Međunarodna ekonomija

5/26/2018 Meunarodna ekonomija

1/118

Meunarodnaekonomija

Skripta po prezentacijama

+ mala I velika skripta +

knjiga

Mariana Martini

1. Meunarodna ekonomija

2. Teorije vanjske trgovine

3. Resursi i komparativna

prednost

4. Novije teorije vanjske trgovine

5. Vanjskotrgovinska politika

6. Bescarinska zatita

7. Liberalizacija trgovine

8. Meunarodne integracije

9. Bilanca plaanja

10. Meunarodna kretanja

kapitala

11. Devizni teaj i devizno trite

12. Sustavi deviznih teajeva

13. Politika unutarnje i vanjske

ravnotee

14. Meunarodni monetarni sustav

15. Meunarodne financijske krize i

zaduenost


2/118

1

1. Meunarodna ekonomija

Meunaroda ekonomija izuava: Proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju robe, usluga i kapitala na razini svijeta

Ekonomske zakonitosti koje odreuju kretanje robe, usluga, novca i kapitala iz jedne

zemlje u drugu

Ekonomsko meudjelovanje suverenih drava (ekonomske odnose meu dravama)

Nacionalne ekonomske i neekonomske barijere meunarodnoj razmjeni

Ekonomske politike za ostvarenje nacionalnih i zajednikihciljeva

Po skripti: izuava ekonomske odnose izmeu drava, ekonomske zakonitosti koje odreuju

kretanje robe, usluga, novca, kapitala iz jedne zemlje u drugu. Analizira tijekove roba, usluga

i plaanja izmeu zemlje i ostatka svijeta, politike kojima se ti tijekovi reguliraju i utjecaj

tijekova na blagostanje naroda. Zadaa joj je da objasni kako meunarodna trgovina utjee

na alokaciju oskudnih resursa unutar zemlje i meu zemljama u cilju maksimalnog

zadovoljenja ljudskih potreba.

ZAJEDNIKA OBILJEJAunutarnje i vanjske trgovine su u podruju:

1. uloge trgovine

2. ekonomskih znanosti

3. tehnike trgovanja

4. organizacijskih oblika trita

5. racionalnosti poslovanja

6. identinosti proizvoda kao predmeta trgovanja

Meunarodna ekonomija se dijeli na:a. Realni dio (meunarodna trgovina)- trgovina robom i uslugama; vanjskotrgovinska

politika (carine, kvote i sl.)

i. Teorija vanjskotrgovinske politike (normativna) - prouava razloge i efekte

ogranienja slobodne trgovine

ii. ista (pozitivna) prouava razloge zbog kojih dolazi do VT i koristi od VT

b. Monetarni dio (meunarodne financije) bavi se problemima uravnoteenja bilance

plaanja i odreivanja deviznog teaja


3/118

2

i. Devizna trita

ii. Devizni teaj

iii. zaduivanje

Povijesni razvoj meunarodne trgovine Preduvjet : postojanje drutvene podjele rada, privatnog vlasnitva i drutvene

proizvodnje

Impulsi: geografska otkria, rast prometa, kolonije, kapitalizam.

1758.godine D. Hume Of the balance of trade

1776.godine Wealth of Nations

Zemlje su povezane kroz trgovinu roba i usluga, kretanje novca, investicija

Bri rast trgovine od BDP-a

Zato izuavati VT?Meunarodna trgovina raste bre od svjetske proizvodnje u posljednjih 300 godina, a posebno nakon

2. svjetskog rata:

1950.-1973.godine rast proizvodnje 5% godinje, a rast razmjene 9,5% godinje

1980.-1990.godine rast proizvodnje za 3,4% godinje, a rast trgovine za 4,7% godinje

1990.-2001.godine rast proizvodnje za 2,6%, a rast trgovine za 6,5% godinje

1991-2011. rast trgovine za 2 postotna boda vii je od rasta proizvodnje


4/118

3

2. Teorije vanjske trgovine

Merkantilizam

Teorija apsolutnih prednosti

Teorije komparativnih prednosti

Suvremene teorije

Merkantilizam

15.-17.stoljee

Zlato, bogatstvo i mo

Predstavnici: W. Stafford, T. Mun, B. Kotrulji, N.V. Gueti, M. Vlai- Ilirik, itd.

Naelo merkantilista: Pozitivna VTB, uvode visoke carine za ogranienje uvoza i zatita mlade

industrije.

Zabrana izvoza kapitala i kvalificiranog rada

Stimuliranje izvoza finalnih proizvoda. Drave su stimulirale izvoznu ekspanziju davanjem

povlastica trgovinskim i brodarskim kompanijama, tako da su osigurale monopol u trgovini i

prijevozu

1758. Of the balance of trade (D.Hume)- suficit, rast novane mase, smanjenje izvoza=

stalni suficit je nemogu

Teorija apsolutnih prednosti A.Smitha

1776. Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda

Slobodna trgovina i nevidljiva ruka, ne mjeanje drave u privredne poslove

Izvoz vika dobara i uvoz dobara za kojima postoji potranja u zemlji

Bogatstvo naroda odreeno je nacionalnom proizvodnou koja je odreena podjelom rada i

specijalizacijom

Apsolutne prednosti: prirodne i steene

Igra pozitivne sume-sve zemlje ukljuene u trgovinu imaju koristi od specijalizacije

Trokovi proizvodnje ovise o koliini rada potrebnoj za proizvodnju robe

Pretpostavka: savrena mobilnost rada unutar zemlje i nemobilnost meu zemljama


5/118

4

Ako neka zemlja moe odreeni proizvod proizvoditi efikasnije od druge zem lje, onda ta

zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji

Efikasnost proizvodnje mjeri se:

o Proizvodnja po satu

o Vrijeme (sati) za proizvodnju jedne jedinice dobra (x i y)

Proizvodnja po satu :

Ax : Bx; AxBx (86),

Ay : By, AyBy (45).

Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda 1817. Naela politike ekonomije O vanjskoj trgovini

Trgovina meu zemljama ovisi o komparativnim prednostima- radna teorija vrijednosti

Pretpostavke:

o jedini input u procesu proizvodnje je rad (radna teorija vrijednosti)

o ukupna koliina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identine

o rad je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvodnji unutar zemlje

o rad je potpuno nemobilan meu dravama (zato se plae razlikuju- razliita

proizvodnost rada)

o cijena proizvoda utvruje se na osnovi uloenog rada

o razina tehnologije je data i razlikuje se izmeu dvije zemlje

o postoji puna zaposlenost

o postoji savrena konkurencija na meunarodnom tritu

o zanemaruju se transportni trokovi.

Zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra ako je oportunitetni troak

proizvodnje tog dobra mjeren koliinom drugog dobra manji u toj zemlji nego u nekoj drugoj

Ukupni resursi u zemlji =L (ogranienje proizvodnje)

Koliina rada za proizvodnjujedinice dobra X je aLX, za proizvodnju jedinice dobra Y je aLY

Ogranienje: aLX * X+ aLY*Y L

Ako e se poveati proizvodnja jednog dobra, proizvodnja drugog dobra mora se smanjiti

Dobro X Dobro Y

Zemlja A 8 4

Zemlja B 6 5


6/118

5

Krivulja proizvodnih mogunosti je ravna linija (konst.prinosi)

Koliina proizvodnje dobara X i Y u jednoj zemlji odreena je odnosom cijena

pXA= aLX* wA pXB= a1LX* wB

pYA= aLY* wA pYB= a1LY* wB

Proizlazi da je pXA/ pYA= aLX/ aLY i

pXB/ pYB= a1LX/ a1LY

Odnosi cijena odreeni su oportunitetnim trokom

Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X ako je:

o pXA/ pYA< pXB/ pYB ili

o aLX/ aLY


7/118

6

Struktura proizvodnje-model s vie dobara Relativna proizvodnost usporeuje se sodnosnom domaih i inozemnih nadnica

Ako je nadnica u domovini pet puta vea od nadnice u inozemstvu (w 1/w=1/5), domovina e

proizvoditi jabuke i banane, a inozemstvo ostale proizvode

Ako je nadnica u domovini tri puta vea od nadnice u inozemstvu (w1/w=1/3), domovina e

proizvoditi jabuke, banane i kruke, a inozemstvo jagode i trenje

Ricardova teorija i oportunitetni troak Haberler (1930) dopunjava teoriju komparativnih prednosti- oportunitetni troak (vrijednost

robe odreena je onim to moramo dati da bismo je dobili)

Vrijednost proizvoda X mjeri u izgubljenim jedinicama proizvodnje proizvoda Y

Krivulja proizvodnih mogunosti pokazuje oportunitetni troak- da bi se poveala proizvodnja

jednog proizvoda mora se rtvovati proizvodnja drugog proizvoda

Oportunitetni troak moe biti:

o Konstantni

o Opadajui

o Rastui

Ricardova teorija- konstantni prinosi

Konstantni prinos- ako su resursi perfektni supstituti ili se upotrebljavaju u istim fiksnim

proporcijama pri proizvodnji oba proizvoda; ako su perfektno homogeni (iste kvalitete) pri

konstantnom oportunitetnom troku

Granina stopa transformacije

Koliko treba zemlja A smanjiti proizvodnju dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za

proizvodnju dodatne jedinice dobra X (GST)

Autarkija i meunarodna razmjena

U autarkiji krivulja proizvodnih mogunosti predstavlja ujedno i granicu maksimalno mogue

potronje dobara x i y.

Meunarodna razmjena omoguuje da granica maksimalne potronje bude izvan krivulje

proizvodnih mogunosti.Autarkijazemlja ne sudjeluje u meunarodnoj razmjeni.

Specijalizacija zemlje u proizvodnji dobra u kome ima komparativnu prednost mogua je ako

je odnos razmjene dobara u vanjskoj trgovini u intervalu odnosa cijena tih dobara u svakoj

zemlji

Ako se relativne cijene dviju roba u dvije zemlje razlikuju, obje e zemlje imati koristi odrazmjene

yA

xA

A

A

p

p

x

y

2

1

100

50

22

1

y

x

p

p


8/118

7

Prostor uzajamne probitane razmjene je tim vea to je vea razlika u odnosima cijena koji

su postojali u zemljama A i B u situaciji autarkije.

Koristi od VT kod Ricardove teorije- konstantni prinosi

Toka F proizvodnja dobara x i Y uz uvjet da se obje zemlje potpuno specijaliziraju u

proizvodnji onog dobra u kome imaju komparativnu prednost

Obratna specijalizacija dobarakada se zemlja A specijalizira za proizvodnju dobra Y, a B za

proizvodnju dobra x

Ricardova teorija- opadajui prinosi

Ulaganjem samo jednog proizvodnog faktora njegova granina proizvodnost opada; zbog

djelovanja zakona opadajuih prinosa to znai da GST raste.

GST raste (oportunitetni troak)- za proizvodnju dodatne jedinice dobra x mora se sve vie

smanjivati proizvodnja dobra y

Krivulja proizvodnih mogunosti je konkavna prema ishoditu

Proizvodnja je odreena tokom u kojoj je krivulja odnosa cijena tangenta na krivulju

proizvodnih mogunosti

Da bi do razmjene dolo potrebno je da su odnosi cijena razliiti

Specijalizacija uvjetuje rast oportunitetnog troka

Trokut razmjenepredstavlja koristi vanjske trgovine; pokazuju veliinu i strukturu razmjene

Pogrene predodbe o komparativnoj prednosti1. Slobodna trgovina korisna je samo u sluaju kad je zemlja dovoljno ekonomski snana da se

bori s inozemnom konkurencijom (isticanje apsolutne prednosti)

2. Inozemna konkurencija nepravedna je i pogaa druge zemlje kada se zasniva na niskim

nadnicama (imamo li komparativnu prednost?)

3. Trgovina izrabljuje zemlju i teti joj ako njezini radnici primaju nie nadnice nego u drugim

zemljama (bez trgovine jo nie nadnice)

Specijalizacija

Transportni trokovi predstavljaju ogranienja kretanju dobara i usluga

Rikardov model- ekstremna specijalizacija

Specijalizacija u stvarnom meunarodnom gospodarstvu nije ekstremna:

o Postojanje vie faktora proizvodnje

o

Zatita domae industrije od inozemne konkurencije

o Trokovi prijevoza-visina utjee na veliinu meusobne trgovine


9/118

8

Ako su trokovi prijevoza vrlo visoki moe doi do prestanka trgovine odreenim dobrima-

dobra kojima se ne trguje (zemlja ih proizvodi samo za sebe)

Empirijski dokazi rikardijanskog modela

potpuna specijalizacije ne postoji u realnom svijetu

Meunarodne usporedbe proizvodnosti

Model ne analizira uinke meunarodne trgovine na raspodjelu dohotka unutar zemlje -

zemlje e kao cjeline imati koristi od vanjske trgovine

Ne uzimaju se u obzir ostali faktori proizvodnje

Zanemaruje se uloga ekonomije obujma

Osnovna postavka modela-zemlja proizvodi ona dobra u ijoj je proizvodnji relativno

efikasnija od druge- potvrena je u mnogim istraivanjima

Npr. SAD i VB nakon drugog svjetskog rata

TEORIJA RECIPRONE POTRANJE J.MILL

Nadovezuje se na teoriju komparativnih prednosti, ali po njoj je vanjskotrgovinski impuls uzajamna

potranja zemlje A za proizvodima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvodima zemlje A.

- nije dostatno utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda (s gledite odnosa trokova

proizvodnje unutar zemlje) nego je potrebno u analizu ukljuiti i stupanj intenziteta potranje

zemlje A za proizvodima zemlje B i obrnuto (reciprona potranja).

Izvoenje krivulje reciprone potranje : pomou krivulje proizvodnih mogunosti i krivulje

indiferencije.

Krivulja reciprne potranje pokazuje kolika je potranja zemlje za uvoznim proizvodima za koje je

voljna ponuditi odreenu koliinun izvoznih proizvoda pri razliitim relativnim cijenama proizvoda.

Ukljuuje emenete potranje za uvozom i ponudu izvoza.

Ve smo pokazali da ako relativna cijena robe X raste, zemlja a eli vie izvoziti i uvoziti, a kao

posljedica specijalizacije u proizvodnji izvozne robe poveava se njezin trokut razmjene. Ako bismo na

posebnom grafikonu na apscisi i ordinati prikazali koliine izvozne robe X i koliine uvozne robe Y pri

razliitim odnosima cijena, tada bismo dobili krivulju reciprone potranje zemlje A koja se naginje

prema ordinati. Krivulja reciprone potranje zemlje B odrava volju zemlje B za trgovinom pri

razliitim odnosima cijena i naginjese prema apscisi. Svaka toka na krivulji reciprone potranje

pokazuje koliinu izvozne robe koju je zemlja voljna dati za odgvarajuu koliinu uvozne robe.

Slika 1 prikazuje izvoenje krivulje r.p. zemlje A koja ima komparativnu prednost u X-u i to je njezin

izvozni proizvod. Slika 2 prikazuje izvoenje krivulje r.p. zemlje B koja ima komp.pred. u Y-u i izvozi Y.


10/118

9

Izvoenje krivulje reciprone potranje zemlje A. Slika1.

Izvoenje krivulje reciprone potranje zemlje B. Slika 2.

Uz odnos cijena (Px/Py)1zemlja A proizvodi u EA(specijalizirala se u proizvodnji proizvoda X) i troi u

toki CA. Razlika izmeu toke potronje i toke proizvodnje prikazana je trokutom razmjene. Poraste

li odnos cijena na (Px/Py)2, tada proizvodi u E'A(jo se vie specijalizirala u proizvodnji proizvoda X) i

troi u toki C'A te dosee viu krivulju indiferencije. Kao posljedica jae specijalizacije poveao se

trokut razmjene. Kada trokut razmjene pri razliitim odnosima cijena prikaemo na desnom dijelu

slike-b te spojimo toke potronje koje omoguuju izvoz proizvoda X i uvoz proizvoda Y pri razliitim

odnosima cijena, krenuvi od ishodita, dobijemo krivulju rec .potr. zemlje A koja ima komp.prednost

u proizvodnji X. Dobivena krivulja rec.potr. naginje se prema ordinati i pokazuje ponudu izvoza X- a i

potranje za uvozom Y-a te zemlje.

Na isti se nain doe do krivulje rec.potr. zamlje B povezivanjem vrhova trokuta razmjene zemlje B

pri razliitim odnosima cijena dobije se krivulja rec.potr. koja je nagnuta prema apscis i.

Toka E proizvodnja

toka C- potronja

a) b)

a) b)


11/118

10

Razliite krivulje proizvodnih mogunostii identine krivulje indiferencije

Prikazana je situacija kad se odnosi cijena meu zemljama razlikuju poradi razlike u krivuljama

proizvodnih mogunosti, odnosno razlike na strani ponude meu zemljama. (Px/Py)Bje odnos cijena

u situaciji autarkije u zemlji B, a (Px/Py)A je odnos cijena u situaciji autarkije u zemlji A, dok je

(Px/Py)AB odnos cijena u meunarodnoj razmjeni meu zemljama A i B. Pretpostavka je da zemlja A

ima komparativnu prednost u proizvodnji X-a, a zemlja B u proizvodnji Y-a. Zemlja A u situaciji

autarkije proizvodi i troi u toki dodira odnosa cijena (Px/Py)A, krivulje proizvodnih

mogunosti(crvena) i krivulje indiferencije I1 , a zemlja Bu situaciji autarkije proizvodi i troi u tokidodira odnosa cijena (Px/Py)B , krivulje proizvodnih mogunosti(plava) i krivulje indiferencije I1.

Nakon otvaranja trgovini i specijalizacije na temelju komp.pred. zemlja A proizvodi u toki E'A, a

zemlja B u toki E'Bte obije zemlje troe u toki C'ABna zajednikoj krivulji indiferencije koja je via od

one na kojoj su troile u situaciji autarkije (I2>I1), pa moemo ustvrditikako su zemlje ostvarile korist

od meunarodne trgovine, odnosno veu korisnost. Zemlja A izvozi X3X1 proizvoda X i uvozi Y1Y3

proizvoda Y, dok zemlja B uvozi X2X3proizvoda X i izvozi Y3Y2proizvoda Y.


12/118

11

Razliite krivulje indiferencije i identine krivulje proizvodnih mogunosti

Prikazane su koristi od razmjene u situaciji kad su

zemljama A i B razliite krivulje indiferencije, ali iste krivulje proizvodnih mogunosti. Krivulje

indiferencije i cijene razlikuju se meu zemljama. Otvaranje trgovini izjednauje cijene. Svaka se

zemlja specijalizira na temelju svojih komparativnih prednosti, zemlja A u proizvodu X, a zemlja B u

proizvodu Y. Nakon specijalizacije, obje zemlje proizvode u E'AB, no svaka zemlja troi u razliitim

tokama, A u C'A, a B u C'B, odnosno obje zemlje doseu viu krivulju indiferencije nego u situaciji

autarkije pa moemo zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine. Zemlja A uvozi Y 1Y2

proizvoda Y, a izvozi X2X1proizvoda X, a zemlja B izvozi Y3Y1proizvoda Y, a uvozi X1X3proizvoda X.

Razliite krivulje indiferencije i razliite krivulje proizvodnih mogunosti

Prikazuje koristi od razmjene u situaciji

kad se razlikuju krivulje proizvodnih mogunosti i krivulje indiferencije meu zemljama. Vidi se kako

obje zemlje nakon otvaranja trgovini doseu viu krivulju indiferencije nego u sluaju autarkije .

Nakon specijalizacije, zemlja A proizvodi u toki E'A, i troi u toki C'A, a zemlja B proizvodi u toki E'B,

i troi u toki C'B. Obje zemlje doseu viu krivulju indiferencije nego u situaciji autarkije pa moemo

zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine. Zemlja A uvozi Y1Y3 proizvoda Y, a izvozi X3X1

proizvoda X, a zemlja B izvozi Y2Y4proizvoda Y, a uvozi X2X4proizvoda X.


13/118

12

3. Resursi i komparativna prednost

Heckscher- Ohlinova teorija vanjske trgovine

Model dvofaktorskog gospodarstva

Eli Heckscher i Bertil Ohlin: Heckscher-Ohlinova teorija ili teorija faktorskih proporcija

Komparativne prednosti polaze od razlika u koliini proizvodnih faktora kojima pojedine

zemlje raspolau

Naglaava meudjelovanje odnosa raspoloivih faktora proizvodnje na strukturu vanjske

trgovine

Dva faktora proizvodnje: rad i kapital

Pretpostavke

1. Model 2*2*2- dvije zemlje, dva proizvodna faktora i dva proizvoda

2. Faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali istovremeno nemobilni meu

zemljama

3. Nema transportnih trokova, carina ni drugih ogranienja vanjske trgovine

4. Tehnologija i ukusi su identini u svim zemljama

5. Puna zaposlenost

6. Nema obratnog faktorskog intenziteta

7. Proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliite

H-O teorija

etiri teorema:

1. Specijalizacija ovisi o razliitoj raspoloivosti proizvodnih faktora (H-O

teorem)

2. Teorem izjednaavanja cijena proizvodnih faktora

3. Stolper-Samuelsonov teorem

4. Teorem Rybczynskog

Ogranienje proizvodnje

Kyaxa

Lyaxa

KYKX

LYLX


14/118

13

Faktorska raspoloivost

Cjenovna definicija

Fizika raspoloivost proizvodnih faktora

O emu ovisi kombinacija proizvodnja

O relativnom utroku kapitala i rada (ako je kapital skup, a plae niske proizvoai e se

odluiti za proizvodnju koritenjem relativno malo kapitala i mnogo rada)

Cijena rada i kapitala

Vanost (promjene) cijene faktora proizvodnje ovisi o koliini faktora koja je potrebna u

proizvodnji odreenog dobra

Resursi i proizvodnja

Zatvoreni dijagrami (Edgeworthovi zatvoreni dijagrami)

irina predstavlja ponudu rada, a visina ponudu kapitala

Toka a lei na liniji iz Oxiji je nagib jednak omjeru kapitala i rada potrebnih za proizvodnju

dobraxi liniji iz Oy koja pokazuje omjer kapitala i rada za proizvodnju dobra y

Moe se utvrditi koliina resursa rada i kapitala koja se ulae u proizvodnju svakogdobra

Ako bi se poveala ponuda rada poveat e se proizvodnja dobra koje vie koristi ovaj

proizvodni faktor, a smanjiti proizvodnja dobra koja vie koristi kapital

Ap

pB

p

p

L

K

L

K

A

A

B

B

L

K

L

K


15/118

14

Na ova 2 Edgeworthova zatvorena dijagrama nacrtali smo koliinu proizvodnih faktora rada L i

kapitala K kojima zemlje A i B raspolau. Zemlja A raspolae s vie rada nego zemlja B pa je 0XE>OXE,

dok zemlja B raspolae s vie kapitala nego A, pa je OXF


16/118

15

Razlozi su pretpostavke za predvianje ovog izjednaavanja: proizvodnja obaju dobara u

objema zemljama, jednaka tehnologija proizvodnje u zemljama i trgovina kojom se trebaju

izjednaiti cijene dobara

Teorem Rybczynskoga

Porast koliine samo jednog proizvodnog faktora utjecat e na promjenu strukture

proizvodnje

Ako poraste koliina jednog proizvodnog faktora uz nepromijenjenu koliinu drugog, uz

nepromijenjenu tehnologiju doi e do poveanja proizvodnje onog proizvoda koji

intenzivnije koristi taj proizvodni faktor

Stolper-Samuelsonov teorem

Ako poraste relativna cijena nekog dobra poveat e se realna zarada onog proizvodnog

faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra.


17/118

16

Leontijevljev paradoks

Empirijska provjera H-O teorije

Potekoe ako se pojave 3 zemlje (s kojim zemljama usporeivati raspoloivost proizvodnih

faktora)

Zakljuci suprotni oekivanjima

Leontijev je dokazao da SAD uvoze kapitalno-intenzivne proizvode, a izvoze radno-intenzivne

proizvode

Koristio je input-output tablice amerikog gospodarstva, ali nije uzimao u obzir takve tablice

za zemlje koje izvoze u SAD (neko dobro moe za SAD biti radno intenzivno, a za neku drugu

zemlju kapitalno intenzivno)

Standardni model trgovinskog gospodarstva

Kombinacija modela Ricardove i H-O teorije

Razlike Ricardove i H-O teorije

1. Proizvodne funkcije (1 ili 2 proizvodna faktora)

2. Vanjskotrgovinski impuls (proizvodnost ili raspoloivost)

3. Ogranienje rada (i kapitala)

Temelji se na 4 kljuna odnosa:

1. Odnosu izmeu granice proizvodnihmogunosti i krivulje relativne ponude

2. Odnosu izmeu relativnih cijena i relativne potranje

3. Odreivanju svjetske ravnotee (svjetska relativna ponuda i potranja)

4. Uincima uvjeta trgovine (cijene izvoza u odnosu na cijene uvoza- na blagostanje

drave)

1. Proizvodne mogunosti i relativna ponuda

o Dvije zemlje, dva dobra

o Vrijednost proizvodnje prikazuje se brojnim izovrijednosnim linijama

o Nagib izovrijednosne linije je odnos cijena dobara y i x

o To su ujedno uvjeti trgovine

4. Ekonomski rast i proizvodne mogunosti

o Ekonomski rast predstavlja pomak granice proizvodnih mogunosti


18/118

17

o Posljedica porasta raspoloivog kapitala ili poboljanja u uinkovitosti koritenja

resursa

o Rast ukljuuje pristranost- granica proizvodnih mogunosti pomaknut e se u

jednom smjeru vie nego u drugom

Pristranost rasta

Rikardov model: tehnoloki napredak jednog sektora poveat e proizvodne mogunosti

gospodarstva u smjeru proizvodnje tog sektora

H-O model: poveanje ponude faktora proizvodnje rezultirat e pristranim poveanjem

proizvodnih mogunosti

Uinci pristranog rasta

Izvozno i uvozno pristrani rast jedne zemlje

Izvozno pristrani rast u zemlji A- raste proizvodnja dobra x u zemlji A, smanjuje se cijena x-

pogoravaju se uvjeti razmjene za A, a poboljavaju za ostatak svijeta (pada px/py)

Uvozno pristrani rast zemlje A- raste proizvodnja dobra y u A, smanjuje se potranja za

uvozom iz B, pad cijene dobra y u A, poboljavaju se uvjeti razmjene za A, a pogoravaju za

ostatak svijeta (raste odnos px/py)

Ogranienja klasinog modela vanjske trgovine model pretpostavlja punu specijalizaciju;

nije definiran izvor proizvodnosti (da li je to kapital?);

postoji potreba ukljuivanja ostalih faktora proizvodnje;

ne uzimaju se u obzir transportni trokovi;

ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba;

ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite, nego

protekcionizam;

klasina teorija uzima u obzir trokove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali neuzima u obzir utjecaj trokova, odnosno cijene drugih roba,

ne moe se objasniti intra-industrijska razmjena, itd.


19/118

18

4. Nove teorije vanjske trgovine

Linderova teorija

Teorija ivotnog ciklusa proizvoda

Teorija konkurentskih prednosti

Ekonomija obujma i intra-industrijska razmjena

Gravitacijski model

Zato komparativne prednosti nisu kraj prie o razlozima za

meunarodnu trgovinu? Ve due vrijeme najvei dio trgovine se zbiva izmeu SLINIH zemalja (ne razliitih kako

zahtijevaju teorije komparativnih prednosti)

ova je trgovina uglavnom razmjena slinih dobara (intra-industrijska razmjena),a ne onih

koji pripadaju razliitim industrijskim aktivnostima

esto primjeujemo postojanje nesavrene konkurencije, rastuih prinosa i nehomogenih

proizvoda

Stoga moramo nadopuniti teorije temeljene na KP zemalja, koje proizlaze iz njihovih

razliitosti, analizom prednosti koje se javljaju na razini poduzea

Prednosti poduzeaproizlaze iz:

Pristupa tritima

Pristupa tehnologiji

Rastuih prinosa

Organizacijskih prednosti

NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

Kravisova teorija vanjske trgovine

Linderova teorija vanjske trgovine

Teorija ivotnog ciklusa proizvoda

Porterova teorija konkurentskih prednosti

Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i intra-industrijska razmjena


20/118

19

Gravitacijski model

Kravisova teorija vanjske trgovine

Struktura VT odreuje se raspoloivou dobara (uvoze se dobra koja nisu raspoloiva u

zemlji)

Na raspoloivost dobara utjeu prirodni resursi i inovacije

Politika carina, transportni trokovi itd.tee eliminaciji onih dobara koji su raspoloivi u

domaoj proizvodnji uz vie trokove

Uvoz neke zemlje posljedica je elastinosti vanjske ponude i domae neelastinosti domae

ponude

Izvoz je posljedica elastinosti domae ponude i neelastinosti vanjske ponude

Linderova teorija Linder 1961 prvi isticao vanost potrane strane (u odnosu na ponudu koja je fokuskomparativnih prednosti)

Ukusi potroaa ovise o nivou njihova dohotka

Nacionalni nivo dohotka po stanovniku odreuje obrazac potranje za proizvodima

Razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvodia

Ponuda i faktorska raspoloivost vrlo vana u trgovini primarnim proizvodima

Zakljuci linderove teorije:

1. preduvjet za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domae potranje za tim proizvodima,

2. to god je vea slinost struktura privreda dviju zemalja, vea je mogunost njihove

meusobne razmjene,

3. potencijalni volumen VT dviju zemalja vei je to je razina BDP-a per capita u njima blia,

4. Vanjska trgovina zavisi od slinosti u ukusima potroaa raznih zemalja (vie nego od razlika u

trokovima proizvodnje)

Glavnina svjetske trgovine odvija se izmeu razvijenih zemalja.

Tehnologija i trgovina

Teorija proizvodnog ciklusa jo od ranih 1960tih govori o tehnologiji kao temelju trgovine i

dijeli zemlje na inovatorei imitatore(Raymond Vernon 1966 i kasnije)

Teorija ivotnog ciklusa proizvoda tehnoloka razvijenost stvara stalno nove proizvode

postoji nejednaka tehnoloka razvijenost


21/118

20

Proizvod prolazi kroz razvojne faze (razvijene zemlje):

1. Faza novog proizvoda (rani stadij):

o proizvod je nestandardiziran

o proizvodnja je locirana u zemlji podrijetla

2. Faza sazrijevanja proizvoda (srednji stadij):

o dizajn postaje standardiziran,

o potranja se iri sa domaeg na ino-trita,

o trokovi proizvodnje su najvanija odrednica pri odreivanju lokacije proizvodnje

o Strani ulaga uoiti e priliku za dobitak i zapoeti proizvodnju tog dobra

3. Faza standardnog proizvoda (kasni stadij)

o Trokovi proizvodnje kljuna su odrednica lokacije proizvodnje

o Domai proizvoai premjetaju proizvodnjuu inozemstvo

o Smanjuje se domaa proizvodnja i izvoz

o Zemlja postaje uvoznik tog dobra

Transmisija tehnologije iz jedne zemlje u drugu

Model ivotnog ciklusa proizvoda naglaava se proces standardizacije

Zbog postojanja tehnolokog jaza postoji vremenski pomak u imitaciji


22/118

21

odvija se u 5. stadija:

Stadij I: Faza novog proizvodaProizvodnja i potronja samo u zemlji inovacije.

Stadij II: Faza rasta proizvoda Rast potranje u zemlji i u inozemstvu dovodi do izvoza

proizvoda iz zemlje inovacije.

Stadij III: Faza starenja proizvodaProizvod je standardiziran i licenciran drugim zemljama.

Stadij IV: Faza imitacije IZemlja imitacije prodaje proizvod u treim zemljama.

Stadij V: Faza imitacije IIZemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije.

Porterova teorija konkurentskih prednosti

Skup institucija, politika i faktora koji odreuju stupanj proizvodnosti odreene zemlje

(Porter, 1990)

Konkurentnost je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tritu, koji omoguuje

bolji ivotni standard za sve (NVK, 2006)

Konkurentnost su svi oni faktori koji utjeu na sposobnost poduzea da konkuriraju na

meunarodnim tritima na nain da domaem stanovnitvu omogue poboljanje kvalitete

ivota (NCC- Ireland, 2007)

Porter- model konkurentskih prednosti na osnovi etiriju imbenika koji su u meusobnoj

povezanosti tzv. DIJAMANT.

Porter je klasificirao nacionalna gospodarstva na:

1. Ekonomije zasnovane na imbenicima

2. Ekonomije zasnovane na investicijama

3. Ekonomije zasnovane na inovacijama

4. Ekonomije zasnovane na bogatstvu


23/118

22

Konkurentska prednost rezultat je interakcije etiriju determinanti: Faktorski uvjeti uvjeti imbenika (ljudski resursi, kapital, infrastruktura, fiziki

resursi)

Uvjeti potranje(napredne potrebe kupaca, veliina domaeg trita, brojnezavisnih

kupaca)

Vezane i podravajue proizvodnje (specijalizirani domai dobavljai,

komplementarne proizvodnje)

Strategija poduzea, struktura i konkurencija

Mjerenje konkurentnosti

World Economic Forum- Global Competitiveness Report

Global Competitiveness Index (Osnovni zahtjevi, Faktori efikasnosti, Faktoriinovativnosti i sofisticiranosti)

1. vicarska, 2. Singapur 3. vedska,, 4. Finska, 5.SAD

RH- 76.mjesto (od 142 zemalja)

Institute for Management Development

Faktori konkurentnosti

Pokazatelji ekonomskog razvoja,

Efikasnost vlade

Poslovna efikasnost

Infrastruktura

Singapur 1.mjesto Hong Kong 2.mjesto SAD

RH- 58 (od 59 zemalja)

Rastui prinosi- ekonomija obujma, nesavrena konkurencija imeunarodna trgovina

Proizvodnja raste iznadproporcionalno od poveanja inputa (oportunitetni troak se

smanjuje)

Krivulja proizvodnih mogunosti je konveksna prema ishoditu

Ekonomija obujma

Nesavrena konkurencija


24/118

23

Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i meunarodna trgovina Mnoge industrije obiljeava ekonomija obujma (rastui prinosi)

Odnos faktora proizvodnje i proizvodnje u npr. proizvodnji elektronikih ureaja (izmiljena

industrija)

Ekonomija obujma

Da bi iskoristila ekonomiju obujma svaka zemlja mora koncentrirati svoju proizvodnju na mali

broj proizvoda (sniavanje trokova tako da proizvodi vee koliine samo odreenih

proizvoda)

Eksterna ekonomija obujma-troak po jedinici ovisi o veliini industrije, a ne nuno o veliini

svakog poduzea

Interna ekonomija obujma- troak po jedinici ovisi o veliini pojedinog poduzea, ali ne

nuno o veliini industrije

Industrija s eksternom ekonomijom obujma sastoji se od mnogo malih poduzea koja

sudjeluju u savrenoj konkurenciji

Industrija s internom ekonomijom obujma omoguava velikim poduzeima ostvarivanje

trokovne prednosti pred malim poduzeima i tako stvara nesavrenu trinu strukturu

Teorija nesavrene konkurencije Poduzea putem cijenamogu utjecati na prodaju

Industrije s malim brojem proizvoaa

Industrije u kojima je svaki proizvod proizvoaa znatno razliit od proizvoda njegova

konkurenta (npr. Boeing i Airbus)

Najjednostavniji oblik je monopol

Monopolistika konkurencija- oligopol-nekoliko poduzea od kojih ni jedno nije dovoljno

veliko da utjee na cijene

Svako poduzee razlikuje (diferencira) svoje proizvode od konkurencije (ponaa se

kao monopol)

Svako poduzee je primatelj cijena koje odreuju njezini konkurenti (konkurencija)

Obujam proizvodnje ovisi o veliini trita

Vee trite postojat e vei broj proizvoaa, ali e i prodaja biti vea; potroai imaju vei

izbor dobara (raznolikost) i nie cijene


25/118

24

Ekonomija obujma i struktura trgovine

Monopolistika konkurencija ne objanjava obrazac trgovine

Pretpostavimo dvije zemlje:

A-obiluje kapitalom

B- obiluje radom

Dva proizvoda: tkanina i hrana

Model standardne trgovine: A e proizvoditi i izvoziti tkaninu, a uvoziti hranu; B e

proizvoditi i izvoziti hranu, a uvoziti tkaninu (meuindustrijska ili inter-industrijska trgovina)

Model monopolistike konkurencije: obje zemlje proizvodit e oba dva dobra (razliite

proizvode od tkanine i hrane) te s njima sudjelovati u meunarodnoj razmjeni

(unutarindustrijska ili intra-industrijska razmjena)

Intra-industrijska razmjena

Intra-industrijska razmjena- razmjena istih (slinih) proizvoda

dvosmjerna trgovina slinih proizvoda

Razmjena diferenciranih proizvoda iste industrije koji su meusobno supstituti

Posljedica ekonomije opsega, diferencijacije proizvoda i monopolistike konkurencije

Bre raste izmeu zemalja sa slinim ukusima i nivoom dohotka

Razliiti tipovi IIT:

homogenimproizvodima poput ita i nafte, gdje se radi o istoj cijeni proizvoda, a utede su

mogue u smanjenju trokovima prijevoza i osiguranja;


26/118

25

horizontalno diferenciranim proizvodima poput okolade i parfema, gdje se radi o slinoj

cijeni i neznatnim razlikama proizvoda;

vertikalno diferenciranim proizvodima poput automobila i satova, gdje su razliite cijene i

velike razlike proizvoda.

Monopolistika konkurencija i intra-industrijska razmjena Obrazac unutarindustrijske razmjene je nepredvidiv (ne znamo koliko e pojedina zemlja

proizvoditi)

Relativna vanost unutarindustrijske i meuindustrijske trgovine ovisi o slinosti zemalja

Slinije zemlje (omjer kapitala i rada)- vei udio unutarindustrijske razmjene

Raliite zemlje- vei udio meuindustrijske razmjene

Danas oko 25% svjetske trgovine predstavlja unutarindustrijska razmjena

Poseban znaaj kod proizvoda preraivake industrije

Razvoj tehnologije, dostupnost kapitala smanjuju komparativne prednosti pa se vei dio

trgovine odnosi na dvosmjernu razmjenu unutar industrija

Mjerenje intra (meu)-industrijske razmjene

Grubel-Lloyd indeks= intraindustry trade index (ITI)

IIT=1-

IIT= indeks unutarindustrijske razmjene

X= izvoz

M=uvoz

IIT Index

Index je u rasponu od 0 (nema intraindustrijske razmjene) do 1 (sva trgovina je

intraindustrijska)

to je blii 0, manje je zastupljena intraindustrijska razmjena u odnosu na interindustrijskurazmjenu

to je blii 1, intraindustrijska razmjena je znaajnija u odnosu na interindustrijsku razmjenu

Koristi intra-industrijske razmjene

Vee blagostanje zbog veliine trita

Vea specijalizacija

Vei izbor, nie cijene

Porast trgovine izmeu zemalja slinog stupnja razvoja

)100(*

MX

MX


27/118

26

Npr. izmeu europskih zemalja (EEZ-EU)

Rast unutar-industrijske razmjene

Monopolistika konkurencija i dumping

Cjenovna diskriminacija-razliite cijene za domae i inozemno trite

Plansko obaranje cijena- dumping- nia cijena proizvoda za izvoz u odnosu na isti proizvod za

domae trite

Uvjeti: nesavrena konkurencija i segmentiranost trita

Nepotena praksa u meunarodnoj trgovini

Reciprono plansko obaranje cijena- monopol u zemlji A i B (transportni trokovi, isti granini

trokovi, ista cijena- nema trgovine izmeu A i B)

sniavanje cijene izvoznih proizvoda poveat e dobit

ako oba poduzea uine isto nastat e trgovina istim dobrom.

Razvoj e-trgovine i kolaboracija kao izvor konkurentske prednosti

Internet- dostupnost velike koliine podataka

Trgovina uslugama i trgovina proizvodima

Internet je doveo do poveanja pritisaka na profitabilnost

Kako biti konkurentan?

Operativna uinkovitost ili strateko pozicioniranje

E-poslovanje- poslovni procesi koji se obavljaju putem elektronikih mrea (prodaja

proizvoda)

Sve je vea uloga znanja i tehnologije u stjecanju konkurentnosti

Kolaboracija- strukturirani proces u kojemu dvoje ili vie ljudi ili poslovnih subjekata surauje

u svrhu ostvarivanja zajednikog cilja

temelji se na suradnji, koordinaciji i kreativnosti

Koristi:

uteda trokova transferom najbolje prakse

uspjenije odluivanje (rezultat savjetovanja s kolegama iz drugih podrunica)

poveani prihod zbog dijeljenja strunosti i proizvoda meu podrunicama

Inovacije putem kombinacije ideja i kolektivnog djelovanja.


28/118

27

Gravitacijski model

Udaljenost kao vaan faktor objanjenja trgovinskog obrasca:

Log-linerani odnos u kojem je trgovina izmeu dvije zemlje objanjena kao funkcija

Razina dohodaka dviju zemalja

Stanovnitva ovih zemalja

Udaljenosti izmeu ovih zemalja

Xij = 0+ 1*Yi + 2*Yj + 3*POPi + 4*POPj + 5*Dij + dummy.

U ovoj su jednadbi sve vrijednosti logaritamske:

Xijvrijednost trgovine izmeu iij

Yii Yj BDP zemalja iij

POPji POPjstanovnitvo zemalja iij

Dijudaljenost izmeuzemalja iij

dummy (susjedne zemlje, pripadnost integraciji i sl.)

ZAKLJUAK Od komparativnih ka konkurentskim prednostima

Vanost konkurentnosti na mikro razini (razini poduzea) Kao znaajni razlozi se koriste:

Tehnoloka konkurentnost

Uvjeti potranje

Prinosi i vrsta konkurencije

Razvoj IIT-a

Ukoliko nema koristi od rastuih prinosa na razini poduzea, javljaju se klasteri

Gravitacijski modeli- uvode i udaljenost (transportni trokovi) kao impuls trgovine


29/118

28

5. Vanjskotrgovinska politika

Carine

Bescarinska ogranienja

Trgovinska politika

Skup ekonomsko-politikih mjera neke zemlje kojima se diskriminiraju robe kojima se trguje

preko granice

Diskriminacija moe biti :

o Protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, anti-damping;

o Protiv izvoza: izvozne takse;

o Protiv stranih investitora: kapitalne kontrole;

o Protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija;

o U korist izvoza: izvozne subvencije;

o U korist uvoza: precijenjena valuta.

Najvaniji kriteriji zatitne politike su slijedei:

o kvalitativni kriterij;

o kvantitativni kriterij;

o instrumentalni kriterij;

o vremenski kriterij.

Argumenti ogranienja slobodne meunarodne razmjene-zato titimodomau proizvodnju ?

Patriotizam;

Nemobilnost proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na snienje (zatita od jeftinog

stranog rada);

Poveanje proraunskih prihoda zemlje;

Poveanje nacionalnog blagostanja;

Poboljanje trgovinske bilance;

Nesavrenost trita proizvoda i proizvodnih faktora;


30/118

29

Neuspjeh domaeg trita;

Zatita mlade industrije.

Zatitna politika Cilj: stvoriti razliku izmeu relativnih cijena roba na domaem i inozemnom tritu

Carina umee jaz izmeu trine (svjetske) cijene i cijene koju plaaju domai potroai i

proizvoai - proizvodnja i potronja su poremeene

Paretov optimum

Drugo najbolje rjeenje (ogranienje ponaanja i ogranienje okruenja)

Carine Porez na uvozno dobro

Najstariji oblik trgovinske politike (merkantilizam; 19. stoljee UK-polj.pr.; Njemaka i SAD-

prer.industrija)

Vrste carina:

o Specifine (namet po jedinici) i ad valorem (% na vrijednost)

o Izvozne i uvozne

o Preferencijalne (povlatena carinska stopa na robu iz neke zemlje oblik

reg.integracije) i diferencijalne (retorzivne, kompenzatorne, diferencijalne carine na

neizravan transport)

o Antidampinke

Stopa carinske zastite: carinska se zastita provodi primjenom carinskih stopa na vrijednost uvezene

robe, a prema carinskoj tarifi. Ako se ukupno naplaeni prihodi od carina stave u odnos s vrijednou

uvezene robe u nekom razdoblju, moe se doi do stope ostvarene carinske zastite. to su:

neponderirana prosjecna c.s, ponderirana, prohibitivna nominalna c.s, efektivna stopa zastite.

Nominalna i efektivna carinska zatitaNominalna carinska zatita

utjee na strukturu potronje zbog rasta cijena uvoznih proizvoda;

mjeri postotak poveanja domae cijene zbog uvoenja carine

visina carinskih stopa objavljuje se u carinskoj tarifi

t=

p= cijena koja ukljuuje carinu

p

pp '


31/118

30

p= cijena na slobodnom tritu

Efektivna carinska zatita

Da bi se utvrdilo da li je pojedini sektor proizvodnje zatien

Uzimaju se u obzir i carinske stope na uvoz intermedijarnih proizvoda koji se koriste u

proizvodnji odreenog sektora

o Poveavaju cijenu intermedijarnih proizvoda i time utjeu na nii stupanj zatite

sektora

v= dodana vrijednost po jedinici outputa (ukljuujui carinu)

v= dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine

Pokazuje za koliko % odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem domae

zatitne politike od dodane vrijednostiu uvjetima slobodne trgovine

ej=

ej= stopa efektivne carinske zatite

tj= nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektoraj

gij=utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j (input-

koeficijent intermedijarnog proizvoda iu finalnom proizvoduj)

ci=nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda

mj= uvozni koeficijent

Odnosi izmeu tj, ci i ej

1. tj>ciej>tj

2. tj=ciej=tj=ci

3. tj


32/118

31

Kada je sektor stvarno zatien?Stopa efektivne zatite odreena je pomou tri vana imbenika: tj, ci i gij

Razina efektivne zatite porast e ako:

poraste tj

se smanje ci

poraste gij.

Potrebno je uzeti u obzir i teajnu politiku

ako je teaj apreciran- sniava cijenu uvozne robe (ponitava carinske efekte)

Neto efektivna zatita= stopa efektivne zatite stopa realne aprecijacije

Sektor je zatien samo onda kad stopa efektivne carinske zatite (+ ostali instrumenti

subvencioniranja proizvodnje i poticanja izvoza) zajedno s odgovarajuom promjenom

deviznog teaja rezultira u porastu dodane vrijednosti tog sektora.

Analiza carina u modelu parcijalne ravnotee

Analiza parcijalne ravnotee koristi se esto u trgovinskoj politici radi jednostavnosti

Promatramo ravnoteu na jednom tritu drei sve ostale faktore osim S i D konstantnim

Za malu otvorenu zemlju ravnotea e se bazirati na domaoj S i D uz danu svjetsku cijenu i/ili

svjetsku S

Carina obeshrabruje domau potronju i potie domau proizvodnju

Gornji limit za carinu je autarkina ravnotena cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje


33/118

32

Za stopu carine koja bi domau cijenu uvozne robe podigla iznad te razine kae se da ima

vodu u sebi. To znai da se carina moe smanjiti bez realnih efekata (na potronju i

ponudu)

Carina ne moe uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro (u modelu savrene konkurencije na

domaem tritu)

Mjere blagostanja

Pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja nemoe utjecati na svjetske cijene

Potroaev viak: podruje izmeu cijene koju plaaju potroai i one koju su spremni platiti

(koja je dana krivuljom potranje)

Proizvoaev viak: Podruje izmeu cijene koju proizvoai dobivaju i one po kojoj su

spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude)

Uinci na blagostanje

Zato to carina poremeuje ravnotenu strukturu proizvodnje i potronje, dolazi do efekata

na blagostanje.

Treba razmotriti:

Efekt rasta cijene na potroae.

Efekt rasta cijene na proizvoae.

Efekt rasta prihoda kroz carinu.

Ukupne efekte na drutvo.

P*cijena koju plaa potroa (sve

iznad je potroaev viak)

P+tnakon uvienja carina plaa

viu cijenu. Jo uvijek postoji

potroaev viak ali se smanjio.


34/118

33

Uinci uvoenja carina- mala zemlja

Mala zemlja nema koristi od carina i efekt

uvoenja carina je negativan

Potroaki viak (probitak) pada(a+b+c+d)

Proizvoaev probitak raste.

Drava (G) ima vie prihoda.

Dobitak od uvoanja carine

(a+b+c+d)-(a+c)= -(b+d)

bpoveanje ponude kod uvoenja carina

dsmanjenje potronje i poveanje cijena

atransfer potroaeva vika na proizvoeev viak

cprihod drave

(b+d)- mrtvi teret gubitka za ekonomiju (nitko nema koristi)

Gubitak potroaa premauje dobitak proizvoaa i drave pa govorimo o mrtvom teretu za

drutvo (deadweight loss ili DWL).

DWL se moe podijeliti na troak carine u proizvodnji i troak carine u potronji

Nema opravdanja za carinu u malom efikasnom gospodarstvu

Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu sniavaju

blagostanje za drutvo kao cjelinu

Treba znati da carina ima identian efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potronju

uzeti zajedno.

Analiza carina u modelu ope ravnotee Uvedimo ad valoremcarinu na uvoz robe Y tako da je pYt=pY*(1+t).

Carina alje iskrivljeni signal proizvoaima i ohrabruje ih da poveaju proizvodnju dobra Y

Uz datu tehnologiju i fiksne resurse, to se moe dogoditi samo uz smanjenje proizvodnje

dobra X (znai ohrabrivanje proizvodnje uvoznog supstituta i dekuraira izvoznu proizvodnju)


35/118

34

Utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju (proizvodni faktori su ne mobilni)

ne dolazi do promjene proizvodnje

dobra su nekompatibilna npr. tekstil i

vino

Pretpostavimo da je proizvodnja i nakon

uvoenja carina ostala u toki E, bilo

zbog nemobilnosti proizvodnih faktora ili

zbog potpune neelastinosti supstitucije

proizvodnih faktora. U tom sluaju

uvoenje carine u zemlji A ne utjee na

proizvodnju, nego samo na potronju.

Uvoenjem carine poveava se cijenadobra Y u zemlji A, pa je odnos cijena

< 1.

Uz istu krivulju indiferencije potronja se nalazi u toki I troei vie proizvoda X, a manje

skupljeg proizvoda Yto je efekt supstitucije.

Ako se efektu supstitucije doda efekt dohotka, potronja zemlje A e biti u toki J na nioj

krivulji indiferencije Z0, jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog

dohotka.

Moemo zakljuiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosie niu

krivulju indiferencije pa se njezin poloaj u potronji pogorao. Trokut razmjene EJK je

manji od trokuta razmjene EFH.

Utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju (proizvodni faktori su mobilni)

Pretpostavimo da su proizvodni faktori

mobilni odnosno da je elastinost

supstitucije proizvodnih faktora razliita

od nule.

Uvoenje carine poveava cijenu dobra Y,

relativni odnos cijena je manji od jedan, a

dio proizvodnih faktora je relociran iz

proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra

Y pri enu je optimalna koliina

proizvodnje oznaena tokom F.

Proizvodnja dobra x se smanjuje i

poveava se proizvodnja dobra y


36/118

35

Potronja prije uvoenja carine je bila u toki G na krivulji indiferencije Z1, a nakon uvoenja

carine se nalazi u toki H na krivulji indiferencije Z0. Poloaj zemlje se nakon uvoenja carine

pogorao u proizvodnji i potronji, a smanjena je i meunarodna razmjena (smanjenje

trokuta razmjene-manji izvoz i uvoz).

Utjecaj na vanjsku trgovinu Uinak carine sastoji se od dva dijela:

1) Promjena svjetskih cijena kao posljedica uvoenja carine od strane velike zemlje: UINAK NA

UVJETE RAZMJENE

2) cijena uvozne roba via je u zemlji nego u inozemstvu- smanjenje uvoza smanjuje

blagostanje: UINAK NA VOLUMEN TRGOVINE (ILI GUBITAK EFIKASNOSTI)

Mogunost odmazde (ako zemlja Auvede carinu na proizvode iz B i zemlja B e uvesti carinu

na proizvode iz A)

Rezultat: smanjenje obujma trgovine- isti uvjeti razmjene

Ako zemlja A uvede carinu na uvozni proizvod Y popraviti e svoje uvjete trgovine iako se obujamtrgovine samnjio. Nakon uvoenja carina odnos cijena se promijenio, vei je od ravnotenog i krivuljarec.potr. zemlje A mie se ulijevo. Zemlja A pobiljava uvjete svoje trgovine na Px/Py=5/4 dok ih

zemlja B pogorava. Dolazi do smanjenja obujma razmjene sa XoYo na X1Y1. znai za zamlju B jesamo obrnuto napisano pratite graf.(ovo je iz knjige, slini graf, treba paziti s koje strane je A')

Utjecaj uvoenja carina na vanjsku trgovinu odmazda

Nakon uvoenja carina (od 100%) od strane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti razmjene

poboljali na tetu njezinog partnera.

Meutim, kad partner uzvrati istom mjerom, uvjeti razmjene se opet vraaju Px/Py=1 kao i

prije uvoenja carine od strane partnera koji je carinu prvi uveo.


37/118

36

Meutim, u toj novoj toki, u kojoj je

konani rezultat, dolo je do smanjenja

opsega meunarodne ekonomske

razmjene.

Zato su oba partnera u loijoj situaciji

negoli prije uvoenja carine.

Carinski rat su oba partnera izgubila.

A i B = krivulje reciprone potranje

(ponude izvoza)

Optimalna carina Uvoenje uvozne carine ima tri neto efekta:

o Distorzije proizvodnje

o Distorzije potronje

o Utjecaj na uvjete razmjene (ako je zemlja velika)

Optimalna carina- stopa koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta

razmjene zemlje u odnosu na negativne uinke (smanjenje volumena razmjene)

Za malu zemlju=0 jer carina ne moe utjecati na njene uvjete razmjene.

Izvozna carina

Motivi za uvoenje:

o Prihodi prorauna

o Sniavanje domae cijene izvoznom proizvodu

o Potreba za poveanjem ponude tog dobra na domaem tritu

Poveanje izvozne carine smanjuje izvoz

U carinsku zatitu, osim carina ulaze prelevmani i superprelevmani.

Prelevman je dodatni oblik carinske zastite koji se primjenjuje najee na uvoz poljoprivrednih

proizvoda. Dok je carina statina, prelevman je dinamian. Koristi se kada je cijena proizvoda via na

domaem nego na svjetskom tritu.

Superprelevman se uvodi ako carina i prelevman ne zatite dovoljno.

Zakljuci Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvoenja carina


38/118

37

Parcijalna analiza- smanjuje se potroaev probitak, raste proizvoaev probitak, rastu cijene

Opa ravnotea- realokacija proizvodnje, smanjenje izvoza, smanjenje potronje, smanjenje

vanjske trgovine


39/118

38

6. Bescarinska zastita

Vrste:

Kvantitativna ogranienja

Izvozni poticaji

Kvalitativna ogranienja

Kvantitativna ogranienja Uvozne kvote- slobodan uvoz do visine kvote

Nakon ispunjenja kvote- potpuna zabrana uvoza ili uvoz uz primjenu carina (carinska kvota)

Najee se izdaju dozvole pojedinim poduzeima

Vrste:

1. izvozna, uvozna;

2. globalna ili nediskriminatorna i selektivna ili diskriminatorna;

3. unilateralna ili autonomna i bilateralna i multilateralna

Uvoenje kvota rezultira u porastu cijena uvoznog dobra (smanjuje se potranja za timdobrom)

Plafonomoguuje slobodan pristup proizvoda na odreeno trite dok se ne ispuni njegova

vrijednost, a nakon toga uvoz je mogu ali podlijee carinama

Kvote

Razmotrimo kvotu na uvoz (uvozna kvota, u maloj zemlji s efikasnom (kompetitivnom)

lokalnom industrijom

u parcijalnoj ravnotei uvoenje kvote mijenja krivulju ponude:

o Po cijenama ispod svjetske cijene, ponuda dobra je iz domaih izvora.

o Po svjetskoj cijeni je dozvoljen uvoz do koliine kvote i ponuda je vodoravna u koliini

q

o Iznad svjetske cijene ponovo vrijedi domaa ponuda (ona je pomaknuta za q). Tako

imamo razlomljenu ('kinked) krivulju ponude. Geometrijski:

Efekti uvoenja kvote

Porast cijene s p=2 na p=3

Smanjenje uvoza s q1q2na q3q4


40/118

39

Smanjenje potronje s Oq2na Oq4

Porast domae proizvodnje s Oq1na Oq3

Preraspodjela realnog dohotka od potroaa

proizvoaima

Prihodi za vladu ako prodaje dozvole za uvoz

(ako se dozvole podijele stranim vladama- nema

prihoda)

Smanjenje blagostanja zbog smanjenja

potroaevog probitka

Carinski ekvivalent

Uinci na blagostanje od uvozne kvote identini onima koji proizlaze iz uvozne ekvivalentne

carine, osim jednog izuzetka.

Renta koja je povezana sa ogranienjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, to ne znai da

to mora biti drava (iako se potpuna ekvivalentnost moe dobiti otvorenom aukcijom

dozvola).

c= carinski ekvivalent ako drava prodaje dozvole za uvoz

Utjecaj uvoenja kvota na meunarodnu razmjenu

Prije uvoenja kvote zemlja A (koja ima

komparativnu prednost u proizvodnji X) sa zemljom Brazmjenjuje na razini koliine 0EX za isto toliko Y, pa je ravnozedna cijena Px/Py=1.

Nakon uvoenja kvote od 0C na uvoz

proizvoda Y iz zemlje B, krivulja reciprone

potranje ima lom u toki E, pa sada izgleda

0ECD.

Krivulja reciprone potranje zemlja A sijee

krivulju reciprone potranje zemlje B u toki

D i odreuje novi ravnoteni odnos cijena

Px/Py>1 . To znai da su uvjeti razmjene

zemlje A uvoenjem kvote poboljani odnosno

novi ravnoteni odnos cijena je vei od 1.

Ili moe kao i knjizi di je slian graf: pretpostavimo da zemlja A uvodi kvotu na svoj uvozni

proizvod Y. Uvozna kvota uzrokuje poboljanje uvjeta trgovine od Px/Py=1 na Px/Py>1 i

smanjenje obujma trgovine od X1Y1a X2Y2(to sam si oznaila tamo di je 60 i 20). Kvota ograniuje


41/118

40

uvoz na Y2. U toj toki krivulja rec.potr. zemlje A ima lom s obzirom na to da je koliina uvoza

proizvoda Y ograniena kvotom.

Dobrovoljno ogranienje izvoza

Oblik uvozne kvote (Sporazum o dobrovoljnom ogranienju, VER)

Uvodi je zemlja izvoznica na zahtjev zemlje uvoznice

Sprjeava se uvoenje trgovinskih ogranienja od strane uvoznika

Isti uinci kao i uvozna kvota- ako su dozvole dodijeljene stranim vladama

Postoji zbog politikih, a ne ekonomskih razloga

Izvozni poticaji (subvencije, premije)

Poticaj izvoznicima da izvoze vie

Subvencija podie cijenu i za proizvoaa i za potroaa tako da potroai ele manje troiti

(a), proizvoai proizvode vie (b) i izvoz raste

Suprotno carini, nema ogranienja u primjeni ovog instrumenta (osim veliine dravnog

prorauna!!)

Izvozna subvencija sniava potroaev probitak i poveava proizvoaev probitak.

Kada se uzmu u obzir trokovi subvencije, jasno je da drutvo u cjelini gubi ovom politikom:

izvozna subvencija ne poveava blagostanje

Nema gornje granice u primjeni ovog instrumenta (dravni proraun)

Kvalitativna ogranienja Norme tehniko-ekonomski uvjeti koje proizvod treba zadovoljavati da bi mogao ui u

proces potronje

Atesti miljenje specijalne neutralne institucije o kvalitativnim, kvantitativnim svojstvima

proizvoda

Podrijetlo proizvoda

Tehniki i zdravstveni standardi

Ostale mjere

Izvozni porezi (na izvoz sirovina i repromaterijala)

Porez na potronju uvozne robe


42/118

41

Diskriminacija cijena u meunarodnoj razmjeni Nelinearno odreivanje cijena: razliite cijene za razliita trita

Dumping

Oblik administrativne zatite (Zakon o trgovini, NN.49/03.)

Dumping

Vrste:

o povremeni dumping

o ustrajni dumping

o grabeljivi dumping

Antidampinki postupci Drave uvode carine

Dio profita monopola sada ide dravi

Zakljuci o necarinskim barijerama

U uvjetima savrene konkurencije, koliinska ogranienja su ekvivalentna cjenovnim

mehanizmima.

Mogu biti prvi izbor drave (konkretno ograniavanje uvoza), rezultati su izvjesniji nego kod

uvoenja carina, ali takoer mogu dovesti do gubitka kontrole nad prihodima.

Zemlje esto poduzimaju druge indirektne mjere za poticanje izvoza: razliiti uvjeti

kreditiranja, osiguranje od odreenih rizika koje plaa vlada, pomo u financiranju

promotivnih aktivnosti (istraivanje, razvoj, itd.)

Multilateralna i preferencijalna (regionalna) trgovaka liberalizacija Svjetska trgovinska organizacija (WTO)

Preferencijalna trgovinska liberalizacija (PTA)

Argumenti za slobodnu trgovinu

o Efikasnost proizvodnje

o Postizanje ekonomije obujma

o Politiki argumenti

Ogranienja:


43/118

42

o argumenti uvoenja protekcionistikih mjera i

o trine nesavrenosti


44/118

43

7. Liberalizacija trgovine

Multilateralna

Regionalna

Bilateralna razina

Multilateralna liberalizacija-poeciNakon 2. svjetskog rata (1944. godine u Bretton Woodsu) osnovani su MMF i Svjetska banka. Ve je

tada postojala ideja da se zbog carinskih ratova koji su doveli do velikih gubitaka i bili su

karakteristini za krizu 1930-tih godina (politika beggar-thy-neighbour) osnuje organizacija koja bi

regulirala meunarodnu razmjenu. SAD je na Havanskoj konferenciji o trgovini i zaposlenosti koja je

odrana od 21.11.1947. godine do 24.03.1948. godine predlagala da se osnuje Meunarodna

trgovinska organizacija (ITO, International Trade Organisation) pa je u tom cilju usvojen konani

dokument tzv. Havanska povelja.

Bez obzira na to to je Havanska povelja bila sveobuhvatni dokument, ITO nije osnovana jer je dolodo krize ratifikacije Havanske povelje (SAD nije ratificirao taj sporazum), no Havanska povelja imala je

veliki utjecaj na GATT.

Usporedo s odravanjem konferencije u Havani, u enevi su voeni pregovori o snienju carina idonesen je dokument Opi sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade,

GATT) koji je bio zamiljen kao privremeno rjeenje, no kako Havanska povelja nije bila ratificirana,on ju je zamijenio i ostao aktualan do osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO). GATT je

stupio na snagu 1. sijenja 1948. godine. GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemljepotpisnice trebaju voditi svoju vanjskotrgovinsku politiku. On predstavlja i forum za usklaivanjenesuglasica o vanjskotrgovinskoj politici pojedinih zemalja lanica. GATT su 1947. godine potpisale 23zemlje, a broj lanica se kontinuirano poveavao. Zemlje potpisnice sporazumjele su se oko tritemeljna principa:

1. princip nediskriminacije ili princip najpovlatenije nacije- ako jedna zemlja odobri bilokakve povlastice na uvoz iz druge zemlje, duna je te povlastice primijeniti na uvoz izsvih ostalih zemalja potpisnica GATT-a;

2. princip zatite domae privrede carinama-ostala ogranienja (kvantitativna ikvalitativna) trebaju se ukinuti. Izuzetak su poljoprivredni proizvodi, a doputeno jeuvoenje koliinskih ogranienja i radi ouvanja stanja u bilanci plaanja;

3. princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima- zahtijeva da se

razliite carinske tarife zemalja lanica zateene prigodom njihova pristupanja uGATT usklauju i smanjuju daljnjim multilateralnim pregovorima. Ti se pregovorivode u rundama.


45/118

44

Ukratko:

ITO- Havanska konferencija 1947.-1948.

Ciljevi Havanske povelje Unapreenje i proirenje meunarodne trgovine na osnovi

multilateralizma i nediskriminacije.

Regulira trgovinska pitanja po odreenim naelima

1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opi sporazum o

carinama i trgovini) u enevi

Stupio je na snagu 1. sijenja 1948.godine

GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice trebaju voditi svoju

vanjskotrgovinsku politiku.

U prvih pet rundi postignuto je prosjeno smanjenje carina od 73% na industrijske

proizvode. Visoko snienje carina postignuto je u posljednje tri runde (Kennedyeva runda,

Tokijska runda i Urugvajska runda)

Kennedyeva runda multilateralnih sporazuma (1964.-1967)

Cilj smanjivanje svih carina za 50%.

Rezultat: smanjivanje carina za 35% (ponderirani prosjek) na 60000 industrijskih proizvoda.

U pregovore su bila ukljuena i koliinska ogranienja i carine na uvoz poljoprivrednih

proizvoda. 1970- tih godina kriza MMS (naputa se sustav fiksnih teajeva), naftne krize.

Tokijska runda (1973.-1979.)

Rezultati: smanjenje carina industrijskih zemalja za prosjeno 33% u razdoblju od osam

godina.

Prosjena carinska stopa industrijskih zemalja smanjena je sa 6,2% na 4,2%. Rezultat je ikodeks ponaanja GATT-a u meunarodnoj razmjeni

o svrha da se ukine praksa ograniavanja vanjske trgovine necarinskim barijerama:

tehniki standard

o odreivanje carinske osnovice da se sprijee carinici da proizvoljno odreuju

nerealno visoku carinsku osnovicu na uvoz nekih proizvoda

o dravne nabavke: jednako tretiranje domaih i stranih proizvoaa


46/118

45

Urugvajska runda (1986.-1994.)-

Rezultati:

smanjenje carina na industrijske proizvode za prosjeno 34% (kod razvijenih zemalja to je

smanjenje iznosilo 40%);

kvantitativna ogranienja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ogranienja

moraju se zamijeniti carinama.

Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasnitvu (patenti, zatitni znakovi, autorska prava);

sporazum o trgovini uslugama (GATS) i

osnovana je WTO (poelaje s radom 1. sijenja 1995. godine)

Prosjena carinska stopa pala je s 6,3 na 3,9%

Svjetska trgovaka organizacija(World Trade Organisation) Meunarodna organizacija koja predstavlja pravni i institucionalni okvir multilateralnog

trgovinskog sustava u podruju carina i trgovine robom, usluga i intelektualnog vlasnitva

Definira niz pravila ponaanja za meunarodnu trgovinsku politiku

Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights,

Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)

Plurilateralni sporazumi su javne nabavke i trgovina civilnim avionima

DSM- Dispute Settlement Mechanism

153 zemlje lanice (2008)

CILJEVI WTO-a

1. postavljanje i odravanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava;

2. smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;

3. uklanjanje diskriminacije u meunarodnim trgovinskim odnosima;

4. integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;

5. poveanje ivotnog standarda;

6. dostizanje pune zaposlenosti;

7. gospodarski rast;

8. poveanje trgovine dobrima i uslugama;

9. zatita okolia itd.


47/118

46

TEMELJNE ZADAE WTO-a jesu:1. upravljanje trgovinskim sporazumima;

2. forum za trgovinske pregovore;

3. rjeavanje trgovinskih sporova;

4. analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;

5. suradnja s drugim meunarodnim organizacijama;

6. tehnika suradnja i pomo zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.

Principi WTO-a

princip nediskriminacije (najpovlatenije nacije i nacionalnog tretmana)

princip reciprociteta

princip transparentnosti

princip liberalizacije trgovine

Organi (institucije) WTO-a

Ministarska konferencija- odluuje o pitanjima multilateralnih trgovinskih sporazuma (svake

2 godine)

Glavno vijee- tekua pitanja WTO-a

Tijelo za rjeavanje sporova

Vijea, odbori, radne skupine....

Rjeavanje sporova u WTO-u

Postupci ne traju dulje od 15 mjeseci

WTO- radne skupine- mnotvo eksperata

Zakljuak- zemlja je prekrila pravila (treba promijeniti svoju ekonomsku politiku)

Pravo odmazde zemlji koja je uloila albu

nagodbe

SAD- carine na uvoz elika(2002.)

Argument- industrija je suoena s poveanjem uvoza- treba odreeno vrijeme za prilagodbu

albu su uloile EU, Japan, J. Koreja i Kina

Lipanj 2003.- WTO-ova radna skupina donosi presudu da je amerika mjera neopravdana


48/118

47

SAD- sniavaju carine na uvozelika (carine su ispunile svrhu ili prijetnja EU da e uvesti

carine na uvoz iz SAD-a?)

Razlike GATT-a i WTO-a:

1. GATT je bio meunarodni multilateralni sporazum, a WTO je meunarodna organizacija

(institucija) koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamiljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju lanice

WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao iskljuivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno

vlasnitvo;

4. efikasnost sustava za rjeavanje sporova je znatno bolja ibra kod WTO-a nego kod GATT-a

(dispute settlement mechanism).

Poljoprivreda:

1. pristup tritu

2. domaa potpora

3. izvozne subvencije

Razlozi zato vlade podravaju i tite domau proizvodnju:

1. ele proizvesti dovoljno hrane kako bi se zadovoljile domae potrebe;

2. zatita domaih poljoprivrednika od efekata oscilacija svjetskih cijena;

3. zatita seoskog stanovnitva.

Razvoj WTO-a nakon Urugvajske runde:

ministarske konferencije odrane su 1996. godine u Singapuru, 1998. godine u enevi,

1999.godine u Seattlu

2001. godine zapoinje nova runda pregovora-Doha Development Agenda ministarski

sastanak u Dohi (142 zemlje lanice); osnovne teme pregovora bile su poljoprivreda i tekstil,

TRIPS (lijekovi).

Ciljevi:

o Daljnja liberalizacija globalne trgovine;

o Implementacija preuzetih obveza;

o Poljoprivreda-smanjivanje i uklanjanje izvoznih subvencija;

o Trgovina uslugama;


49/118

48

o Pristup tritima za nepoljoprivredne proizvode, itd.

o 2003.godine odran je peti ministarski sastanak u Cancunu- bez rezulatata,

razilaenja miljenja oko potpore poljoprivredi

2005.godine u Hong Kongu 149 lanica WTO-a usvojile su kompromisan sporazum o ukidanjuizvoznih subvencija za poljoprivredu do 2013.godine bogatim zemljama, koji e onima

siromanima, posebno afrikim proizvoaima pamuka, omoguiti vei pristup na trita

razvijenih zemalja;

2009.- Geneva-The WTO, the Multilateral Trading System and the Current Global Economic

Environment

o Razvojna dimenzija (ZUR, LDC)

o Bilateralni i regionalni trg.sporazumi trebaju biti komplementi multilateralnoj

liberalizaciji

o Izazovi:klimatske promjene, green protectionism

HRVATSKA I WTO

1993. godine Hrvatska je slubeno zatraila pokretanje postupka za pristupanje tadanjem

GATT-u;

30. studenoga 2000. godine postala punopravna lanica Svjetske trgovinske organizacije,

svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s niim carinskim stopama.

EKONOMSKI EFEKTI ULASKA U WTO

Efekt na potronju: efekt supstitucije i efekt dohotka

Efekt na proizvodnju: neefikasni proizvoai ispadaju iz trine utakmice

Regionalna-preferencijalna trgovinska liberalizacija (RTA, PTA)

Pojam, oblici, uinci

WTO i regionalne integracije

Doputene su tri vrste PTA:

o Podruje (zona) slobodne trgovine

o Carinska unija

o Zajedniko trite

1. zona slobodne trgovinezemlje ukidaju meusobne carine i druga ogranienja,

a prema treima nastupaju samostalno2. carinska unijaad 1 + uvoenje zajednike trgovinske politike prema treima


50/118

49

3. zajedniko trite ad 2 + slobodno kretanje kapitala i ljudi4. ekonomska unijapostoje elementi zajednike ekonomske politike npr.

zajednika monetarna politika5. potpuna ekonomska unijapodrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektima

ekonomske politike i u politikoj sferi (kompletna politika integracija, zemlje

postaju jedna zemlja)

MFN-zabrana voenja diskriminirajue trgovinske politike

Dozvola da zemlje formiraju sporazume gdje ukidaju meusobne trgovinske barijere, ali

pritom ne podiu trgovinske barijere na robu proizvedenu izvan integracije

Regionalizam-rastui trend u svijetu

Duboke i plitke integracije ili stari i novi regionalizam

Kljuna obiljejaregionalne liberalizacije Preferencijalna liberalizacija

o Ogranienja se uklanjaju samo u trgovini s izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se

ostale zemlje)

Ne mora biti striktno regionalna

esto ne obuhvaa sve sektore

Rairenost PTAs Koliko su PTA raireni?

Svibanj 2011.

o 489 prijavljenih RTA;

o 297 RTA na snazi

Situacija, posebno sa EU se opisuje kao spaghetti bowl

Svjetska trgovina raste bre od svjetskog GDP,ali udio trgovine pod PTAs raste jo bre

Veina sporazuma je na razini zone slobodne trgovine(FTA)

esto zabuna oko zone slobodne trgovine i slobodne trgovine (kao i slobodne carinske zone)

Fenomen otklona trgovine (trade deflection) vezan uz FTA


51/118

50

Otklon trgovine

Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inae (bez FTA) prikupile

Slabljenje zatitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom

Pravila o podrijetlu robe Potrebna da odrede podrijetlo dobara u sluajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko

zemalja

Osnovni princip za odreivanje je tzv. znaajna transformacija

o Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi

o Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji

Efekti RTA:

Statiki efekti:

o Skretanje trgovine trgovina koja se javlja izmeu lanica PTA i zamjenjuje uvoz koji

bi dolazio iz ostatka svijeta,

o Stvaranje trgovine trgovina koja se javlja izmeu lanica PTA koja nadomjetava

ono to bi u uvoznoj zemlji bilo proizvedeno bez PTA,

Dinamiki efekti (postizanje ekonomije obujma-masovna proizvodnja, vea efikasnost

proizvodnje, konkurencija, vea produktivnost, prijenos tehnologije itd.)

Ciljevi meunarodnih ekonomskih integracija:

4. Opi

5. Posebni


52/118

51

8. Meunarodne integracije napodrucju Europe

EU

CEFTA

Nastanak EEZ-a

nakon 2. svjetskog rata- 1946. godine Winston Churchill poziva na stvaranje Ujedinjenih

drava Europe

Marshalov plan poslijeratne obnove;

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemaka i Francuska prihvaaju ga te:

1951. godine osnivaju ECSC (Europska zajednica za ugljen i elik),

a 1957. godine EEZ (Europska ekonomska zajednica) i EURATOM (Europska zajednica

za atomsku energiju).

Ciljevi EEZ-a:

ukidanje carina i kvantitativnih ogranienja u meusobnoj trgovini zemalja lanica,

uvoenje zajednike carinske politike prema treim zemljama,

omoguavanje slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi unutar zajednikog trita,

uvoenje zajednike poljoprivredne politike,

stvaranje Europskog socijalnog fonda za zapoljavanje i poboljavanje ivotnog standarda

ljudi,

stvaranje Europske investicijske banke itd.

Obiljeja EZ-a od 1967. godine ECSC, EEZ i EUROATOM nazivaju se EZ

carinska unija ostvarena je 1968. godine

Zajednike institucije EU-a:

Europska komisija,

Vijee ministara (Vijee EU-a),

Europsko vijee,


53/118

52

Europski parlament,

Europski sud,

Revizijski sud,

Europska sredinja banka.

Zajednike politike: poljoprivredna (CAP), monetarna, regionalna, socijalna, transportna itd.

Proirenja EZ-a tijekom postojanja EZ je doivjela nekoliko proirenja te od 1.sijenja 2007. godine ima

dvadeset i sedam zemalja lanica:

BELGIJA, LUKSEMBURG, NIZOZEMSKA, ITALIJA, NJEMAKA, FRANCUSKA, VELIKA BRITANIJA,

IRSKA, DANSKA, GRKA, PANJOLSKA, PORTUGAL, AUSTRIJA, FINSKA I VEDSKA, Poljska,

Maarska, eka, Slovaka, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija, Cipar i Malta, Rumunjska iBugarska.

2013. Hrvatska

Noviji razvoj EU-a:

1992. Ugovor iz Maastrichta (Ugovor o EU)

ostvarenje monetarne unije;

EU ima tri nosea stupa: EZ, zajednika vanjska politika i politika sigurnosti i suradnjau unutarnjim poslovima i pravosuu;

1993. godine Jedinstveno europsko trite;

1999.godine poetak realizacije monetarne unije;

2009. Lisabonski ugovor

Izazovi razvoja EU-a

Trite rada

Stabilnost eura (sluaj Grke)

Globalna ekonomska kriza (tednja na Islandu- Icesave banka)

Europa 2020.

Europsko vijee u oujku 2010. usuglasilo se oko ciljeva nove strategije razvoja

Izazovi: starenje stanovnitva, globalizacija i klimatske promjene

Ususret klimatskim promjenama:

smanjenje emisije staklenikih plinova za 20%


54/118

53

Poboljanje efikasnostiupotrebe energije za 20%

Poveanje udjela obnovljivih izvora energije

(vjetar, sunce, voda, biogoriva) za 20%.

Naglasak na veu koordinaciju nacionalnih i europske gospodarske politike

Prihvaena su tri cilja:

Rast razine zaposlenosti

Poticanje ulaganja u R&D

Zatita okolia

Kako se postaje lanica EU-a? Svaka europska zemlja moe postati lanica EU-a

Kopenhagen 1993.godine- kriteriji za ulazak u EU:

politiki: demokracija i vladavina prava, ljudska prava i slobode, zatita manjina;

ekonomski: postojanje trinog gospodarstva i sposobnost suoavanja s

konkurentskim pritiscima iz EU-a i

ostali: prihvaanje ciljeva EU-a- politika i ekonomska unija i usvajanje acquis

administrativni

Postupak:

Potpisivanje sporazuma o pridruenom lanstvu (Europski sporazum, Sporazum o stabilizaciji

i pridruivanju)

Zemlja podnosi zahtjev za ulazak u EU

Upitnik

Miljenje+ otvaranje pregovora

Pregovori o usvajanju pravne steevine (acqui communitaire)

Zakljuenje pregovora i odluka o datumu ulaska u EU

Republika Hrvatska i EU

RHu grupi zemalja Zapadnog Balkana

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 2001.

Kandidat 2004.

Poetak pregovora 2005.


55/118

54

Dovretak pregovora 2011.

Potpisivanje Ugovora o pristupanju, ratifikacija, referendum

RH na razini oko 60% BDP p.c. EU-27

Mogunosti za mlade Preko dva milijuna mladih studiralo je ili struno se usavravalo u drugoj zemlji EU-a kroz

potporu EU programa:

o Comenius: school education

o Erasmus: higher education

o Leonardo da Vinci: vocational training

o Grundtvig: adult education

o Youth in Action: voluntary work and non-formal education

CEFTA- Srednjoeuropska zona slobodne trgovine

21.prosinca 1992. godine u Krakovu (Poljska) potpisan je Sporazum o slobodnoj trgovini

izmeu ehoslovake, Maarske i Poljske (stupio na snagu 1.sijenja 1993.)

Ciljevi CEFTA-e:

1. harmonizirati razvoj ekonomskih odnosa kroz ekspanziju trgovine,

2. ubrzati razvoj trgovinskih aktivnosti,

3. porast ivotnog standarda,

4. osiguranje vee zaposlenosti,

5. rast proizvodnosti i

6. osiguranje financijske stabilnosti.

uvjeti za ulazak novih lanica u CEFTA-u: lanstvo u WTO i pridrueno lanstvo EU-a,

bilateralni trgovinski sporazumi sa svim lanicama CEFTA-e

CEFTA se od 1996.-2006. proirila na: Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Makedoniju

Cilj svih zemalja lanica CEFTA-e je ulazak u EU, pa se stoga CEFTA tretira kao privremeni

sporazum i lanice ne ulau previe truda u njen razvoj

CEFTA 2006 1.svibnja 2004.godine u EU ulaze Slovenija, Maarska, eka, Slovaka, Poljska (uz ostale

zemlje koje nisu lanice CEFTA-e)

CEFTA je krnja : Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Makedonija

Sporazum o proirenoj CEFTA-i potpisan je u prosincu 2006.godine


56/118

55

Sporazum su potpisale: Albanija, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, BiH, Crna

Gora, Kosovo, Moldavija i Srbija.

Ciljevi:

liberalizacija trgovine- stvaranje zone slobodne trgovine do 2010.godine,

unapreenje i jaanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa u regiji.

Dokaz regionalne suradnje

RH je ula u CEFTA-u 2002.godine

Vanost EU-a i CEFTA-e za vanjsku trgovinu RH


57/118

56

9. BILANCA PLACANJA

Definicije

agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s

inozemstvom u tijeku odreenog vremenskog razdoblja (1 godine)

Usporedni prikaz primanja i plaanja po svim transakcijama koje nacionalno gospodarstvo

obavi s inozemstvom u jednoj godini odraava sudjelovanje zemlje u svjetskom

gospodarstvu

Nuna statistiko-dokumentacijska osnova za ekonomsku analizu uinaka meunarodne

ekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine makroagregate

Model otvorenog gospodarstva

Za otvorenu privredu vrijedi

Y=C+I+G+E-U

Y+U=C+I+G+E,

Y-(C+I+G)=E-U

Y>(C+I+G)=>E>U

BVT je pozitivna ako je proizvodnja vea od potronje

Ako zemlja ima deficit tekueg rauna mora se zaduivati u inozemstvu

Struktura bilance plaanjaTransakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci plaanja na:

1. tekuem raunu (robe, usluge, transferi i dohodak)

2. kapitalnom raunu

3. financijskom raunu (FDI i portfolio investicije)

4. raunu rezervi.

Bilanca plaanja sastoji se od dvije podbilance:

a) Bilanca tekuih transakcija= 1

b) Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija=2+3+4

Ukupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju


58/118

57

Suma salda tekueg i kapitalnog i financijskog rauna jednaka je promjenama rezervi

Ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT=BKFT

Bilanca tekuih transakcijaBTT= tekua bilanca plaanja= bilanca plaanja na tekuem raunu

Prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezane za proizvodnju i dohodak u

odreenom razdoblju

Raun inozemstva:

[(E-U)+(TRI+TRG)]+L=0

Sastoji se od bilance vanjske trgovine robom i uslugama i bilance tekuih transfera

BTT predstavlja razliku izmeu domae proizvodnje i potronje

Y-(C+I+G)=TB

TB= E-U

Izvoz i uvoz dijele se na izvoz i uvoz roba (vidljivi) i izvoz i uvoz usluga (nevidljivi);

Moe se iskazati BVT robama, uslugama

E>U, suficit u BTT, viak ponude domaeg financiranja

E


59/118

58

posebna vrsta usluga- dohodak od investicija: plaanje ili naplata kamata, dividendi ili drugih

oblika realne ili financijske strane aktive

Neto-zaduenje u inozemstvuPozitivna BVT utjee na poveanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje

dunik

Saldo BTT oznaava se s L (neto-zaduenje u inozemstvu)

[(E-U)+(TRI+TRG)]+L= RI

L se financira neto uvozom kapitala ili promjenom (smanjenjem) deviznih rezervi

L jednak je razlici izmeu investicija (I=Id+Iu) i akumulacijei tednje (O+S+B) u zemlji

-L=(E-U)+(TRI+TRG)

(O+S+B)-I=[(E-U)+(TRI+TRG)]

Ako su investicije vee od tednje i akumulacije doi e do porasta neto zaduenja u

inozemstvu

Ako zemlja investira vie nego to ima sredstava doi e do deficita u BTT

deficitje ograniavajui faktor gospodarskog razvitka

opravdanost deficita kod zemalja u razvoju

Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija

prikazuje financijske tijekove izmeu zemlje i inozemstva

Odljev kapitala iz zemlje u inoz. moe biti u obliku:

1. Zajmova danih inozemstvu

2. Depozita u inozemnim bankama

3. Kupnje inozemnih vrijednosnih papira

Povrat odlivenog kapitala:

1. Otplata zajmova stranaca

2. Povlaenje depozita iz inozemnih banaka

3. Otkup inozemnih vrijednosnih papira od strane stranaca

Priljev kapitala u zemlju iz inozemstvaostvaruje se kroz:

1. Zajmovi iz inozemstva

2. Depoziti stranaca u domaim bankama


60/118

59

3. Prodaja vrijednosnih papira inozemstvu

Povrat prilivenog kapitala:

1. Otplata zajmova inozemstvu

2. Povlaenje inozemnih depozita iz domaih banaka

3. Otkup domaih vrijednosnih papira

Financijski tijekovi posljedica su davanja i uzimanja zajmova, promjena stanja novca,

transakcija vrijednosnim papirima i transakcija fiksnim fondovima (investicije u inozemstvu)

izvori sredstava su viak na tekuem raunu ili uzimanje zajmova odnosno povrat obveza

zemlje prema inozemstvu

Ta se sredstva mogu upotrijebiti za poveanje realne ili financijske aktive

Shema bilance kapitalnih i financijskih transakcija

Neravnotea u BTT kompenzira se neravnoteom u BKT suprotnog predznaka

usporedba salda dugoroni+kratkoroni kapital (-rezerve) i salda BTT daje nam

(ne)ravnoteu koja se izravnava promjenom deviznih rezervi (utjee na promjenu novane

mase u zemlji)

FDI i portfolio investicije

FDI:

o dugorone: greenfield i brownfield investicije,

o strani ulaga kupuje paket dionica kojima dolazi u posjed 10% ili vie od 10%

vlasnikog udjela

o Cilj je sudjelovati u upravljanju poduzeem


61/118

60

Portfolio- ulaganja u inozemne vrijednosne papire s ciljem ostvarivanja profita

Kod ZUR-a: mehanizam zamjene dugova

FDI mogu biti usmjerene:

o u ekstraktivne sektore radi koritenja domaih resursa i snabdijevanja domaeg

trita,

o Prema izvoznim sektorima

o K smanjenju zaduenosti

Strategija liberalizacije FDI

FDI i gospodarski razvoj zemlje primateljice (apsorpcijski kapacitet)

Rauni financijskih transakcijaviak zajmova domaim sektorima privrede nad njihovim depozitima pokriva se porastom

zajmova iz inozemstva ili smanjenjem inozemnih depozita u domaim bankama

(F41+F42+F43)-(F14+F24+F34)=F54

F4j=zajam banke sektoru (poduzea, kuanstva, vlada)

Fi4=depozit sektora

F54= tijek financijskih sredstava iz inozemstva u domae banke

Veza s novanim kretanjimaNovana ponuda= novana baza*multiplikator

Monetarna baza= RI+ZC

Ako se promjene rezerve, promijenit e se monetarna baza, putem multiplikatora utjecat e

na novanu masu

Mjere monetarne politike da se BP uravnotei

to utjee na tekui i financijski raunTransakcije u BP dijele se na autonomne i kompenzirajue

autonomne transakcije

- Poduzima pojedinac

- tekui raun: potranja za izvozom i uvozom, cijene, dohodak i ukusi

- Financijski raun: oekivanja o promjenama u teajevima, razlike u nominalnim kamatnim

stopama meu zemljama, razlike u profitabilnosti ulaganja

kompenzirajue- provodi vlada


62/118

61

Raun rezerviRaun rezervi pokazuje sve meunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih

institucija (sredinje banke)

Svrha da omogui zemlji financiranje neravnotee u BP

Pokriva vremenski jaz izmeu deviznih prihoda i rashoda

Smanjuju rizik da zemlja postane nelikvidna

Veliina ovisi o vrijednosti meunarodnih transakcija, neravnotei u BP, sustavu teajeva koji

je ta zemlja prihvatila

Indikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25

Shema rauna rezerviUporaba sredstava Izvori sredstava

Promjene aktive:

Monetarnog zlata

SDR

Rezervne pozicije u MMF-u

Inozemnih deviza

Inozemnih dravnih obveznica

Sredstva u stranim bankama

Promjene pasive:

Likvidnih obveza prema inozemnim vladama

Obveznice emitirane od domae vlade

Sredstva u domaim bankama

Upravljanje meunarodnim rezervama1. Prihvaanje odgovarajue filozofije investiranja rezervi

2. Izbor kombinacije (mix) valuta u koje e se rezerve investirati

3. Odabir optimalnog portfolia - cilj je maksimiziranje zarade od investicija uz minimalni rizik

Mjere neravnotee u BPcjelokupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju

Iza pojedinih stavki povue se crta i usporeuju se zbrojevi prihoda i rashoda

Saldo stavki iznad crte financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka)- princip

kompenzatornog financiranja

Presjecanja u BP:

1. Crta se podvue ispod izvoza i uvoza roba= bilanca robne razmjene(bilanca vidljivog izvoza

Documents

Međunarodna ekonomija