tadanjem

    GATT-u;

    30. studenoga 2000. godine postala punopravna lanica Svjetske trgovinske organizacije,

    svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s niim carinskim stopama.

    EKONOMSKI EFEKTI ULASKA U WTO

    Efekt na potronju: efekt supstitucije i efekt dohotka

    Efekt na proizvodnju: neefikasni proizvoai ispadaju iz trine utakmice

    Regionalna-preferencijalna trgovinska liberalizacija (RTA, PTA)

    Pojam, oblici, uinci

    WTO i regionalne integracije

    Doputene su tri vrste PTA:

    o Podruje (zona) slobodne trgovine

    o Carinska unija

    o Zajedniko trite

    1. zona slobodne trgovinezemlje ukidaju meusobne carine i druga ogranienja,

    a prema treima nastupaju samostalno2. carinska unijaad 1 + uvoenje zajednike trgovinske politike prema treima

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    50/118

    49

    3. zajedniko trite ad 2 + slobodno kretanje kapitala i ljudi4. ekonomska unijapostoje elementi zajednike ekonomske politike npr.

    zajednika monetarna politika5. potpuna ekonomska unijapodrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektima

    ekonomske politike i u politikoj sferi (kompletna politika integracija, zemlje

    postaju jedna zemlja)

    MFN-zabrana voenja diskriminirajue trgovinske politike

    Dozvola da zemlje formiraju sporazume gdje ukidaju meusobne trgovinske barijere, ali

    pritom ne podiu trgovinske barijere na robu proizvedenu izvan integracije

    Regionalizam-rastui trend u svijetu

    Duboke i plitke integracije ili stari i novi regionalizam

    Kljuna obiljejaregionalne liberalizacije Preferencijalna liberalizacija

    o Ogranienja se uklanjaju samo u trgovini s izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se

    ostale zemlje)

    Ne mora biti striktno regionalna

    esto ne obuhvaa sve sektore

    Rairenost PTAs Koliko su PTA raireni?

    Svibanj 2011.

    o 489 prijavljenih RTA;

    o 297 RTA na snazi

    Situacija, posebno sa EU se opisuje kao spaghetti bowl

    Svjetska trgovina raste bre od svjetskog GDP,ali udio trgovine pod PTAs raste jo bre

    Veina sporazuma je na razini zone slobodne trgovine(FTA)

    esto zabuna oko zone slobodne trgovine i slobodne trgovine (kao i slobodne carinske zone)

    Fenomen otklona trgovine (trade deflection) vezan uz FTA

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    51/118

    50

    Otklon trgovine

    Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inae (bez FTA) prikupile

    Slabljenje zatitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom

    Pravila o podrijetlu robe Potrebna da odrede podrijetlo dobara u sluajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko

    zemalja

    Osnovni princip za odreivanje je tzv. znaajna transformacija

    o Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi

    o Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji

    Efekti RTA:

    Statiki efekti:

    o Skretanje trgovine trgovina koja se javlja izmeu lanica PTA i zamjenjuje uvoz koji

    bi dolazio iz ostatka svijeta,

    o Stvaranje trgovine trgovina koja se javlja izmeu lanica PTA koja nadomjetava

    ono to bi u uvoznoj zemlji bilo proizvedeno bez PTA,

    Dinamiki efekti (postizanje ekonomije obujma-masovna proizvodnja, vea efikasnost

    proizvodnje, konkurencija, vea produktivnost, prijenos tehnologije itd.)

    Ciljevi meunarodnih ekonomskih integracija:

    4. Opi

    5. Posebni

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    52/118

    51

    8. Meunarodne integracije napodrucju Europe

    EU

    CEFTA

    Nastanak EEZ-a

    nakon 2. svjetskog rata- 1946. godine Winston Churchill poziva na stvaranje Ujedinjenih

    drava Europe

    Marshalov plan poslijeratne obnove;

    Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemaka i Francuska prihvaaju ga te:

    1951. godine osnivaju ECSC (Europska zajednica za ugljen i elik),

    a 1957. godine EEZ (Europska ekonomska zajednica) i EURATOM (Europska zajednica

    za atomsku energiju).

    Ciljevi EEZ-a:

    ukidanje carina i kvantitativnih ogranienja u meusobnoj trgovini zemalja lanica,

    uvoenje zajednike carinske politike prema treim zemljama,

    omoguavanje slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi unutar zajednikog trita,

    uvoenje zajednike poljoprivredne politike,

    stvaranje Europskog socijalnog fonda za zapoljavanje i poboljavanje ivotnog standarda

    ljudi,

    stvaranje Europske investicijske banke itd.

    Obiljeja EZ-a od 1967. godine ECSC, EEZ i EUROATOM nazivaju se EZ

    carinska unija ostvarena je 1968. godine

    Zajednike institucije EU-a:

    Europska komisija,

    Vijee ministara (Vijee EU-a),

    Europsko vijee,

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    53/118

    52

    Europski parlament,

    Europski sud,

    Revizijski sud,

    Europska sredinja banka.

    Zajednike politike: poljoprivredna (CAP), monetarna, regionalna, socijalna, transportna itd.

    Proirenja EZ-a tijekom postojanja EZ je doivjela nekoliko proirenja te od 1.sijenja 2007. godine ima

    dvadeset i sedam zemalja lanica:

    BELGIJA, LUKSEMBURG, NIZOZEMSKA, ITALIJA, NJEMAKA, FRANCUSKA, VELIKA BRITANIJA,

    IRSKA, DANSKA, GRKA, PANJOLSKA, PORTUGAL, AUSTRIJA, FINSKA I VEDSKA, Poljska,

    Maarska, eka, Slovaka, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija, Cipar i Malta, Rumunjska iBugarska.

    2013. Hrvatska

    Noviji razvoj EU-a:

    1992. Ugovor iz Maastrichta (Ugovor o EU)

    ostvarenje monetarne unije;

    EU ima tri nosea stupa: EZ, zajednika vanjska politika i politika sigurnosti i suradnjau unutarnjim poslovima i pravosuu;

    1993. godine Jedinstveno europsko trite;

    1999.godine poetak realizacije monetarne unije;

    2009. Lisabonski ugovor

    Izazovi razvoja EU-a

    Trite rada

    Stabilnost eura (sluaj Grke)

    Globalna ekonomska kriza (tednja na Islandu- Icesave banka)

    Europa 2020.

    Europsko vijee u oujku 2010. usuglasilo se oko ciljeva nove strategije razvoja

    Izazovi: starenje stanovnitva, globalizacija i klimatske promjene

    Ususret klimatskim promjenama:

    smanjenje emisije staklenikih plinova za 20%

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    54/118

    53

    Poboljanje efikasnostiupotrebe energije za 20%

    Poveanje udjela obnovljivih izvora energije

    (vjetar, sunce, voda, biogoriva) za 20%.

    Naglasak na veu koordinaciju nacionalnih i europske gospodarske politike

    Prihvaena su tri cilja:

    Rast razine zaposlenosti

    Poticanje ulaganja u R&D

    Zatita okolia

    Kako se postaje lanica EU-a? Svaka europska zemlja moe postati lanica EU-a

    Kopenhagen 1993.godine- kriteriji za ulazak u EU:

    politiki: demokracija i vladavina prava, ljudska prava i slobode, zatita manjina;

    ekonomski: postojanje trinog gospodarstva i sposobnost suoavanja s

    konkurentskim pritiscima iz EU-a i

    ostali: prihvaanje ciljeva EU-a- politika i ekonomska unija i usvajanje acquis

    administrativni

    Postupak:

    Potpisivanje sporazuma o pridruenom lanstvu (Europski sporazum, Sporazum o stabilizaciji

    i pridruivanju)

    Zemlja podnosi zahtjev za ulazak u EU

    Upitnik

    Miljenje+ otvaranje pregovora

    Pregovori o usvajanju pravne steevine (acqui communitaire)

    Zakljuenje pregovora i odluka o datumu ulaska u EU

    Republika Hrvatska i EU

    RHu grupi zemalja Zapadnog Balkana

    Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 2001.

    Kandidat 2004.

    Poetak pregovora 2005.

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    55/118

    54

    Dovretak pregovora 2011.

    Potpisivanje Ugovora o pristupanju, ratifikacija, referendum

    RH na razini oko 60% BDP p.c. EU-27

    Mogunosti za mlade Preko dva milijuna mladih studiralo je ili struno se usavravalo u drugoj zemlji EU-a kroz

    potporu EU programa:

    o Comenius: school education

    o Erasmus: higher education

    o Leonardo da Vinci: vocational training

    o Grundtvig: adult education

    o Youth in Action: voluntary work and non-formal education

    CEFTA- Srednjoeuropska zona slobodne trgovine

    21.prosinca 1992. godine u Krakovu (Poljska) potpisan je Sporazum o slobodnoj trgovini

    izmeu ehoslovake, Maarske i Poljske (stupio na snagu 1.sijenja 1993.)

    Ciljevi CEFTA-e:

    1. harmonizirati razvoj ekonomskih odnosa kroz ekspanziju trgovine,

    2. ubrzati razvoj trgovinskih aktivnosti,

    3. porast ivotnog standarda,

    4. osiguranje vee zaposlenosti,

    5. rast proizvodnosti i

    6. osiguranje financijske stabilnosti.

    uvjeti za ulazak novih lanica u CEFTA-u: lanstvo u WTO i pridrueno lanstvo EU-a,

    bilateralni trgovinski sporazumi sa svim lanicama CEFTA-e

    CEFTA se od 1996.-2006. proirila na: Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Makedoniju

    Cilj svih zemalja lanica CEFTA-e je ulazak u EU, pa se stoga CEFTA tretira kao privremeni

    sporazum i lanice ne ulau previe truda u njen razvoj

    CEFTA 2006 1.svibnja 2004.godine u EU ulaze Slovenija, Maarska, eka, Slovaka, Poljska (uz ostale

    zemlje koje nisu lanice CEFTA-e)

    CEFTA je krnja : Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Makedonija

    Sporazum o proirenoj CEFTA-i potpisan je u prosincu 2006.godine

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    56/118

    55

    Sporazum su potpisale: Albanija, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, BiH, Crna

    Gora, Kosovo, Moldavija i Srbija.

    Ciljevi:

    liberalizacija trgovine- stvaranje zone slobodne trgovine do 2010.godine,

    unapreenje i jaanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa u regiji.

    Dokaz regionalne suradnje

    RH je ula u CEFTA-u 2002.godine

    Vanost EU-a i CEFTA-e za vanjsku trgovinu RH

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    57/118

    56

    9. BILANCA PLACANJA

    Definicije

    agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s

    inozemstvom u tijeku odreenog vremenskog razdoblja (1 godine)

    Usporedni prikaz primanja i plaanja po svim transakcijama koje nacionalno gospodarstvo

    obavi s inozemstvom u jednoj godini odraava sudjelovanje zemlje u svjetskom

    gospodarstvu

    Nuna statistiko-dokumentacijska osnova za ekonomsku analizu uinaka meunarodne

    ekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine makroagregate

    Model otvorenog gospodarstva

    Za otvorenu privredu vrijedi

    Y=C+I+G+E-U

    Y+U=C+I+G+E,

    Y-(C+I+G)=E-U

    Y>(C+I+G)=>E>U

    BVT je pozitivna ako je proizvodnja vea od potronje

    Ako zemlja ima deficit tekueg rauna mora se zaduivati u inozemstvu

    Struktura bilance plaanjaTransakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci plaanja na:

    1. tekuem raunu (robe, usluge, transferi i dohodak)

    2. kapitalnom raunu

    3. financijskom raunu (FDI i portfolio investicije)

    4. raunu rezervi.

    Bilanca plaanja sastoji se od dvije podbilance:

    a) Bilanca tekuih transakcija= 1

    b) Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija=2+3+4

    Ukupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    58/118

    57

    Suma salda tekueg i kapitalnog i financijskog rauna jednaka je promjenama rezervi

    Ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT=BKFT

    Bilanca tekuih transakcijaBTT= tekua bilanca plaanja= bilanca plaanja na tekuem raunu

    Prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezane za proizvodnju i dohodak u

    odreenom razdoblju

    Raun inozemstva:

    [(E-U)+(TRI+TRG)]+L=0

    Sastoji se od bilance vanjske trgovine robom i uslugama i bilance tekuih transfera

    BTT predstavlja razliku izmeu domae proizvodnje i potronje

    Y-(C+I+G)=TB

    TB= E-U

    Izvoz i uvoz dijele se na izvoz i uvoz roba (vidljivi) i izvoz i uvoz usluga (nevidljivi);

    Moe se iskazati BVT robama, uslugama

    E>U, suficit u BTT, viak ponude domaeg financiranja

    E

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    59/118

    58

    posebna vrsta usluga- dohodak od investicija: plaanje ili naplata kamata, dividendi ili drugih

    oblika realne ili financijske strane aktive

    Neto-zaduenje u inozemstvuPozitivna BVT utjee na poveanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje

    dunik

    Saldo BTT oznaava se s L (neto-zaduenje u inozemstvu)

    [(E-U)+(TRI+TRG)]+L= RI

    L se financira neto uvozom kapitala ili promjenom (smanjenjem) deviznih rezervi

    L jednak je razlici izmeu investicija (I=Id+Iu) i akumulacijei tednje (O+S+B) u zemlji

    -L=(E-U)+(TRI+TRG)

    (O+S+B)-I=[(E-U)+(TRI+TRG)]

    Ako su investicije vee od tednje i akumulacije doi e do porasta neto zaduenja u

    inozemstvu

    Ako zemlja investira vie nego to ima sredstava doi e do deficita u BTT

    deficitje ograniavajui faktor gospodarskog razvitka

    opravdanost deficita kod zemalja u razvoju

    Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija

    prikazuje financijske tijekove izmeu zemlje i inozemstva

    Odljev kapitala iz zemlje u inoz. moe biti u obliku:

    1. Zajmova danih inozemstvu

    2. Depozita u inozemnim bankama

    3. Kupnje inozemnih vrijednosnih papira

    Povrat odlivenog kapitala:

    1. Otplata zajmova stranaca

    2. Povlaenje depozita iz inozemnih banaka

    3. Otkup inozemnih vrijednosnih papira od strane stranaca

    Priljev kapitala u zemlju iz inozemstvaostvaruje se kroz:

    1. Zajmovi iz inozemstva

    2. Depoziti stranaca u domaim bankama

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    60/118

    59

    3. Prodaja vrijednosnih papira inozemstvu

    Povrat prilivenog kapitala:

    1. Otplata zajmova inozemstvu

    2. Povlaenje inozemnih depozita iz domaih banaka

    3. Otkup domaih vrijednosnih papira

    Financijski tijekovi posljedica su davanja i uzimanja zajmova, promjena stanja novca,

    transakcija vrijednosnim papirima i transakcija fiksnim fondovima (investicije u inozemstvu)

    izvori sredstava su viak na tekuem raunu ili uzimanje zajmova odnosno povrat obveza

    zemlje prema inozemstvu

    Ta se sredstva mogu upotrijebiti za poveanje realne ili financijske aktive

    Shema bilance kapitalnih i financijskih transakcija

    Neravnotea u BTT kompenzira se neravnoteom u BKT suprotnog predznaka

    usporedba salda dugoroni+kratkoroni kapital (-rezerve) i salda BTT daje nam

    (ne)ravnoteu koja se izravnava promjenom deviznih rezervi (utjee na promjenu novane

    mase u zemlji)

    FDI i portfolio investicije

    FDI:

    o dugorone: greenfield i brownfield investicije,

    o strani ulaga kupuje paket dionica kojima dolazi u posjed 10% ili vie od 10%

    vlasnikog udjela

    o Cilj je sudjelovati u upravljanju poduzeem

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    61/118

    60

    Portfolio- ulaganja u inozemne vrijednosne papire s ciljem ostvarivanja profita

    Kod ZUR-a: mehanizam zamjene dugova

    FDI mogu biti usmjerene:

    o u ekstraktivne sektore radi koritenja domaih resursa i snabdijevanja domaeg

    trita,

    o Prema izvoznim sektorima

    o K smanjenju zaduenosti

    Strategija liberalizacije FDI

    FDI i gospodarski razvoj zemlje primateljice (apsorpcijski kapacitet)

    Rauni financijskih transakcijaviak zajmova domaim sektorima privrede nad njihovim depozitima pokriva se porastom

    zajmova iz inozemstva ili smanjenjem inozemnih depozita u domaim bankama

    (F41+F42+F43)-(F14+F24+F34)=F54

    F4j=zajam banke sektoru (poduzea, kuanstva, vlada)

    Fi4=depozit sektora

    F54= tijek financijskih sredstava iz inozemstva u domae banke

    Veza s novanim kretanjimaNovana ponuda= novana baza*multiplikator

    Monetarna baza= RI+ZC

    Ako se promjene rezerve, promijenit e se monetarna baza, putem multiplikatora utjecat e

    na novanu masu

    Mjere monetarne politike da se BP uravnotei

    to utjee na tekui i financijski raunTransakcije u BP dijele se na autonomne i kompenzirajue

    autonomne transakcije

    - Poduzima pojedinac

    - tekui raun: potranja za izvozom i uvozom, cijene, dohodak i ukusi

    - Financijski raun: oekivanja o promjenama u teajevima, razlike u nominalnim kamatnim

    stopama meu zemljama, razlike u profitabilnosti ulaganja

    kompenzirajue- provodi vlada

  • 5/26/2018 Meunarodna ekonomija

    62/118

    61

    Raun rezerviRaun rezervi pokazuje sve meunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih

    institucija (sredinje banke)

    Svrha da omogui zemlji financiranje neravnotee u BP

    Pokriva vremenski jaz izmeu deviznih prihoda i rashoda

    Smanjuju rizik da zemlja postane nelikvidna

    Veliina ovisi o vrijednosti meunarodnih transakcija, neravnotei u BP, sustavu teajeva koji

    je ta zemlja prihvatila

    Indikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25

    Shema rauna rezerviUporaba sredstava Izvori sredstava

    Promjene aktive:

    Monetarnog zlata

    SDR

    Rezervne pozicije u MMF-u

    Inozemnih deviza

    Inozemnih dravnih obveznica

    Sredstva u stranim bankama

    Promjene pasive:

    Likvidnih obveza prema inozemnim vladama

    Obveznice emitirane od domae vlade

    Sredstva u domaim bankama

    Upravljanje meunarodnim rezervama1. Prihvaanje odgovarajue filozofije investiranja rezervi

    2. Izbor kombinacije (mix) valuta u koje e se rezerve investirati

    3. Odabir optimalnog portfolia - cilj je maksimiziranje zarade od investicija uz minimalni rizik

    Mjere neravnotee u BPcjelokupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju

    Iza pojedinih stavki povue se crta i usporeuju se zbrojevi prihoda i rashoda

    Saldo stavki iznad crte financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka)- princip

    kompenzatornog financiranja

    Presjecanja u BP:

    1. Crta se podvue ispod izvoza i uvoza roba= bilanca robne razmjene(bilanca vidljivog izvoza