of 226/226
ANITA KRNJAIĆ SANJA PORTNER HILIZA DŽEMIĆ METODIČKI PRIRUČNICI ZA NASTAVNIKE UZ NJEMAČKI JEZIK za 6, 7. i 8. razred devetogodišnje osnovne škole

Metodicki Prirucnici Za Nastavnike Uz Njemacki Za 6, 7 i 8 Razred Devetogodisnje Osnovne Skole

  • View
    784

  • Download
    29

Embed Size (px)

Text of Metodicki Prirucnici Za Nastavnike Uz Njemacki Za 6, 7 i 8 Razred Devetogodisnje Osnovne Skole

ANITA KRNJAI SANJA PORTNER HILIZA DEMI

METODIKI PRIRUNICI ZA NASTAVNIKEza devetogodinje osnovne kole

6, 7. 8.i

UZ

NJEMAKI JEZIKrazred

AnitA KrnjAi SAnjA Portner HilizA Demi

METODIKI PRIRUNICI ZA NASTAVNIKE UZ NJEMAKI JEZIKza 6, 7. i 8. razred devetogodinje osnovne kole

Biblioteka UDBENICI I PRIRUNICI Knjiga 211. Urednica: ZLATA MAGLAJLIJA Dizajn i DTP: MAHIR SOKOLIJA

SADRAJUVOD ................................................................................................................................................. 5 1. Ciljna grupa ................................................................................................................................ 5 2. Struktura udbenika ................................................................................................................... 5 3. Mali metodiki podsjetnik .......................................................................................................... 6 AnitA KrnjAi

Metodiki prirunik za nastavnike uz njemaki jezik za esti razred devetogodinje osnovne koleCiljevi i rezultati odgojno-obrazovnog rada ..................................................................................... 10 Programski sadraji ........................................................................................................................... 11 Metodiki prijedlozi .......................................................................................................................... 13 LEKtiOn 1 Erste Kontakte ...................................................................................................... 13 LEKtiOn 2 Die Familie .......................................................................................................... 21 LEKtiOn 3 Der Unterricht ...................................................................................................... 28 LEKtiOn 4 Meine Schule ....................................................................................................... 35 LEKtiOn 5 Alltag .................................................................................................................... 41 LEKtiOn 6 jahreszeiten und Wetter ....................................................................................... 48 LEKtiOn 7 Geburtstag ........................................................................................................... 56 LEKtiOn 8 Das habe ich gern ................................................................................................. 65 LEKtiOn 9 Das Leben auf dem Lande ................................................................................... 73 LEKtiOn 10 reisen macht Spa ............................................................................................. 80 LEKtiOn 11 Willkommen in Bosnien-Herzegowina .............................................................. 86 Dodatni materijali ............................................................................................................................. 92 SAnjA POrtnEr

Metodiki prirunik za nastavnike uz njemaki jezik za sedmi razred devetogodinje osnovne koleCiljevi i rezultati odgojno-obrazovnog rada ..................................................................................... 94 Programski sadraji ........................................................................................................................... 94 Metodiki prijedlozi .......................................................................................................................... 96 Start in die Klasse 7 ...................................................................................................................... 96 LEKtiOn 1 Die Sommerferien sind vorbei ............................................................................. 98 LEKtiOn 2 Alltag .................................................................................................................. 105 LEKtiOn 3 Schule ................................................................................................................. 111 LEKtiOn 4 Wir gehen einkaufen .......................................................................................... 116 LEKtiOn 5 Feiern ist schn .................................................................................................. 120 LEKtiOn 6 Unser Krper ...................................................................................................... 124

LEKtiOn 7 Was ziehe ich an? ............................................................................................... 130 LEKtiOn 8 Wohnen .............................................................................................................. 136 LEKtiOn 9 Das Leben in der Stadt ....................................................................................... 140 LEKtiOn 10 Das schne Deutschland .................................................................................. 145 LEKtiOn 11 Unsere Umwelt ................................................................................................ 150 HiLiZA DEMi

Metodiki prirunik za nastavnike uz njemaki jezik za osmi razred devetogodinje osnovne koleCiljevi i rezultati odgojno-obrazovnog rada ................................................................................... 154 Programski sadraji ......................................................................................................................... 154 Metodiki prijedlozi ........................................................................................................................ 156 Wiederholung macht den Meister .............................................................................................. 156 LEKtiOn 1 Das Wochenende ist da ...................................................................................... 158 LEKtiOn 2 Essen und trinken .............................................................................................. 164 LEKtiOn 3 jung sein ............................................................................................................ 170 LEKtiOn 4 Das Buch mein bester Freund ......................................................................... 176 LEKtiOn 5 Die Bundesrepublik Deutschland ...................................................................... 183 LEKtiOn 6 Freizeit ............................................................................................................... 195 LEKtiOn 7 Wir treiben Sport ................................................................................................ 202 LEKtiOn 8 Musik ................................................................................................................. 209 LEKtiOn 9 Schulpartnerschaft ............................................................................................. 215 LEKtiOn 10 Zu Hause .......................................................................................................... 220 Dodatni materijali ........................................................................................................................... 224

Draga koleginice, dragi kolega,adujemo se to ste se opredijelili za udbenike za nastavu njemakog kao drugog stranog jezika u devetogodinjoj osnovnoj koli u izdanju Djeije knjige i Bosanske rijei Sarajevo i nadamo se da ste, koristei ih u svojoj nastavi, ve postigli eljene rezultate. Uz udbenike smo Vam ponudili i radne sveske sa CD-om koje su sigurno obogatile kako rad na asu tako i samostalni rad uenika izvan kole. U elji da Vam pomognemo u svakodnevnom pripremanju nastave, nastao je i ovaj Prirunik. on se temelji na iskustvima koje su autorice skupljale izvodei nastavu njemakog jezika u kolama u kojima rade te u saradnji sa autoricom udbenika. ne elimo da ga shvatite kao jedini mogui recept za realizaciju nastavnih sadraja nego kao izvor ideja iz kojih ete adekvatno uvjetima vlastitog rada svojim idejama dodati one koje ete ocijeniti kao najbolje i najefikasnije. elimo napomenuti da su prijedlozi nastavnih aktivnosti grupirani u odreene cjeline koje se nekad mogu poistovjetiti sa jednim kolskim asom, no nekad i vie njih kombinirati u toku jednog asa ili pak jednu cjelinu realizirati na vie od jednog nastavnog sata. Dinamiku rada svaki nastavnik e prilagoditi odjeljenju sa kojim radi i njegovim mogunostima. Uz prijedloge moguih nastavnih aktivnosti Prirunik nudi i brojne materijale koji e nastavnicima praktiarima zasigurno biti od velike pomoi. Svjesni smo da je njihov broj daleko vei od onog koji se praktino moe primijeniti u predvienom godinjem fondu asova. nastavnik e se odluiti za one zadatke koje e ponuditi svim uenicima, ali i odabrati one zadatke i aktivnosti koje e individualno ponuditi boljim uenicima kako za samostalni rad kod kue, tako i na asovima dodatne nastave. ostajemo otvoreni za sve Vae prijedloge i sugestije. Cilj nam je svima zajedniki: pribliiti naim uenicima tajne njemakog jezika na to zanimljiviji i to efikasniji nain. nadamo se da se tom cilju pribliavamo na najbolji mogui nain.

r

UVOD1. Ciljna grupaUdbenici za esti, sedmi i osmi razred devetogodinje osnovne kole autorice zlate maglajlije nastali su na temelju novog nastavnog programa za devetogodinju osnovnu kolu i namijenjeni su uenicima koji njemaki jezik poinju uiti u estom razredu kao drugi strani jezik. nastavni plan devetogodinje kole predvia nastavu drugog stranog jezika sa dva asa sedmino, to podrazumijeva godinji fond od ukupno 70 sati u svakoj od etiri godine uenja drugog stranog jezika u okviru osnovnokolskog obrazovanja. Sadraji obraeni u udbeniku predvieni su vaeim nastavnim programom i u skladu su sa evropskim referentnim okvirom za uenje stranih jezika na nivou A1.2 (esti razred), A1.2 djelimino A1.3 (sedmi razred) te potpuno dostizanje nivoa A.1.3 i djelimino A.2.1 (osmi razred).

2. Struktura udbenikaUdbenik za esti razred sadri jedanaest tematskih cjelina (uspostavljanje kontakta, porodica/ obitelj, nastava, kola, svakodnevica, vrijeme, proslava roendana, ono to volim, ivot na selu, putovanje, moja domovina). Udbenik za sedmi razred takoer sadri jedanaest cjelina. Prva cjelina je5

posveena ponavljanju sadraja iz estog razreda (Start in die Klasse sieben). Slijedi deset tematskih cjelina: ljetni raspust, svakodnevica, odlazak u kupovinu, praznici/blagdani, ljudsko tijelo, odjevni predmeti, stanovanje, ivot u gradu, zemlje njemakog govornog podruja njemaka, zatita okolia. Slino je koncipiran i udbenik za osmi razred koji uz ponavljanje na poetku kolske godine (Wiederholung macht den Meister) nudi jo devet cjelina posveenih temama: odlazak u restoran, jelo i pie, problemi mladih, knjiga i itanje, Savezna republika njemaka, slobodno vrijeme (cirkus), sport, muzika, partnerstvo kola i prijateljstvo te ivot u porodici / kuanski poslovi. za razliku od prethodna dva udbenika, udbenik za osmi razred nudi i dio nazvan Unsere Leseecke u kojem se nalaze dodatni tekstovi koji se mogu kombinirati sa obraenim tekstovima i namijenjeni su prije svega za samostalni rad uenika te rad na asovima dodatne nastave. Svaka tematska cjelina poinje naslovnom stranicom koja slikom uvodi u novu temu te uenicima prua informaciju o onom to e nauiti u cjelini koja upravo poinje. na kraju udbenika za sedmi i osmi razred nalazi se pregled obraenog gramatikog gradiva a u sva tri udbenika i lista nepoznatih rijei sa prijevodom na bosanski / hrvatski / srpski jezik. Udbenik prati radna sveska, podijeljena takoer na cjeline koje prate cjeline u udbeniku, sa mnotvom vjebi kako za rad na samom asu tako i za samostalni rad kod kue. Svaka cjelina u radnoj svesci zavrava rezimeom ponuenim na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku koji ueniku prua priliku da sistematizira, kako nauenu leksiku grau pravljenjem svojevrsnog rjenika sa maternjeg na njemaki jezik tako i gramatiko gradivo koje je obraeno u prethodnoj tematskoj cjelini. Ponueni testovi iza svake cjeline pruaju uenicima priliku da provjere stepen usvojenosti gradiva i postepeno postaju svjesni svog napredovanja u savladavanju novog stranog jezika. na kraju udbenika ili radne sveske nalazi se i kompleksniji test za provjeru sve etiri jezike vjetine. Sastavni dio radne sveske je i CD sa snimljenim tekstovima lekcija i pojedinih vjebi iz udbenika te radne sveske.

3. Mali metodiki podsjetnikPrirunik je, ba kao i udbenik, uraen kao pomono sredstvo nastavniku u realizaciji propisanih programskih sadraja i ne smije ni u kom sluaju biti iskljuiva vodilja u planiranju nastave. U planiranju svoje nastave nastavnik mora prije svega uzeti u obzir uenike sa kojima radi i uvjete u kojima izvodi nastavu i njima prilagoditi nastavne postupke. Prijedlozi dati u ovom priruniku ne mogu uzeti u obzir spomenute elemente. oni za orijentir imaju imaginarnog uenika i stoga ih u nastavnom procesu treba posmatrati iskljuivo kroz prizmu onih uenika sa kojima se konkretno realizira nastava. Samo tako, nastava e biti orijentirana ka ueniku i kao takva ispuniti jedan od osnovnih zahtjeva koji se postavljaju pred kvalitetnu nastavu. Uz rad na leksici, gramatici i usvajanju pravilnog izgovora u udbenicima su ravnomjerno zastupljene i receptivne jezike vjetine (sluanje i itanje) i produktivne (govor i pisanje).

LeksikaU objanjavanju znaenja nove leksike nastavnik od samog poetka uenja novog stranog jezika treba insistirati, gdje i kad god je to mogue, na jednojezikim postupcima semantiziranja. Pritom e mu svakako od velike pomoi biti slike (velikim dijelom sadrane ve u udbeniku) kao i drugi odgovarajui predmeti, zvukovi i slino. Posebno u poetnoj fazi uenja jezika vizualizacija je neophodna jer je, kako pomo u razumijevanju, tako i pomo u pamenju (ono to vidim lake pamtim od onog to sam samo uo). Da bi se neka rije smatrala usvojenom, potrebno je da se usvoji njeno znaenje, pravilan izgovor kao i pravilan nain njenog pisanja. Posebno u poetnoj fazi uenja stranog jezika vano je imati na umu upravo sljedei redoslijed aktivnosti u usvajanju novih rijei: rije ujem rije glasno ponavljam (u horu ili pojedinano) rije itam rije piem. Usvajanje leksike6

je dug, zahtjevan proces koji podrazumijeva brojne vjebe koje treba da doprinesu njenom konanom usvajanju. U nizanju vjebi svakako da stalno treba imati na umu didaktiki princip postupnosti. to podrazumijeva nizanje vjebi od onih najjednostavnijih na nivou prepoznavanja preko zahtjevnijih u kojima se od uenika oekuje da zna samostalno i pravilno napisati novu rije do onih kojima se on osposobljava za primjenu nauene leksike u poznatom kontekstu (govorei o poznatom tekstu) te za primjenu u nekom slinom ali ipak drugaijem kontekstu od onog ponuenog u obraenom tekstu. nastavnik e insistirati na stalnom ponavljanju rijei pri emu e, kad god je to mogue, sistematizirati usvojenu leksiku pridruujui je odreenim tematskim oblastima. Posebnu potekou uenicima predstavlja usvajanje roda imenica. od samog poetka nastavnik e insistirati na usvajanju imenica zajedno sa lanom. Pamenju imenica sa odgovarajuim lanom pomoi e zapisivanje imenica uz koritenje plave, crvene i zelene boje (za muki, enski i srednji rod) kao i vizuelno pamenje slika na kojima se zajedno nalaze imenice istog roda (npr.: kolska torba, kreda, geografska karta i makaze). to je ta slika neobinija, to e prije ostati ueniku u sjeanju (makaze koje reu geografsku kartu, spuva na kojoj stoji stolica, sveska i knjiga koje se nalaze u pernici i slino). Usvajanje novih rijei podrazumijeva svakako i usvajanje pravilnog izgovora. Pretpostavka za to jeste i pravilno sluanje (fonetsko). tek onda kada uho zna pravilno prepoznati i diferencirati glasove koje uje, govorni aparat e iste znati i reproducirati. na sluanju i ponavljanju treba insistirati kako na asovima njemakog jezika (horsko i pojedinano ponavljanje) tako i kod kue. Kod uenika od prvog dana treba razvijati naviku koritenja CD-a sa snimljenim tekstovima lekcija i odreenog broja vjebi iz udbenika i radne sveske. U radu na leksici ne smiju se zanemariti i one vjebe koje za cilj imaju usvajanje pravopisa. Uz sve one vjebe koje nudi udbenik i radna sveska, usvajanju pravilnog pisanja pomoi e i zadaci prepisivanja. iako prednost u objanjavanju znaenja rijei treba dati jednojezinim postupcima semantiziranja, ne treba izbjegavati i koritenje rjenika. Uenici se ve u osnovnoj koli moraju osposobiti za koritenje rjenika (u poetku svakako dvojezinog) te povremeno dobijati zadatke da uz pomo rjenika pronau znaenje nepoznatih rijei i prevedu poneki jednostavniji tekst. Udbenici nude i jedan odreeni broj zadataka te vrste.

GramatikaS obzirom da u ovom uzrastu uenici usvajaju jezik ali i stiu znanje o njegovoj strukturi i zakonitostima, bitno je podsjetiti na sljedee: Gramatika se ui uvijek na poznatoj leksici (princip jedne nepoznanice). obradi novog gramatikog gradiva pristupa se induktivno (od primjera ka pravilu i njegovoj primjeni). Uenicima se ne nude gotova pravila nego se ukljuuju u otkrivanje istih. i u uvjebavanju gramatikog gradiva mora se potovati didaktiki princip postupnosti. Veoma je bitno da se u uvjebavanju gramatike uenicima ponude i vjebe u kojima e spoznati upotrebnu vrijednost gramatikog gradiva (ne gramatika zbog gramatike). Gramatiko gradivo se usvaja postepeno uz stalno uvjebavanje i ponavljanje gradiva i neophodno sistematiziranje preenog gradiva. lakem pamenju svakako e doprinijeti odgovarajua dobro osmiljena vizualizacija uz primjenu lako pamtljivih simbola, boja i slino.

Receptivne jezike vjetine (sluanje i razumijevanje, itanje i razumijevanje)Pored vjebi ciljano pravljenih u svrhu osposobljavanja uenika da razumiju tekst koji sluaju ili itaju, svi tekstovi lekcija mogu se koristiti za razvijanje receptivnih jezikih vjetina. Da bi bili u funkciji ostvarivanja ovog zadatka, sadraj tekstova uenicima ne treba otkrivati. nakon objanjavanja7

nepoznate leksike neophodne za razumijevanje teksta i njenog uvjebavanja, uenicima se daje mogunost da iz teksta lekcije izvuku potrebne informacije. Sve one nisu jednako bitne, te stoga ni svaki tekst ne sluamo / ne itamo na isti nain. Ponegdje e biti dovoljno odsluati / proitati tekst sa ciljem njegovog globalnog razumijevanja (prepoznati temu teksta). U nekom tekstu emo uz osnovnu informaciju ciljano poi u potragu za nekim konkretnim detaljima (selektivno sluanje / itanje) dok e se u nekom tekstu sve informacije uiniti bitnim (detaljno sluanje / razumijevanje). Stil sluanja / itanja zavist e svakako od postavljenog zadatka. zato on mora biti postavljen prije samog ina sluanja / itanja teksta. Udbenici za esti, sedmi i osmi razred sadre kako narativne tako i dijaloke tekstove, tekstove ponuene u formi pisma, e-maila, razgovora, ankete, intervjua, bajke, reklame itd. razliite tekstualne vrste pruaju mogunost razvijanja razliitih strategija sluanja / itanja.

Produktivne jezike vjetine (govor, pisanje)Uenje stranog jezika ima smisla samo ukoliko se svim jezikim vjetinama pokloni dovoljno panje. Produktivne jezike vjetine su upravo one vjetine koje svrhu i cilj uenja stranog jezika ine oiglednim (uspostavljanje komunikacije na stranom jeziku) i treba ih njegovati od samog poetka uenja stranog jezika. zavisno od nivoa jezikih kompetencija govorne aktivnosti mogu biti razliite teine: od onih istog reproduktivnog karaktera (igranje uloga insceniranje napamet nauenih dijaloga do onih samostalno formuliranih), odgovaranja na pitanja do samostalnog voenja dijaloga, prepriavanja teksta (po slikama, natuknicama, podnaslovima...) do prepriavanja sa promjenom stanovita (promjena odreenih elemenata) i slino. S obzirom da se radi o poetnoj fazi uenja stranog jezika nastavnikova pomo i voenje bit e neophodni. to svakako vai i za pisanje pismenu produkciju teksta sa kojom se uz nastavnikovu pomo i voenje (slikom, uputama, ponuenim rijeima i izrazima) moe poeti ve uz usvajanje prvih lekcija na stranom jeziku.

Kulturoloki sadrajiUenje stranog jezika nezamislivo je bez upoznavanja normi ponaanja i elemenata kulture zemlje/zemalja iji se jezik ui. Sadraji koji potpomau razumijevanje strane kulture ali i drugih injenica koje se veu za nain ivota u zemljama njemakog govornog podruja protkani su kroz tekstove lekcija (od naina javljanja na telefonski poziv, naina na koji nekom elimo brzo ozdravljenje, estitamo roendan, praznike i slino) do tekstova koji nas direktno ili indirektno informiraju o zemljama njemakog govornog podruja ili kroz knjievne tekstove (pjesmice, bajke i slino) pokuavaju unijeti dio njemake kulture u uionicu. Poeljno je da nastavnik rad na lekcijama obogati informacijama o nainu ivota i obiajima u zemljama njemakog govornog podruja, (pri emu u poetnoj fazi uenja stranog jezika moe svakako koristiti i maternji jezik), ali i da uenicima prui priliku za aktivnu ulogu kroz izradu plakata, postera i provoenje drugih malih projekata (dopisivanje sa vrnjacima, razmjena pisama, paketa i slino) Autentini materijali mogu pritom imati snano motivaciono dejstvo. U tzv. info-Boxu nastavnici mogu nai odreeni broj dodatnih informacija uz teme koje se obrauju u pojedinim lekcijama. Gdje god je to bilo mogue, u tekstove i vjebe su integrirani i sadraji koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, to omoguava interkulturalni pristup obraenim temama.

8

AnitA KrnjAi

MEtODiKi PrirUniKdevetogodinje osnovne kole

zA ESti rAzrED

za nastavnike uz njemaki jezik

Nastavni program za esti razred devetogodinje osnovne kole

PRVA GODINA UENJA, VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje)CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADACilj nastave njemakog jezika u estom razredu osnovne kole podrazumijeva stjecanje elementarne jezike kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Uenik je na ovom stepenu u stanju da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. nastava njemakog jezika treba da doprinese daljem jaanju motivacije za uenje stranih jezika i da uenika osposobi da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja i da razumije pojedinane informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemakog jezika u estom razredu osnovne kole, kao prvoj godini uenja njemakog jezika, treba teiti dostizanju nivoa A1.2 evropskog okvira za strane jezike.Jezike vjetine uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod Oekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Govor

pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije

ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje

Pisanje

prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)

10

Pisanje

znanje o jeziku

od samog poetka uenja drugog stranog jezika pa nadalje uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)

PROGRAMSKI SADRAJItematske cjeline: 1. pozdravljanje, predstavljanje, utvrivanje neijeg identiteta 2. kolsko okruenje 3. lanovi porodice 4. ivot uenika za vrijeme nastave i odmora 5. dani u sedmici, mjeseci, godinja doba 6. vremenske prilike 7. brojevi do 100 8. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 9. proslava roendana 10. seosko imanje, ivotinje 11. odlazak na raspust

11

Funkcije i sposobnosti Uenici ce usvajati vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljanje: Ich bin ... Ich heie.... Ich komme aus Deutschland. Wie heit du? Wie alt bist du? Ich bin ... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa kola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Roendan: Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice sa lanom u jednini i mnoini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: line zamjenice u jednini i mnoini u nominativu zamjenica Sie za utivo oslovljavanje Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole:

Vjetine

Gramatika

Vokabular

SLUANJE i RAZUMIJEVANJE:

Uenici e znati:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: razvrstavanjem slika, povezivanjem slike i sluanog teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih odgovora na nastavnikovapitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela i sl.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE:

GOVOR:

Uenici e itati reenice i krae tekstove, traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr: davanjem kraih odgovora, dopunjavanjem teksta rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom prezent pomonih glagola sein i haben, prezent pravilnih glagola, prezent glagola knnen, izraavanje elje pomou oblika mchte imperativ (2. lice jednine i 2. lice mnoine) negativan i upitni oblik glagola, Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve:

Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen do 100

pozdravljati se na formalan i neformalan nain, predstaviti sebe i druge, rei koliko imaju godina i odakle dolaze, imenovati lanove svoje ue porodice imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici, nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba, pitati za vrijeme na satu i rei koliko je sati, rei kakvo je atmosfersko vrijeme, brojati do 100, govoriti o trenutnoj aktivnosti estitati roendan, nabrojati domae ivotinje, nabrojati osnovna prijevozna sredstva, iskazati elju (ta eli jesti i piti, kuda putovati) kupiti voznu kartu

PISANJE

Uenici e: recitirati, pjevati, postavljati jednostavna pitanja, odgovarati na pitanja, igrati uloge, pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici.

Uenici e: prepisivati pojedinane rijei, reenice i krae tekstove, rekonstruirati rijei, dopunjavati izostavljene rijei, od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice, pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu samostalno napisati kratki tekst (estitku, pozivnicu za roendansku proslavu

MEtODiKi PrijEDLOziLEKTION 1nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Erste Kontakte Uenici e upoznati njemaku abecedu, uporediti je sa abecedom na maternjemjeziku, uoiti razlike, spelovati svoja imena, upoznati specifina slova / glasove koja ne postoje u maternjem jeziku i nauiti ih pisati. Uenici e nauiti pozdraviti na maternjem jeziku i predstaviti se. nauit e pravila itanja njemakih rijei. Kod uenika e se probuditi interesovanje za uenje stranog jezika. Uenici pri prvom susretu sa njemakim jezikom najprije trebaju usvojiti jedan od naina pozdravljanja i predstavljanja. Prilikom ulaska u razred nastavnik/ca e pozdraviti uenike/ce na njemakom jeziku (Guten tag!), oekujui da uenici ponove pozdrav. Ukoliko kod prvog pozdrava izostane reakcija uenika, nastavnik e ponoviti pozdrav onoliko puta dok se ne postigne eljena reakcija. nastavnik/ca moe vie puta ui u uionicu podstiui uenike na reakciju. Koristei lutku, nastavnik/ca e je pozdraviti, uputivi joj rijei: Guten Tag! Ich bin... (ime i prezime). Preuzimajui ulogu lutke, dat e i odgovor (pozdrav i ime lutke). zatim se lutka obraa ueniku/ci iz prve klupe sugerirajui mu da ponovi isto. Slijedi lanano uvjebavanje. Uenici se mogu pozdravljati / predstavljati redom ili nastavnik/ca moe birati uenike tako to e im dodavati lopticu ili balon dok svi uenici ne zavre sa predstavljanjem. nakon predstavljanja i upoznavanja nastavnik/ca e na maternjem jeziku rei da e uenici upoznati njemaku abecedu. najprije e ponoviti abecedu maternjeg jezika. Mogue vjebe: nastavnik/ca e uenicima nasumice podijeliti kartice sa slovima abecede maternjeg jezika. Svaki uenik e dobiti najmanje jedno slovo (ovisno o broju uenika u razredu). izlazit e na tablu i redati ih pravilnim redoslijedom. nakon toga e dobiti kartice u drugoj boji (slova njemake abecede) i pokuat e ih poredati pravilnim redoslijedom.13

Das deutsche ABC

Uenici e nauiti pozdraviti i predstaviti se

Uenici e usvojiti njemaku abecedu; uoit e razliku u odnosu na maternji jezik; upoznat e specifina slova u njemakom jeziku

M1 Uenici e u paru / grupi dobiti radne listie. U jednom skupu su (pogrenim redoslijedom) napisana slova abecede maternjeg, u drugom njemakog jezika. na istom listu (uz oba skupa) su nacrtani prazni kvadratii u koje uenici trebaju unijeti / upisati abecedu pravilnim redoslijedom. najprije odreuju redoslijed slova u abecedi maternjeg jezika, potom redaju u paralelne kvadratie slova abecede njemakog jezika. Provjera se moe izvriti na foliji i uenici e uoiti razlike izmeu abecede dva jezika. objasnit e im se na koji nain se artikuliraju glasovi , , (crteom mogue objasniti poziciju usana pri izgovoru).

M2 Uenici na foliji / radnim listiima dobiju zadatak. na listu su nacrtane takice i uz svaku stoji odreeno slovo abecede. Ukoliko uenici pravilnim redoslijedom spoje takice, dobit e crte (nastavnik sam moe osmisliti crte). Uenici e pravilno artikulirati glasove i primijeniti ih Uenici sluaju zapis na CD-u. Slijedi horsko itanje po redovima, zatim i pojedinano. Uenici potom speluju svoja imena i primjenjujui njemaku abecedu. Uenicima e se predstaviti odreena slova ili kombinacije slova, a potom e ih prepoznati u tekstu i ispravno artikulirati.

M3 na foliji /crteu je predstavljen vozi sa vagonima. na svakom vagonu je napisano jedno slovo / jedna kombinacija slova (npr. S, SS, , ei, eU). Uenici ue pravila itanja i primjenjuju ih prilikom itanja

M4 Uenici u paru dobiju nizove rijei u kojima se nalaze predoena slova i kombinacije slova. Uenici trebaju pronai kombinaciju iz prvog vagona i zaokruiti je u svim rijeima u kojima je ona prisutna. zatim nastavnik/ca proita prvu zaokruenu rije, uenici pokuavaju po istom principu proitati i sve ostale zaokruene. na taj nain uoavaju pravilo. zatim slijede rijei sa slovom / diftongom iz drugog vagona, treeg itd. na kraju asa e uenici nauiti pozdrav Auf Wiedersehen i uvjebati ga viestrukim ponavljanjem.

nauiti pozdrav Auf Wiedersehen14

za domai zadatak uenici prepisuju abecedu u sveske.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Erste Kontakte Wir lernen ein Gedicht Uvjebati njemaku abecedu. Uvjebati pozdrave i predstavljanje. nauiti nove pozdrave: Guten morgen, Guten Abend. Usvojiti nove pojmove: Sonne, Wind, Vogel, Kind i nauiti pravilo upotrebe velikog slova u pisanju imenica. Pravilnim glasnim itanjem pjesmice uenici e savladati njemaku abecedu, pravila itanja i vjebat e intonaciju reenice. Ulazei u uionicu nastavnik/ca pozdravlja uenike: Guten Tag i ponovo govori svoje ime: Ich bin.... Slijedi lanano pozdravljanje i predstavljanje. Uenici izlaze u paru pred tablu i ine isto. Uenici ponovo sluaju CD i potom horski / po redovima / pojedinano ponavljaju abecedu. Potom se nekolicina uenika predstavi spelovanjem (izgovarajui imena slovo po slovo). nakon to uenici usmeno ponove pozdrave Guten Tag i Auf Wiedersehen nastavnik/ca ih zapisuje na tablu. U uenici dobiju radne listove sa slikama (kopija slike U.s.6) sa izostavljenim tekstom. Uenici upisuju pojmove sa table u odgovarajue balonie uz ilustraciju. zatim nastavnik/ca izgovara preostala dva pozdrava: Guten morgen i Guten Abend, a uenici horski ponavljaju za njim/njom. nove pozdrave nastavnik/ca napie na tablu, uenici ih pridrue odgovarajuoj slici.

Uenici e ponoviti pozdrav Guten Tag i izraz Ich bin Ponoviti njemaku abecedu, ispravno je artikulirati i spelovanjem iskazati svoje ime

Uenici e usvojiti ostale pozdrave; nauiti ih izgovarati i pisati

Uenici e uvjebati pozdrave na sljedei nain: na foliji ili na karticama su nacrtane slike koje sugeriraju odreeni dio dana (nastavnik ih postepeno otkriva); nastavnik/ca ih podijeli uenicima; npr. sunce, mjesec, zvijezda, sat sa kazaljkama uz koji je nacrtano sunce ili mjesec, kolsko zvono uz odreeni sat i sl. nakon to slika bude otkrivena ili dodijeljena uenicima, prozvani uenici trebaju na ispravan nain pozdraviti. Usvojit e nove pojmove (vjetar, sunce, dijete, ptica) i ispravno ih izgovarati Uenici e prilikom sluanja prepoznati usvojene pojmove u kontekstu Putem slike / ilustracije nastavnik/ca predstavlja nove pojmove na tabli. Uz njih se nalaze kartice sa pojmovima koji oznaavaju crtee. Uenici e izai na tablu i spojiti pojmove sa slikama. nakon usvajanja pojmova, uenici ih itaju horski ili pojedinano. Uenici na radnim listovima dobiju pjesmicu iz udbenika Guten Morgen sagt die Sonne sa izostavljenim imenicama. Uenici sluaju zapis sa CD-a i upisuju pojmove onim redoslijedom kojim ih uju.15

Uenici e nauiti pravila upotrebe velikog slova u pisanju imenica i uvjebati intonaciju reenice

Vie puta uenici itaju tekst pjesmice; pri tome paze na pravilno izgovaranje rijei (primijeniti nauena pravila itanja) i intonaciju reenice. Uz nastavnikovo navoenje, uenici e prepoznati pravilo pisanja imenica velikim slovom. Domaa zadaa: Prepisati pjesmicu i nauiti je napamet.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Erste Kontakte Hallo Uenik e se znati predstaviti i rei odakle dolazi. Uenik e znati pitati drugoga za ime i zemlju u kojoj ivi. razviti interesovanje za socijalizaciju i irenje prijateljstva.

Uenici e ponoviti pozdrave i pravilno ih artikulirati Uenici e prepoznati usvojene imenice i znati ispravno napisati Uenici e ispravno itati poznate rijei i reenice i uvjebati intonaciju reenice Uenici e znati da se predstave, pitaju drugoga za ime, daju kratak odgovor na postavljeno pitanje Uenici e uvjebati izraze koje koristimo prilikom upoznavanja Uenici e znati da kau odakle dolaze i da drugoga pitaju za zemlju porijekla Uenici e znati rekonstruirati reenice16

Uenici pridruuju pojmove (pozdrave) ilustracijama. ilustracije mogu biti predstavljene na foliji ili crteima na tabli. Uenici izlaze i uz svaku ilustraciju / crte dopisuju odgovarajui pozdrav. na taj nain se provjerava da li je znaenje pojmova usvojeno, ali ujedno i ispravnost pisanja pozdrava (obratiti panju na veliko slovo kod imenica). Kreuzwortrtsel na foliji su predstavljene slike (pojmovi Vogel, Kind, Wind, Sonne). Potrebno je prepoznati rije i unijeti je u odgovarajuu kolonu, ispravno je napisavi. itanje pjesmice (horsko, pojedinano ili podjela po stihovima). Uenici e izraajno itati pjesmicu sa ispravnom intonacijom rijei / reenica. nakon toga slijedi recitiranje napamet nauene pjesmice. iako je tek drugi as uenja, pojedini uenici se mogu nagraditi ocjenom (motivirajua funkcija). nastavnik/ca se obraa lutki: Ich heie... Wie heit du?, te odgovara u njeno ime sa: Mein Name ist... od uenika zahtijeva da iste konstrukcije vie puta horski ponove i predstave se. zatim ponavljanje slijedi u parovima. na tabli su predstavljene dvije papirne lutke (djeak i djevojica) sa imenima. na tabli se nalaze kartice sa dijelovima reenica: Wie heit du? Ich heie Michael. Mein Name ist Sandra. Uenici e formulirati ispravne reenice spajajui kartice i postaviti ih uz odreenu osobu / lutku. Slijedi glasno itanje po ulogama. na isti nain, kao i kod predstavljanja imena, nastavnik/ca koristi lutkicu i obraa joj se: Ich komme aus Bosnien-Herzegowina. Woher kommst du? Uenicima sugerira da ponove pitanja i odgovore. Uenici najprije horski ponavljaju pitanje i odgovor, zatim u paru. na tabli su ponovo izmijeane kartice sa novim pojmovima; uenici rijei prepoznaju i formuliraju reenice.

Uenici e ispravno artikulirati rijei i vjebati intonaciju reenica

na tabli / foliji su predstavljene dvije papirne lutkice / dva crtea sa po dva znaka pitanja pored svake. Uenicima se sugerira da prilikom sluanja trebaju prepoznati informacije koje se tiu djevojice / djeaka. nakon sluanja provjerava se tanost informacija i iste se zapisuju na tablu / foliju (izolirani pojmovi; imena i zemlje porijekla). nakon sluanja uenici itaju dijalog u paru (podijeljene su uloge). Uenici zakljuuju znaenje izraza: Hallo! Gr dich!

Uenici e se znati samostalno predstaviti

M5 nastavnik/ca izree (po ablonu) papirne lutkice i na svaku napie jedno ime i dravu / grad. Druga opcija je da uenicima podijeli lutkice bez informacija; oni na svaku od njih napiu ime i zemlju / grad. nakon toga se lutkice izmijeaju i podijele. Svaki uenik e se predstaviti, a zatim pitati kolegu iz klupe za njegovo ime i zemlju iz koje dolazi. Domaa zadaa: prepisati tekst lekcije u svesku!

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Erste Kontakte Hallo Uenici znaju samostalno voditi dijalog prilikom upoznavanja. Uenici znaju pravilno napisati nauene rijei. Proirivanje interesovanja za nova prijateljstva; komunikaciju i druenje.

Uenici e znati rekonstruirati obraeni dijalog

Uenici u grupama (po etiri uenika u svakoj grupi) dobiju isjeeni dijalog lekcije Hallo! zadatak je da reenice poredaju ispravnim redoslijedom. nakon toga slijedi glasno itanje po ulogama.

Uenici e prepozna(rS.7/5) Uenici e formulirati reenice pomou kartica. reenice su ti tanu reeninu izrezane na pojedinane reenine dijelove. Uenici izlaze na tablu i spajaju konstrukciju kartice; pri tome reenice moraju imati smisao. Uenici e uvjebati (rS.6/4) Uenici dopunjavaju kratke dijaloge sa izostavljenim rijeima; uvedene konstrukcije prepoznaju znaenje rijei i uvjebavaju ispravno pisanje. Uenici e nauiti razlikovati dravne zastave Bosne i Hercegovine, njemake i Austrije; odrediti njihovu poziciju u evropi i nauiti pisati imena navedenih drava

nastavnik/ca na tabli prezentira listove sa nacrtanim granicama sljedeih zemalja: Bosna i Hercegovina, njemaka i Austrija. na tabli su nalijepljene i dravne zastavice istih zemalja, kao i napisani nazivi drava. Uenici ih trebaju povezati sa dravnom granicom, a zatim tano proitati pojmove, primjenjujui nauena pravila itanja. (rS.5/1) Uenici pronalaze navedene tri zemlje na karti evrope, prepisuju njihove nazive ispod slika zastavica.17

Uenici e upoznati njemaka imena

(rS.6/3) Uenici sortiraju imena uz slike djeaka i djevojice (prepoznati koja su imena muka, a koja enska).

Uenici e znati postaviti pitanje i dati odgovor radei kratak dijalog

M6 Uenicima se na foliji prezentiraju slike poznatih linosti (uz svaku sliku je napisano ime i zemlja iz koje dolaze). Uenici preuzimaju ulogu jedne od osoba sa slike i pred razredom samostalno vode dijaloge. Domai zadatak: (rS.8/7) napisati dijalog izmeu nijemca i engleza! (Pojam Velika Britanija je napisan na tabli prilikom zadavanja zadatka)

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Erste Kontakte Zahlen bis 12 Uenici znaju izgovarati i pisati brojeve do dvanaest. Buenje takmiarskog duha i elje za timskim radom. M7 na foliji je predstavljena brojalica: Eins, zwei, Polizei... Brojevi su napisani ciframa, dok su ostale rijei napisane uz slike osoba na koje se odnose. (policajac, oficir, vjetica itd.). nastavnik/ca ita stih po stih, a uenici horski ponavljaju za njim. zatim uenici po ulogama broje do dvanaest uz pomo brojalice. nakon toga uenici i nastavnik/ca demonstriraju situacije iz brojalice (izgovarajui stihove naglas), odnosno opisuju odreeni nain ponaanja predstavljenih osoba. Brojeve pokazuju prstima, policajca koji isprui ruku u namjeri da nekoga zaustavi, oficira koji pozdravlja tipinim vojnikim pozdravom, vjeticu koja jae na metli, laku no zijevanjem, ii spavati rukama ispod glave i vukove zavijanjem. jedna oputajua mogunost da se uenici zainteresuju za gradivo koje slijedi. nastavnik/ca puta CD zapis; nakon svakog izgovorenog broja pritisne dugme za pauzu. Uenik/ca, kojeg/u nastavnik prozove, treba ponoviti broj koji je uo/la. Pritome paziti na izgovor. ova vjeba se moe raditi dok svi uenici ne kau po jedan broj, a zatim horski ponoviti itav niz.

Uenici e nauiti izgovarati brojeve

Uenici e uvjebati pravilan izgovor brojeva

Uenici e znati prepoznati broj

nastavnik/ca uenicima u grupama podijeli kartice sa slikama (to mogu biti takice kao na dominama, naslikani cvjetii, srca i sl.) i kartice sa rijeima napisanim brojevima. Uenici trae odgovarajue parove i spajaju ih, uoavajui razliku izmeu izgovorenih i napisanih rijei. iako ve znaju izgovarati brojeve, potrebno ih je i prepoznati zbog razliitog naina pisanja u odnosu na maternji jezik.

18

Alternativa:

M7a Bilijar (PowerPoint prezentacija) Uenici trebaju prepoznati brojeve i ujedno uvidjeti nain pisanja istih. nakon to bilijarski tap dotakne kuglicu, slijedi rjeenje i aplauz. Uenici e znati napisati brojeve i probuditi takmiarski duh nakon sastavljanja parova, uenici izlaze na tablu i piu brojeve. ova vjeba se moe tako uraditi da se grupe takmie meusobno. nastavnik/ca prozove lana jedne grupe na tablu; uenik izvue karticu sa brojem (napisanim cifrom) i napie ga na tablu. Ukoliko je broj tano napisan, grupa dobija poen. (U.11/9-10) U devetoj vjebi uenici prepoznaju logiki niz brojeva (parni, neparni i sl.) i zatim ih upisuju na prazne linije. U desetoj vjebi uenici piu rijeima rezultat ponuenih brojeva; poeljna provjera na foliji. Mogue vjebe:

Uenici e prepoznati i napisati brojeve

Uenici na foliji dobiju predstavljene takice sa brojem uz svaku od njih. nastavnik daje zadatak da se spoje odreeni brojevi (takice), npr. 1 i 5 / 5 i 8 itd. Uenici izlaze i spajaju brojeve na foliji. Ako brojevi na kraju budu ispravno spojeni, na foliji se pojavi crte (leptir, cvijet...).

M8 Uenici su podijeljeni u grupe. nastavnik/ca svakoj grupi podijeli tzv. Spielfeld / Spielbrett (kopiran), figure i kockice. na svakom polju je cifrom napisan jedan broj. Uenici stanu na start i bacaju kockicu. Kada dobiju broj, pomjeraju se naprijed za toliki broj polja. Uenik/ca treba tano napisati broj koji je dobio/la na polju. Ukoliko je pogrijeio/la, vraa se nazad, na mjesto gdje je bio/la prije prethodnog bacanja. Provjeru ispravnosti moe vriti jedan uenik iz grupe ili sam/a nastavnik/ca, obilazei grupe. Domaa zadaa: napisati brojeve u sveske i predvieni zadaci u radnoj svesci.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Erste Kontakte Wie alt bist du? Uenici znaju izgovoriti i napisati brojeve do 12. Uenici znaju samostalno rei koliko imaju godina i drugoga pitati za starost. Podsticanje komunikacije i potovanja drugih.

Uenici e usmeno ponoviti brojeve i pravilno ih artikulirati

Uenici e se uz pomo brojalice Eins, zwei, Polizei podsjetiti na brojeve (horski i pojedinano). lanano brojanje u razredu: eins, zwei, drei... dok svaki uenik ne kae po jedan broj; pri tome paziti na tanost niza.

19

Uenici e prepoznati nepravilnost u pisanju i ispraviti je Uenici e nauiti rei koliko imaju godina i drugoga pitati za godine Uenici e znati rekonstruirati usvojene izraze Uenici e prepoznati izostavljene rijei u kontekstu i uvjebati usvojene konstrukcije Uenici e znati napisati dijalog i usmeno ga prezentirati

na tabli / foliji su predstavljeni nepravilno napisani brojevi, npr. ajnc umjesto eins. Uenici izlaze i pravilno piu brojeve. na foliji je predstavljena slika iz udbenika (s. 12) sa izostavljenim pitanjem i odgovorom. roendanska torta na slici ukazuje da se radi o godinama. Uenici sluaju CD i nakon toga lanano ponavljaju reenice. Uenik/ ca pita kolegu iz klupe: Wie alt bist du? Drugi/a uenik/ca odgovara: Ich bin... Jahre alt. nastavnik/ca e na tabli pomijeati dijelove reenica pitanja i odgovora. Uenici izlaze na tablu i formuliraju ispravne reenice. nakon toga prepisuju reenice u sveske. (U.12-13/11-12-13) Uenici dopunjavaju izostavljene rijei (ime, zemlja porijekla i godine), a zatim se provjerava tanost uraenih zadataka. na foliji su predstavljene dvije osobe koje razgovaraju. ispod slika se nalaze tri skupa sa informacijama. Prvi: razliita imena; drugi: razliite zemlje / gradovi; razliiti brojevi. Uenici u paru biraju podatke i piu dijaloge: Hallo! Wie heit du? Woher kommst du? Wie alt bist du? zatim dijaloge ue napamet i u parovima prezentiraju razgovor pred razredom.

20

LEKTION 2nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Die Familie Die Familie Uenici e nauiti imenovati lanove porodice. znat e predstaviti svoju porodicu. razvit e pozitivan stav o znaaju porodice. Kod uenika podstaknuti takmiarski duh. Slika sa lanovima porodice na tabli. Kartice sa pojmovima koji oznaavaju lanove porodice uenici prepoznaju i spajaju sa odgovarajuom osobom (na osnovu znanja engleskog jezika). objanjenje pojmova koji oznaavaju kombinacije pojedinih lanova, naprimjer: Mutter + Vater = Eltern Oma + Opa = Groeltern Bruder + Schwester = Geschwister

Uenici e zakljuiti znaenje kljunih rijei (novih pojmova)

Uenici e prepisivati rijei

Uenici e znati predstaviti svoju porodicu i lanove porodice drugih

M9 Uenici dobiju radne listie sa nacrtanim porodinim stablom (der Stammbaum); polja su prazna i oni trebaju upisati lanove svoje ue porodice. nastavnik/ca postavlja uenicima pitanja: Wie heit dein/e Mutter, Vater, Bruder, Oma itd. Prvom ueniku se sugerira odgovor: Mein/e... heit... . Svi uenici predstave najmanje dva lana porodice i ponavljanjem uvjebaju pojmove i reeninu konstrukciju. Pozorno sluaju kolege u razredu i predstavljaju i njihove lanove. nastavnik/ca pita: Wie heit Emirs Vater? Sandras Mutter? Enas Bruder? itd.

Uenici e voditi kratke dijaloge po uzorku

Uenici e prilikom sluanja povezati pojmove koje uju Uenici e reproducirati naueni tekst, ispravno artikulirati rijei i paziti ritam reenice

na foliji su crteom i imenom predstavljene osobe u parovima. ispod svake slike su napisane i dodatne informacije: ime majke, brata, sestre, djeda itd. Uenici preuzimaju uloge i vode kratke dijaloge. Prvi dijalog nastavnik/ca prezentira sa jednim od uenika, zatim slijede dijalozi i ostalih uenika. Kroz promjenu perspektive ue primijeniti nauenu leksiku u razgovorima (U.24/23) Pjesmica: Die Familie nastavnik/ca uenicima podijeli tekst pjesmice koji je izrezan na dijelove. Uenici e prilikom sluanja spajati poetak i kraj reenice, naprimjer: Meine Mutter ................ ................ heit Hanna. nakon sluanja se usmeno provjerava tanost zadatka i stupanj razumijevanja. Uenici trebaju u to kraem vremenu nauiti stihove napamet. onaj koji uspije tano reproducirati tekst, biva nagraen ocjenom.

21

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Die Familie Aus dem Fotoalbum

Uenici e ponoviti usvojene pojmove. Usvojit e nove pojmove (kola, razred, nastavnik, djeca...). Sluanjem e razumjeti osnovne informacije iz teksta. znat e rei nekoliko kratkih reenica o drugima. Uvianje znaaja porodice kao fundamenta zdravog odrastanja. nastavnik/ca slikom podstie uenike da ponove usvojenu leksiku (laUenici e ponoviti novi porodice). lanove porodice; Slijedi lanano postavljanje pitanja i davanje odgovora: Wie heit dein/e ponavljaju pitanja i ................? Mein/e ................ heit ................ odgovore; vjebaju Ponavljanje pjesmice: Die Familie intonaciju reenice Horsko ponavljanje stihova stihove i provjera izgovora i intonacije. nastavnik/ca objanjava kljune rijei. Uenici e prepoznaSlike sa sljedeim pojmovima se nalaze na tabli: ti i usvojiti nove rijeLehrerin, Klassenzimmer, Schler, Schule, Kinder i; glasno e ih itati nastavnik/ca ih glasno izgovara, uenici ih ponavljaju (horski ili pojei pravilno izgovarati dinano), a potom pridruuju kartice slikama. nove rijei se primjenjuju u kontekstu kako bi se provjerilo razumijevaUenici e uvedene nje znaenja istih. rijei primijeniti u tekst sa izostavljenim prazninama: kontekstu npr. Meine ................ heit (Upisati naziv matine kole!). Meine ................ ist VI3. Itd. Uenik e razumjeti Globalno razumijevanje teksta se moe provjeriti na sljedee naine: odreen broj rijei i Sluanjem: nastavnik/ca na foliji prezentira sliku Hanne i njenih lanoprepoznati osnovne va porodice. zadatak uenika je da sluaju tekst i zapamte / zapiu informainformacije / cije koje se tiu pojedinih osoba (imena i eventualno zanimanja) odabrati ponuene itanjem: Uenici samostalno itaju tekst i rade vjebu viestrukog izinformacije bora (U.16/1). Prepoznaju tane informacije. Uenici e uvjebati Uenici naglas itaju tekst; nastavnik ih korigira i navodi da ispravno izgovor rijei i intoproitaju rijei. naciju reenice Uenici e uvjebati (U.17/2-3) uvedenu leksiku; Vj.2 Uenici e prepoznati taan odgovor na postavljeno pitanje. prepoznat e i moi Vj.3. Uenici e dopuniti informacije o Haninoj porodici formulirajui e dopuniti rijei u reenice u prvom licu jednine.. kontekstu i dati kranastavnik/ca postavlja pitanja uz lekciju i oekuje odgovor koji sadri tak odgovor na potanu informaciju. stavljeno pitanje Uenicima preuzimaju uloge osoba iz teksta. zadatak je da u prvom licu jednine iskau to vie informacija o sebi. Uenik e znati da npr. Ich heie Hanna. iskae nekoliko Ich wohne in Bremen. informacija koje Meine Schwester ist klein. sadri obraeni tekst ili u prvom licu jednine Ich heie Tina. Ich bin klein. Meine Schwester Hanna ist Schlerin.22

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Die Familie Uenici e ponoviti i uvjebati usvojene rijei. znat e ih napisati. moi e samostalno iskazati nekoliko kratkih reenica na temu porodica. nauit e upotrijebiti prisvojnu zamjenicu mein/e. Buenje takmiarskog duha.

Aus dem Fotoalbum

Uenici e prepoznati usvojene rijei i primijenit e ih u kontekstu

Uenici ponavljaju usvojene rijei izvan konteksta. nastavnik/ca pokazuje uenicima slike i oni ih imenuju. nastavnik/ca postavlja pitanja i provjerava razumijevanje rijei u kontekstu. npr. Wie heit deine Schule? Was ist VI3? Wie heit deine Klassenlehrerin? itd. Hanna i lanovi njene porodice su slikama predstavljeni na foliji. Uz sliku su na isjeenim dijelovima folije napisane izolirane rijei iz teksta. Uenici pridruuju svakoj slici rijei koje se na nju odnose. npr. Hannas Vater Polizist Andreas

Uenici e prepoznati tanost informacija iz teksta

Alternativa: na foliji su predstavljene netane reenice o Haninoj porodici. Uenici prepoznaju greke i iskazuju tane informacije. npr. Hannas Bruder ist Polizist. (Vater) Hannas Mutter ist klein. (Tina / Schwester) nastavnik/ca na ovaj nain provjerava usvojenost sadraja teksta.

Uenici e uvjebati izgovor

Uenici naglas itaju tekst; nastavnik/ca ih korigira i sugerira pravilan izgovor. Uenici se mogu meusobno takmiiti. onaj, ko napravi najmanje greaka u itanju, pobjeuje. Buchstabensalat rijei su pogreno napisane (na listovima papira i nalijepljene na tablu ili na foliji), tj. slova su ispremetana. Uenici prepoznaju rije i piu je ispravno. zajedno sa nastavnikom/com uviaju ispravnost uraenog. Mogue vjebe:

Uenici prepoznaju rijei i ispravno ih piu

Uenici e znati primijeniti leksiku u kontekstu / samostalno izrei jednostavnu reenicu

1. tekst sa izostavljenim rijeima (na foliji ili radnom listu); uenici zakljuuju koje e rijei iz prethodne vjebe upotpuniti smisao reenica. 2. od svake rijei, koju su napisali, treba usmeno iskazati jednu reenicu (koliko mogunosti dozvoljavaju, uzimajui u obzir oskudan vokabular.)23

Uenici zakljuuju pravilo kada se korinpr. (slika majke) Das ist ................................ Mutter. (meine) sti prisvojna zamjenastavnik konstatira: Ach, das ist deine Mutter. Uenici uoavaju znanica mein/e i dein/e i enje zamjenice dein/e. znat e ga primijeniti Uenici zakljue pravilo: Kod iskazivana prisvajanja osoba mukog roda koristi se prisvojna zamjenica mein, kod enskog roda meine. Uenici e pravilo primijeniti: (U.18/6-7) Dopunit e zamjenice sa odgovarajuim nastavkom. Mogue vjebe:

M10 na slici na foliji djeak predstavlja svoju porodicu. Prisvojne zamjenice su izrezane; uenici ih trebaju pridruiti odgovarajuoj reenici.

Uenici e kroz igru potvrditi nivo usvojenosti leksike i gramatike

1. M11 Klassenfuball razred je podijeljen u dvije grupe (A i B). na tabli (ili foliji) je nacrtan fudbalski teren sa poljima i lopticama (ca. pet loptica, od kojih je posljednja u golu); simetrino na obje strane. Uenicima se postavljaju pitanja vezana uz lekciju ili im se daju pravopisni zadaci na tabli (ispraviti pogreno napisanu rije). Ukoliko zadatak izvre uspjeno, spajaju prethodnu loptu sa onom koja slijedi, sve dok ne stignu do gola i tako se proglasi pobjednik asa. 2. Quiz: Uenici su podijeljeni u grupe. na foliji su napisani brojevi, a uz svaki broj pitanje uz lekciju. Pitanja su prekrivena listom papira. Uenici biraju broj pitanja i odgovaraju na zadatak. onaj tim, koji bude imao najvie tanih odgovora, pobjeuje.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Die Familie

Hilfsverb sein im Prsens Sg.Uenici e nauiti oblike pomonog glagola biti u prezentu jednine. znat e prepoznati glagolske oblike. Uoit e razliku izmeu izjavne i upitne reenice. znat e izrei tvrdnju i odgovoriti na pitanje. Uenike podstaknuti na logino zakljuivanje.

Uenici e uz navoenje ponavljati oblike glagola biti 1./ 2. lice jednine24

nastavnik/ca predstavlja gramatiku jedinku na primjeru: najprije kae: Ich bin aus Sarajevo. Bist du aus Sarajevo? obraajui se ueniku i sugerirajui mu da odgovori, odnosno ponovi reenicu: Ja, ich bin aus Sarajevo. Uenici lanano jedni drugima postavljaju pitanje i odgovaraju.

M12 na foliji je slikama i kratkim reenicama predstavljen glagol sein u 1. i 2. licu jednine. Uenici itaju tekst ispod slike, naprimjer: Uenici e skupiti primjere za glagol biti u 3. licu jednine Das ist Anna. Sie ist aus Berlin. nastavnik ponovo postavlja pitanja: npr. Ist das Anna? Ist sie aus Berlin? Ist das Karl? Ist er aus Hamburg? Uenici ponavljaju forme itajui informacije napisane na foliji. zatim nastavnik/ca postavlja ista pitanja pokazujui uenike u razredu. npr. Ist das Emir? Ist er aus Sarajevo? Ist das Sandra? Ist sie aus Sarajevo? Uenici na tabli od ponuenih kartica, na kojima su napisani reenini dijelovi, formuliraju pet reenica: Uenici e povezati glagolske oblike sa zamjenicama; znat e formulirati kratku reenicu od ponuenih reeninih dijelova i zakljuiti pravilo npr. Ich bin klein. Du bist aus Sarajevo. Er ist aus Hamburg. itd. na osnovu reenica piu tanu konjugaciju glagola kojeg su definirali. infinitiv: SEIN Ich bin Du bist Er/sie ist (U.20/10-11) Ergnze! Vj.10 Uenici e prepoznati zamjenice na osnovu glagolskog oblika. Vj. 11 Uenici e prepoznati glagolski oblik na osnovu zamjenice Vj. 12 Uenici rade vjebu u kojoj trebaju odrediti redoslijed rijei u reenici. nakon provjere zadatka, jednu reenicu karticama formuliramo na tabli i stavimo taku. zatim tu istu reenicu preformuliramo u upitnu. Uenici zakljuuju da glagol u upitnoj reenici stoji na prvom mjestu. Quiz (Grupe A-B-C) Uenici e dati kratna foliji su sakrivena pitanja sa glagolom biti ispod dvanaest brojeva. ki odgovor na pitanje Uenici biraju pitanje; ukoliko tano odgovore, grupa osvoji poen. na kraju dobijemo pobjednika asa.25

Uenici e znati prepoznati glagolske oblike i dopuniti ih u kontekstu Uenici e uoiti pravilo reda rijei u izjavnoj i upitnoj reenici

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Die Familie Hilfsverb sein im Prsens Uenik e uvjebati glagol sein u prezentu i znati ga primijeniti. odgovarat e na postavljena pitanja. Postavljat e pitanja na date odgovore. moi e uz navoenje napisati nekoliko informacija o drugima. moi e voditi kratak dijalog. Uenici se podstiu na timski rad.

Uenici e prepoznati oblike gl. sein u jednini i povezati ih sa odgovarajuim licima

M13 Uenici u grupi ponavljaju konjugaciju kroz Puzzle igru. nastavnik uenicima podijeli izrezane kartice/kvadrate. na dvije strane kvadrata su napisana lica (imenice i zamjenice), na preostale dvije strane oblici glagola sein u jednini. Uenici dobiju jednak broj kartica i spajaju ih tako to lica povezuju lica sa odgovarajuim glagolskim oblicima. na tabli su poredane kartice sa razliitim reeninim dijelovima. Uenici e od kartica formulirati ispravne reenice. npr. Hannas Mutter ist Lehrerin. Monikas Bruder ist klein. Uenici e od kartica iz prethodne vjebe formulirati upitne reenice. Ponovit e da se glagol u upitnoj reenici nalazi na prvom mjestu. (U.20-21/13-14-15) Uenici e uvjebati kako da preformuliraju upitnu u izjavnu reenicu i obratno. na foliji je predstavljena slika djevojice sa imenom. Uz sliku je napisano nekoliko informacija o njoj (grad, godine, razred, imenovani lanovi porodice). zadatak je napisati ispravne reenice koristei ponuene informacije i glagol biti. npr. Monika ist 11 Jahre alt. Sie ist aus Hamburg. Monikas Klasse ist VIb. itd. Uenici u paru izlaze pred tablu. na osnovu informacija iz prethodne vjebe formuliraju pitanja i odgovore i vode kratak dijalog. npr. Bist du aus Hamburg? Bist du 11 Jahre alt? Was ist VIb?

Uenici e znati povezati reenine dijelove u cjelinu Ponovit e nain tvorbe upitne reenice Uenici e znati odgovoriti na pitanja, odnosno postaviti pitanja

Uz smjernice e znati napisati nekoliko informacija o drugima

Uenici znaju voditi kratak dijalog

26

Uenici se podstiu na timski rad; buenje takmiarskog duha

Uenici kroz igru potvruju nivo usvojenosti obraenog gradiva. igra u grupi (po etiri uenika). Potrebno je nacrtati polja na listu papira i na svakom od njih napisati odreeni zadatak. na polju mogu biti napisana pitanja sa glagolom biti ili gramatiki pogrene reenice koje treba ispraviti. igra zahtijeva start i cilj. Uenici dobiju figurice razliitih boja i kockicu. nakon bacanja kockice i dobijenog broja uenici se pomjeraju do odreenog polja. Ukoliko netano rijee zadatak napisan na polju, vraaju se nazad do polja gdje su bili na prethodnom bacanju. onaj ko prvi doe do cilja, pobjednik je.

27

LEKTION 3nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Der Unterricht Die Schulsachen Uenici e ponoviti leksiku i usvojiti nove pojmove (Sport und Deutschstunde). Povezat e znaenje rijei sa slikom. znat e rijei ispravno napisati. Koristit e neodreeni lan uz imenicu. znat e opisati sliku.

Uenici e ponoviti leksiku

Slika (U.25) je kopirana na foliju, bez pojmova. Uenici e spojiti izrezane pojmove sa odgovarajuom slikom. neke rijei ve poznaju, te e sistemom eliminacije suziti izbor. nastavnik/ca zatim postavlja pitanja vezana uz slike. npr. Bist du Schler? Bin ich Sportlehrerin? Wie heit dein Sportlehrer? Was ist VI3? nastavnik/ca e uenicima pokazivati predmete i imenovati. Uenici e ponavljati pojmove za nastavnikom/com.

Uenici e nauiti znaenje novih rijei i pravilno ih izgovarati Prepisivat e rijei Uenici e ispravno itati pojmove sa neodreenim lanom ein/e Uenici znaju imenovati predmete

M14 U grupi igraju domino. na jednoj polovini kartice je nacrtana slika predmeta, na drugoj polovini napisan neki drugi pojam. Uenici dobiju odreen broj kartica i spajaju sliku sa odgovarajuim pojmom. nakon povezivanja pojmova sa slikama uenici prepisuju rijei u sveske. Slike su postavljene u dvije skupine; uz svaku je napisan neodreeni lan ein ili eine. nastavnik postavlja pitanje: Was ist das? Uenici odgovaraju: Das ist ein(e)... na foliji su nacrtana polja sa slikama kolskih stvari. Vertikalno su pored slika upisani brojevi, vodoravno slova abecede. nastavnik/ca postavlja pitanje: Was ist im Feld 1-b? Uenici prepoznaju sliku i koristei neodreeni lan ein(e) iskazuju koji pojam je prikazan na odreenom polju.

igra orabake: razred je podijeljen na grupe. Uenici naizmjenino Uenici takmienjem izlaze pred tablu. Preko oiju im se povee al i u ruke im se stavi odreeni pokazuju nivo usvopredmet. Ukoliko ga prepoznaju i kau taan naziv predmeta, grupa dobija jenosti nove leksike poene. igra se moe igrati dok svi uenici ne dobiju ansu da pogaaju pojmove. Kroz igru se jaa takmiarski duh i ponavljaju rijei. (rS.22/1-2) rekonstrukcija rijei prepoznati i napisati rije ispravno.28

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Der Unterricht Uenik e prepoznati usvojene pojmove; znat e ih pravilno izgovoriti i napisati. razumjet e koritenje prisvojnih zamjenica mein(e) i dein(e). znat e voditi kratak dijalog uz smjernice koristei navedene zamjenice. Uvidjet e svrhu i vanost kolskih predmeta u nastavi i probudit e takmiarski duh. nastavnik/ca postavlja pitanja: npr. Was ist... (ime matine kole)? Bist du Schler? Bist du Lehrer? Was ist VI3? Was ist das (pokazujui na prostor uionice)?

Die Schulsachen

Uenici e znati izrei nekoliko informacija o koli, razredu i nastavnicima

Uenici e ponoviti naziv za kolske predmete

M15 Memory-Spiel uenici su podijeljeni u grupe. Kartice sa rijeima i kartice sa slikama su okrenute nalijem prema uenicima. nalija kartica trebaju biti obojena razliitim bojama. Uenici okrenu jednu karticu iz prve, zatim karticu iz druge grupe pokuavajui pronai odgovarajue parove. Pobjednik je onaj uenik koji svrsta vie parova i kod sebe bude imao vei broj kartica. Buchstabensalat na tabli / foliji su napisani pojmovi ispremetanim redoslijedom. Uenici izlaze na tablu i ispravno ih piu.

Uenici e znati napisati rijei

Uenici e sluanjem (U.28) tekst dijaloga je kopiran na foliju. zamjenice mein / dein su prepoznati prisvojne izostavljene. Uenici sluaju zapis sa CD-a i dopunjavaju zamjenice koje zamjenice mein/dein uju. Uvjebavat e izgovor Voenjem kratkog dijaloga (uz smjernice) uenici e ponavljati reenine strukture i prisvojne zamjenice mein/dein Uenici e uoiti pravilo upotrebe prisvojnih zamjenica mein(e) i dein(e) Uenici e uvjebati upotrebu zamjenica mein / dein nakon toga slijedi glasno itanje dijaloga u parovima. Uenici ue reenice napamet. Umjesto kolskih predmeta napisanih u dijalogu, ubacuju nove ponuene rijei. Viestrukim ponavljanjem reenica i zamjenica mein/dein pamte strukturu reenice. nastavnik/ca slikom prikazuje dva skupa rijei (koje su uenici uvjebavali uz neodreeni lan ein/e). Uenici uz sugestije nastavnika uoavaju da se uz rijei iz prvog skupa koriste oblici ein/mein/dein, a uz drugi eine/ meine/deine. Uenici takoer uoavaju kako iskazati da im neto pripada, ujedno i drugoga pitati da li neto posjeduje. (U.28/5) Pitanja i odgovore sa izostavljenim zamjenicama je potrebno ispravno dopuniti.29

Uenici znaju samostalno postaviti pitanje i dati odgovor koristei zamjenice mein / dein

Grupna igra Uenicima se podijele kartice okrenute nalijem prema njima (mogu se koristiti kartice sa slikama kolskih predmeta iz memory igre) i kockica sa brojevima. Pravilo igre je: Uenik okrene karticu sa slikom, zatim baca kockicu. Ukoliko dobije paran broj, formulira izjavnu reenicu sa zamjenicom mein/ dein koristei sliku na kartici; ukoliko dobije neparan broj, treba formulirati pitanje.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Der Unterricht In der Deutschstunde Uenici e ponoviti usvojenu leksiku i usvojiti nove pojmove. znat e ih prepoznati u kontekstu i pravilno izgovarati. moi e razumjeti kljune i detaljne informacije iz teksta. znat e formulirati kratku reenicu od ponuenih rijei. Formiranje stabilnih osobina linosti procesom uenja i buenje takmiarskog duha.

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku, usvojiti znaenje kljunih rijei iz teksta i prepisati ih

na tabli je predstavljena slika kole. Uenici uz podsticaj, sugestije i pitanja nastavnika/ce iskazuju asocijacije vezane uz sliku i prepisuju rijei u sveske. npr. Ko je u koli? (Lehrer, Schler, Kinder, Direktor) Gdje su uenici? (Klassenzimmer, Klasse) ta / i gdje piemo (radnja pisanja predstavljena slikom)? (Text, Test, Diktat, Heft, Buch, Papier) Slikom ili verbalno objasniti pojmove klingeln, beginnen i krank!

Uenici na foliji / radnim listiima dobiju reenice sa izostavljenim rijeima. Ponuene su dvije opcije, a uenici na osnovu konteksta zakljuuju Uenici e prepozna- koja rije odgovara smislu reenice. ti znaenje rijei u npr. Meine ................ ist VI3. (Klasse / Klassenzimmer) kontekstu Die Schler ................ ein Diktat. (klingeln / schreiben) Die Deutschstunde ................ (beginnt / klingelt) Uenici sluaju CD i rjeavaju zadatak: Mogue vjebe: Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta raster ausfllen (wer? / was?) potrebno je uti koje se osobe spominju u tekstu i eventualno jednu radnju vezanu uz iste.

M16 tekst je ilustrovan na foliji; predstavljene su etiri slike: (uionica, nastavnica, lijekovi kao asocijacija na pojam krank i olovka i papir kao asocijacija na pojam schreiben). Uenici sluaju ili itaju tekst i odreuju ispravan redoslijed slika (tok radnje u tekstu).30

Uenici pravilno artikuliraju rijei i vjebaju intonaciju reenice Uenici e prepoznati detaljne informacije Uenici e znati reproducirati sadraj teksta

Uenici itaju tekst po ulogama; nastavnik korigira eventualne greke prilikom itanja. (U.29/6) Vjeba falsch / richtig Uenici ce uoiti (ne)ispravnost ponuenih informacija; ukoliko je informacija pogrena, potrebno ju je ispraviti. (rS.24/6-7) Vjeba ergnze! Uenici ubacuju ponuene rijei u kontekst ne koristei se udbenikom. Vjeba Alles verkehrt, korrigiere! Potrebno je prepoznati greku, korigirati je i upotpuniti smisao reenice. Grupna igra (tri grupe A-B-C tri reda igraju jedan protiv drugoga)! na kartice su napisane sve imenice iz teksta. Uenici izvlae kartice. Ukoliko uspiju formulirati tanu reenicu koristei izvuenu rije, grupa osvaja poen. Domaa zadaa: (U.30/8) Prepisati tekst u sveske; slike zamijeniti odgovarajuim rijeima.

Uenici e znati formulirati jednostavne reenice

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Der Unterricht In der Deutschstunde Uenici e prepoznati ispravan tok radnje obraenog teksta. ispravno e artikulirati rijei. znat e uoiti neispravno napisane rijei i korigirati ih. znat e voditi kratak dijalog po uzorku. moi e formulirati nekoliko kratkih reenica uz usmjeravanje. Proirit e svoje interesovanje za kolske aktivnosti. Uenici rekonstruiraju tekst. ova vjeba se moe raditi na dva naina: u grupi; svaka grupa dobije izrezane listie / odlomke teksta i spaja ih na grafoskopu; uenici pojedinano izlaze i odlomke, napisane na foliji, povezuju pravilnim redoslijedom

Uenici e se prisjetiti obraenog teksta Uenici e ispravno artikulirati rijei i paziti na intonaciju; uoit e greke prilikom izgovora

nakon povezivanja dijelova teksta uenici e proitati tekst naglas. Dok jedan uenik ita, ostali paze na ispravnost izgovora; nakon proitane reenice ispravljaju greke.

Uenici vjebaju ispravno pisanje rijei: Mogue vjebe: Uenik e prepoznati nepravilnosti u pisaBuchstabensalat: na foliji / tabli prepoznati rije i ispravno je napisati nju rijei i ispravit e rijei su pogreno napisane na karticama; uenici izlaze na tablu i pored ih; znat e pravilno kartice piu ispravnu rije, a zatim okreu karticu (na poleini je ispravno napisati rijei napisana rije) i uporeuju je sa svojom rijei. (rS.25/10) Uoiti pravopisne greke u tekstu i ispravno ga prepisati.31

Uenici e voditi kratke dijaloge ponavljajui nauene forme

Uenici ue dijalog po ulogama i prezentiraju ga pred razredom. Viestrukim ponavljanjem uvjebavaju rijei u kontekstu i pamte due formulacije reenica.

Uenici e znati opisati sliku formulirajui kratke reenice

na foliji je predstavljeno nekoliko slika (npr. djevojica sa imenom i gradom; odjeljenje; zvono; jednostavna matematika formula; djeca, slika koja asocira na pisanje testa i sl.) Uenici po uzorku na lekciju formuliraju kratke reenice na osnovu slika. npr. Anna ist aus Berlin. Annas Klasse ist 7a. Es klingelt. Die Mathematikstunde beginnt. Die Kinder schreiben einen Test. Karls Kuli ist weg.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Der Unterricht Negation nicht Uenik e prepoznati odrini oblik na primjeru. Ponavljat e odrine konstrukcije po uzorku. Uoit e poziciju negacije u reenici. znat e formulirati odrinu reenicu. moi e odgovoriti odrino na postavljeno pitanje i postaviti pitanje za odrian odgovor. razvijanje takmiarskog duha. npr. Karl: Bist du aus Italien? Peter: Nein, ich bin nicht aus Italien; ich bin aus Deutschland. Karl: Bist du zehn Jahre alt? Peter: Nein, ich bin nicht zehn Jahre alt; ich bin 11 Jahre alt. (itd.) nastavnik/ca potom postavlja pitanja uz dijalog: Ist Peter aus Italien? Ist er zehn Jahre alt? (itd.) zatim se obraa uenicima: Bist du aus Zenica/Berlin/Tuzla/Banjaluka/Hamburg...? Bist du 2/6/9/11/12 Jahre alt?

nastavnik/ca na foliji prezentira dijalog izmeu dva djeaka / dvije djevojice. Uenici e prepoznati odrini oblik nicht i znat e ga upotrijebiti imitiranjem uzorka

Uenici e znati iskazati odrini oblik po uzorku

M 17 nastavnik/ca na foliji prikae sliku na kojoj su predstavljene razliite osobe, imena gradova iz kojih one dolaze i njihove godine. Uenici preuzimaju ulogu navedenih osoba i uz nastavnikovo navoenje (pitanja) formuliraju odrine reenice. npr. Timo Hamburg 12 Jahre Timo, bist du aus Berlin? (Nein, ich bin nicht aus Berlin.) Bist du 10 Jahre alt? (Nein, ich bin nicht 10 jahre alt.)

32

Uenici e definirati pravilo primjene negacije nicht

nastavnik/ca na tabli poreda kartice sa reeninim dijelovima (reenice su primjeri iz lekcije in der Deutschstunde). Uenici trebaju formulirati dvije reenice redajui rijei ispravnim redoslijedom. npr. Andrea ist nicht in der Schule. Peters Heft ist nicht hier. Uenici uoavaju da se negacija nicht nalazi uvijek iza glagola.

Uenici e znati upo(U.31/11) Ergnze U reenicama nedostaju oblici glagola sein i negatrijebiti glagol sein u cija. Uenici dopunjavaju reenice i uvjebavaju poziciju negacije. odrinom obliku nastavnik/ca na foliji / radnim listiima zadaje dva zadatka. odgovori odrino! npr. Bist du in der Schule? Bist du Karl? Ist Ena aus Frankfurt? Uenici e znati Ist das Timo? (pokazujui jednog/u uenik/cu) odgovoriti odrino; Postavi pitanje! postaviti pitanje za npr. Nein, ich bin aus Sarajevo. odrian odgovor Nein, Monika ist aus Berlin. Nein, Peters Heft ist nicht hier. Nein, meine Oma ist aus Deutschland. Uenici uoavaju da pitanje mora sadravati informaciju drugaiju od one u odgovoru. Uenici e znati saUenici se takmie meusobno u paru ili u grupi. onaj uenik / ona mostalno formulirati grupa koja napie to vei broj odrinih reenica, od rijei koje su usvojene odrine reenice u prethodnim lekcijama, pobjeuje. nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Der Unterricht Hilfsverb sein im Prsens Pl.Uenik e ponoviti oblike prezenta glagola sein. na primjeru e uoiti oblike mnoine. Ponavljat e ih po uzorku. Definirat e oblike konjugacije u mnoini. znat e prepoznati oblik u reenici. znat e odgovoriti na pitanje. znat e samostalno iskazati kratke reenice. Probuditi takmiarski duh. nastavnik/ca postavlja pitanja koristei glagol biti u jednini; uenici primjenjuju usvojene oblike u reenicama. npr. Bist du aus Sarajevo? Bist du Schler? Bist du Lehrer? Ist er / sie zwei Jahre alt? Ist er / sie krank?33

Uenik ponavlja oblike glagola biti u jednini

Uenici e uoiti oblike mnoine na primjeru i ponavljati ih uz navoenje

M18 nastavnik/ca na foliji predstavlja slike osoba uz koje su napisane kratke reenice / pitanja. Uenici ih itaju, nakon toga nastavnik postavlja pitanja uz slike, a potom slina pitanja postavlja i samim uenicima. npr. Sind Anna und Tobias aus Berlin? Sind die Kinder im Klassenzimmer? Seid ihr aus Berlin? Sind Ena und Sara aus Sarajevo? Sind die Kinder klein? Uenici povezuju oblike glagola sein sa odgovarajuim licima. Mogue vjebe:

M19 Puzzle-Spiel nastavnik/ca uenicima u paru / grupi podijeli kartice sa licima (imena ili zamjenice) i oblicima glagola sein u prezentu. Uenici spajaju odgovarajue oblike. Uenici e povezati oblike glagola sein sa licima

M20 Uenici u grupama igraju domino. na jednoj polovini kartice je napisano lice (kao poetak reenice), na drugoj polovini kraj reenice. Uenici povezuju reenice po smislu, a nastavnik/ca ujedno provjerava da li su uoili koji oblik stoji uz koje lice. npr.sind in der Schule seid aus Berlin Ihr Wir

Uenici e definirati Uenici na tabli definiraju oblike glagola sein u mnoini, a zatim ih pravilo konjugacije prepiu u sveske. glagola sein u mnoini Uenici e prepoznati glagolske oblike koji nedostaju u reenici; znat e postaviti pitanje i odgovoriti na postavljeno pitanje (U.33/15) lckentext Uenici e ispravnim glagolskim oblikom dopuniti pitanje, a potom na isto pitanje dati odgovarajui odgovor. Kettenbung svaki/a uenik/ca napie jedno pitanje u mnoini; postavi ga kolegi/ci iz klupe, koji/a odgovori. zatim taj uenik postavi pitanje sljedeem ueniku itd. Uenici uvjebavaju ispravne reenine konstrukcije sa glagolom biti u mnoini.

Quiz uenici su podijeljeni u dvije grupe. na foliji su napisana Uenici e pokazati pitanja / reenice koje treba dopuniti. Uenici biraju broj; nastavnik/ca nivo usvojenosti otkriva zadatak i slijedi rjeavanje. ona grupa, koja bude imala vie tanih prezenta glagola sein odgovora, pobjeuje. Poeljno je napisati i dodatna dva pitanja, u sluaju kroz igru i natjecanje nerijeenog rezultata.34

LEKTION 4nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Meine Schule Meine Schule Uenici e ponoviti usvojenu leksiku. Usvojit e nove pojmove (wohnen, lesen, malen, Schulhof, Strae, Nhe). razumjet e (sluanjem / itanjem) osnovne informacije iz teksta. razumjet e detaljnije informacije iz teksta. znat e prepoznati nove pojmove u kontekstu. znat e voditi kratak dijalog. Uenici uviaju mogunosti kreativnog razvijanja u koli. npr. osobe u koli: Lehrer / Schler / Direktor Prostorije u sklopu kole: Klassenzimmer, Leherzimmer, Bibliothek, Schulhof objasniti pojam Nhe ukazujui na poznate institucije / objekte iz ue okoline. tipine radnje u koli: malen, lesen, schreiben, spielen nastavnik/ca provjerava da li su uenici razumjeli nove pojmove. npr. na foliji je tekst sa izostavljenim (novim) rijeima. Uenici ih trebaju prepoznati i upotpuniti smisao reenice. Druga opcija je spajanje asocijativnih pojmova. npr. Lehrer + Pause = ...................................... Lehrerzimmer Buch ............................................................... lesen Tennis ............................................................. spielen Strae ................................................ (naziv neke ulice iz blie okoline) Uenici e sluanjem / itanjem razumjeti osnovne informacije iz teksta. Mogue vjebe: Uenici itaju tekst i rade vjebu 1 (U.37). Upisuju osnovne informacije o djeaku iz teksta.

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku; prepoznat e znaenje novih rijei

nastavnik/ca na tabli predstavlja sliku kole. Potom uenike uz pomo pitanja navodi da ponove usvojenu leksiku uz pojam kola, a istovremeno objanjava nove pojmove (potpitanjima / slikama).

Uenici e prepoznati znaenje rijei u kontekstu

Uenici e razumjeti osnovne informacije iz teksta

M21 nastavnik/ca na foliji predstavlja ilustraciju teksta u est slika. Uenici sluaju CD i odreuju tok radnje redajui slike pravilnim redoslijedom. Uenici e pravilno artikulirati rijei i paziti na intonaciju reenice Uenici naglas itaju tekst; nastavnik/ca usmjerava / korigira.

35

Mogue vjebe: (U.37/2) Vjena richtig / falsch znat e prepoznati detaljnije informacije Uenici prepoznaju ispravnost informacije. Ukoliko izjava ne odgovara tekstu, korigiraju je. Multiple choice (Vjeba na foliji / radnim listiima) npr. Emirs Hobby ist: Tennis / Malen / Schreiben Der Schulhof ist modern / gro / klein nastavnik/ca postavlja jednostavna pitanja: Uenici znaju odgovoriti na pitanja npr. Was ist engi Vila 1? Wie ist die Schule / der Schulhof? Was ist Emirs Hobby? Wo sind die Schler in der groen Pause? na foliji je napisan kratak dijalog (tri pitanja / odgovora) sa izostavljenim rijeima. Uenici uz pomo nastavnika/ce dopunjavaju reenice, a potom u paru ue tekst i prezentiraju ga pred razredom. Uenici e znati rekonstruirati i voditi kratak dijalog npr. Hallo, Emir! Wie (heit) deine (Schule)? Meine (Schule) (heit) engi Vila 1. Wie ist der (Schulhof)? Er ist gro und (schn). Was ist dein (Hobby)? Mein (Hobby) ist Lesen.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Meine Schule Meine Schule Uvjebavat e ispravan izgovor novih rijei. znat e uoiti neispravno napisane rijei i korigirati ih. znat e iskazati nekoliko informacija o sebi. znat e napisati nekoliko reenica o drugima. Proirit e svoj interesovanje za kolske aktivnosti / probuditi takmiarski duh.

Uenici e rekonstruirati obraeni tekst Uvjebat e pravilan izgovor rijei Uenici e znati prepoznati rijei i tano ih napisati

Uenici dobiju isjeene dijelove teksta; tanije poetak i kraj reenica (na foliji ili na listiima). zadatak je prepoznati koja dva dijela smislom odgovaraju jedan drugome i spojiti ih. npr. Ich wohne in der ............................................ Strae Demala Bijedia. Svaki/a uenik/ca ita po jednu reenicu, a ostali pozorno sluaju i nakon proitane reenice ukazuju na eventualne greke uinjene prilikom artikulacije pojedinih rijei. Uenici znaju tano napisati rijei. Mogue vjebe: Buchstabensalat uenici prepoznaju rijei i piu ih ispravno (na tabli ili foliji)

36

Kreuzwortrtsel na foliji je nacrtana ukrtenica, a pored svakog broja kvadratia nacrtana slika. Uenici prepoznaju sliku i upiu znaenje rijei u prazne kvadratie. Erkenne Fehler na karticama su rijei pogreno napisane. Uenici piu rijei na tablu (pored kartica), a zatim okreu nalije kartice (pravilno napisane rijei) i uporeuju sa svojim rijeima. ova vjeba se moe realizirati u vidu takmienja izmeu grupa. Uenici e znati iskazati nekoliko informacija o sebi ponavljajui reenine strukture iz teksta Uenici informacije iz teksta (Emir, Demala Bijedia, engi Vila 1, in der Nhe, Lesen, itd.) mijenjaju autentinim informacijama koje se odnose na njih same. Ponavljaju forme i ue kako dati nekoliko opih informacija o sebi. na foliji je prikazano nekoliko slika u kvadratiima. Uenici e znati nanpr. djevojica (ime i grad), naziv ulice, pridjev klein uz kolu, teniski pisati kratke reenice reket, itd. o drugima Uenici piu reenice u sveske, potom na tabli i pokuavaju samostalno uvidjeti (eventualne) greke kolega iz razreda.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Meine Schule Der bestimmte Artikel Uenici e ponoviti Schulsachen i neodreeni lan, odnosno prisvojne zamjenice mein/dein. Usvojit e nove rijei (predmeti u uionici). zakljuit e da uz svaku imenicu stoji odreeni lan. Usvojit e i uvjebati rodove imenica. Probuditi takmiarski duh. Uenici ponavljaju predmete iz kolske torbe. nastavnik pokazuje predmete i pita: Was ist das? Ist das dein/e...? Uenici ponavljaju pojmove i ujedno primjenjuju neodreeni lan ein/e i prisvojne zamjenice mein/e dein/e.

Uenici e ponoviti usvojenu leksiku (predmete iz kolske torbe) i neodreeni lan ein/e; prisvojne zamjenice mein/e i dein/e Uenici e usvojiti znaenje novih rijei; pravilno e ih artikulirati Uenici e nauiti koristiti rjenik, prepisivat e rijei i uoiti lanove koji prate imenice

na foliji su predstavljene slike novih pojmova (Tafel, Tisch, Bank, itd.). nastavnik/ca izgovara rijei pokazujui odreeni predmet, a uenici ponavljaju za njim/njom.

(U.38/6) Uenici u rjeniku pronalaze sve rijei sa slike; prepisuju zajedno sa lanom koji ih prati.

37

nastavnik/ca e kroz razgovor navesti uenike na zakljuak da svaka imenica ima svog pratioca. Uenici e se navesti da otkriju pravilo upotrebe odreenog lana Uenici pokazuju predmete u uionici i imenuju ih, a istovremeno im pridruuju odgovarajue lanove: Das ist der Tisch / die Tafel / das Fenster itd. (U.38/7) Uporeuju nain upotrebe odreenog / neodreenog lana i prisvojnih zamjenica uz imenice. der / das = ein / mein / dein die = eine / meine / deine Uenici uvjebavaju rod imenica. Mogue vjebe: (U.39/8) Dopunit e lanove imenica! Uvjebavat e rodove imenica

M22 obojit e lanove odreenom bojom. na foliji su napisane rijei; pored svake tri kvadratia sa rodovima. Uenici izlaze i kvadrati sa tanim rodom boje odreenom bojom (imenice mukog roda plavom, enskog crvenom, srednjeg zelenom bojom.) Mogue vjebe:

M23 Das Seil berspringen na podu lei konopac. iz svakog reda izae po jedan uenik, stanu jedan iza drugoga, ali tako da im je konopac izmeu nogu. Uenici skau lijevo, desno i u mjestu, ovisno o rodu imenice. nastavnik/ca odredi stranu koja odreuje rod imenice (npr. lijevo Die, desno Der, u mjestu DAS). Uenici koji se ne takmie govore imenice bez roda; nakon odKroz igru i takmiar- brojavanja 1-2-3 uenici ispred table istovremeno skoe u odreenom smjeru. ski duh e ponavljati rod imenica M24 Spielbrett Uenici (u grupama) dobiju figurice, kockice i zadatke na poljima. na svakom polju je nacrtan jedan predmet iz uionice ili kolske torbe. Kada uenik baci kockicu i doe do odreenog polja, naglas treba rei koja je to imenica na slici i koji je rod prati. npr. Das ist der Tisch. za domai zadatak nacrtati sve pojmove. imenice mukog roda obojiti plavom, enskog crvenom i srednjeg roda zelenom bojom.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Meine Schule Personalpronomen er / sie /es Uenici e ponoviti funkciju odreenog lana. Prepoznat e usvojene nove rijei i tano ih napisati, te ponoviti njihov rod. imenice e zamijeniti odgovarajuim zamjenicama po uzorku. Usvojit e pravilo i uvjebati upotrebu linih zamjenica er, sie, es. Podsticanje na logino zakljuivanje.

38

Uenici ponavljaju pravilo upotrebe odreenog lana

Uenici ponove pravilo upotrebe odreenih lanova (der / die /das) koji odreuju rod imenica uz pomo sugestija ili pitanja. nastavnik/ca e uenicima objasniti upotrebu neodreenih lanova (ein/e) i prisvojnih zamjenica (mein-e /dein-e) u odnosu na rod imenice. Der ein / mein / dein Die eine / meine / deine Das ein / mein / dein

Uenici e prepoznaBuchstabensalat (rS.31/3) Uenici prepoznaju rijei, rekonstruiraju ti predmete u uioniih i ispravno piu. ci i tano ih napisati Ponovit e rod imenica

M25 Memory Uenici u grupama igraju igru. onaj uenik, koji bude imao vie parova (kartica), pobjeuje. nakon igre slijedi usmena provjera. nastavnik/ca uenicima prezentira primjer zamjene imenica odgovarajuom zamjenicom: npr. Ist DER Schulhof gro? Ja ER ist gro. Ist DIE Schule in der Nhe? Ja, SIE ist in der Nhe. Ist DAS Fenster klein? Ja, ES ist klein. (Ud.s39/11) Uenici po navedenom uzorku spajaju rodove sa ponuenim imenicama, a zatim sa zamjenicama. Uz navoenje nastavnika uenici definiraju pravilo i zapisuju ga. Der er Die sie Das es (U.40/12) imenice su zamijenjene pogrenim zamjenicama; uenici prepoznaju greke i ispravljaju ih. (rS.32/5) Uenici na pitanja odgovaraju zamjenicom. Kettenbung (na tabli su napisani pridjevi gro, klein, interessant, modern, schn) Uenici lanano postavljaju pitanja i daju odgovore, koristei zamjenice. npr. ist Der tisch gro? ja er ist gro. igra se moe realizirati u obliku takmienja.

Uenici po uzorku zamjenjuju imenice odgovarajuim zamjenicama

Uenici e definirati pravilo na osnovu primjera Uenici imenice zamijeniti odgovarajuim zamjenicama Samostalno e postaviti pitanje / odgovoriti zamjenicom

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Meine Schule

Einen Brief schreibenUenici e govoriti o tome koja sredstva komunikacije najee koriste. znat e iskazati asocijacije uz pojam pismo. odredit e formu pisma. napisat e pismo uz nastavnikovo voenje. Proirit e interesovanje za komunikaciju i sklapanje novih prijateljstava.39

Uenici e putem M26 nastavnik/ca na foliji prezentira slike nekoliko sredstava komuasociograma govoriti nikacije (e-mail, Facebook, Skype, telefon); uenicima postavlja pitanja o sredstvima vezana uz slike. Pitat e ih da li esto telefoniraju, piu li SmS i e-mail, jesu komunikacije li esto na Facebook-u i na Skype-u? (Vei dio razgovora tei e pritom i na maternjem jeziku.) Uenici e iskazati ta ih asocira na pojam pismo nastavnik/ca potom otkrije sliku pisma i objasni znaenje pojma. Uz pomo nastavnikovih pitanja i usmjeravanja uenici daju niz asocijacija vezanih uz pojam i zapisuju ih. npr. ime, adresa, papir, olovka, potanska markica, Fedex,...

M27 na foliji je prezentirano kratko pismo sa izostavljenim rijeima. na isjeene dijelove folije su napisane rijei koje nedostaju. nastavnik ita Uenik e prepoznati pismo naglas, zatim uenici izlaze i reenice dopunjavaju rijeima koje su rijei koje nedostaju uli. u pismu i odrediti Uoavaju da pismo sadri datum; da pismo poinje sa Liebe/r, ovisno formu pisma o tome da li se obraamo mukoj ili enskoj osobi; da zavrava sa Viele Gre i na kraju Dein/e, ovisno o tome da li pismo pie muka ili enska osoba. nakon toga u sveske prepisuju nove pojmove. Uenici e znati dopuniti pismo i iskazati osnovne informacije o sebi; o svojim kolskim kolegama e saznati informacije koje nisu znali (U.40/13) Ergnze Uenici piu pismo djeaku Franku tako to dopunjavaju zapoete reenice osobnim informacijama. nakon toga slijedi glasno itanje pisama; uenici ponavljaju formu pisma, ali i saznaju mnogo novih informacija o svojim kolegama iz razreda.

40

LEKTION 5nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Alltag

WochentageUenici e nauiti imenovati dane u sedmici. nauit e priloge gestern, heute, morgen. Koristit e prijedlog am uz dane u sedmici. Upoznat e se sa rednim brojevima do sedam govorei o sedmici. Uenici e se poticati na kvalitetno iskoritavanje slobodnog vremena.

Kod uenika probuditi interesovanje za temu

M28 nastavnik/ca na foliji prezentira sliku majke sa kolicima. Pored slike su napisane rijei Kinder i Namen sa znakom pitanja pored svake. Uenici e najprije pogaati koliko djece majka ima, a kada nastavnik otkrije sliku sedam djeijih kolica, uenici e davati prijedloge imena. zatim ih nastavnik pita da li poznaju neku stvar / predmet / cjelinu sastavljenu od sedam dijelova. Uenici daju prijedloge i zakljuuju da se radi o sedmici. Uenici sluaju CD. nakon sluanja nastavnik slikama dodaje nazive dana u sedmici (na izrezanoj foliji); uenici trebaju pravilnim redoslijedom poredati pojmove (od prvog do posljednjeg dana). Slijedi horsko i pojedinano itanje naziva dana u sedmici. Uenici se potom upoznaju sa rednim brojevima, ali ne ue pravila, nego ih koriste u kontekstu dana u sedmici, ponavljajui formu. otvaraju udbenik (s.42) i istovremeno sluaju reenice: Der erste / zweite / dritte... Tag heit... Uenici zakljuuju pojam Wochenende. Slijedi viestruko itanje, a zatim nastavnik nasumice postavlja pitanja: Wie heit der erste / fnfte / vierte... Tag? U. 42/1 Kreuzwortrtsel Uenici prepoznaju pojmove u ukrtenici, a potom ih prepisuju u sveske.

Uenici e razumjeti pojmove i odredit e taan redoslijed dana u sedmici Uenici e pravilno izgovarati nazive dana u sedmici; pritom se upoznaju sa rednim brojevima ponavljajui ih i nauiti pojam Wochenende Uenici e ispravno pisati brojeve

rS. 39/2 nastavnik/ca sugestivno objanjava uenicima priloge, navozakljuit e znaenje dei primjer tadanjeg dana. nastavnik kae: priloga gestern, heuHeute ist Mittwoch, morgen ist Donnerstag (pokazujui rukom ispred te, morgen i povezat sebe) und gestern war Dienstag (pokazujui iza sebe). e ih sa danima u Uenici potom popunjavaju tabelu u radnoj svesci, uvjebavajui redosedmici slijed dana u sedmici, a ujedno i pravilno pisanje istih. Uenici e koristiti prijedlog am uz dane u sedmici U. 43 / 3 Uenici po uzorku (prvi odgovor je napisan u udbeniku) odgovaraju na pitanja prilokom odredbom am Montag / Dienstag... zakljuuju da se uz dane u sedmici koristi prijedlog am.41

Uvjebat e upotrebu prijedloga am uz dane u sedmici

rS. 39/3 Uenici e analizirati Hannin sedmini plan i odgovoriti na pitanja koristei prijedlog am uz dane u sedmici. napisat e / nacrtati svoj sedmini plan. obzirom da je vokabular uenika u ovoj fazi uenja jo uvijek jako oskudan, sve pojmove koje nisu uili, a koji opisuju radnju koju ele izraziti, mogu nacrtati, dok e priloke odredbe napisati uz odreenu radnju.

nastavna tema: nastavna jedinica:CiljeVi:

Uenici e usvojiti nove pojmove lernen, spielen, essen, gehen... nauit e voditi telefonski razgovor po uzorku. Podsticanje na logino zakljuivanje, druenje, komunikaciju i uoava