Upload
ilar
View
59
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
METODI PRIVATIZACIJE. Literatura: Ekonomika tranzicije: gl. 5, 7, gl . 11 ; Ekonomika tranzicije – članci: članak Milanović, B. i Cerović, B. tekst: Dodatak D. Metodi privatizacije sadržaj. Primenjeni metodi prednosti i mane - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
METODI PRIVATIZACIJE
Literatura:
Ekonomika tranzicije: gl. 5, 7, gl. 11;
Ekonomika tranzicije – članci: članak Milanović, B. i Cerović, B. tekst: Dodatak D
Metodi privatizacije sadržaj
1. Primenjeni metodi prednosti i mane
2. Procena starih argumenata u svetlu ostavernih efekata u privredama u tranziciji
3. Odmeravanje pro et contra argumenata na osnovu iskustava iz prakse
4. Privatizacija i štednja – makroekonomski efekti
Metodi privatizacije:opšta klasifikacija
• Interni vlasnici
• Spoljni vlasnici
• Besplatna
• sa naknadom
Koji su metodi uobičajeni ?
Standardni metodiMilanović:
1. Interna
2. Eksterna
3. Deljenje (distribucija) akcija
4. Nacionalni holding (predprivatizacioni model)
Glavne prakse:
1. Tržišna (prodaja)
2. Vaučerska
3. Interna - insajderi
Razvijene tržišne privrede – tržišna i insajderska Razvijene tržišne privrede – tržišna i insajderska (ESOP-i i druge sheme) (ESOP-i i druge sheme)
Interna
Prednosti:• Jednostavnost• Popularnost• Tehnički: samo koliko
i po kom ključu• Država po strani• Prihod ostaje u
preduzeću
Mane • Mogućnost
manipulacije• Menadžment
('kadrovska lista')• Prednost uspešnih
preduzeća
Dokapitalizacija: 100 din.(10%) preduzeće: 1100,
vlasništvo 10% (=110), poklon 10 !
Eksterna
Prednosti:• Prihod države• Alokacija: tržište• Uslov: striktna
pravila i javnost• Otvorenost (lokalna i
šire)• Relativno jednostavna
Mane • Nejasna cena• Nema tržišta kapitala• Sporost• Velika ponuda –
ograničena tražnja
Dvodelne aukcije ? Prva i druga cena ? Strani kupci...Dvodelne aukcije ? Prva i druga cena ? Strani kupci...
Podela – kako ?
Prva mogućnost:• Sve akcije – svima
jednako...• Prevelika disperzija• Loša vlasnička
kontrola i nejasno korporativno upravljanje
Druga mogućnost:• Vaučeri (zapisi)• Svima jednako• Licitacije vaučerima• Formiranje cene i
tržišta hartija
Podela
Prednosti:• Egalitarnost• Državno/društveno
pripada svima...• Brzina • Otvorenost (lokalna i
šire); začetak tržišta• Ne treba cena
Mane • Nema prihoda• Egalitarnost (!)• Nejednak doprinos
građana• Izaziva troškove• Dekapitalizacija (?)
Nacionalni holding• Nije privatizacija
• Početno odvajanje od države
• Holding vlasnik akcija više firmi
• Upravljanje bolje
• Oblik deregulacije
Prednosti:• Postupno formiranje
tržišta kapitala• Jači menadžment
Mane • Nepotpuna vlasniška
kontrola• Privatizacija tek sledi
Kakva su iskustva u praksi ?
Tržišna privatizacija
Poželjan model, ali uz
određena ograničenja
Poželjan model, ali uz
određena ograničenja
Ograničenja:
nedostatak kapitala
nerazvijena tržišta kapitala
monopoli
Tržišna privatizacija, nast.
• Sporost procesa• nedovoljna podrška
ukupnoj tranziciji• neophodna podrška
stranih investitora
ProblemProblem::• Strani investitori
dolaze u kasnijoj fazi tranzicije, u sređeno sistemsko okruženje
• Dokaz - regresiona analiza:
SDI = f (TRA)
Vaučerska privatizacija
ArgumentiArgumenti propro::• pravedna
• dobar metod za privredu bez tržišta kapitala
• brz i ireverzibilan proces koji
• unapređuje tržišno ponašanje
• koncentracija vlasništva se obavlja tržišnim putem
Iskustvo ireverzibilnost i tržišna koncentracija
gradjani
banke
fondovi
preduzeća
država
Primer Češke
?
Interna privatizacija
Argumenti Argumenti contracontra::• Stare navike u upravljanju i ponašanju
• Konflikti između spoljnih i internih vlasnika
• korist za nomenklaturu
• nema restrukturisanja
• paradoksi samoupravne firme
O starim navikama i konfliktnim ciljevima
Li/L<Ki/KFormula raspodele akcija (D.M.Nuti):
Veći deo kapitala treba da bude u posedu onih koji ostvaruju manji (individualni) udeo u platnom fondu u odnosu na udeo u kapitalu
Nalazi O. Blanchard-ao restrukturisanju
Poreklo otpora restrukturisanju: strah od gubitka posla
Otpor koji pruža radnik koji nije vlasnik = (max) onom što gubi...
Šta gubi ?
Nadnicu (w)
Otpor koji pruža radnik koji je vlasnik (isti princip):
Gubi nadnicu (w) ali umanjenu za dividendu (d)
Sledi: w > (w-d)
Radnici akcionari lakše restrukturisanje !
nezaposlenost
Nalazi O. Blanchard-aoptimalna brzina tranzicije
• Model međuzavisnosti nadnica, zaposlenosti i rasta privatnog sektora
• Perspektiva profita omogućuje smanjenje nadnica i
• smanjuje neizvesnost i strah od restrukturisanja
Ldrž Lpriv
w
w
Lo
Interna privatizacija je poželjna sa stanovišta restrukturisanja...
Neočekivan zaključak:
... korektna je sa stanovišta efikasne alokacije vlasništva ako se akcijama
trguje individualno!
Nalaz Stiglitz-a• Nedostatak institucija
zahteva:• pojednostavljenje i
skraćivanje agencijskih lanaca,
• spajanje funkcije principala i agenta tj.
• podelu deonica učesnicima u procesu rada
A
B
C
Zaključak:• Interna privatizacija može se projektovati
tako da ne izaziva konfliktnost ciljeva (Blanchard & Nuti)
• Rezistentnija je na mešanje države (Woo & Sachs)
• Ne osporava restrukturisanje i tržišnu alokaciju deonica
• Iskustva pokazuju da nema razlike u upravljanju u odnosu na eksterne vlasnike (Slovenija, Poljska)
Štednja u različitim modelima privatizacije
dodatak
Štedna funkcija
• r = stopa prinosa• K = kapital• rK = profit• srK = štednja, akumulacija iz profita• sw = stopa sklonosti štednji (s=srK/rK) zaposlenih• sc = stopa sklonosti štednji vlasnika• Prema teoriji: sw< sc
• Uvek: 1 – s = potrošnja
Štednja i privatizacija (1)
• Pretpostavka (1):
spontana privatizacijaspontana privatizacija: Kapital ostaje u društvenom vlasništvu
S1= swscr+(1-sc)rK + wL] = sw(rK+wL)• Posledica (1): r0; nastaje gubitak tj. wL>Y; štednja opada:
S1(t+1)< S1(t)
Štednja i privatizacija (2)
• Pretpostavka (2):nacionalizacija:nacionalizacija: Kapital prelazi u
državnu svojinu
S2 = scrK + sw[(1 – sc)rK + wL]• Posledica (2): r0; nastavak FP efekta; S2 opada:
S2 (t + 1) < S2 ( t )
• Pretpostavka (3): tržišna privatizacijatržišna privatizacija: Privatizacija putem
prodaje (x = prodati deo K; 0< x <1)
S3 = scrxK + sw[r(1-x)K + rxK + wL] == scrxK + sw(rK + wL)
• Posledica (3):x1, pa zato štednja raste; koliko? Zavisi od
tempa rasta x; S3(t +1) S3(t)
PAŽNJA: swrxK kapital dobijen od prodaje - društveni kapital!!!
Štednja i privatizacija (3)
Zašto?
• Ako kupimo rxK društvenog kapitala• plaćamo rxK• koje pripada društvenoj svojini tj.• K1 = K – rxK + rxK• To znači da se privatizacijom putem prodaje
društveni K ne smanjuje već se smanjuje njegov udeo u ukupnom K u privredi...
Štednja i privatizacija (4)
• Pretpostavka (4):
vaučerska privatizacijavaučerska privatizacija
S4(=) sw(rK + wL)• Posledica (4):
Znak < i zbog mogućnosti dezinvestiranja (prodaja vaučera - pretvaranje štednje u potrošnju); K raste u skladu sa sw, plus koncentracija vlasništva yK, uz y>x, daju
S4(t+1) >S4(t)
Štednja i privatizacija (5)
• Pretpostavka (5):insajderska privatizacijainsajderska privatizacija: prodaja akcija
zaposlenimaS5 = scrK + sw[(1 - sc)rK + wL]
• Posledica (5):K raste u skladu sa sc; štednja raste
S5(t+1) > S5(t)
PAŽNJA: nema posebne dokapitalizacije!!!
Poređenje modelapo kriterijumu štednje
• Prvo, S5 - superioran model:scrK + sw[(1 - sc)rK + wL] = S5 > S1 = sw(rK+wL);
scrK + sw[(1 - sc)rK + wL] = S5 > S4 = sw(rK+wL);
pošto je: S5 - S3 = scrK + sw[(1 - sc)rK + wL] - scrxK + sw(rK + wL) = scrK(1-sw) - scrKx > 0
ako (1-sw) tj. sc > x (što je verovatno) onda i S5 > S3
S5 = S2 formalno ali ne i stvarno zbog r0 (ne-efikasnost, troškovi kontrole, FP efekat itd.)
Poređenje modelapo kriterijumu štednje
(nastavak)
• Drugo, porast štednje može da se očekuje samo uz program privatizacije:
za S3 , S4 , S5 , sledi (•)(t+1) > (•)(t) za S1 , S2 , sledi (•)(t+1) < (•)(t)
• Treće, prvo važi u okviru zadatih pretpostavki tj. nismo analizirali kasnije ponašanje zaposlenih