BOL

VIŠESTRUKO ZNAČENJE

BOL – fizička bol

BOL – patnja

DEFINICIJA

Bol je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan sa stvarnim ili

mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u smislu takvog oštećenja.

Bol je uvijek subjektivna.

(WHO, 1986.)

DEFINICIJA

Bol je što god osoba koja je doživjela kaže da

jest i postoji kad ona kaže da postoji.

(McCafery & Beebe, 1994.)

VRSTE BOLIkriteriji

S obzirom na:

Prevladavanje tjelesnih nasuprot afektivnih komponenti;

Uzrok koji izaziva bol;

Intenzitet i trajanje.

Vrste boli1. kriterij: tjelesne - afektivne komponente

tjelesna bol - ozljeda tkiva ili patološki proces

emocionalna bol - patnja

može se manifestirati i kroz tjelesne simptome

Vrste boli2. kriterij: uzrok boli

somatogena bol uvjetovana tjelesnim oštećenjem,

npr. povreda glave - glavobolja (sinonim: tjelesna bol)

psihogena bol uvjetovana emocionalnim stanjima,

npr. glavobolja - migrena - slična boli koja nastaje zbog oštećenja

tkiva, ali se od nje i bitno razlikuje

RAZLIKE IZMEĐU SOMATOGENE I PSIHOGENE BOLI

SOMATOGENA BOLdobro lociranapovećava se kod pokreta, pritiskačesto prisutna noćujednako često učestala u cijelom tijelu

PSIHOGENA BOLslabo lociranaslabo reagira na dodatne podražajerijetko prisutna noćuučestalija u glavi

Vrste boli3. kriterij: intenzitet i trajanje

AKUTNA BOL• intenzivna

• javlja se iznenada, ali se brzo smiruje• dobro lokaliziranja,

• najčešće oštra i probadajuća• npr. prijelom kosti, opeklina…

KRONIČNA BOL• kontinuirana

• otporna na terapiju• najčešće loše lokalizirana i tupa

• svaka bol koja traje dulje od 6 mjeseci• npr. glavobolja, križobolja…

VRSTE BOLI – druga podjela

Mentalna bol – emocionalna

Tjelesna bol uvjetovana ozljedom tkiva – tjelesna

Tjelesna bol uvjetovana psihičkim stanjem - psihogena

ODNOS IZMEĐU BOLI I OZLJEDE

ozljede bez boli – analgezijaboli bez ozljede - glavoboljaboli neproporcionalne težini ozljede – bubrežni kamenci; tkivo mozgaboli nakon izlječenja ozljede - fantomska bol

OBILJEŽJA BOLI

lokacija boli jačina boli kakvoća boli trajanje boli

GDJE? KOLIKO JAKO? KAKO? KOLIKO DUGO?

PRAG BOLI I TOLERANCIJA NA BOL

PRAG BOLI najmanja jačina podražaja koji izaziva bol- slično za sve ljude, npr. toplina vode od 50C - peče

TOLERANCIJA NA BOL najjača bol koju pojedinac može trpjeti

- velike individualne razlike

BOL = osjet?

RAZLIKE IZMEĐU BOLI I DRUGIH OSJETA

podražaji – nisu specifičnivrijeme latencije – duljeadaptacija - ne postojiputovi prijenosa – manje poznaticentri u mozgu – slabije lociranipopratne fiziološke reakcije – češćeutjecaj psiholoških činilaca - jak

BOL – složeni doživljaj

ČIMBENICI pri nastajanju boli

(neuro)fiziološki

psihološki

socio-kulturološki

FIZIOLOŠKI ČIMBENICI: osjetljivost pojedinih tkiva na bolne podražaje

JAKO OSJETLJIVAkožapokosnicapotrbušnicamoždane opnespolne žlijezdesluznica

MANJE OSJETLJIVAbubrezimozakplućakosti

PSIHOLOŠKI ČIMBENICI: djelovanje psihičkih stanja na bol

Uzroci boli – psihogena bol;

Ublaživači boli – smanjuju intenzitet boli;

Pojačivači boli – pojačavaju intenzitet boli.

PSIHIČKA STANJA I BOL

značenje ozljedeemocionalna stanjaprijašnja iskustvaočekivanjapozornostsugestijapsihofiziološka stanjaosobine ličnosti

emocionalna stanja

• jako emocionalno uzbuđenje blokira informacije o boli(pokušaji samoubojstva, vjerski

trans, sport,..)

emocionalna stanja

• potištenost (depresija) i tjeskoba (anksioznost) - izrazito pojačavaju doživljaj boli

• strah - pojačava doživljaj boli

prijašnja iskustva

• negativna iskustva s različitim aspektima zdravstva - pojačavaju doživljaj boli

• pridavanje velike pažnje i velika zabrinutost vezana uz bol u djetinjstvu - teže podnošenje boli u odrasloj dobi

očekivanja • Bol se bolje podnosi ako znamo: GDJE i KADA će se javiti KOLIKO DUGO će trajati KOLIKO JAKA i KAKVA će biti ZAŠTO nastaje

osjećaj kontrole nad bolnim podražajem:• priprema za operacije i sve vrste medicinskih

postupaka;• neizvjesnost i kriva očekivanja mogu dovesti do

doživljaja boli čak i kod bezbolnih postupaka.

pozornost

• usmjeravanje pozornosti na druge podražaje smanjuje intenzitet doživljaja boli:

poticanje pacijenta na razgovor, brojanje, glazba, TV, slike, vizualizacije…

sugestija

• placebo

• hipnoza

psihofiziološka stanja

• umor pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i

liječenja

• relaksacija smanjuje bol

osobine ličnosti

• ekstravertirane osobe lakše podnose bol nego introvertirane;

• sklonost tjeskobi i potištenosti utječe na percepciju boli;

• hipohondrija – poremećaj ličnosti.

SOCIO-KULTUROLOŠKI ČIMBENICI BOLI

Socijalna okolina i kultura utječu na doživljaj boli:

Sociodemografska obilježja – spol i dob;Običaji – rituali;Stavovi i očekivanja – porod;Etnička pripadnost – pokazivanje boli;Klimatski uvjeti – sjever, jug.

TEORIJE BOLI

Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača

Max von Frey, 1890.

Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943.

Teorija kontrole prolaza Melzack & Wall, 1965.

Teorija specifičnih receptoraOsnovna postavka:• doživljaj boli = doživljaj drugih osjeta (Frey ,1895.),• slobodni živčani završeci – posebni receptori za bolne

podražaje.

Nedostaci:• slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne

stimulacije (toplo, hladno,..),• doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini

podraživanja tkiva,• nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na

doživljaj boli.

Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa

Osnovna postavka:

• bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja, na bilo kojem mjestu senzornog živčanog sustava,ako su podražaji dovoljno jaki,

• zbrajanje živčanih impulsa – najvažnije.

Nedostatak:• ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja.

Teorija kontrole prolazaMelzack & Wall, 1965.

Objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata: anatomija, fiziologija, kemija i psihologija;

Pojava boli ovisi o složenim neuralnim interakcijama – kontroliraju prolaz bolnih podražaja (oštećenje tkiva) od perifernih živčanih vlakana prema sžs - mogu olakšati ili blokirati prijenos informacije o boli, ovisno o psihičkom stanju ili procesu (percepcija, iskustvo, emocije itd);

Opisuje fiziološki mehanizam: objašnjava djelovanja psiholoških i socijalnih čimbenika na bol kao “neurološka vrata” - mogu se otvarati i zatvarati i tako modulirati doživljaj boli – aktiviranjem ili inhibicijom prijenosa podražaja iz tzv. t-stanica;

Lokacija: stražnji rogovi kralježničke moždine (cijelim njenim dijelom).

Vrijednost teorije kontrole prolaza

Osnovna postavka:• Uvodi psihološke čimbenike u tradicionalni biomedicinski

model boli i opisuje bol kao multidimenzionalni proces.

Nedostaci:• Ne zna se lokacija prolaza.• Model pretpostavlja organsku osnovu boli.• Iako pretpostavlja interakciju između uma i tijela, ipak ih

promatra kao zasebne procese.

FIZIOLOŠKI ČIMBENICI: Kako se bol prenosi?

fizikalni podražaj

receptori

kemijska reakcija (histamin, serotonin, bradikinin, prostaglandin)

senzorna živčana vlakna (stražnji rogovi kralježničke moždine)

transmisijske T-stanice (supstantia geltinosa – hladetinasta tvar)

lateralni spinotalmički put

talamus

mozak