of 35 /35
Dr. sc. Tomislav Jelić i Ines Zečić GEOGRAFIJA 1 metodički priručnik geografije za 5. razred osnovne škole 2. izdanje

Metodicki prirucnik - geografija 5

Embed Size (px)

Text of Metodicki prirucnik - geografija 5

Dr. sc. Tomislav Jeli i Ines Zei

GEOGRAFIJA 1metodiki prirunik geografije za 5. razred osnovne kole

2. izdanje

ALFA Zagreb, 2008.

Nakladnik ALFA d. d., Nova ves 23a

Za nakladnika Miro Petric

Urednik Dr. sc. Tomislav Jeli

Recenzent Berislav Ivan Abrami

Metodiko-didaktiko oblikovanje Dr. sc. Tomislav Jeli

ALFA d. d., Zagreb 2008.

2

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati, ni na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova ili autorova pismenog doputenja. SADRAJ

Nastavni plan i program geografije u osnovnoj koli Makroplan i makroprogram geografije za 5. razred Operativni plan i program iz geografije za 5. razred Prijedlog izvedbenog tematskog nastavnog plana i programa geografije za 5. razred Priprave za nastavu

3

NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMA I. OBVEZNI PREDMETI 1. HRVATSKI JEZIK 2. LIKOVNA KULTURA 3. GLAZBENA KULTURA 4. STRANI JEZIK 5. MATEMATIKA 6. PRIRODA 7. BIOLOGIJA 8. KEMIJA 9. FIZIKA 10 PRIRODA I DRUTVO . 11 POVIJEST . 12 GEOGRAFIJA . 13 TEHNIKA KULTURA . 14 TJELESNA I 3 (105) 3 (105) 3 (105) . ZDRAVSTVENA KULTURA UKUPNO OBVEZNI PREDMETI (REDOVITA NASTAVA) IZBORNI PREDMETI 18 (630) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

3 (105) 3 (105) 3 (105)

4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 2 (70)

2 (70) 1,5 (52,5) 1 (35)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)

4

15 VJERONAUK . 16 STRANI JEZIK . 17 OSTALI IZBORNI . PREDMETI UKUPNO IZBORNI PREDMETI (IZBORNA NASTAVA)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

2 (70)

4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210)

6 (210)

POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA 18 LATINSKI JEZIK . 19 GRKI JEZIK . UKUPNO POSEBNI PROGRAMI 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

3 (105) 3 (105) 3 (105) 6 (210)

3 (105) 6 (210)

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1

20 DOPUNSKA NASTAVA I . DODATNI RAD 21 IZVANNASTAVNE . DJELATNOSTI 22 SAT RAZREDNIKA .

(35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

1 (35)

5

GEOGRAFIJAUVOD Nastavni se program geografije temelji na suvremenim spoznajama geografske znanosti koje su nuno pedagoko didaktiki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5. razredu osnovne kole, ali uenici neka geografska predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i drutvo (1. 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8. razredu. Nastava je geografije u suodnosu s prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike pojavnosti svijeta. Uvaavajui znanstvenu, odnosno strunu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti uenika i nastavnoga procesa, program je zamiljen po naelu od manje sloenoga ka sloenijemu, tj. dubina i irina spoznaja poveava se s uzrastom uenika. Opseg znanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebaju obraditi u jednom razredu, a dubina je odreena upuenou uenika (stupnjem usvojenosti znanja i sposobnosti). CILJ Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, znaenju i povezanosti prirodnih elemenata i drutvenih pojava i procesa u svjetlu suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje geografskih naina miljenja i razvijanje socijalnoafektivnih sposobnosti uenika. Geografija ima ulogu prenijeti odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, geologija, meteorologija). ZADAE Uenike treba: upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni i ivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s drutvenim pojavama (stanovnitvo, nain ivota, djelatnosti, kultura), upoznati s osnovnim prirodno-geografskim znaajkama i drutvenim procesima zaviajne regije i znaenjem tranzitnoga poloaja Republike Hrvatske s obzirom na europsko i globalno povezivanje (gospodarske, vojne i politike skupnosti), upoznati s prirodno-geografskim, drutveno-kulturnim i gospodarskim znaajkama kontinenata na primjeru odabranih drava, upoznati s ekolokim problemima u svijetu i sa znaenjem i mogunostima ouvanja okolia za zdravlje i kvalitetu ivota sada i u budunosti, uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati umijee uporabe geografske karte i atlasa kao izvora znanja, uvesti u metode znanstvenoga istraivanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje, skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraivanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmiljanja i priopivanja rezultata istraivanja (pisanja izvjea o istraivanju). NAPOMENA Nastavni program geografije u 5. razredu sadrava poetno gradivo iz osnova ope geografije, tj. standard obvezan za sve uitelje i uenike. On predstavlja abecedu, temelje za uenje geografije u viim razredima i za razumijevanje geografskih i drutveno-gospodarskih pojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviaja, domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konano na globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom programu 5. razreda 6

analitiki je i polazi od tema o Planetu Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i ekstenziteta (dubine i irine) gradiva, za uitelje/uiteljice su: kljuni pojmovi, novo struno nazivlje te Obrazovna postignua. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi rauna o aktualizaciji. Poeljna je potpuna ukljuenost uenika, a posebice njihovog praktinog samorada. Osmiljenoj didaktikoj igri u nastavi geografije treba dati odgovarajui prostor jer ona pridonosi veoj doivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom psihofizikom uzrastu uenika. Preporuuje se izvanuionika nastava jer se mnogi sadraji mogu obraditi (demonstrirati) u kolskom dvoritu, naselju i blioj okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu vani su odgojni i socijalizirajui ciljevi za svaku temu, a oni proizlaze iz sadraja koji se obrauju i iz oblika i metoda rada. Za rastereenje uenika, te za racionalizaciju nastavnoga procesa, vrlo je vano koristiti uenika predznanja. Rastereenju svakako pridonosi i suodnos s drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rije o horizontalnom suodnosu). Nastavni program 6. razreda razraen je na pluralistikom globalnom naelu (razliitost pojava i procesa te suodnosu i uzrono-posljedinoj povezanosti) po temama o stanovnitvu i gospodarstvu, a potom slijede teme vezane uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu zahtijeva obavijetenost i otvorenost prema svijetu to pridonosi razumijevanju sloenosti i rjeavanju zajednikih problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati romantiarsko-turistike slike, a naglaavati objektivnu geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko miljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi rauna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano poticati uenike na samostalan rad kako bi uenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoljivost prema drugome. Posebnu panju treba posvetiti radu s raunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: verbalnoj, kvantitativnoj i grafikoj. Ekoloki odgoj i ouvanje okolia trajni je odgojni zadatak u nastavi geografije. Sadraji nastavnoga programa u 6. razredu pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeanja prema gladnim, unesreenim ratom i prirodnim katastrofama. Kritiko miljenje i samopouzdanje u iznoenju uenikih stavova potiu razgovori, rasprave ili parlaonice (razgovaraonice). U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa uenici upoznaju s geografskim obiljejima europskoga kontinenta i Rusije koristei predznanja koja su stekli u 5. i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opa obiljeja Europe, nakon ega slijedi pregled po dravama, a u zavrnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeja Europe. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme o opim obiljejima Europe, gradivo se nie geografskom logikom, analizom: ope znaajke Europe, prirodno-geografska obiljeja, drutveno-gospodarska obiljeja razvoja i znaenje kontinenta u cjelini. Drave i bitna prirodno-geografska obiljeja drava (primjerno, ovisno o njihovu znaenju u prostoru) obrauju se po dravama: Zapadne, Sjeverne, June, Jugoistone i Istone Europe.Osmi dio programa daje sintetiki zbiljske problemske teme, a naglasak je na integracijskim procesima, prometno-geografskom povezivanju, opem neskladu razvoja i podjeli na tzv: jezgru i periferiju s posebnim naglaskom na ekoloke probleme. U takvu konceptu nastavnoga programa uitelj/uiteljica moe nai prostora i vremena za osuvremenjivanje i osmiljavanje nastavnih sadraja i nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvravanje obveza te razvijanje intelektualne znatielje uenika postie se istraivakim radom i pripremom referata, posjetima manifestacijama na europskoj razini Zagrebaki velesajam, izlobe ili ambasade. Posebnu 7

pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. Stvaralatvo je najvii stupanj osposobljenosti te ga treba poticati kako bi uenici iskazali svoju osobnost: izradba plakata, pojmovna mrea, geografska pria, izradba turistikoga prospekta, slikokarte i sl. U tom uzrastu, kada uenici preispituju svoje vrijednosti i vrijednosti drugih, jako je vano promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini. Kartografska pismenost obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na toj je razini, uz ope geografske karte, potrebno koristiti i tematske karte kako bi uenici to bolje uoili neku pojavu i proces u prostoru. Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja uenika iz niih razreda: priroda i drutvo (znanja o zaviaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz ope geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek istiu slinosti i razlike i poveznice s geografskom obiljejima Republike Hrvatske. Nastavni program iz geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je dio o topografskim kartama, a drugi dio Republika Hrvatska. Dio o topografskim kartama obrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uenici ve svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika Hrvatska obrauje se analitiko-sintetikim pristupom. Tu se obrauju prirodno-geografska obiljeja, zatim demografska obiljeja, raznolike veze Hrvatske (drutvene, gospodarske, politike) i svijeta te geografska raznolikost Hrvatske i regionalizacija. U treem se dijelu obrauju prirodno-geografske osobitosti i drutvenogeografska obiljeja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske. Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moe se mijenjati ovisno o regiji u kojoj se kola nalazi. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. Sloenu prostornu stvarnost nemogue je spoznati bez odgovarajue kartografske pismenosti. Nastava geografije treba omoguiti sjecanje kartografskih znanja, umijea i navika koritenja karte kao izvora informacija. Kartografski su znakovi sredstvo izraavanja, kojima se bolje nego bilo kojim drugim znakovima, prua informacija o: poloaju, geografskim obiljejima i brojanim vrijednostima sadraja (pojava i procesa) u prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u nastavi geografije.Izvanuionika nastava geografije vrlo je vana u stjecanju znanja, umijea i navika, a ima i velike odgojne vrijednosti. Uitelj/uiteljica treba planirati takvu nastavu za odreene programske sadraje koji se mogu obraditi u naselju, blioj i daljoj okolici. Terenska i izvanuionika nastava treba biti logistiki i struno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudima i potovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema zaviaju i domovini stalna je zadaa nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka svijest i zatita biljnoga i ivotinjskoga svijeta, osjeaj za lijepo i duhovnu stranu ivota, ponos zaviajem i domovinom.Izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja.

8

5. RAZRED

TEME 1. Oblik i veliina Zemlje Kljuni pojmovi: oblik/veliina Zemlje, sila tee, globus, Zemljin ekvator, polovi. Obrazovna postignua: izdvojiti i opisati barem jedan dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloiti vanost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na Mjesec); znati povrinu Zemlje; opisati oblik Zemlje (kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz (model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juni pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile tee i navesti primjere. 2. Razmjetaj kontinenata i oceana Kljuni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka. Obrazovna postignua: imenovati te na geografskoj karti i globusu pokazati kontinente i oceane; na karti obrazloiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovati i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati i opisati kopnenu i vodenu polutku. 3. Zemlja u svemiru Kljuni pojmovi: svemir, zvijezde, planeti, prirodni sateliti, Mjeseeve mijene. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Sunca za ivot na Zemlji; opisati Sunev sustav i nabrojiti nazive planeta; razlikovati svemir od galaktike te planet od zvijezde; razlikovati prirodne satelite od umjetnih; nabrojiti Mjeseeve mijene i prepoznati ih na nebu. 4. Geografska mrea Kljuni pojmovi: meridijani, paralele, geografska mrea. Obrazovna postignua: razlikovati paralele od meridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti; odrediti smjetaj zadanog mjesta na geografskoj karti (sjeverno ili juno od ekvatora i istono ili zapadno od poetnoga meridijana); navesti primjer vanosti tonog odreivanja smjetaja. 5. Gibanja Zemlje i godinja doba Kljuni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje, toplinski pojasi. Obrazovna postignua: razlikovati Zemljinu rotaciju od revolucije; odrediti na crteu smjer rotacije i trajanje te posljedicu (smjena dana i noi); povezati nagnutost Zemljine osi i razliitu osvijetljenost Zemlje; prepoznati poloaj Zemlje u razliita godinja doba; usporediti izmjenu godinjih doba na sjevernoj i junoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu; navesti datume poetka godinjih doba te trajanje dana i noi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i pokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisati osnovna obiljeja toplinskih pojasa; na karti i globusu odrediti smjetaj Hrvatske i navesti u kojem se toplinskom pojasu nalazi. 6. Mjesno i pojasno vrijeme Kljuni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska granica, sumranica. Obrazovna postignua: razlikovati na crteima mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom pojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu; obrazloiti vanost raunanja vremena u svijetu; izraunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu Zagreba i nekoliko gradova svijeta.

9

7. Prikazivanje Zemljine povrine Kljuni pojmovi: geografska karta, kartografski znakovi, tuma znakova. Obrazovna postignua: obrazloiti to je geografska karta; opisati koji se sadraji na geografskim kartama prikazuju bojom, kartografskim znakovima i natpisima; razlikovati na geografskoj karti kartografske znakove, pravilno ih tumaiti i primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih karata u svakodnevnom ivotu. 8. Mjerilo i vrste karata Kljuni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata, atlas. Obrazovna postignua: prepoznati na geografskoj karti grafiko i brojano mjerilo; odrediti na primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema sadraju; prepoznati na crteu topografske znakove i njima se sluiti; izmjeriti na karti zaviaja uz pomo trokuta ili estara zranu udaljenost te ju oitati na grafikom mjerilu; odabrati odgovarajuu tematsku kartu u konkretnoj situaciji. 9. Orijentacija Kljuni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas. Obrazovna postignua: orijentirati se u prostoru (izvan uionice); orijentirati kartu ili plan u okoliu kole; uspjeno se kretati uz pomo kompasa, skice, plana, karte u okoliu kole; obrazloiti vanost orijentacije u svakodnevnom ivotu. 10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile Kljuni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera i litosferne ploe, unutarnje sile, mlada i stara gorja. Obrazovna postignua: obrazloiti na crteu unutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteu magmu i lavu; opisati na crteu pomicanje litosfernih ploa; opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri iz RH); razlikovati na crteu epicentar i hipocentar, predvidjeti mogunosti zatite u vrijeme potresa, navesti primjere pruanja pomoi stradalima od potresa, prepoznati na crteu boru i rasjed; navesti i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeja uz pomo fotografija. 11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima Kljuni pojmovi: krki, obalni, rijeni reljef, ledenjaki, pustinjski reljef. Obrazovna postignua: obrazloiti zato se reljef neprestano mijenja (primjeri iz zaviaja itd.); navesti vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere (po mogunosti iz zaviaja); razlikovati reljefne uzvisine i udubine te krke oblike reljefa (polje u kru, ponikva, krapa, pilja, jama, sige); prepoznati na crteu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif, alo), rijeni reljef (rijena dolina u obliku slova V), ledenjaki reljef (ledenjaka dolina u obliku slova U), pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na terenskoj nastavi reljefne oblike u zaviaju i razvrstati ih po pripadajuem tipu reljefa. 12. More Kljuni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora. Obrazovna postignua: navesti znaenje mora (na primjeru Jadranskoga mora); opisati na crteima, fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora (slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje; razlikovati na crteu ili u prirodi plimu i oseku te na karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti Republike Hrvatske i Europe razvedene od nerazvedenih obala, nabrojiti najvee oneiivae mora i predloiti mjere za zatitu mora.

10

13. Vode na kopnu Kljuni pojmovi: tekuice i stajaice, movare. Obrazovna postignua: razlikovati tekuice od stajaica; opisati promatranjem crtea ili fotografija vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u zaviaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti izvor, korito i rijeno ue; razlikovati deltu i estuarij te ih prepoznati na karti; prepoznati na karti Republike Hrvatske slijev i porjeje; nabrojiti vrste jezera prema postanku; opisati vanost movara; prosuditi analizom fotografija kako neravnomjeran raspored vod u prirodi utjee na ivi svijet; izdvojiti na karti zaviaja vode stajaice od tekuica i navesti primjer njihove vanosti. 14. Vrijeme i klima Kljuni pojmovi: vrijeme, klima, zrani omota, temperatura zraka, tlak zraka. Obrazovna postignua: razlikovati to je vrijeme, a to klima; na crteu izdvojiti najzastupljenije plinove u zranom omotau; na crteu presjeka zranoga omotaa izdvojiti troposferu i obrazloiti njeno znaenje za ivot ovjeka; opisati kako se zagrijavaju Zemlja i zrani omota; povezati ovisnost temperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj visini i udaljenosti od mora; izmjeriti i oitati temperaturu zraka na termometru; opisati glavne vrste padalina; oitavati klimatske dijagrame; razlikovati na sinoptikoj karti visoki i niski tlak; opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone; obrazloiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crteu stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima; imenovati nae najee vjetrove (bura i jugo). 15. Tipovi klima, biljni i ivotinjski svijet Kljuni pojmovi: tipovi klima, biljni i ivotinjski svijet, vrste tla u Hrvatskoj. Obrazovna postignua: obrazloiti kako tipovi klima ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora (ukljuujui i morske struje) i nadmorskoj visini; imenovati osnovne vrste klima i pokazati na karti prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna obiljeja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i ivotinjski svijet uz pomo fotografija; nabrojiti tipine ivotinje pojedinih biljnih podruja; razlikovati tipove tla Hrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloiti vanost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u zaviaju. 16. Prirodna bogatstva i ouvanje okolia Kljuni pojmovi: sirovine, rude, energija, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, preradba otpada. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost sirovina i energije za ivot i rad ovjeka; razlikovati na fotografijama ili crteima obnovljive i neobnovljive izvore energije; obrazloiti vanost pravilnoga odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklau. IZBORNE TEME 1. Zaviaj na topografskoj karti 2. Astronomija u geografiji 3. Reljef zaviaja 4. Vode u zaviaju 5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviaju 6. Zatita okolia potok, rijeka, jezero, more u zaviaju, ili pravilno odlaganje otpada

11

6. RAZRED TEME 1. Stanovnitvo Kljuni pojmovi: kretanje broja stanovnika; gustoa naseljenosti, razliitost ljudi. Obrazovna postignua: navesti priblian broj stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje broja stanovnika; obrazloiti gustou naseljenosti i izraunati je (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i obrazloiti njihovu vanost; razlikovati rodnost od smrtnosti i izraunati prirodnu promjenu; odrediti to je prirodni pad, a to prirodni porast stanovnitva; opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaiti razliku izmeu migracija u prolosti i danas; obrazloiti vanost praenja podataka o stanovnitvu. 2. Gospodarstvo Kljuni pojmovi: BDP (bruto drutveni proizvod), gospodarske djelatnosti, globalizacija. Obrazovna postignua: nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne) i imenovati pripadajua im zanimanja; obrazloiti emu nam slue podatci o BDP-u; razvrstati na temelju statikih podatka drave prema BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u odnosu na ostale drave svijeta; opisati dva do tri problema nerazvijenih zemalja svijeta, navesti primjer globalizacije i obrazloiti kako globalizacija svakodnevno omoguuje povezivanje sve vie ljudi. 3. Meunarodne organizacije Kljuni pojmovi: meunarodne organizacije: UN, EU, NATO i G7/G8. Obrazovna postignua: opisati vanost UN-a i najvanijih organizacija svijeta; navesti dva do tri primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta UNICEF-a; obrazloiti vanost prirodne i kulturne batine u Republici Hrvatskoj pod zatitom UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU-a. 4. Geografski poloaj, smjetaj Azije Kljuni pojmovi: Euroazija, geografski smjetaj, geografski poloaj. Obrazovna postignua: na geografskoj karti odrediti granicu (gorje i rijeka Ural), geografski poloaj i smjetaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu razvedenost; obrazloiti vanost morskih prolaza, tjesnaca i najveih luka. 5. Reljef u pokretu Kljuni pojmovi: dubokomorski jarci, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni, depresije. Obrazovna postignua: obrazloiti kako je pomicanje litosfernih ploa utjecalo na oblikovanje reljefa Azije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije njihova obiljeja; obrazloiti pojam i na karti odrediti smjetaj "pacifikog vatrenog prstena"; procijeniti prednosti i nedostatke ivljenja uz vulkane i obale. 6. Pustinje i nafta Azije Kljuni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta i zemni plin, naftovod. Obrazovna postignua: prepoznati na klimatskim dijagramima tipove klime i pridruiti im pripadajue biljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruja; obrazloiti pojam kontinentalnosti; pokazati na geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinj Azije; odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruja Azije; obrazloiti vanost nafte i zemnoga plina za 12

gospodarstvo i preobrazbu zemalja izvoznica nafte; navesti primjere i probleme suvremenoga transporta nafte; obrazloiti vanost sustava za natapanje i izdvojiti negativne posljedice. 7. Tradicija i suvremenost Azije Kljuni pojmovi: stare kulture i civilizacije, suvremenost. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije ravniarske krajeve i rijeke te opisati njihovo znaenje u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i civilizacija; usporediti tradicionalni nain ivota sa ivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice migracija selo grad; obrazloiti vanost kulturno-povijesne batine i raznolikosti vjera za turistiku djelatnost. 8. Monsunska Azija Kljuni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dungla, tropske kulture. Obrazovna postignua: opisati razliitost i vanost monsuna; odrediti prostorni obuhvat Monsunske Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene prehrani domaega stanovnitva i izvozu; opisati problem krenja dungle; usporediti na tematskoj karti gustou naseljenosti Monsunske i ostalih dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvee gradove. 9. Indija, Kina i Japan Kljuni pojmovi: les, morske struje, velegradovi. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i usporediti smjetaj Indije, Kine i Japana; usporediti na grafikonu kretanje broja stanovnitva i dobno-spolnu strukturu, a na tematskim kartama gustou naseljenosti; opisati povezanost lesa i naseljenosti; obrazloiti povezanost morskih struja i ribarstva; izdvojiti preduvjete gospodarstvenoga razvoja Indije, Kine i Japana; nabrojiti najvanije izvozne proizvode; obrazloiti utjecaj navedenih drava na svjetsko trite; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije. 10. Geografski poloaj i prirodno-geografska obiljeja Afrike Kljuni pojmovi: Gondvana, zenitne kie, pasat, Sahel. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj Afrike prema ostalim kontinentima; obrazloiti na geografskoj karti smjetaj Afrike; pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i oceane koji okruuju Afriku te Sueski kanal i opisati njegovu prometnu vanost; pokazati na geografskoj karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti; obrazloiti povezanost hladnih morskih struja i pustinja; obrazloiti razliku izmeu Visoke i Niske Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost Sahela; obrazloiti nastanak i posljedice pasata i zenitnih kia. 11. Voda i ivot Afrike Kljuni pojmovi: oaza, akumulacijska brana, tektonska jezera. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije rijeke i usporediti njihovu vanost; obrazloiti vanost doline Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih brana; opisati proces irenja pustinja i posljedice; pokazati na geografskoj karti najvea tektonska jezera; navesti probleme obilja i nedostatka vode. 12. Suvremena Afrika Kljuni pojmovi: gospodarska (ne)razvijenost, monokultura, rudna bogatstva. Obrazovna postignua: analizirati pomou grafikona dinamiku rasta broja stanovnika; opisati razliitost rasa, vjera i jezika; obrazloiti probleme niske gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti podruja bogata rudama, energijom i umama; rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu; izdvojiti suvremene probleme stanovnitva i navesti primjere moguih rjeenja. 13

13. Turizam Afrike Kljuni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee, safarijski turizam, prirodni rezervati. Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja turizma Egipta; opisati utjecaj mora, spomenike batine, tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike; obrazloiti izdvajanje prirodnih rezervata i njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na karti najvanija turistika odredita. 14. Gana i Junoafrika Republika (JAR) Kljuni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i usporediti smjetaj Gane i JAR-a; opisati preduvjete gospodarskoga razvoja; obrazloiti prednosti i nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti najvanije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a; izdvojiti i pokazati na karti najvee gradove. 15. Otkria i podjela Amerike Kljuni pojmovi: geografska otkria Amerike, europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetni kanal. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Amerike; obrazloiti drutveno-prostornu podjelu Amerike i pokazati pojedine cjeline na geografskoj karti; obrazloiti prometnu vanost Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti smjerove i navesti posljedice naseljavanja. 16. Prirodno-geografska obiljeja Amerike Kljuni pojmovi: gejzir, tornado i hariken, prerija/pampa/Kampos, selvas, ljanos. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti reljefne cjeline Sjeverne i June Amerike i opisati njihova obiljeja; obrazloiti utjecaj vanjskih procesa i unutranjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti klimatske initelje, usporediti klime i biljni svijet Amerik; usporediti i analizirati na crteu i tematskoj karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom fotografija prerije/pampe/Kampose, selvase i ljanose; izdvojiti i pokazati na karti najvea jezera i najdulje rijeke te opisati njihov znaaj. 17. Stanovnitvo i gospodarstvo Amerike Kljuni pojmovi: drutvena obiljeja Amerike, doseljavanje. Obrazovna postignua: obrazloiti uz grafikon kretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustou naseljenosti, vjersku, jezinu i gospodarstvenu strukturu stanovnitva, opisati znaajke velegradova i izdvojiti probleme ivljenja u njima. 18. SAD i Kanada Kljuni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalni parkovi. Obrazovna postignua: obrazloiti pretpostavke gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazloiti podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti najvee gradove SAD-a i Kanade; odrediti gospodarski i politiki znaaj SAD-a u svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove (Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati njihove osobitosti. 19. Meksiko Kljuni pojmovi: kultura Maja, Azteka i Tolteka. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaja Meksika; opisati gospodarsku povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove Meksika; opisati gospodarsku vanost nafte i turizma temeljena na starim kulturama Maja, Azteka i Tolteka.

14

20. Brazil, Argentina i ile Kljuni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Brazila, Argentine i ilea; opisati posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna, drutvena i gospodarska obiljeja Brazila (razlika izmeu priobalja i unutranjosti) Argentine i ilea; opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti specifinost poloaja ilea i utjecaj na naseljenost i gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih turistikih odredita i prirodnih osobitosti (Iquas, Rio de Janeiro, Pantanal, Penitenes). 21. Australija Kljuni pojmovi: Veliki koraljni greben, arteki bunari, endemi. Obrazovna postignua: na geografskoj karti svijeta odrediti geografski poloaj i smjetaj; pokazati i opisati reljefne osobitosti Australije; protumaiti nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i vanost artekih bunara; navesti primjere ranoga odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati osobitosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored stanovnitva; nabrojiti glavne gospodarske grane; imenovati i pokazati na karti Australije najvanije gradove. 22. Oceanija Kljuni pojmovi: atoli, vulkani vulkanski otoci. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam Oceanije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otone skupine; obrazloiti njihov postanak, turistiku i prometnu vanost; usporediti prirodna i drutvena obiljeja Sjevernoga i Junoga otoka Novoga Zelanda; imenovati i na geografskoj karti pokazati najvee gradove. 23. Polarni krajevi Kljuni pojmovi: polarno podruje. Obrazovna postignua: na geografskoj karti i globusu pokazati polarna podruja (Arktik, Grenland, Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom na geografski poloaj, klimu, biljni i ivotinjski svijet; istaknuti ekoloko znaenje polarnih podruja. IZBORNE TEME 1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviaju na druge kontinente 2. Pacifiki vatreni prsten 3. Oneienje i zatita okolia sjea tropskih kinih uma Amazonije 4. Velika geografska otkria 5. Hrvati u Novom svijetu

15

7. RAZRED TEME 1. Pojam, veliina, geografski smjetaj i poloaj Europe Kljuni pojmovi: geografski poloaj i smjetaj. Obrazovna postignua: opisati uz pomo geografske karte pojam Europe i Euroazije; pokazati na geografskoj karti krajnje toke Europe i istaknuti povoljan poloaj i smjetaj; usporediti na grafikonu veliinu Europe s drugim kontinentima. 2. Reljef Europe Kljuni pojmovi: geoloke ere, mlada, stara i prastara Europa, stijene po postanku. Obrazovna postignua: nabrojiti geoloke ere; izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazati i opisati na geografskoj karti reljefne razliitosti. 3. Mora i obale, obiljeja i znaenje vod na kopnu Kljuni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost obale, vode na kopnu. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti europska mora, najvee poluotoke, otoke, zaljeve, morske prolaze, vrata i tjesnace te obrazloiti razvedenost obala; usporediti obale po postanku i gospodarskoj iskoritenosti; analizirati vanost rijeka za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidroenergija); nabrojiti sljevove i najvanije rijeke te ih pokazati na geografskoj karti; opisati vanost kanala Rajna Majna Dunav; navesti primjere jezera prema postanku. 4. Klima i biljni pokrov Kljuni pojmovi: klimatski elementi i imbenici, maritimnost. Obrazovna postignua: navesti primjere utjecaja klimatskih imbenika na klimu Europe; obrazloiti na geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske dijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta; navesti i opisati primjere ouvanja bioloke raznolikosti. 5. Stanovnitvo Kljuni pojmovi: sastav stanovnitva, naseljenost, prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija. Obrazovna postignua: opisati na grafikonu kretanje broja stanovnika; navesti priblian broj stanovnika Europe; analizirati na tematskim kartama gustou naseljenosti; razlikovati smjerove migracija u prolosti i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaiti razliitost etnikoga i jezinoga sastava stanovnitva (indoeuropski jezici); obrazloiti na grafikonu demografsku tranziciju. 6. Gospodarstvo Europe Kljuni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija. Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja gospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije i urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruja; obrazloiti razliku izmeu konurbacije, satelitskoga grada i aglomeracije te navesti primjer; analizirati grafikon gospodarske strukture. 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska Kljuni pojmovi: otona zemlja, pomorstvo, kolonijalizam. Obrazovna postignua: usporediti na geografskoj karti poloaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske; prosuditi utjecaj geografskoga poloaja na kolonijalna osvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloiti vanost prometnoga povezivanja; izdvojiti slinosti i razlike gospodarstva; pokazati na geografskoj karti vee gradove i opisati njihove posebnosti. 16

8. Ostale drave Zapadne Europe Kljuni pojmovi: Beneluks, polder, Europoort, vjetroelektrane. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti zemlje Beneluksa i Republiku Irsku te njihove najvee gradove; obrazloiti prirodne i drutvene osobitosti zemalja Beneluksa i Republike Irske; opisati nastanak i analizirati vanost poldera; prosuditi vanost Rotterdama Europoorta u pomorskom prometu svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i opisati njihovu vanost; imenovati sjedita meunarodnih ustanova u zemljama Beneluksa; opisati ulogu EU-a i SAD-a u gospodarskim promjenama Irske. 9. Skandinavske drave Kljuni pojmovi: ledenjaki reljef, ugrofinski jezici. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti drave Skandinavije, njihove najvee gradove; opisati utjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanje reljefa; obrazloiti vanost i utjecaj mora na gospodarstvo i ivot; navesti razloge rijetke naseljenosti; obrazloiti gospodarski razvoj skandinavskih drava; izdvojiti posebnosti drava; opisati osobitosti ivljenja uz polarnicu. 10. Ostale drave Sjeverne Europe Kljuni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna energija. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti baltike drave, Island i Dansku te njihove glavne gradove i obrazloiti njihov smjetaj i poloaj; obrazloiti slinosti baltikih drava i izdvojiti prirodne razliitosti Danske i Islanda; opisati vanost geotermalne energije i energije vjetra; oitati i obrazloiti na statistikim podatcima glavne gospodarske osobitosti drava. 11. Njemaka Kljuni pojmovi: ujedinjenje Njemake, gospodstvena razvijenost, Ruhrstadt. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i obrazloiti vanost geoprometnoga poloaja Njemake; obrazloiti znaajke suvremenoga gospodarstva; izdvojiti razloge velikoga udjela stranih radnika; imenovati i pokazati na karti najvanije gradove i konurbaciju; opisati znaenje velikih luka na estuarijima. 12. Alpske drave Kljuni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam. Obrazovna postignua: na geografskoj karti pokazati i imenovati alpske drave; opisati utjecaj reljefa na klimu i biljni svijet; obrazloiti vanost planinskoga reljefa u gospodarskom razvoju (HE); navesti primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne batine na turizam; izdvojiti slinosti i razlike meu dravama alpskoga prostora; navesti obiljeja gospodarskoga razvoja i politiku neutralnost vicarske. 13. Ostale drave Srednje Europe Kljuni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska tranzicija. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i imenovati ostale drave Srednje Europe i njihove vee gradove; opisati razliitost Pribaltike i Panonske nizine; obrazloiti vanost crnice i lesa za poljoprivrednu proizvodnju; usporediti drutvene i gospodarske karakteristike drava; analizirati slinosti i razlike Ruhra i lezije (ljonska); navesti primjere turizma gradova (Prag, Budimpeta, Krakow). 14. Europsko Sredozemlje Kljuni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski krug. Obrazovna postignua: opisati i pokazati na karti obiljeja geografskoga smjetaja i poloaja Sredozemlja te pripadajua mora, morske prolaze, morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti 17

svojstva i gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati na fotografiji ili crteu reljefne oblike u kru; obrazloiti znaenje Sredozemlja kroz povijest i utjecaj na dananji gospodarski razvoj i kulturu. 15. Italija Kljuni pojmovi: sredinji poloaj, turizam. Obrazovna postignua: opisati i pokazati na geografskoj karti poloaj i smjetaj Italije u Sredozemlju; obrazloiti utjecaj prirodne i kulturne batine na razvoj turizma; opisati uzroke nejednaka gospodarskoga razvoja; pokazati na geografskoj karti i imenovati vanije gradove te izdvojiti njihove posebnosti; obrazloiti ulogu i znaenja Vatikana u meunarodnim odnosima. 16. Ostale drave June Europe Kljuni pojmovi: primorska i pomorska drava. Obrazovna postignua: usporediti i izdvojiti posebnosti drava i njihovih vanijih gradova; obrazloiti razliku izmeu pojmova primorska i pomorska drava; usporediti pomorsku vanost u vrijeme geografskih otkria i danas; opisati vrste turizma u pojedinim dravama. 17. Drave Jugoistone Europe Kljuni pojmovi: crnomorske drave, kontinentske drave, etniki i vjerski mozaik. Obrazovna postignua: opisati na geografskoj karti prometni poloaj i pokazati najvanije prometne pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i kontinentske drave; obrazloiti etniki i vjerski mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i imenovati drave i glavne gradove; opisati prirodno-geografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una, kanjon Tare, Ohridsko jezero...). 18. Rusija Kljuni pojmovi: merzlota, lesostepa. Obrazovna postignua: izdvojiti Rusiju kao najveu dravu svijeta; obrazloiti na geografskoj karti poloaj na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog razvoja Rusije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvanije gradove te izdvojiti njihove osobitosti; opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko jezero, Kamatka). 19. Ostale drave Istone Europe Kljuni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda. Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na geografskoj karti drave i najvee gradove; navesti mogunosti prometnoga povezivanja Istone Europe s ostalim dijelovima kontinenta i Azije; usporediti stupanj gospodarskoga razvoja Istone Europe s ostalim dijelovima kontinenta; opisati zakonom zatiene prirodne posebnosti i ekoloke probleme (Beloveka prauma, ernobilj). 20. Ujedinjavanje Europe Kljuni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska unija. Obrazovna postignua: obrazloiti razloge, vanost i oblike udruivanja u Europi; opisati proces proirivanja EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati vanost i ulogu EU-a u Europi i svijetu. 21. Hrvatska u Europi Kljuni pojmovi: europske integracije. Obrazovna postignua: obrazloiti na geografskoj karti smjetaj i poloaj Republike Hrvatske u Europi; opisati proces proirivanja EU-a i mjesto Republike Hrvatske u europskim

18

integracijama; navesti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim gospodarskim zajednicama; pronai na internetu podatke o veleposlanstvima i konzularnim predstavnitvima u naoj dravi. 22. Prometni sustav i prometno povezivanje Europe Kljuni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa, prometno povezivanje. Obrazovna postignua: opisati na prometnoj karti vanost prometnoga povezivanja i njegove veze s gospodarskim razvojem; obrazloiti razvoj glavnih vrsta prometa i glavna obiljeja prometnog sustava Europe; obrazloiti vanost i na geografskoj karti pokazati paneuropske prometne koridore; navesti primjere globalizacije u prometu; sluiti se internetom u traenju prometnih informacija. 23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe Kljuni pojmovi: ivotni standard, "jezgra" i "periferija". Obrazovna postignua: obrazloiti pojam razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i ivotnom standardu; obrazloiti pojam gospodarske jezgre i periferije Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske u odnosu na ostale drave; izdvojiti uzroke nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe; obrazloiti uzrono-posljedine veze urbanizacije i drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije, razvoja prometa, obiljeje i migracija...); nabrojiti uzroke, znaajke i opisati posljedice litoralizacije.

19

8. RAZRED TEME 1. Geografska irina i duina Kljuni pojmovi: geografska irina i duina. Obrazovna postignua: odrediti geografsku irinu i duinu zadanih mjesta na geografskoj karti, tj. u geografskoj mrei; navesti primjer vanosti geografske mree, odnosno tonog odreivanja geografskoga smjetaja; odreivanje smjetaja uz pomo GPS ureaja. 2. Topografske karte Kljuni pojmovi: topografske karte, mjerilo, topografski znakovi, orijentacija, geografski informacijski sustav (GIS), azimut. Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati osnovne elemente sadraja topografskih karata; itati sadraj topografskih karata, analizirati ga te orijentirati list karte; sluiti se grafikim i brojanim mjerilom; odrediti koordinate i nadmorsku visinu zadanoga mjesta; osposobiti se za kretanje po terenu uz topografsku kartu i GPS; obrazloiti vanost topografske karte i geografskoga informacijskoga sustava te njihovu primjenu; navesti tko izrauje slubene topografske karte i gdje se one mogu nabaviti. 3. Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna drava Kljuni pojmovi: srednjoeuropska i sredozemna drava, dravnost, kulturno-civilizacijski krugovi. Obrazovna postignua: odrediti geografski smjetaj i poloaj Hrvatske na geografskoj karti Europe; obrazloiti i pokazati na geografskoj karti zato je Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna drava te utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati pojmove: dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje. 4. Prometno-geografski poloaj Hrvatske Kljuni pojmovi: tranzitni poloaj Hrvatske prometni pravci, Hrvatski prag, prometna infrastruktura. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam tranzita; imenovati i pokazati na geografskoj karti prometne pravce te odrediti koje dijelove Europe i drave povezuju; prosuditi vanost Hrvatskoga praga za promet; imenovati najvanije pomorske, rijene i zrane luke i pokazati ih na geografskoj karti; odrediti prometni poloaj uenikog zaviaja u Republici Hrvatskoj. 5. Veliina, granice i oblik teritorija Hrvatske Kljuni pojmovi: granice na kopnu i moru, veliina teritorija, hrvatska potkova. Obrazovna postignua: na karti pokazati i opisati granicu Hrvatske; razlikovati dijelove obalnoga mora (unutranje i teritorijalno more) i epikontinentski pojas; usporediti povrinu Hrvatske s drugim dravama; opisati oblik Hrvatske; nabrojiti i pokazati na karti 20 upanija i Grad Zagreb. 6. Reljef Hrvatske Kljuni pojmovi: kr, sredogorje, poloji, rijene terase, lesne zaravni. Obrazovna postignua: razlikovati vrste stijena prema postanku i gorja po starosti; usporediti prisoj i osoj; imenovati i pokazati na geografskoj karti poloje, rijene terase, lesne zaravni, kotlinu; opisati proces nastanka obalnoga reljefa; prepoznati i opisati krke reljefne oblike; obrazloiti posebnosti krkoga reljefa i njegovu vanost za ivot ovjeka; usporediti gospodarsko znaenje pojedinih reljefnih oblika; prepoznati i opisati reljefne oblike zaviaja.

20

7. Klima, biljni svijet i ekoloki problemi Hrvatske Kljuni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija, tlo. Obrazovna postignua: obrazloiti klimatske imbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatske dijagrame tipove klime i odrediti prostor prevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloiti i usporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju; nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloiti meuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisati utjecaj klime na ivot ovjeka; navesti primjere utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo; razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloiti problem kiselih kia i navesti primjer. 8. Rijeke i jezera Hrvatske Kljuni pojmovi: slijev, porjeje, jezera po postanku, movare, melioracija. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti rijeke, jezera i movare Hrvatske; odrediti na geografskoj karti porjeje najvanije rijeke zaviaja; odrediti na geografskoj karti rijenu razvodnicu i rijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijenih ua; oitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka i navesti primjere zatite od poplava; opisati specifinost rijeka i jezera; obrazloiti pojam i vanost melioracije; opisati vanost voda za gospodarstvo i vodoopskrbu zaviaja. 9. Stanovnitvo broj i razmjetaj Kljuni pojmovi: popis stanovnitva, kontinuitet naseljenosti, prostorni razmjetaj. Obrazovna postignua: opisati na tematskim kartama i grafikonima povijesni pregled naseljenosti te uzroke i posljedice kretanja broja stanovnika; usporediti na grafikonu ili statistikim podatcima broj stanovnika Hrvatske s drugim dravama; pokazati i obrazloiti na karti gustou naseljenosti; obrazloiti promjenu kretanja apsolutnoga broja stanovnitva Hrvatske; usporediti na statistikim podatcima kretanje broja stanovnika naselja/upanije s Republikom Hrvatskom. 10. Strukture stanovnitva i gospodarstva Kljuni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i gospodarska struktura stanovnitva. Obrazovna postignua: obrazloiti analizom grafikona bioloku, nacionalnu, vjersku i jezinu strukturu stanovnitva Hrvatske; navesti da je Hrvatska drava Hrvata i nacionalnih manjina; obrazloiti analizom dobno-spolne piramide uzroke i posljedice poveanja udjela starog stanovnitva analizirajui velike dobne skupine u vremenu i prostoru; predvidjeti promjene dobno-spolne strukture prema podatcima posljednjega popisa stanovnitva; opisati na grafikonu promjene udjela zaposlenosti po sektorima djelatnosti. 11. Prirodno i prostorno kretanje stanovnitva Kljuni pojmovi: prirodna promjena, migracije. Obrazovna postignua: obrazloiti na grafikonu promjene prirodnoga kretanja stanovnitva Hrvatske; nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja i obrazloiti ga; obrazloiti uzroke i posljedice prostornoga kretanja stanovnitva kroz povijest; pokazati na geografskoj karti smjerove migracija; usporediti i opisati migracije u naselju/upaniji s migracijama u RH i nabrojiti posljedice. 12. Hrvatska - EU i svijet Kljuni pojmovi: ministarstvo, europski graanin. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost ukljuenosti Hrvatske u meunarodne, politike, gospodarske, financijske, kulturne, portske i druge organizacije; navesti primjere suradnje EU-a i RH; na internetu znati pronai web-stranice Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te EU-a; obrazloiti pojam "europski graanin".

21

13. Geografska raznolikost Hrvatske Kljuni pojmovi: prirodno-geografska, upravno-politika i funkcionalna podjela. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke prirodno-geografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskoj karti prirodno-geografske cjeline i makroregije te opisati utjecaj makroregionalnih sredita; obrazloiti upravno-politiku podjelu Hrvatske. 14. Jadransko more Kljuni pojmovi: transgresija, abrazija, dalmatinski tip obale. Obrazovna postignua: obrazloiti podrijetlo naziva Jadrana; pokazati i obrazloiti poloaj Jadrana u Sredozemlju; usporediti posljedice transgresije i abrazije; opisati i pokazati na karti dalmatinski tip obale; usporediti svojstva i gibanja sjevernoga i junoga Jadrana; navesti primjere vanosti mora za ivot te oneienja i zatite Jadranskoga mora (na primjerima iz zaviaja/iz tiska ili s interneta). 15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske Kljuni pojmovi: brodogradnja, poljoprivreda, ribarstvo, solane. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost industrije i prednost njezina razvoja na obali (litoralizacija); pokazati na geografskoj karti vanije morske luke i prometne pravce, brodogradilita i solane te navesti njihovu vanost; opisati utjecaj prometa na gospodarske promjene; izdvojiti specifinosti poljoprivredne proizvodnje i nabrojiti tipine poljoprivredne kulture; odrediti to je marikultura te razlikovati prednosti od nedostataka; nabrojiti i pokazati na karti RH podruja pogodna za marikulturu. 16. Prirodna i kulturna batina Primorske Hrvatske Kljuni pojmovi: prirodna i kulturna batina. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i imenovati nacionalne parkove i parkove prirode Primorske Hrvatske; uz fotografije objasniti geografske razloge odabira zatite pojedinih podruja; imenovati kulturno-povijesne spomenike pod zatitom UNESCO-a i ostale najvrjednije graevine; opisati tradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida i folklornu batinu. 17. Turizam Primorske Hrvatske Kljuni pojmovi: jadranska turistika regija, prirodne i kulturne pretpostavke razvoja. Obrazovna postignua: opisati osnovne prirodne i drutvene pretpostavke razvoja turizma; imenovati i na geografskoj karti pokazati turistike regije Primorske Hrvatske; obrazloiti vanost turizma u gospodarstvu Hrvatske i globalizacijskim procesima; obrazloiti komplementarnost turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivne i negativne posljedice turizma. 18. Naselja Primorske Hrvatske Kljuni pojmovi: makroregija, naselja. Obrazovna postignua: obrazloiti dugu urbanu tradiciju Primorske Hrvatske i utjecaj prirodne osnove na funkcije grada; pokazati na geografskoj karti rijeku i splitsku makroregiju i njihova najvanija gradska sredita; opisati utjecaj turizma na promjenu funkcija i izgleda seoskih naselja. 19. Prirodna i kulturna batina Gorske Hrvatske Kljuni pojmovi: krki fenomeni, sedrotvorna jezera. Obrazovna postignua: uz fotografije objasniti geografske razloge odabira zatite pojedinih krkih fenomena i umskih podruja; izdvojiti podruja pod zatitom UNESCO-a; opisati nastanak Plitvikih jezera; usporediti nacionalne parkove Primorske i Gorske Hrvatske;

22

nabrojiti endeme i obrazloiti njihovu rasprostranjenost; opisati tradicijsko graditeljstvo i folklornu batinu. 20. Gospodarstvo i naselja Gorske Hrvatske Kljuni pojmovi: depopulacija, tipovi naselja, staraka domainstva, ekoloki prihvatljiva hrana. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti vanija naselja; opisati i usporediti tipove seoskih naselja; navesti preduvjete razvoja gospodarstva; nabrojiti gospodarske mogunosti Gorske Hrvatske; obrazloiti znaenje ouvane prirode u funkciji razvoja turizma i proizvodnji ekoloki prihvatljive hrane; pokazati na geografskoj karti poloaj Hrvatskoga praga i prometnice; usporediti turizam Primorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti i opisati vrste turizma i pokazati na geografskoj karti najvanija turistika odredita. 21. Gospodarstvo Nizinske Hrvatske Kljuni pojmovi: promet, energetika, JANAF, industrija. Obrazovna postignua: odrediti i pokazati na geografskoj karti poloaj Nizinske Hrvatske te vane prometne pravce, prometna vorita, rijene i zrane luke; imenovati i na geografskoj karti pokazati vea nalazita nafte i zemnog plina te rafinerije; opisati ulogu JANAF-a; obrazloiti energetsku vanost Drave; izdvojiti industrijske regije i navesti njihove najvanije industrije. 22. Poljoprivreda i umarstvo Nizinske Hrvatske Kljuni pojmovi: poljoprivreda, umarstvo, ribnjaarstvo. Obrazovna postignua: nabrojiti i pokazati na geografskoj karti poljoprivredne regije; opisati specifinosti poljoprivrede pojedinih regija; nabrojiti vanije poljoprivredne kulture i vrste stoarske proizvodnje; obrazloiti zato je Nizinska Hrvatska najvanija poljoprivredna regija; odrediti gospodarsku vanost hrasta lunjaka za drvnu industriju i izvoz. 23. Prirodna i kulturna batina Nizinske Hrvatske Kljuni pojmovi: srednjoeuropski grad, dvorci. Obrazovna postignua: izdvojiti geografske osobitosti parkova prirode Nizinske Hrvatske; opisati vanost zatite movarnih stanita; prepoznati tipine oblike seoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturne spomenike; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na izgled narodnih nonji. 24. Naselja i turistike mogunosti Nizinske Hrvatske Kljuni pojmovi: kulturne manifestacije, zdravstveno-ljeilini, seoski i vjerski turizam. Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti vea naselja te opisati njihovu funkciju i gospodarsko znaenje; pokazati i imenovati na geografskoj karti najpoznatija turistika odredita te ih razvrstati prema vrsti turizma; usporediti turizam Nizinske Hrvatske s ostalim turistikim regijama. 25. Zaviaj Kljuni pojam: zaviaj, zaviajnost, regija. Obrazovna postignua: na izvadcima iz katastarskoga plana i zemljine knjige (gruntovnice) prepoznati traenu esticu i njezina vlasnika, a potom ju pronai na terenu; opisati specifinosti naseljenosti i gospodarstva u zaviaju; usporediti prirodnu i kulturnu batinu zaviaja sa upanijom ili ostalim dijelovima RH; navesti primjere ugroenosti i zatite okolia; sluiti se tematskim kartama zaviaja i GIS-om.

23

IZBORNE TEME (izborne teme predlau se kao projekti i istraivanja zaviaja) 1. Karte Hrvatske 2. Stanovnitvo zaviaja 3. Jadransko more 4. Prirodna obiljeja zaviaja 5. Turizam zaviaja

24