of 29/29
01 - Uvod u Međunarodnu trgovinu 1

Međunarodna trgovina

  • View
    76

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Međunarodna trgovina

01 - Uvod u Meunarodnu trgovinu

01 - Uvod u Meunarodnu trgovinu

OSNOVNE INSTITUCIJE SUSTAVA

Velika kriza 1929. 32.

Gospodarske politike izlaska iz krize i rat

Novi meunarodni ekonomski sustav

Osnovne institucije sustava (IMF, WBi...)

POKUAJ OSNIVANJA ITO I NASTAVAK GATT-a

Pregovori 1946. - 1947. god.

Havanska povelja i nastanak GATT-a (Opi sporazum o trgovini i pristojbama)

Osnovni ciljevi i postignua GATT-a

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA

Osnovana je 14. 4. 1994. god. sporazumom u MARRAKESHU

Djeluje od poetka 1995. god.

KLJUNE RAZLIKE WTO I GATTa

WTO je organizacija a GATT je samo sporazum

WTO regulira trgovinu robama, uslugama i trgovinu vezanu uz prava intelektualnog vlasnitva

WTO bitno efikasnije rjeava sporove izmeu lanica

CILJEVI I NAELA WTO

OSNOVNI CILJ - razvitak sustava slobodne multilateralne razmjene ime se poveava:

Proizvodnja roba i usluga

Zaposlenost

Dohodak i potranja

Ukupan ivotni standard

Iskustvo iz prolosti i suvremeni uvjeti proiruju ciljeve i na:

Potivanje zahtjeva za odriv razvitak i zatitu okolia ta na pojaanu brigu za nerazvijene lanice

OSNOVNA NAELA SUSTAVA KOJI PROMIE WTO su:

NAELO NEDISKRIMINACIJE (klauzule najpovletenije nacije i nacionalnog postupanja)

NAELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI (naelo samo carina, usklaenost, registracija i dostupnost propisa, plafomiranje carina)

NAELO DALJNJE LIBERALIZACIJE

SPORAZUMI WTO

MULTILATERALNI

GATT 1994.

GATS (general agreement on trade services)

TRIPS (Trade related aspetcs of intelectual property rights- trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)

PLURILATERALNI

UGOVOR O TRGOVINI U CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU

UGOVOR O JAVNIM NABAVKAMA

UGOVOR O MLIJENIM PROIZVODIMA

UGOVOR O GOVEEM MESU

HRVATSKA I WTO

Hrvatska je po osamostaljenju, automatski postala lanicom OUN i MMF a pripadalo joj je i lanstvo u GATT-u, ali...

Postupak primitka je trajalo od 1993. do studenog 2001. god.

POJAM

Def. 1 - gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe i usluga s inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeu zemalja

Def. 2. - ukupni opseg razmjene izmeu zemalja cijelog svijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tritu

POJAM VANJSKE TRGOVINE I VT POSLOVANJA

Vanjska trgovina u uem smislu:

obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekata iz razliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi dravnu granicu jedne ili vie zemalja.

Vanjska trgovina u irem smislu:

obuhvaa meunarodnu robnu razmjenu i razmjenu gospodarskih usluga (tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turistiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet).

VANJSKA TRGOVINA

Vanjska trgovina je dio prometa robe u kojem:

predmet kupoprodaje prelazi carinsku crtu

naputa teritorij zemlje prodavatelja (izvoznika)

ulazi na teritorij zemlje kupca (uvoznika)

Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom nazivamo poslovima vanjskotrgovinskog prometa.

RAZVOJ MEUNARODNE TRGOVINE

Unutarnja trgovina - uvjet razvoja drutvenih proizvodnih snaga u okvirima pojedinih nacionalnih privreda

Razvoj drutvenih proizvodnih snaga dovodi do poveanja meunarodne razmjene roba

Nagli razvoj meunarodne razmjene roba uzrokovan pojavom :

kapitalistikog naina proizvodnje

prijelaza na strojnu proizvodnju

pojavom proizvodnje standardiziranih dijelova u velikim serijama

Usporedno s rastom meunarodne razmjene, raste i opseg robne proizvodnje u svijetu

TRGOVINA

1. Trgovina (i unutarnja i vanjska) obavlja funkciju posrednika izmeu proizvoaa i potroaa.

2. Trgovina trostruko posreduje:

1. interpersonalno (posredovanje izmeu osoba proizvoaa i potroaa)

2. interlokalno (posredovanje izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje - transport)

3. intertemporalno (posredovanje izmeu vremena proizvodnje i vremena potronje skladitenje)

3. Zajednika obiljeja vanjske i unutarnje trgovine:

djelovanje (istih) ekonomskih zakona pri formiranju cijena (npr. zakon ponude i potranje),

tehnika trgovanja (uobiajeni oblici sklapanja kupoprodajnih odnosa, obavljanja poslovnih transakcija, voenja pregovora) i

organizacijski oblici trita (institucije sajmova, aukcija, robnih burzi,...)

GLAVNE ZNAAJKE VANJSKE TRGOVINE

1. VT protee se na razliite VT i monetarne sustave (zato je regulirana meunarodnim trgovinskim i platnim sporazumima)

2. VT u svim zemljama nailazi na razliita ekonomsko-politika ogranienja koja se provode:

kontrolom VT razmjene

carinskim reimom

uvoenjem kontingenata (svaka zemlja regulira ukupan promet roba i usluga s inozemstvom i titi interese vlastitog gospodarstva)

3. Vlastitim deviznim sustavom svaka zemlja regulira platni promet i kreditne odnose s inozemstvom

4. Vanjsku trgovinu prate mnoge meunarodne konvencije, obiaji i pravila

5. Vanjsku trgovinu karakteriziraju sloene tehnike plaanja i osiguranja plaanja i naplate ugovorenih vanjskotrgovinskih poslova

6. Vanjska trgovina je podvrgnuta posebnom sustavu nadzora nad kretanjem robe i usluga u meunarodnoj razmjeni i o njoj se vodi zasebna vanjskotrgovinska statistika

7. Vanjsku trgovinu prati posebna dokumentacija, poseban nain izraunavanja cijene, posebni trokovi i posebne procedure

8. Izvoz robe ima za posljedicu potrebu da se cijena na domaem (unutarnjem) tritu oblikuje na temelju cijene robe na inozemnom tritu

9. Poslovni rizici u vanjskoj trgovini su mnogo izraeniji nego rizici u unutarnjoj trgovini (politika osiguranja od robnih i financijskih rizika sastavni je dio poslovne politike poduzea koja se bave VT)

10. Uspostavljanje poslovnih kontakata i trajnih odnosa u vanjskoj trgovini je vezano uz dobru poslovnu informiranost vanjskotrgovinskih poduzetnika

11. Uspjenost u VT je vezana uz posebna znanja i umjenosti poduzetnika i vanjskotrgovinskih djelatnika (znanje stranog jezika, struno vladanje tehnikom vanjskotrgovinskog poslovanja,...)

AKTIVNOSTI VT POSLOVANJA

1. Obavljanje redovitih radnji:

prijavljivanje vanjskotrgovinskih zakljuaka kod nadlene institucije

voenje potrebnih evidencija

utvrivanje ugovornih elemenata plaanja robe, osiguranje i otprema robe

2. Usklaivanje VT poslovanja s neprestanim promjenama u VT i deviznom sustavu vlastite zemlje i zemalja stranih partnera

3. Financiranje izvoza i uvoza na kredit

IMBENICI VANJSKE TRGOVINE

1. Dravna tijela - posebno ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu koje zajedno s ministarstvom financija i ostalim ministarstvima predlae mjere VT politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje VT

2. Misije, ustanove, asocijacije ili zajednice ija je zadaa

unapreivanje vanjske trgovine

analiziranje meunarodne trgovine

utvrivanje rezultata poduzetih mjera

3. Trgovaka drutva (poduzea) koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga, tzv. vanjskotrgovinska operativa koja poslove vanjske trgovine obavlja:

u svoje ime i za raun i po nalogu drugoga

u ime i za raun drugoga

u svoje ime i za svoj raun

ULOGA I ZNAENJE VANJSKE TRGOVINE

Uloga i znaenje vanjske trgovine u ivotu zemlje se ogleda u sljedeem:

U opskrbi gospodarstva zemlje proizvodima koje ne moe proizvoditi, ili ih ne proizvodi u koliinama dovoljnim za zadovoljenje domae potronje

U doprinosu svjetskoj podjeli rada (time i smanjenju proizvodnih trokova)

U omoguavanju konkurencije izmeu kupaca i proizvoaa (spreavanje stvaranja monopola i prenagle promjene cijena robe)

U olakavanju izvoza kapitala

POKAZATELJI ZNAENJA VT U GOSPODARSTVU ZEMLJE

Uloga i znaenje VT ogleda se u tome:

Koliko je pridonijela opskrbljenosti domaeg trita potrebnim koliinama i asortimanom robe (uvoz)

Koliko je utjecala na izjednaavanje trokova proizvodnje domae robe s trokovima proizvodnje istovrsne inozemne robe (uvoz i izvoz)

Koliko je omoguila potpunije koritenje domaih proizvodnih kapaciteta plasmanom domae robe na inozemno trite (izvoz)

Koliki je udio vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom drutvenom proizvodu zemlje

ULOGA I ZNAENJE VANJSKE TRGOVINE

VT izaziva specijalizaciju proizvodnje te proizvodnju roba u velikim koliinama (trite postaje preusko za njihov plasman)

izvozom se ostvaruju znaajna devizna sredstva, koriste se za uvoz deficitarnih roba ili proizvoda

stupanj otvorenosti gospodarstva zemlje prema svjetskom tritu uvjetuje ulogu i znaenje vanjske trgovine

VT ubrzava razvitak naina proizvodnje i proizvodnosti rada na razinu suvremenih dostignua razvijenih zemalja

VT jaa konkurentsku sposobnost domaih proizvoaa na meunarodnom tritu

VT uspostavlja i unapreuje ekonomske odnose s mnogim zemljama

OVISNOST GOSPODARSKOG RAZVOJA I VT

Pokazatelji:

1. Koliko se izvozom trinih robnih vikova omoguuje uvoz deficitarne robe

2. Koliko se izvozom ostvaruje poveanje deviznog priljeva

3. Koliko vanjskotrgovinska razmjena utjee na poveanje zaposlenosti domaeg stanovnitva

4. Koliko vanjska trgovina uvozom suvremenih strojeva i drugih tehnolokih rjeenja utjee na snienje trokova proizvodnje u domaem gospodarstvu

5. Koliko vanjska trgovina utjee na usvajanje novih proizvoda, suvremenih rjeenja i inovacija

6. Koliko vanjska trgovina utjee na izmjenu sastava razmjene s drugim izvozom proizvoda vieg stupnja obrade

7. Koliko vanjska trgovina utjee na smanjenje uvoza i poveanje neovisnosti domaeg gospodarstva

MEUNARODNO TRITE I MEUNARODNA RAZMJENA

Trite je odreeno podruje na kojem se redovito ostvaruje susret prodavaa (ponude) i kupaca (potranje) robe i usluga

Ukljuuje skup poduzea, ustanova, pomonih slubi

Na tritu se treba uspostaviti tzv. cijena ravnotee, koja se oblikuje kao odraz ujednaenih odnosa ponude i potranje

Meunarodno trite je podruje koje obuhvaa manji ili vei broj zemalja radi meusobnog odravanja stalnih trgovakih odnosa i gospodarske suradnje

TRGOVINSKA BILANCA

odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odreeno vremensko razdoblje (obino jednu godinu) moe biti:

aktivna (vrijednost izvoza robe vea je od uvoza)

pasivna (vrijednost uvoza robe vea je od izvoza)

uravnoteena (vrijednosti uvoza i izvoza robe su izjednaene)

sastavlja se na temelju statistikih praenja vanjske trgovine

osim ukupne vrijednosti uvoza i izvoza robe, trgovinska bilanca sadri i njihovu strukturu

ova bilanca ini najveu stavku platne bilance zemlje

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM (privremeni podaci) 2003. godina (u 000 USD)1-12.2002.1-12.2003.Index

IZVOZ4.903.584 6.164.188125,7

UVOZ10.722.04514.197.916132,4

SALDO-5.818.461-8.034.728138,1

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM (privremeni podaci) sijeanj - oujak 2004. (u 000 USD)

1-3.2003.1-3.2004.Index

IZVOZ1.462.9881.808.779123,6

UVOZ2.952.3293.637.357123,2

SALDO-1.489.341-1.828.578122,8

NAJZNAAJNIJI PARTNERI RH U IZVOZU (privremeni podaci) 2003. godina

RangZemljaIzvoz u 000 USDIndexUdjel u 2003.

1Italija1.628.310146,226,4

2Bosna i Hercegovina892.264126,714,5

3Njemaka733.011119,811,9

4Slovenija510.882119,48,3

5Austrija479.514131,17,8

NAJZNAAJNIJI PARTNERI RH U IZVOZU (privremeni podaci) sijeanj - oujak 2004. godine

RangZemljaIzvoz u 000 USDIndexUdjel u 1-3.2004.

1Italija369.86697,520,4

2Bosna i Hercegovina211.551117,911,7

3Njemaka206.683119,211,4

4Austrija187.844160,110,4

5Slovenija131.176113,97,3

NAJZNAAJNIJI PARTNERI RH U UVOZU (privremeni podaci) 2003. godina

RangZemljaUvoz u 000 USDIndexUdjel u 2003.

1Italija2.580.514139,518,2

2Njemaka2.219.320127,415,6

3Slovenija1.051.445127,27,4

4Austrija940.011132,46,6

5Francuska749.028135,05,3

NAJZNAAJNIJI PARTNERI RH U UVOZU (privremeni podaci) sijeanj - oujak 2004. godine

RangZemljaUvoz u 000 USDIndexUdjel u 1-3.2004.

1Italija610.522123,616,8

2Njemaka582.450122,916,0

3Slovenija258.264127,17,1

4Austrija251.097139,66,9

5Rusija226.042203,46,2

UDIO ROBNOG IZVOZA U BRUTO DOMAEM PROIZVODU (%)

1995.1996.1997.1998.1999.2000.2001.

1. EKA41,338,042,245,447,856,558,8

2. MAARSKA28,731,442,944,145,555,354,1

3. POLJSKA18,017,018,919,017,017,917,2

4. SLOVAKA44,843,139,248,750,760,361,7

5. SLOVENIJA44,544,246,246,443,048,649,7

6. BUGARSKA37,946,846,232,930,938,337,7

7. RUMUNJSKA22,322,923,919,923,828,128,7

8. HRVATSKA24,023,520,021,221,924,023,5

PLATNA BILANCA

Platna bilanca je prikaz ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozemstvu. Moe biti:

aktivna (novano primanje vee je od izdavanja)

pasivna (novano izdavanje je vee od primanja)

uravnoteena (primanje novca je izjednaeno s izdavanjem)

primanje i izdavanje novca proizlazi iz svih ekonomskih transakcija zemlje s inozemstvom

sastavlja se za jednu godinu

S gledita ronosti i uestalosti ekonomskih transakcija s inozemstvom, iz kojih proizlaze i obveze plaanja ili potraivanja, platna bilanca se sastoji od dviju podbilanci:

podbilance tekuih transakcija i

podbilance meunarodnog financiranja

PODBILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA

obuhvaa sljedee poslove s inozemstvom:

uvoz, izvoz, reeksport

usluge (transport, pedicija, osiguranje, platni promet)

turistika kretanja stanovnitva, iseljenike doznake

iznose koji slue za uzdravanje diplomatskih i konzularnih predstavnitva u inozemstvu

lanarine meunarodnim institucijama i udruenjima

PODBILANCA MEUNARODNOG FINANCIRANJA

obuhvaa dugorone ekonomske transakcije s inozemstvom:

reparacije

restitucije (obveze vraanja protupravno oduzetih dobara s okupiranih teritorija)

ekonomske pomoi

dravne zajmove

kupnju i prodaju monetarnog zlata

SHEMA PLATNE BILANCE PREMA STANDARDNOM PRIKAZU MMF-A

I. Tekua bilancaKreditDebit

1. Bilanca robne razmjene

a) izvoz f.o.b.X

b) uvoz c.i.f.X

2. Bilanca usluga

a) pruene usluge inozemstvuX

b) primljene usluge inozemstvaX

3. Putovanja

a) priljevX

b) odljevX

4. Dohodak od investicija

a) prihodi od investicija u inozemstvuX

b) rashodi za strane investicije u zemljiX

5. Druga dobra, usluge i dohodak dravni i privatni

a) priljevX

b) odljevX

6. Unilateralni transferi

a) unilateralna davanjaX

b) unilateralna primanjaX

II. Kapitalna bilancaKreditDebit

7. Direktne investicije

a) priljevX

b) odljevX

8. Portfolio investicije

a) priljevX

b) odljevX

9. Kretanja drugoga dugoronoga kapitala

a) priljevX

b) odljevX

10. Kretanje drugoga kratkoronoga kapitala

a) priljevX

b) odljevX

11. Kretanje monetarnih rezervi

a) priljev deviznih i zlatnih rezerviX

b) odljev deviznih i zlatnih rezerviX

MOTIVI I CILJEVI NASTUPA NA INOZEMNOM TRITU

Osnovni poticaj - ostvarenje odreenog prihoda kojim se osigurava normalno poslovanje poduzea

Dovoljan prihod na domaem tritu - manje motiva za nastup na inozemnom tritu

Na vanjska trita poduzee izlazi:

Ako je svoj opstanak i razvoj vezalo iskljuivo za vanjsko trite

Ako je primorano izvoziti kako bi ostvarenim devizama moglo uvoziti repromaterijal i sredstva rada

Ako raspolae vikovima kapaciteta iznad potreba na domaem tritu i dopunskom proizvodnjom za izvoz eli ostvariti dopunski prihod

Ako opsegom ostvarenja na domaem tritu ne moe pokriti trokove kapaciteta i ostvariti potreban prihod

Ako nastoji izvozom postii trajno vei prihod

Sa stajalita ovlatenog uvoznika, razlog za uvoz proizvoda i usluga postoji tako dugo dok se uvozniku taj uvoz isplati (bez obzira na to nedostaju li ti proizvodi (usluge) na domaem tritu ili ne)

Glavni motiv za obavljanje izvoza je isti kao i motiv za obavljanje uvoza ostvariti zaradu izvozom proizvoda na inozemno trite

U naelu, uvijek je tee neto prodati u inozemstvo nego nabaviti iz inozemstva

OBAVLJANJE VANJSKOTRGOVINSKIH POSLOVA

Vanjskotrgovinski poslovi se mogu obavljati na tri naina:

1. U svoje ime i za svoj raun

2. U svoje ime a za raun i po nalogu drugoga

3. U tue ime i za tui raun

U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN

Sva korist iz obavljenog posla pripada onome tko taj posao ugovori i obavi, ali ugovaratelj snosi i sve rizike

Ciljevi i motivi ovakvog pristupa nisu ogranieni samo na ostvarivanje dobiti, ve i na ciljeve politike proizvodnog asortimana, politike cijena, politike distribucije

U SVOJE IME - ZA RAUN I PO NALOGU DRUGOGA

Poduzee posluje kao vanjskotrgovinski posrednik koji za obavljeni posao dobiva ugovorenu proviziju

Sva korist iz obavljenog posla pripada nalogodavcu, kao i svi rizici (osim onih nastalih krivnjom vanjskotrgovinskog posrednika)

U TUE IME I ZA TUI RAUN

Poduzee koje obavlja vanjskotrgovinske poslove posluje kao agent (zastupnik) svog komitenta, posredujui pri plasmanu njegove robe ili usluge

Zarada posrednika ovisi o vrijednosti ugovorenih i obavljenih poslova u ime komitenta, koji e mu na temelju obavljenih poslova isplatiti proviziju

Sva dobit i svi rizici pripadaju komitentu

ISTRAIVANJE KONJUNKTURE I TRITA

Za uspjeno planiranje proizvodnje namijenjene izvozu i za osiguranje stalne i povoljne opskrbe odreenom vrstom roba iz inozemstva potrebno je istraivanje konjunkture na inozemnim tritima

Konjunktura oznaava smjer i intenzitet kolebanja privrednih aktivnosti u odreenom vremenskom razdoblju na podruju zemlje ije se trite ispituje

Konjunktura obuhvaa sva privredna kretanja trita, njegovu stabilnost, oscilativnost, poremeaje, stanje nacionalnog dohotka, stanje trgovinske i platne bilance

Konjunkturnim kretanjima nazivamo uzastopne faze poleta i opadanja privredne djelatnosti koje se izmjenjuju periodino Te promjene mogu biti:

razvoj trendova koji se openito proteu tijekom duih razdoblja i koji predstavljaju razvojne tendencije privrede i njezinih pojedinih trita

ciklika kretanja

periodina kretanja, vezana uz odreene termine ili godinja doba

nepravilna kolebanja, koja prekidaju openiti privredni tijek (npr. politiki utjecaj)

02 - Organizacija meunarodne trgovine

Organizacija vanjske trgovine svake zemlje ovisi o njezinom drutvenom ureenju, razvijenosti njezina gospodarstva i nizu drugih imbenika koji odreuju cjelokupni sustav ekonomskih odnosa zemlje s inozemstvom.

Pod osnovnim oblicima vanjske trgovine podrazumijevamo izravnu i posrednu trgovinu, odnosno izravan i posredan izvoz, izravan i posredan uvoz, i tranzitnu trgovinu. Oblik nastupa poduzea na inozemnom tritu ovisi o nizu faktora:

Vrsti i svojstvu roba koje se uvoze/izvoze,

Stanju na odreenom tritu, o uvjetima i tradiciji nastupa na odreenom tritu,

Znaajkama inozemnog trita, uvjeta kupnje ili prodaje i konjunkturi koja je prisutna na tom tritu za robu ili usluge koje su predmet trgovanja,

Vlastitim kapacitetima domaeg poduzea,

Intenzitetu mogue prodaje ili uvoza,

Udaljenosti od mjesta proizvodnje i nabave,

Poslovnim obiajima, uzancama i odnosima na inozemnom tritu,

Vanjskotrgovinskom, deviznom i carinskom sustavu u vlastitoj zemlji i u zemlji partnera,

Motiviranosti domaeg poduzea,... Osnovni imbenici koji utjeu na izbor oblika vanjskotrgovinskog poslovanja s inozemstvom jesu:

Visina rasploloivog kapitala nositelja vanjskotrgovinskog posla

Visina transportnih i drugih trokova od proizvoaa do krajnjeg potroaa

Zatita vlastitih interesa proizvoaa na stranom tritu.

Tome se mogu pribrojiti i neki drugi imbenici koji utjeu na odluku o obliku nastupa na inozemnom tritu, na primjer:

Poznavanje inozemnog trita

Raspoloive poslovne veze na inozemnom tritu

Reference i ugled vlastitog poduzea na inozemnom tritu

Sloenost proizvoda kojim se trguje

NEIZRAVAN NASTUP NA INOZEMNOM TRITU

Pri neizravnom izvozu i uvozu robe, domai se proizvoa (trgovac) ukljuuje u strano trite putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduzea, koja su najee locirana u zemlji u koju se roba izvozi

Proizvoa robe nije izravan izvoznik uvoznik, ve svoje proizvode predaje specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeu koje obavlja sve radnje vezane uz ostvarivanje vanjskotrgovinskog posla

Posredniko poduzee pri tome obavlja niz radnji: istraivanje inozemnog trita, organizacija promidbe, pregovaranje s inozemnim poslovnim partnerima, rjeavanje poslovnih i administrativnih problema Prednosti neizravnog nastupa na inozemnom tritu jesu:

Specijalizirano vanjskotrgovinsko poduzee (posrednik) preuzima sve rizike i probleme prodaje ili kupnje robe na inozemnom tritu

Domai proizvoa nema trokova obrade i istraivanja inozemnog trita, jer se koristi uhodanom organizacijom specijaliziranog posrednikog poduzea

Prodajom robe vanjskotrgovinskom posredniku, proizvoa iz svog poslovanja iskljuuje financijske i sve druge rizike koji prate robu u tijeku ostvarenja vanjskotrgovinskog posla

Prodaja proizvedene robe je bra, a time i vei koeficijent obrtaja kapitala, to se neposredno odraava na uspjenost i unosnost poslovanja

Ukljuujui se u strana trita putem vanjskotrgovinskih posrednikih poduzea, proizvoa se koristi njihovom uhodanom i stabilnom pozicijom na inozemnom tritu

Nedostaci neizravnog nastupa na inozemnom tritu jesu:

Proizvoa robe ne moe aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na inozemnom tritu i time neposredno utjecati na poveanje prodaje svoje robe u inozemstvu

Proizvoa ne obrauje inozemno trite i ne stvara odreenu vrstu poziciju svojih proizvoda

Proizvoa, obino, ne moe predstaviti kvalitetu i prednosti svojih proizvoda i neposredno upozoriti kupca na sve njene odlike i prednosti, te na taj nain proiriti broj kupaca i interesenata za svoje proizvode

IZRAVAN NASTUP NA INOZEMNOM TRITU

Otra konkurencija natjerala je proizvoae da posvete brigu za to kompletnije i djelotvornije neposredno i izravno ukljuivanje u prodaju svojih proizvoda na domaem i stranom tritu

Posebno se nametnula potreba za stvaranjem svrhovite i elastine organizacije vanjske trgovine te ostvarivanja neposrednog dodira s kupcima iz inozemstva radi to breg i isplativijeg ostvarenja izvoza vlastitih proizvoda

Izravno ukljuivanje u vanjskotrgovinske poslove osigurava proizvoau robe mogunosti prilagoavanja proizvodnje potrebama kupaca, proizvodnju novih, privlanijih sofisticiranijih i suvremenijih proizvoda.

Izravnim nastupom na inozemnom tritu proizvoa dobiva aurne podatke o kretanju strane proizvodnje, stanju ponude i potranje na tom tritu

Prednosti izravnog nastupa na inozemnom tritu su:

Proizvoa sam organizira izvoz i uvoz roba, prilagoavajui organizaciju uvoza i izvoza svojim potrebama i tritima na koja prodaje svoje proizvode ili s kojih uvozi robu za svoje potrebe

Temeljitom obradom stranog trita, usmjerenom na prodaju vlastitih proizvoda, proizvoa moe stvarno ocijeniti svoje izglede za plasman svojih proizvoda i usluga, i isplativost takvog plasmana

Obavljajui sam izvoz vlastitih proizvoda, iskljuuje svako mijeanje u prodaju od strane treih osoba i ostvarenu dobit ne dijeli s posrednicima

Solidnim poslovanjem proizvoa sebi osigurava stabilnu poziciju na inozemnom tritu

Zahvaljujui unutarnjoj i vanjskoj izvozno-uvoznoj orijentaciji omogueno mu je bolje poznavanje stanja na inozemnom tritu, i u skladu s tim pravovremeno reagiranje na mogue promjene

Nedostaci izravnog nastupa na inozemnom tritu su:

Izravna prodaja robe redovito zahtijeva velike trokove za odravanje unutarnje vanjskotrgovinske organizacije i trgovake mree u inozemstvu

Proizvodno poduzee mora obavljati cjelokupno vanjskotrgovinsko poslovanje od istraivanja trita do konanog ostvarenja posla. Stoga mora raspolagati odgovarajuim osobljem, to su dodatni trokovi

Ako poduzee ne izvozi (ili uvozi) robu kontinuirano, tada trokovi vlastite organizacije za vanjsku trgovinu mogu bitno poveati trokove poslovanja

Izravnim nastupom na inozemnom tritu poduzee automatski preuzima i sve rizike

Izravan izvoz vlastitih proizvoda zahtijeva vee angairanje kapitala (i koritenje skupih kredita)

SPECIJALIZIRANA TRITA I POSEBNI OBLICI TRGOVANJA U MEUNARODNOJ RAZMJENI

Razvojem meunarodne trgovine specijalizirala su se posebna trita i oblikovali posebni naini trgovanja pojedinim robama, uslugama, novcem, devizama i vrijednosnim papirima na svjetskom tritu.

Openito se prema predmetu trgovanja odnosno kupoprodaje razlikuju: trite robe, trite usluga i trite kapitala

Svako od tih trita moe biti specijalizirano za pojedine vrste roba, usluga i financijskih poslovnih transakcija. Stoga su se,ovisno o predmetu trgovanja, razvila i posebno organizirana i specijalizirana trita za pojedine vrste roba ili za razliite vrste roba, proizvodnih i neproizvodnih usluga i financijskih transakcija

MEUNARODNI SAJMOVI

Meunarodni sajam predstavlja oblik organiziranog trita, odnosno mjesto na kojem dolazi do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potranje robe iz cijeloga svijeta

Sajmovi omoguuju i domaim i inozemnim proizvoaima izlaganje i osobno prikazivanje njihovih proizvoda mnogim zainteresiranim kupcima, a kupcima upoznavanje s najnovijim stanjem i dostignuima u proizvodnji

To olakava uspostavljanje poslovnih veza izmeu prodavatelja i potencijalnih kupaca, pridonosi poveanju transparentnosti trita, olakava oblikovanje cijena

Meunarodni sajam uzoraka oznaava mjesto gdje predstavnici poduzea trguju prema uzorcima to ih izlau posjetiteljima sajma radi razgledavanja, upoznavanja sa svojstvima proizvoda iji je prezentant izloeni uzorak, demonstracije funkcioniranja proizvoda

Sajmovi pridonose poboljanju kvalitete i racionalizacije proizvodnje i pruanja gospodarskih usluga. Osobitost je meunarodnog sajma to se izloena roba, redovito, ne prodaje, ve se ostvaruje neposredan susret ponuaa robe i interesenata za tu robu

Iako se znatan dio poslovnih dogovora i ugovora obavi i za vrijeme sajma, najvie se poslova sklopi nakon zavretka sajma, u nastavku trgovakih pregovora.

Meunarodni sajmovi se mogu podijeliti na:

Ope (izlae se i nudi raznovrsna roba iroke potronje)

Specijalizirane (predmet izlaganja i prodaje jest skupina proizvoda odreene gospodarske grane)

Meunarode salone i izlobe (izlau se pojedini proizvodi zanimljivi za odreeni krug potroaa)

MEUNARODNE AUKCIJE

Meunarodne aukcije su organizirana i specijalizirana trita za aukcijsku prodaju velikih koliina odreene robe koja se prodaje onom kupcu koji za robu ponudi najviu cijenu

Osnova aukcijskog trita je javno nadmetanje potencijalnih kupaca, koje se obavlja na javnim i unaprijed odreenim poznatim mjestima

Karakteristika aukcija je da se na njima prodaje roba koja nije ujednaene kvalitete, koja ima svoju specifinu vrijednost i koja nije zamjenjiva

Stoga su predmetom aukcijskih prodaja najee primarni proizvodi (sirova vuna, drvo i drvna graa, krzno, sirova koa, aj)

Na aukcijama se prodaje i havarirana roba (oteena u pomorskom prometu) i roba koju kupac odbija preuzeti jer ne odgovara dogovorenoj kvaliteti

Aukcije mogu biti:

Stalne (redovito se odravaju na odreenom mjestu i za odreenu robu predstavljaju izabrani nain prodaje u redovitoj trgovini takvom robom)

Povremene (odravaju se prema potrebi i obino jednokratno)

Sudske i prisilne (organizira ih slubeni organ uprave na temelju provedenog zakonskog postupka)

Trgovake aukcije na veliko (predstavljaju prodaju velikih koliina robe iji su kupci trgovci na veliko koji te robe preprodaju trgovini na malo, ili veliki potroai koji robu nabavljaju za vlastite potrebe)

BURZE I BURZOVNO POSLOVANJE

Burza je stalno i organizirano trite na kojem se redovito trguje zamjenjivim, odnosno tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, uslugama, vrijednosnim papirima i novcem

To je mjesto i zgrada gdje se sastaju kupci i prodavatelji, koji prema posebnim pravilima i uzancama sklapaju kupoprodajne poslove

Poslovanje na burzama omoguuje trgovanje robom, vrijednosnim papirima, devizama, novcem i uslugama iz cijelog svijeta, pri emu se omoguuje sklapanje velikih trgovakih poslova bez prisutnosti predmeta burzovnog poslovanja, na malom prostoru i u kratkom vremenu

Prema predmetu poslovanja burze dijelimo na:

Robne burze (u velikim koliinama se prodaje roba ujednaene kvalitete)

Burze usluga (prodaju se usluge prijevoza, osiguranja, posredovanja)

Novane i devizne burze (trguje se valutama i devizama)

Efektne burze (trguje se vrijednosnim papirima)

Prema imovinsko pravnim odnosima, burze se mogu podijeliti na:

Slubene burze (pod neposrednim su nadzorom dravnog organa - u zemljama Europsk Unije) i

Privatne burze (posluju kao privatno dioniko drutvo u anglosaksonskim zemljama

Poslovanjem burze rukovodi upravni odbor burze koji donosi pravila i uzance poslovanja burze

Burzovne poslovne transakcije smiju zakljuivati samo lanovi burze, a posredovanja u burzovnim poslovima obavljaju burzovni posrednici brokeri (rade po nalogu nalogodavca) i doberi ili dileri (rade za vlastiti raun

OFF SHORE CENTRI

Pod pojmom off-shore podrazumijevaju se investicijski fondovi s pravnim sjedite u zemljama u kojima postoje potpune slobode ili znatne olakice u svezi s oporezivanjem

Izvorno se izraz off-shore upotrebljavao za nove financijske centre, esto bez ikakve financijske strukture, u kojim su multinacionalne banke, korporacije i velike amerike banke otvorile svoje podrunice da bi putem njih obavljale financijske operacije

Ovi mali uredi ili potanski sanduii nisu zahvaeni strogim propisima o rezervama i uvjetima obavljanja financijskih transakcija, pa nude nia porezna optereenja, omoguuju kretanje kapitala bez ogranienja, ne ograniavaju kretanje kamatnih stopa, nemaju strogu deviznu kontrolu

Dananji off-shore centri imaju tri bitne znaajke:

poslovi dolaze u off-shore centar iz drugih mjesta,

zakonodavstvo je liberalno i nema birokracije koja bi sputavala poslove i

porezna stopa je iznimno niska

03 - Incoterms termini

TRANSPORTNE KLAUZULE PARITET ISPORUKE

PROBLEMATIKA: Zbog ega incoterms termini?

Glavne tekoe na koje nailaze prodavatelji i kupci jesu:

1. Razlike u trgovinskoj praksi

2. Razlike u pravnim propisima

3. Tekoe uslijed nedovoljne informiranosti

4. Tekoe uslijed razliitog tumaenja pojedinih pojmova u vanjskotrgovinskom prometu

ODGOVOR:

1936. godina Meunarodna trgovinska komora (Pariz) izdala meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina (INCOTERMS)

Prilagodba pravila u godinama: 1953., 1967., 1980., 1990.

Posljednja revizija: 2000. INCOTERMS - meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina

Ureuju pravno - ekonomski odnos izmeu prodavatelja i kupaca

INCOTERMS - predstavljaju skup pojmova koji se odnose na kupoprodaju, plaanje i prijevoz robe u meunarodnoj trgovini

Razlozi promjena i nadopuna INCOTERMS termina :

Brz razvoj prijevoznih sredstava

Primjena suvremenih transportnih tehnologija (paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO, HUCKEPACK)

Razvoj organizacije prijevoza u koju se svojim strunim znanjima sve vie ukljuuju meunarodni pediteri

Prilagoavanje termina elektronskoj razmjeni podataka za administraciju, trgovinu i promet

Zbog sve veeg broja sudionika u vanjskotrgovinskom prometu (razlog: liberalizacija zakona u podruju vanjske trgovine) bitno je slijedee:

Incoterms termini ne temelje se na meunarodnim konvencijama (oni vrijede kao preporuka i postaju obveza ako ih stranke iz kupoprodajnog ugovora prihvate)

Incotrems treminima jasno se i nedvosmisleno ureuju pravni i ekonomski odnosi meu sudionicima meunarodne razmjene

Rjeavaju pitanja troka i rizika za robu koja se nalazi na putu od kupca do prodavatelja

Rjeavaju iskljuivo pitanja izmeu prodavatelja i kupca , te se ne odnose na prijevoznika kao sudionika u lancu vanjskotrgovinskog prometa

PODJELA INCOTERMSA (2000.)

SKUPINA E - ovaj termin ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke

SKUPINA F - ova skupina termina ukazuje na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaeni

SKUPINA C - ova skupina termina ukazuje na to da je glavni prijevoz plaen

SKUPINA D - ova skupina termina ukazuje na prispijee robe u odreenu zemlju primatelja

INCOTERMS EXW Franko tvornica znai da prodavatelj izvrava svoju obavezu kad robu stavi na raspolaganje kupcu na ugovorenom mjestu, neocarinjenu i neutovarenu.

Termin predstavlja minimalne obveze za prodavatelja, pa kupac treba snositi sve trokove i rizike koji su povezani s preuzimanjem robe FCA Franko prijevoznik znai da prodavatelj isporuuje robu na mjesto koje je imenovao kupac, izvozno ocarinjenu prijevozniku kojeg je ugovorio kupac

Odredba se moe koristiti bez obzira na nain transporta

FAS Franko uz bok broda znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada izvozno ocarinjenu robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci

Od tog trenutka sve trokove i rizike snosi kupac

FOB Franko brod znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada izvozno ocarinjenu robu isporui preko ograde brod u imenovanoj luci

Od tog trenutka sve trokove i rizike snosi kupac CFR Cijena i vozarina znai da prodavatelj ispunjava svoju obavezu isporuke kada izvozno ocarinjena roba prijee ogradu broda u luci otpreme

Prodavatelj snosi trokove i vozarinu dopreme robe do odredine luke

Trokove pomorskog osiguranja snosi kupac

CIF Cijena, osiguranje i vozarina znai da prodavatelj ispunjava svoju obavezu isporuke kada izvozno ocarinjena roba prijee ogradu broda u luci otpreme

Prodavatelj snosi trokove, pomorsko osiguranje i vozarinu dopreme robe do odredine luke

CPT Vozarina plaena do znai da prodavatelj isporuuje izvozno ocarinjenu robu prijevozniku kojeg on odreuje i snosi sve rizike i trokove do mjesta odredita

Trokove osiguranja prijevoza snosi kupac

Ova se klauzula moe iskoristiti za sve vrste prijevoza

CIP Vozarina i osiguranje plaeni do znai da prodavatelj isporuuje izvozno ocarinjenu robu prijevozniku kojeg on odreuje i snosi sve rizike i trokove do mjesta odredita, te takoer snosi trokove osiguranja prijevoza

Ova se klauzula moe iskoristiti za sve vrste prijevoza DAF Isporueno granica znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu kada robu stavi na raspolaganje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu, izvozno ocarinjenu, na dogovorenom mjestu (prije carinske crte susjedne zemlje)

Ova se klauzula veinom primjenjuje za prijevoz eljeznicom ili cestom

DES Isporueno franko brod znai da prodavatelj ispunjava obvezu isporuke robe kada robu stavi kupcu na raspolaganje na brodu, uvozno neocarinjenu, u naznaenoj luci

Prodavatelj snosi sve trokove i rizike vezne uz dopremu robe u naznaenu odredinu luku istovara

Termin se koristi samo kad se roba isporuuje pomorskim ili rijenim putem

DEQ Isporueno franko obala znai da prodavatelj ispunjava obvezu isporuke robe kada robu stavi kupcu na raspolaganje na obali odredine luke, uvozno neocarinjenu

Prodavatelj snosi sve trokove i rizike vezne uz dopremu robe u naznaenu odredinu luku istovara, te njen istovar

Termin se koristi samo kad se roba isporuuje pomorskim ili rijenim putem

DDU Isporueno neocarinjeno znai da prodavatelj isporuuje robu kupcu uvozno neocarinjenu i neistovarenu s prijevoznog sredstva na odreenom mjestu odredita

Prodavatelj snosi sve trokove i rizike dopreme kao i trokove osiguranja

Kupac snosi rizik i trokove uvoznog carinjenja

DDP isporueno i ocarinjeno (naznaeno mjesto odredita) prodavatelj isporuuje robu kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog sredstva, na naznaenom mjestu odredita Prodavatelj snosi sve trokove i rizike koji nastaju dopremom robe, ukljuujui, gdje je primjenjivo pristojbe (termin ukljuuje odgovornost i rizike obavljanja i plaanja carinskih formalnosti te carina, poreza i drugih pristojbi) za uvoz u zemlju odredita

04 - Kupoprodajni ugovor

MEUNARODNA TRGOVINA Definira se kao dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju stranaka

Kupoprodajni ugovor je dvostrani ugovor o razmjeni robe za novac, pri emu jedna strana (prodavatelj) preuzima obvezu isporuiti ugovorenu robu, a druga strana (kupac) isplatiti ugovorenu cijenu

Kupoprodajni je ugovor sastavljen od bitnih i nebitnih elemenata

BITNI ELEMENTI UGOVORA (toliko vani da ugovor bez njih nije potpun):

Predmet kupoprodajnog ugovora (proizvod, sirovina, repromaterijal)

Cijena

NEBITNI ELEMENTI UGOVORA (svi oni elementi bez kojih ugovor moe biti zakljuen):

Odredbe o nainu transporta

Odredbe o osiguranju robe

Odredbe o zateznim kamatama

Instrument plaanja

Rok isporuke

UOBIAJENI ELEMENTI UGOVORA

Naziv ugovornih strana - naziv i adresa kupca i prodavatelja

Naziv dokumenta - "Kupoprodajni ugovor" uz dodavanje broja kupoprodajnog ugovora

Predmet kupoprodaje - ovaj element ugovora mora biti precizno i jasno definiran (tehniki naziv, izgled, tip, odnosno vrsta proizvoda, naziv i broj standarda)

Koliina predmeta kupoprodaje koja se izraava odgovarajuom jedinicom mjere

Kvaliteta predmeta kupoprodaje prema individualnim kvalitativnim svojstvima robe (kemijski sastav, fizika, mehanika, i druga svojstva) odnosno oznaka standardiziranog proizvoda koji se prodaje po nekom od meunarodno priznatih standarda

Nain pakiranja robe i ambalaa - tono naznaeno je li rije o tzv. povratnoj ili nepovratnoj ambalai (sanduci, gajbe, kalemovi, palete)

Cijena predmeta kupoprodaje s naznakom valute plaanja (USD, EUR, CHF, GBP itd.)

moe biti ugovorena u odreenom fiksnom iznosu

ili odrediva (odreuje se prema nainu ili okolnostima koje su ugovorene strane utvrdile)

Paritet isporuke - klauzula kupoprodajnog ugovora kojom se precizno odreuje koje trokove uz osnovnu cijenu predmeta kupoprodaje snosi prodavatelj a koje kupac

Nain plaanja - moe biti ugovoren u gotovini ili na kredit

Instrumenti plaanja - precizno se utvruje kojim e instrumentom plaanja kupac/uvoznik izvriti svoju financijsku obvezu prema inozemnom dobavljau/izvozniku

Rok isporuke (npr. odmah ili prompt)

Garancija, tvorniki atest

Kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe (stjecanje prava prigovora na kvalitetu, odnosno koliinu robe)

Garancije (jamstva) - dokumenti kojima se jami obveza plaanja ili neka druga obveza (bankovna) Ugovorna klauzula ili penali - odnosi se na zakanjenja u isporuci

Rjeavanje sporova - dogovara se nadlenost suda ili arbitrae

Stupanje ugovora na snagu - VT ugovor moe stupiti na snagu:

im ga potpiu ovlatene osobe obiju ugovornih strana

ili kasnije po izvrenju odreenih radnji

Ostale klauzule - ovisno o VT poslu (tehnika dokumentacija, montaa i putanje u pogon)

CIJENA U VANSKOJ TRGOVINI

Cijena je u ekonomskom smislu novani izraz vrijednosti robe (ili usluge), a u imovinsko-pravnom smislu naknada za robu (ili uslugu) izraena u novcu

Devizna prodajna cijena robe (ili usluge) - cijena je izraena u odreenoj valuti prema propisima plaanja i naplate u razmjeni robe i usluga s inozemstvom

U VT praksi postoje dva osnovna naela ugovaranja cijene:

Izravnim (direktnim) ugovaranjem cijene utvruje se cijena za odgovarajuu tehniku jedinicu mjere robe i ukupne vrijednosti poiljke

Posredno (indirektno) utvrivanje prodajne cijene postoji kad se ugovorom kupac obvee da za kupljenu robu plati onu cijenu koja vrijedi na tritu odreenog dana

Ovisno o vrsti robe i trinim okolnostima prodajne se cijene robi mogu utvrditi ili ugovoriti kao:

Fiksne cijene

Burzovne cijene

Klizne cijene

POPUSTI U CIJENI

Bonusi - popusti koji se ugovaraju posebno izmeu kupaca i prodavatelja robe ovisno o visini prometa

Skala bonusa utvruje se prema vanosti kupca

Osobita pozornost poklanja se stalnim kupcima

Kasa skonto - odbitak od fakturiranog iznosa koji prodavatelj priznaje kupcu ako kupac isplati fakturu prije ugovorenog roka plaanja ili uobiajenog roka za plaanje (obraunava se u postotku od fakturiranog iznosa)

Rabat je popust to ga izvoznik odobrava uvozniku u odreenom postotku od prodajne cijene

rabat na veliko

rabat na malo

koliinski rabat

Kombinirani popust obino se sastoji od dvaju ili vie meusobno kombiniranih popusta (npr. izvoznik odobrava rabat i popust za plaanje u gotovom)

Progresivni popust - utvruje se skala poveanja popusta u odnosu na koliinu kupljene robe (razmjerno koliini robe poveava se i popust)

05 - Vanjskotrgovinski sustav

MEUNARODNA TRGOVINA Uvoz i izvoz robe mogu obavljati poduzea (trgovaka drutva) sukladno zakonu koji se ureuje osnivanje poduzea (ZTD)

Poduzee stie pravo obavljanja vanjskotrgovinskog poslovanja danom upisa tog poslovanja u sudski registar Trgovakog suda

Nakon upisa u sudski registar poduzee kod Zavoda za statistiku dobiva matini broj

Slijedea radnja: podnoenje zahtjeva Carinarnici Zagreb radi upisa u registar carinskih obveznika

Izvoz i uvoz robe u pravilu su slobodni

Iznimka: zatita domae proizvodnje i provoenje razvojne politike

izvoz i uvoz robe moe se regulirati odreenim kontingentima i dozvolama

Obavljanje djelatnosti trgovine (unutarnje i vanjske) regulirano je zakonom o trgovini

Temeljne odredbe:

Trgovaka djelatnost je kupnja i prodaja robe te trgovako posredovanje na domaem i inozemnom tritu

Trgovaku djelatnost moe obavljati pravna i fizika osoba koja je registrirana za to (Trgovako drutvo, trgovac)

Izvoz ili uvoz robe i usluga obavljen je kada je roba ocarinjena i kada je prela carinsku crtu, odnosno kada je usluga pruena

Privremeni uvoz (privremeni izvoz) - poslovi oplemenjivanja (dorada , obrada, prerada) robe koja je vlasnitvo strane osobe kada se ti poslovi obavljaju u RH,

odnosno roba u vlasnitvu domae osobe i daje se na oplemenjivanje stranoj osobi

Izvoz i uvoz robe bez naplate i plaanja protuvrijednosti odnosi se na humanitarne, znanstveno-prosvjetne, kulturne, zdravstvene, socijalne, sportske, vjerske i druge sline svrhe, udruge i ustanove

POSEBNI OBLICI TRGOVINE S INOZEMSTVOM

Kompenzacijski poslovi (izvoz roba i usluga moe se naplatiti uvozom roba i usluga iste vrijednosti)

Poslovi posredovanja u trgovini s inozemstvom (reeksportni poslovi)

Malogranini izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet (sukladno zakonu i sklopljenim meudravnim ugovorima)

Prodaja strane robe s konsignacijskih skladita

ZATITNE MJERE PRI UVOZU I IZVOZU

Mjere zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza

Kontingenti

Dozvole za izvoz i uvoz robe

Antidamping mjere

Mjere protiv subvencioniranog uvoza

PRAVA FIZIKIH OSOBA

Prava fizikih osoba pri uvozu i izvozu

Slobodno se moe unositi i primati iz inozemstva odnosno iznositi i slati u inozemstvo, predmete osobne prtljage, namirnice i predmete osobne potronje i potrebe lanova obitelji u koliinama koje nisu namijenjene preprodaji.

Povratnici mogu u roku od 6 mjeseci od dana povratke iz inozemstva slobodno uvoziti opremu namijenjenu za obavljanje djelatnosti.DEVIZNI SUSTAV I DEVIZNO POSLOVANJE

Temelji se na Zakonu o deviznom poslovanju (NN 96/2003)

Novine zakona o deviznom sustavu:

Ukidanje obvezne cesije deviza ostvarenih izvozom robe i usluga

Utvruje teaj domae valute sukladno ponudi i potranji deviza

Mogunost posjedovanja deviznih rauna kod domaih banaka po osnovi priljeva deviza ostvarenih izvozom robe i usluga

Liberalizacija u plaanjima po tekuim transakcijama s inozemstvom

Prodaja deviza domaim fizikim osobama

DEVIZNO TRITE

Devizno trite ine sve kupnje i prodaje deviza izmeu ovlatenih banaka i HNB te izmeu ovlatenih banaka i drugih osoba

Teaj domae valute - slobodno se formira na deviznom tritu u skladu s ponudom i potranjom deviza

Jedini je uvjet odravanje meuvalutarnih odnosa (intervalutarnih teajeva) utvrenih na inozemnom tritu

Banke su dune dnevno objavljivati teajeve po kojima kupuju i prodaju devize

Platni promet s inozemstvom obavlja se u devizama i domaoj valuti, i to preko banaka ovlatenih za poslove s inozemstvom (doznakom, dokumentarnim akreditivom, ekom)

Devizno poslovanje davanje mogunosti domaim pravnim osobama posjedovanja deviznih rauna kod domaih banaka po osnovi priljeva deviza ostvarenih izvozom robe i usluga

slobodno raspolaganje devizama za tekua plaanja u inozemstvo (ukidanje obvezne cesije deviza ostvarenim izvozom robe i usluga)

PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

Samo iznimno izvezena roba i pruena usluga stranoj osobi moe se naplatiti u efektivnom stranom novcu (do 20.000 $ mjeseno)

Plaanje u inozemstvo - obavlja ovlatena banka za poslove s inozemstvom na osnovi ispravnog platnoga naloga koji dostavlja uvoznik, a ne krajnji korisnik

Pokrie uz nalog za plaanje u inozemstvo moe se dati u devizama s deviznog rauna krajnjeg korisnika.

Isto tako plaanje se moe obaviti kupljenim devizama na deviznom tritu (kod banke) - doznauje se kunska protuvrijednost

OSTALE ODREDBE DEVIZNOG POSLOVANJA

Prijeboj dugovanja i potraivanja s inozemstvom (kompenzacija trampa uz odobrenje Ministarstva gospodarstva)

HNB odobrava dranje deviza na raunima u inozemstvu za izvoenje investicijskih radova u inozemstvu do 20 % vrijednosti ugovorenog posla

Rok naplate odreen je prema propisima o kreditnim poslovima s inozemstvom

Iznimno HNB moe produiti rok naplate do 60 dana

Mjenjaki poslovi temeljem zakonskih odredbi i odluka o nainu obavljanja mjenjakih poslova osim ovlatenih banaka i tedionica mogu obavljati i druge domae osobe koje su registrirane za obavljanje mjenjakih poslova

Obavezno je voenje nadzorne knjige svakog sklopljenog vanjskotrgovinskog posla i kreditnog posla s inozemstvom

domae pravne osobe dune su voditi evidenciju o svakom sklopljenome poslu

izvjea o stanju potraivanja iz inozemstva- dostavljaju se HNB-u tromjeseno

DEVIZNA DOKUMENTARNA KONTROLA

Kontrola deviznog poslovanja, kreditnih poslova s inozemstvom, te drugih gospodarskih djelatnosti s inozemstvom

Kontrola uvoza i izvoza roba i usluga (poslovi leasinga, reeksportni poslovi, izvoenje investicijskih radova u inozemstvu itd.), provode je devizni inspektorat RH i HNB-a na osnovi:

podataka iz carinskih deklaracija koji se dobivaju od Carinske uprave preko Dravnog zavoda za statistiku

dokumenata o izvrenim plaanjima od ovlatenih banaka

te o dokumentaciji o izvrenim poslovima izvoza ili uvoza od za to ovlatenih pravnih osoba (NN br. 51/99 i br. 89/2000)

KREDITNI POSLOVI S INOZEMSTVOM

Posao sklopljen izmeu domae i strane pravne ili fizike osobe kojom se odreuje pribavljanje (odobravanje) kredita za djelatnost za koje domaa osoba registrirana

Svi poslovi izvoza roba ili usluga to ih izvoznici zakljue s inozemnim poslovnim partnerima s rokom naplate preko 150 dana

KREDITI KOJI SE KORISTE U VT PRAKSI

Komercijalni (uvoz opreme, sirovina i repromaterijala, usluga, robe iroke potronje i izvoenje investicijskih radova)

Robni (kredit to ga inozemna banka ili drugi strani kreditor odobrava hrvatskom poslovnom partneru za plaanje inozemne robe uz odreenu namjenu koritenja sredstava)

Financijski (nenamjenski)

Kratkorone bankarske kreditne linije

Kratkoroni krediti po osnovi vrijednosnih papira

CARINSKI SUSTAV

Carina je davanje koje drava naplauje pri prijelazu robe preko carinske crte, kako za potrebe dravnog prorauna (fiskusa) tako i za potrebe ostvarivanja odreenih utjecaja na vanjskotrgovinsku razmjenu:

zatita domae proizvodnje, poticanje njenog razvitka i uravnoteenja platne bilance

U javnim financijama carina je izvor prihoda i ubraja se u skupinu neizravnih poreza

Razrezuje se na vrijednost uvezenih proizvoda

VRSTE CARINA ( POJAM I SVRHA )

Uvozne carine obraunavaju se i plaaju na uvezenu robu:

imaju fiskalni karakter i mogu znatno puniti dravni proraun ali su i vaan instrument svake drave za zatitu vlastite proizvodnje

Izvozne carine obraunavaju se i plaaju na izvezenu robu:

Ove se carine vrlo rijetko koriste jer veina gospodarstava tei poveanju izvoza vlastitog gospodarstva

Tranzitne carine carine koje se obraunavaju i plaaju na robu u tranzitu (provozu) preko neke zemlje:

Ostale su samo kao pojam i danas se vie ne koriste

Zatitne carine - carine kojima se titi domae gospodarstvo od inozemne konkurencije

Prvenstveni cilj ovih carine je ekonomske, a tek onda i fiskalne prirode

Fiskalne carine - osnovni cilj ostvarivanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda, a tek im je sekundarni cilj zatita domae proizvodnje

Mogu se obraunavati i na uvoznu i na izvoznu robu

Prohibitivne carine - visoke carine koje jednostavno onemoguuju uvoz strane robe

cijena uvezene strane robe bila bi previsoka

Preferencijalne carine povlatene ili beneficirane carine jedne drave u odnosu na drugu ili druge drave

(carinski savez ili unija) smanjuju se carinske stope sve do njihova ukidanja Antidampinke carine - poveane carine koje uvodi zemlja uvoznica prema zemlji izvoznici ako zemlja izvoznik primjenjuje dumping

Prelevman poseban oblik dodatne carinske zatite, najee za uvoz poljoprivrednih proizvoda

Carinski kontingent odreena koliina robe po nioj carinskoj stopi od one odreene carinskom tarifom

Primjenjuje se kod ublaavanja loih posljedica na meunarodnom ili domaem tritu

Izraava se koliinom ili vrijednou na temelju propisa koji se posebno donosi

CARINSKI ZAKON

Temeljni zakoni na kojima poiva carinski sustav RH jesu:

-Carinski zakon

-Zakon o carinskoj tarifi s Carinskom tarifom

-Ostali pratei propisi

Carinski zakon:

-ureuje osnove sustava carinske zatite hrvatskog gospodarstva

-prava i obveze svih subjekata u postupku carinjenja robe,

-odreuje pojam carinskog podruja, carinske crte, carinskog pograninog pojasa

-carinskog nadzora

-carinske olakice i druge institute kojima se odreuje sustav carinske zatite

-te postupak carinjenja robe

PODRUJE PRIMJENE ZAKONA

Carinsko podruje

obuhvaa teritorij RH i ogranieno je carinskom crtom koja je istovjetna s dravnom granicom RH

Carinska roba

sve stvari koje se u carinsko podruje Hrvatske uvoze, unose ili primaju, koje s tog podruja izvoze, iznose ili alju i koje se preko tog podruja prevoze ili prenose

Carinski nadzor obuhvaa:

uvanje i pregled carinske robe

sprovoenje carinske robe

stavljanje carinskih obiljeja (plombe), uzimanje uzoraka, prospekata, crtea, fotografija i sl. radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe

pregled i pretragu prijevoznih i prijenosnih sredstava i vozakog osoblja (posade), pregled putnike prtljage i osobnu pretragu putnika

Plaanju carine podlijeu:

roba i stvari koje se uvoze, unose ili prime u carinsko podruje Hrvatske, osim ako to zakonom nije drukije odreeno

Carinski obveznik jest osoba koja je duna platiti carinu (Pojam obuhvaa pravne i fizike osobe)

POSTUPAK CARINJENJA

1. Prijem carinske deklaracije

2. Pregled robe

3. Svrstavanje robe po carinskoj tarifi

4. Utvrivanje carinske osnovice

5. Utvrivanje iznosa carine i drugih uvoznih pristojbi

6. Naplata carina i drugih uvoznih pristojbi

Carinska osnovica je vrijednost robe koja slui za obraun carine (ugovorena cijena).

Carina se obraunava na ugovorenu (fakturnu vrijednost robe), uveanu za sve trokove i izdatke u inozemstvu

U carinsku osnovicu uraunavaju se:

Trokovi prijevoza (ovisno o paritetu isporuke)

Trokovi osiguranja

Provizija posrednika

Trokovi utovara i pretovara

Trokovi ambalae

Ostali trokovi

ZAKON O CARINSKOJ TARIFI I CARINSKA TARIFA

Tim Zakonom ureuju se:

1. Sustav nazivlja i nazivi robe koji se uvoze ili izvoze na carinsko podruje Republike Hrvatske (oko 9.500 tarifnih stavki)

2. Sustav brojanog oznaavanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake)

3. Pravila o rasporeivanju pojedine robe u odsjeke i poglavlja (21 odsjek i 97 poglavlja)

4. Carinska stopa koja se primjenjuje na vrijednost robe (za pojedinu robu i prelevman po koliini )

Carinska tarifa republike Hrvatske usklaena je s Konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojanog oznaavanja roba (prilagoena meunarodnom okruenju)

06 - Poslovna dokumentacijaMEUNARODNA TRGOVINADOKUMENTI U VANJSKOJ TRGOVINI

Robni dokumenti

Transportni dokumenti

Dokumenti o osiguranju robe

Carinski dokumenti

Bankovni dokumenti

Dokumenti o izvrenoj inspekciji robe (fito-patoloka uvjerenja, certifikati o izvrenoj kontroli kvalitete i kvantitete robe i sl.(sanitarna i veterinarska uvjerenja)

Ostala uobiajena poslovna dokumentacija (upiti, ponude, vanjskotrgovinske kalkulacije, kupoprodajni i drugi ugovori, informacije o bonitetu, dispozicije pediteru, reklamacijski zapisnici, dozvole, suglasnosti )

TRGOVAKA FAKTURA

isprava koju vjerovnik (prodavatelj-dobavlja) alje duniku (kupcu, korisniku usluge) radi podmirenja protuvrijednosti isporuene robe ili uinjene usluge

faktura je osnovni robni dokument kojim se potvruje pravo vlasnitva nad kupljenom i plaenom robom i nuan je u svim fazama trgovakog posla

ujedno slui i kao temeljna knjigovodstvena isprava

Trgovaka faktura osnovni je dokument u dokumentarnoj naplati u meunarodnoj trgovini

Ugovara se izdavanje vie primjeraka trgovake fakture (3 do 5) koje izvozniku slue:

Pri carinjenju robe

Pravdanju deviznog odljeva

Za financijsku evidenciju kupaca

Za obraun izvrenog posla

POSEBNE VRSTE FAKTURA:

Proforma faktura ponuda je prodavatelja, a slui kupcu za izradu pretkalkulacije

Pretfaktura slui pri prodaji robe koja je podlona odreenim gubicima u tijeku transporta

Carinska faktura sadri sve elemente trgovake fakture te ju posebno ovjerava carinarnica

DOKUMENTACIJA UZ FAKTURU

Specifikacija robe - prilae se fakturi a moe sadravati bilo kakvu vrstu opisa robe na koju se odnosi (cijena po jedinici, ukupnoj koliini i sl.)

Lista pakiranja - popis pojedinanih pakiranja (kutija, kartona, baava, koleta)

Skladinica - isprava koju izdaje javno skladite

vrijednosni papir po naredbi (prenosi se indosamentom)

Potvrde o robi u vanjskotrgovinskom poslovanju zahtijevaju se ili propisuju neke slubene potvrde ili uvjerenja o robi koja je predmet transakcije

Potvrda o podrijetlu robe izdaje ju gospodarska odnosno trgovaka komora

slui kao potvrda da je roba podrijetlom iz zemlje izvoza

odnosi se na robu ije geografsko podrijetlo bitno utjee na njezinu kvalitetu, a time i na cijenu (pamuk, vuna, vino, duhan i sl.)

Potvrda o robi koja se izvozi radi izvoza - izdaje se kod poslova meunarodnog trgovakog posredovanja (reeksport, poslovi privremenog uvoza robe na oplemenjivanje, poslovi tranzitnog posredovanja)

Sanitarna potvrda isprava kojom se potvruje da je odreeni proizvod proizveden po vaeim sanitarnim normama i da ne sadri tvari koje mogu tetiti ljudskome zdravlju

izdaje ga ovlateni sanitarni inspektor Ministarstva zdravstva

bez takvog pregleda odreeni se proizvodi ne smiju staviti u slobodan promet u zemlji uvoznika (higijenski proizvodi, posue, djeje igrake)

Veterinarska potvrda - isprava kojom se potvruje da stoarski proizvodi, divlja, riba i njihove preraevine ne sadre tetne tvari za zdravlje ljudi i stoke

Takve proizvode pregledava granini veterinarski inspektorat prije carinjenja robe i o tome izdaje potvrdu certifikat

Fitopatoloka potvrda izdaje ju inspektor za zatitu bilja kojom se obavezuje da proizvodi nisu zaraeni boleu ili biljnim tetoinama

Potvrda (certifikat) o kvaliteti robe - dokument je kojim se potvruje da su poljoprivredni i prehrambeni proizvodi te njihove preraevine propisane kvalitete ili osobina koje se zahtijevaju u vanjskotrgovinskom poslovanju.

Izdaje se neovisno o sanitarnom, veterinarskom ili fito-patolokom uvjerenju na posebnom obrascu koji izdaje trini inspektorat kad to trai uvoznik

Ostale potvrde o robi

Potvrda o kvalitativnom i kvantitativnom preuzimanju robe

Potvrda pri uvozu mjernih instrumenta i plemenitih kovina

Potvrda o teini robe

Tvorniki atest

2