13
MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09

Page 2: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu
Page 3: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

111

Međunarodna ekonom

ija

9.1. Globalna ekonomska kretanja

Tabela 9.1

Pregled odabranih globalnih indikatora, %

Indikator 2016.Projekcije Razlike u odnosu na

projekcije iz aprila 2017, p.p.

2017. 2018. 2016. 2017.

Rast BDP-a

Svijet 3,2 3,5 3,6 0,0 0,0

Napredne ekonomije 1,7 2,0 1,9 0,0 -0,1

Ekonomije u usponu/razvoju 4,3 4,6 4,8 0,1 0,0

SAD 1,6 2,1 2,1 -0,2 -0,4

Eurozona 1,8 1,9 1,7 0,2 0,1

Njemačka 1,8 1,8 1,6 0,2 0,1

Francuska 1,2 1,5 1,7 0,1 0,1

Italija 0,9 1,3 1,0 0,5 0,2

Španija 3,2 3,1 2,4 0,5 0,3

Japan 1,0 1,3 0,6 0,1 0,0

UK 1,8 1,7 1,5 -0,3 0,0

Kanada 1,5 2,5 1,9 0,6 -0,1

Napredne ekonomije van G7 i Eurozone 2,2 2,3 2,4 0,0 0,0

Evropske ekonomije u usponu/razvoju 3,0 3,5 3,2 0,5 -0,1

Rusija -0,2 1,4 1,4 0,0 0,0

Kina 6,7 6,7 6,4 0,1 0,2

Indija 7,1 7,2 7,7 0,0 0,0

Latinska Amerika i Karibi -1,0 1,0 1,9 -0,1 -0,1

Bliski istok i sjeverna Afrika 5,0 2,6 3,3 0,0 -0,1

Subsaharska Afrika 1,3 2,7 3,5 0,1 0,0

Obim globalne trgovine (robe i usluge) 2,3 4,0 3,9 0,2 0,0

Potrošačke cijene

Napredne ekonomije 0,8 1,9 1,8 -0,1 -0,1

Ekonomije u usponu/razvoju 4,3 4,5 4,6 -0,2 0,2

Izvor: MMF, jul 2017. godine

Projektovana stopa rasta globalne ekonomije za 2017. godinu je prema julskim projekcijama MMF-a41 iznosila 3,5%, što je stopa koja je u skladu sa prethodnim projekcijama te institucije. Projektovana stopa za 2018. je, takođe, ostala nepromijenjena. Stopa rasta naprednih ekonomija je nepromijenjena i pored

41 Ažurirani izgledi globalne ekonomije (WEO), jul 2017.

Page 4: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

112

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2017

nižih projekcija za SAD, s obzirom na reviziju navi-še za većinu drugih zemalja iz te grupe. Prognoza rasta ekonomija u razvoju i usponu je takođe po-većana, što se najviše duguje Kini, čija ekonomija je ostvarila snažan rast u prvom kvartalu 2017. Za grupu evropskih zemalja u razvoju i usponu među kojima je i Crna Gora42, za 2017. se očekuje stopa rasta od 3,5%, što je povećanje od 0,5 p.p. u odno-su na prethodnu prognozu, uglavnom kao rezultat pozitivnih kretanja u turskoj ekonomiji. Takođe, očekivanja MMF-a su da će globalna trgovina u ovoj godini rasti po stopi od 4%.

Cijene berzanskih roba na agregatnom nivou su, prema MMF-u, tokom drugog kvartala o.g. bile u padu, pa je na kraju juna o.g. agregatni indeks ci-jena berzanskih roba bio 6,5% niži nego na kraju marta. Cijene energenata su bile 7,7% niže, dok su cijene neenergenata bile 4,3% niže. Cijene siro-ve nafte, koje pojedinačno imaju najveći ponder, opale su 9% u drugom kvartalu. Cijene metala su opale 17% a cijena aluminiuma je na kraju dru-gog kvartala opala 16,2% i iznosila je 1.885,3 do-lara po toni. Prognoze MMF-a su da će se cijene berzanskih roba u drugoj polovini 2017. godini u dobroj mjeri oporaviti, vođene cijenom energena-ta, pri čemu se ne očekuje da će preći nivo s po-četka godine.

Vodeći indikatori stresa i rizika na finansijskim tržištima – TED spred, LIBOR-OIS spred i indeks VIX u prosjeku su bili u značajnom padu na kra-ju drugog kvartala 2017. u odnosu na prvi kvar-tal. Vrijednosti pomenutih indeksa bilježe pad već duži period. S druge strane, cijena zlata, kao svojevrstan indikator nesigurnosti na tržištima, u prosjeku je bila iznad vrijednosti tokom prvog kvartala o.g.

Prinosi na desetogodišnji državni dug članica Eurozone su nakon rasta u prvom kvartalu o.g. zabilježili pad u drugom kvartalu, s izuzetkom kraja juna i početka jula. Razlike između prino-sa na njemački državni dug i dug drugih velikih ekonomija Eurozone i dalje su „kompresovane“.

42 Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Kosovo, Poljska, Rumunija, Sr-bija i Turska.

Cijene berzanskih roba (2005 = 100), 2016 – jun 2017.

Pokazatelji volatilnosti/stresa na finansijskim tržištima, jun 2016 − jun 2017.

Grafik 9.1

Grafik 9.2

Izvor: MMF

Izvor: Blumberg

Page 5: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

113

Međunarodna ekonom

ija

Prinos na njemački dug na kraju kvartala je bio 0,47%, a na francuski, španski i italijanski dug 0,82%, 1,53% i 2,16%, redom. Prinosi na britanski i američki dug iznosili su 1,26% odnosno 2,3%, a na japanski i švajcarski dug su i dalje bili veoma mali i kretali su se oko 0%.

Indeksi najvećih svjetskih berzi su na kraju dru-gog kvartala uglavnom bili viši nego na kraju pr-vog kvartala o.g, pri čemu su američki indeksi zabilježili nove rekordne vrijednosti. Optimizam je bio prisutan i na tržištima kapitala zemalja u razvoju i usponu. MSCI indeks koji obuhvata sva razvijena finansijska tržišta, ostvario je rast od 3,4%. MSCI indeks koji se odnosi na tržišta u ra-zvoju i usponu zabilježio je još izraženiji rast u istom periodu, od 5,5%.

9.2. Razvijene zemlje

Ekonomski rast u Eurozoni u drugom kvartalu u odnosu na prethodni iznosio je 0,6%, dok je godiš-nja stopa rasta BDP-a iz drugog kvartala iznosila 2,3%. Stopa rasta od 0,6% predstavlja blago ubrzanje rasta u odnosu na 0,5% iz prvog kvartala. Po zemljama, rast je bio najizraženiji u Holandiji (1,5%), a najniži u Portugalu (0,3%), dok je rast u Njemačkoj bio tačno na nivou rasta u cijeloj Eurozoni. Gleda-no kroz komponente BDP-a prema potrošnoj metodi, rast potrošnje domaćinstava iznosio je 0,5%, a bruto investicija u osnovna sredstva 0,9%, što je u najvećoj mjeri i doprinijelo ukupnoj stopi rasta, 0,3 p.p, odnosno 0,2 p.p, respektivno. Doprinosi rastu od strane državne potrošnje i od pozitivnog salda računa roba i usluga bili su neznatni. Posmatrano prema privrednim granama, rast je bio vođen ra-stom prerađivačke industrije (1%) i trgovinom, transportom, smještajem i aktivnostima koje se odno-se na usluge ishrane (0,7%). Generalno, rast u Eurozoni je stabilan, i pozitivan je u kontinuitetu nakon perioda Evropske dužničke krize (nakon prvog kvartala 2013. godine), a u posljednjih par godina je okvirno i na nivou rasta američke ekonomije, koja je mnogo brže rasla u odnosu na evropsku nakon Globalne finansijske krize.

Stopa nezaposlenosti u junu iznosila je 9,1%, što je pad od 0,3 p.p. u odnosu na 9,4% iz marta. Time je nastavljen pad nezaposlenosti u odnosu na početak 2013. godine, kada je na kraju Evropske dužničke krize stopa nezaposlenosti iznosila 12,1%. Istovremeno, 9,1% je najniža stopa nezaposlenosti još od fe-bruara 2009. godine. U apsolutnim pokazateljima, nezaposleno je bilo 14,8 miliona građana Eurozone. Stopa nezaposlenosti je bila najniža u Njemačkoj, 3,8%, koja je bila glavni „generator“ radnih mjesta u Eurozoni, zajedno sa Holandijom (4,9%) i Austrijom (5,3%). S druge strane, stope nezaposlenosti – i pored osjetnog pada u odnosu na prethodne njihove vrijednosti – i dalje su ostale visoke u Grčkoj, 21,7% i Španiji, 17,1%. Stopa nezaposlenosti mlađih od 25 godina u junu je iznosila 19%, pri čemu je najniža bila u Njemačkoj (6,6%), a najviša u Grčkoj, čak 44,4%, i Španiji, 39%. Generalno, pored osjet-nog pada stope nezaposlenosti ekonomije Eurozone u posljednje četiri i po godine, nezaposlenost i dalje ostaje njena strukturna karakteristika. Stopa nezaposlenosti je i dalje i mnogo viša u odnosu na američku ekonomiju (4,4%), i naglašeno je visoka u velikim evropskim ekonomijama, sa izuzetkom Njemačke – u Francuskoj 9,6%, a u Italiji 11,2%.

MSCI globalni indeksi, 2016 − jun 2017.

Grafik 9.3

Izvor: Blumberg

Page 6: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

114

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2017

Godišnja stopa inflacije u junu je iznosila 1,3%. Po zemljama, najviša je bila u Litvaniji (3,5%), i Leto-niji i Estoniji (po 3,1%), dok je jedino u Irskoj zabilježena deflacija, -0,6%. Prema glavnim sastavnim komponentama HIPC-a, cijene hrane, alkohola i duvana porasle su 1,4%, energije 1,9%, industrijskih prozivoda 0,4%, dok su cijene usluga porasle 1,6%. Posmatrano po manjim grupama roba i usluga, najveći pozitivan doprinos stopi inflacije ostvarile su cijene smještajnih usluga, 0,08 p.p, dok se najve-ći negativan uticaj odnosio na cijene telekomunikacionih usluga, -0,1 p.p. Generalno, nakon perioda 2013−2016. godina, koji je bio obilježen deflacionim rizicima, inflacija Eurozone je u 2017. stabilizo-vana.

U prvom kvartalu budžetski deficit država Eurozone iznosio je 0,9% BDP-a43, ili nešto niže od deficita iz četvrtog kvartala 2016. godine (1,1% BDP-a). Ukupni budžetski prihodi iznosili su 46,5% BDP-a, a rashodi 47,4% BDP-a. Nekoliko država ostvarilo je suficit, pri čemu su najznačajnije Malta, 3,5% BDP-a, i Holandija i Njemačka, po 1,5% BDP-a. Među državama sa deficitom, prije svih treba istaći Fran-cusku, sa budžetskim saldom od -3,3 % BDP-a. Generalno, nivo deficita iz prvog kvartala predstavlja nastavak trenda opadanja budžetskog deficita koji je započet u periodu 2009−2010. godina, kada je deficit prelazio 7% BDP-a. Istovremeno, deficit iz prvog kvartala 2017. najniži je deficit u desetogodiš-njem periodu, što sve upućuje na stabilizaciju državnih finansija zemalja Eurozone.

Javni dug država Eurozone iznosio je 89,5% BDP-a (9,7 hiljada milijardi eura) na kraju prvog kvar-tala 2017. godine, ili blago iznad nivoa javnog duga sa kraja 2016. godine (89,2% BDP-a). Najviši nivo duga zabilježen je u Grčkoj, 176,2% BDP-a, Italiji, 134,7% BDP-a i Portugalu, 130,5% BDP-a, dok je pored njih još dug Belgije, Kipra i Špani-je bio iznad 100% BDP-a. S druge strane, najniži nivo duga zabilježen je u Estoniji, 9,2% BDP-a i Luksemburgu, 23% BDP-a, dok je pored njih još dug Letonije, Litvanije, Slovačke, Malte i Holan-dije bio ispod mastrihtskog kriterijuma od 60% BDP-a. Gledano prema finansijskim instrumen-tima, najviše duga se odnosilo na dužničke harti-je od vrijednosti, 80,1%, potom na kredite, 16,9% i na kraju na gotovinu i depozite, 3%. Generalno, paralelno sa padom budžetskih deficita, uslijedio je i blagi postepeni pad javnog duga, nakon 93,1% BDP-a sa kraja drugog kvartala 2014. Ipak, dug je i dalje na visokom nivou, posebno kod velikih država juga Eurozone, čija je fiskalna pozicija i dalje nesigurna. O tome najbolje svjedoči njihov kreditni rejting – prema Standard end Pursu, na kraju juna 2017. samo su Španija i Italija imale in-vesticioni rejting (i to slabog kvaliteta), dok Grč-ka i Portugal nijesu imale investicioni rejting.

43 Posljednji raspoloživi, sezonski prilagođeni podatak.

Tabela 9.2

Kreditni rejting država Eurozone prema Standard end Pursu, kraj juna 2017.

Država Rejting Izgledi (outlook)Austrija AA+ stabilni

Belgija AA stabilni

Estonija AA- stabilni

Finska AA+ stabilni

Francuska AA stabilni

Grčka B- stabilni

Holandija AAA stabilni

Irska A+ stabilni

Italija BBB- stabilni

Kipar BB+ pozitivni

Letonija A- stabilni

Litvanija A- stabilni

Luksemburg AAA stabilni

Malta A- stabilni

Njemačka AAA stabilni

Portugal BB+ stabilni

Slovačka A+ stabilni

Slovenija A+ stabilni

Španija BBB+ pozitivni

Izvor: Standard end Purs (tradingeconomics.com)

Page 7: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

115

Međunarodna ekonom

ija

Suficit na tekućem računu, gledano kroz 12-mjesečni kumulativ sezonski prilagođenih podataka na kraju juna 2017. godine, iznosio je 336,5 mlrd. eura, ili 3,1% BDP-a, što je bilo za 0,4 p.p. manje u od-nosu na godinu dana ranije. U samom drugom kvartalu 2017. ostvaren je suficit od 2,5% BDP-a, što je bilo osjetno ispod suficita iz drugog kvartala 2016. godine, od 3,7% BDP-a44. Ipak, nakon prvog kvartala 2012. godine Eurozona konstantno ostvaruje suficit, koji pri tome ima uzlazni trend. Po-smatrano po zemljama, gledano kroz četvorokvartalni kumulativ sezonski neprilagođenih podataka sa krajem u prvom kvartalu 2017. godine45, najveće suficite u odnosu na BDP ostvarile su Holandija, 8,8%, Njemačka, koja je ujedno i najveći kontributor suficitu Eurozone u apsolutnim pokazateljima, 8,3%, Malta, 6,6% i Slovenija, koja nakon Evropske dužničke krize stoji veoma dobro po tom pitanju, 4,9%. Što se tiče deficita, mimo Kipra koji je sa -9,6% BPD-a zabilježio najnegativniji saldo tekućeg ra-čuna, druge zemlje Eurozone nemaju „akutnih“ problema sa inokonkurentnošću. Tako su npr. salda tekućeg računa u odnosu na BDP kod Grčke, Italije, Portugala i Španije iznosila -0,8%, 2,7%, 0,6% i 1,9%, respektivno.

Prognoze analitičara ECB-a iz septembra ukazuju na to da će rast u 2017. iznositi 2,2%, osjetno iznad 1,8% iz 2016. godine, da bi nakon toga usporio na i dalje solidnih 1,8% i 1,7% u 2018. i 2019. godini. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti kontinuirano opadati tokom prognostičkog horizonta, pa će u 2019. biti na nivou od 8,1%. HIPC će biti u okviru ECB-ovog cilja od ispod ali blizu 2%, i bez deflacio-nih pritisaka. Konačno, sve će biti praćeno i poboljšanjem stanja državnih finansija, pa se očekuje da će u 2019. budžetski deficit opasti na 0,9% BDP-a, a javni dug na 84,2% BDP-a.

Tabela 9.3

Makroekonomske prognoze za Eurozonu za period 2017−2019, %

2016. 2017. 2018. 2019.

Realni BDP 1,8 2,2 1,8 1,7

Privatna potrošnja 2,0 1,7 1,8 1,5

Državna potrošnja 1,8 1,2 1,2 1,1

Bruto investicije u osnovna sredstva 4,1 4,0 3,9 3,1

Izvoz 3,2 4,7 3,7 3,8

Uvoz 4,5 5,2 4,6 4,2

Zaposlenost 1,4 1,5 1,0 0,8

Stopa nezaposlenosti, % radne snage 10,0 9,1 8,6 8,1

HIPC 0,2 1,5 1,2 1,5

HIPC, isključujući energiju 0,9 1,2 1,3 1,5

HIPC, isključujući energiju i hranu 0,9 1,1 1,3 1,5

HIPC, isključujući energiju, hranu i promjene u indirektnim porezima 0,8 1,1 1,3 1,5

Jedinični troškovi rada 0,8 0,8 1,2 1,4

Zarada po zaposlenom 1,2 1,5 2,0 2,3

Produktivnost rada 0,4 0,7 0,8 0,9

Saldo državnog budžeta, % BDP-a -1,5 -1,3 -1,0 -0,9

Strukturni saldo državnog budžeta, % BDP-a -1,5 -1,4 -1,3 -1,2

Javni dug, % BDP-a 89,1 87,5 86,0 84,2

Saldo tekućeg računa, % BDP-a 3,5 2,9 2,5 2,5

Izvor: ECB, septembar 2017. godine

44 Sezonski neprilagođeni podaci.45 Posljednji objavljeni podatak po zemljama.

Page 8: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

116

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2017

Ekonomija SAD-a je u drugom kvartalu 2017. rasla po stopi od 2,2% u odnosu na isti period prethod-ne godine. Stopa rasta u odnosu na prethodni kvartal je prema posljednjoj procjeni iznosila 3,1%46 i ukazuje na znatno veću ekonomsku aktivnost nego u prvom kvartalu, kada je ekonomija SAD-a rasla po stopi od 1,2%. Na ovako visoku stopu rasta je prvenstveno uticala velika potrošnja domaćinstava,

kao i investicije. Prema posljednjim MMF-ovim prognozama, ekonomija SAD-a će u 2017. godini rasti po nešto nižoj, ali i dalje relativno visokoj stopi od 2,1%, koja je viša nego kod većine razvi-jenih zemalja.

Stopa nezaposlenosti je i tokom 2017. nastavila da opada, a na kraju juna je iznosila 4,4%. Broj zaposlenih u privatnom sektoru je tokom drugog kvartala bio veći nego u prvom kvartalu o.g. Go-dišnja stopa inflacije je tokom drugog kvartala bila u padu, ali i dalje je blizu ciljane stope Cen-tralne banke.

Pozitivna kretanja u ekonomiji daju Centralnoj banci „mogućnost“ da izvrši planirano smanje-nje bilansa (oko 4,5 hiljada milijardi dolara) i na-stavi povećanje referentne kamatne stope, što je FED još jednom učinio krajem juna.

Fiskalna pozicija SAD-a i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Za 2017. godinu MMF očekuje da američki budžetski deficit bude 4% BDP-a, što je niže od deficita od 4,4% BDP-a iz 2016. (procjena), ali se potom u periodu 2018−2020. očekuje da de-ficit prosječno bude na nivou od oko 5% BDP-a. To će sve pratiti kretanje državnog duga, koji je u 2016. bio 107,4% BDP-a, a očekuje se da će u 2017. iznositi 108,3%, sa tendencijom daljeg rasta.

Japanska ekonomija je uspjela da održi stabilan rast iz prethodnog perioda. Ovo je šesti kvartal da je ekonomija ostvarila pozitivnu stopu rasta (0,6% u odnosu na prethodni kvartal). U odno-su na isti period prethodne godine, ekonomija je rasla po stopi od 1,4%. MMF je u posljednjem izvještaju o globalnim izgledima revidirao stopu rasta japanske ekonomije za 2017. godinu naviše, pa tako prognozirana stopa iznosi 1,3%.

Na rast ekonomske aktivnosti u drugom kvarta-lu je najvećim dijelom uticala domaća potražnja, a to se očekuje i u narednim kvartalima. To bi

46 Kvartalna stopa rasta izražena na godišnjoj osnovi, treća procjena.

Godišnja stopa rasta kvartalnog BDP-a, %, 2015 − drugi kvartal 2017.

Stopa nezaposlenosti, 2008 − jun 2017.

Grafik 9.4

Grafik 9.5

Izvor: Biro za ekonomske analize SAD, Eurostat, Vlada Japana

Izvor: Eurostat, Biro radne statistike SAD, Statistički zavod Japana

Page 9: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

117

Međunarodna ekonom

ija

moglo da znači da zarade napokon počinju da rastu, a time i potrošnja, što može da Centralnoj banci dâ nadu da takva situacija može proizvesti održivu inflaciju. Na kraju juna, godišnja stopa inflacije je iznosila 0,4%. Japanska ekonomija i dalje prilično zavisi od izvozne aktivnosti i globalne potražnje, pa bi „restrikcije“ u globalnoj trgovini mogle da imaju negativnih uticaja.

Stopa nezaposlenosti je jedna od najnižih među razvijenim ekonomijama, a na kraju juna je bila na istom nivou kao na kraju marta o.g, 2,8%, što je njen najniži nivo u više od 20 godina. Nezaposlenost među populacijom starosti od 15 do 24 godine je iznosila 4,6% na kraju kvartala.

Fiskalni parametri Japana nijesu zadovoljavajući, imajući u vidu da je u 2016. gotovo dvadeset petu godinu zaredom ostvaren budžetski deficit, koji je pri tome povećan sa 3,5% BDP-a iz 2015. godine na 4,2% BDP-a u 2016. MMF očekuje da će u 2017. godini deficit biti 4% BDP-a, nakon čega će postepeno opadati. S druge strane, Japan i dalje ima najveći nivo državnog duga u svijetu, oko 240% BDP-a. Iako se većina tog duga odnosi na rezidente, i Japan istovremeno ima velike devizne rezerve, ta situacija ipak predstavlja rizik, koji bi u određenim uslovima mogao ugroziti japansku ekonomiju.

9.3. Zemlje u usponu

Kineska ekonomija je održala zamajac iz prvog kvartala o.g. i rasla je po stopi od 6,9% u odnosu na isti period 2016. godine, što je bilo više od tržišnih očekivanja. S druge strane, na kvartalnom nivou, rast ekonomije je iznosio 1,7%, što je bolji rezultat nego u prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla po stopi od 1,3%. Julska prognoza MMF-a oko rasta kineske ekonomije u 2017. i 2018. je revidirana naviše i iznosi 6,7% i 6,4%, respektivno.

Rast globalne trgovine i domaće potražnje su bili ključni pokretači industrijske proizvodnje, investi-cija i potrošnje. Skok izvoza nakon nekoliko godina usporavanja je nadomjestio negativna kretanja na tržištu nekretnina. Maloprodaja je i u ovom kvartalu ostvarila rast, i to po stopi od 10,8%, nakon 10% u prvom kvartalu.

Stopa nezaposlenosti se u junu zadržala na 3,95%, što je njen najniži nivo za preko deset posljednjih godina. Godišnja stopa inflacije je u junu iznosila 1,5%. Ipak, deflacioni rizici i dalje su prisutni, jer je stopa inflacije zadnjih par godina oko 2%, sa povremenim padovima ispod 1%.

Uprkos i dalje visokim stopama rasta, ogromna zaduženost privrede i „pregrijanost“ tržišta nekretni-na i dalje predstavljaju najveće rizike za stabilnost kineske ekonomije i njenu održivost. Kineska vlada je suočena sa prilično kompleksnom mješavinom ekonomskih politika, s obzirom da je neophodno uspostaviti balans između povećanja potrošnje, velike zaduženosti i strukturnih reformi koje bi do-prinijele većoj produktivnosti. Prema nekim analitičarima, fokus ekonomske politike se premješta sa stimulativnih mjera ka smanjenju rizika u finansijama. Uz sve pomenuto nužno ide i pogoršavanje fi-skalnih parametara, gdje je budžetski deficit iz 2016. godine, 3,7% BDP-a (prema MMF-u), bio najgori fiskalni rezultat u posljednjih 30 godina, dok je državni dug na kraju 2016. godine iznosio preko 46%, što je takođe maksimum u posljednjih par decenija.

Ekonomija Rusije je prema preliminarnim podacima u drugom kvartalu 2017. rasla po stopi od 2,5% u odnosu na isti period prethodne godine, što je najviša stopa rasta za posljednjih pet godina, a treći pozitivni kvartal zaredom. MMF za 2017. i 2018. očekuje rast ruskog BDP-a od po 1,4%.

Page 10: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

118

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2017

Rast ruske ekonomije se uglavnom bazirao na rastu u sektorima trgovine, rudarstva, prerađivačke in-dustrije i građevinarstva. Tokom sva tri mjeseca drugog kvartala industrijska proizvodnja je bilježila visoke stope rasta. Pokazatelj poslovne pouzdanosti je nakon pet godina prvi put bio pozitivan, doduše samo u jednom mjesecu drugog kvartala. Slično kretanje je zabilježio i pokazatelj povjerenja potroša-ča, koji je premda ostao negativan. S druge strane, krediti privatnom sektoru bilježe veliki rast tokom svih mjeseci 2017. godine. Trgovinski bilans je bio stabilan i u okviru tržišnih očekivanja.

Godišnja stopa inflacije nastavlja da bilježi ogroman pad i na kraju drugog kvartala je iznosila 4,4%. U istom periodu 2016. stopa je bila oko 8%, odnosno oko 15% dvije godine ranije. Centralna banka je dalje snizila referentnu kamatnu stopu, koja trenutno iznosi 8,5%. Stopa nezaposlenosti je na kraju drugog kvartala iznosila 5,1%.

Glavni fiskalni parametri Rusije su „pod kontrolom“. Prema podacima MMF-a, nakon budžetskog deficita od 3,7% u 2016. godini (budžet je ostvarivao deficit u periodu 2013−2016. godina), za 2017. se prognozira pad deficita na 2,6%. Državni dug je nizak – oko 17% BDP-a, tako da ne predstavlja rizik, i pored desetogodišnje tendencije blagog rasta.

Turska ekonomija je u drugom kvartalu 2017. rasla po stopi od 5,1% u odnosu na isti kvartal 2016., što je treći pozitivni kvartal zaredom, nakon pada uslovljenog političkim i geopolitičkim kretanjima. U odnosu na prethodni kvartal, ekonomija je rasla po stopi od 2,1%. Prognoze rasta za ekonomiju Turske od strane OECD-a su po 3,5% za 2017. i 2018. godinu.

Prema posljednjim podacima, „zamajac“ koji je generisan u prvoj polovini godine bi trebalo da se odr-ži i u trećem kvartalu. Na rast BDP-a su najviše uticali potrošnja i investicije koje su bile potpomognute fiskalnim i drugim mjerama, kao i većom eksternom potražnjom.

Turska se i dalje suočava sa deprecijacijom valute i rastućom inflacijom (10,9% u junu 2017). Centralna banka, s druge strane, nije mijenjala referentnu kamatnu stopu. Nezaposlenost bilježi pad tokom 2017. godine, a na kraju juna je iznosila 10,2%. Kreditiranje privatnog sektora je značajno, ali može pred-stavljati i rizik s obzirom na nivo od preko 160% BDP-a.

9.4. Zemlje okruženja

Za zemlje u okruženju, nakon pozitivnih kretanja u 2016. godini očekuje se dalji oporavak privredne aktivnosti u 2017. godini, ali umjerenim tempom. Nezaposlenost u drugom kvartalu 2017. godine i dalje ostaje visoka. Kretanje inflacije određeno je poskupljenjem sirovina na svjetskom tržištu. Zemlje regiona imaju visok nivo javnog duga, i u cilju njegove stabilizacije neophodno je nastaviti sa fiskal-nom konsolidacijom i strukturnim reformama.

Ekonomija Srbije ostvarila je rast od 2,8% u 2016. godini, i nastavila je sa povoljnim kretanjima u prvoj polovini 2017. godine. U drugom kvartalu 2017. godine zabilježen je rast privredne aktivnosti od 1,3%. Rast je bio podstaknut pozitivnim kretanjima u industriji i uslužnom sektoru. S druge strane, došlo je do pada poljoprivredne proizvodnje, dok je građevinska aktivnost u oba kvartala 2017. godine dala negativan doprinos rastu. Pozitivan uticaj na rast u drugom kvartalu imale su privatna potrošnja, investicije i državna potrošnja.

Godišnja stopa inflacije na kraju drugog kvartala iznosila je 3,6%, što je u granicama ciljnog raspona Narodne banke Srbije od 3±1,5%. U prvoj polovini 2017. evidentan je realni rast zarada i zaposlenosti

Page 11: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

119

Međunarodna ekonom

ija

u privatnom sektoru. Stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu smanjena je na 11,8% u odnosu na isti period prethodne godine (15,2%). U drugom kvartalu 2017. godine, zabilježeno je i usporavanje rasta kreditne aktivnosti.

Ostvaren je i primarni i opšti fiskalni suficit tokom drugog kvartala 2017. godine. Učešće javnog duga centralne vlade u BDP-u je smanjeno u 2017. godini i na kraju drugog kvartala 2017. iznosilo je 65,7%. Usljed uspješne fiskalne konsolidacije i sprovođenja strukturnih reformi, kao i ubrzanja privrednog rasta, u martu je kreditna agencija Mudis poboljšala rejting Srbije sa B1 na Ba3, uz stabilne izglede za dalje unapređenje kreditnog rejtinga.

Hrvatska ekonomija nastavlja sa rastom privredne aktivnosti i u prvoj polovini 2017. godine. Prema preliminarnim podacima, u drugom kvartalu zabilježen je rast od 2,8%. Rast je u velikoj mjeri bio pod-staknut domaćom tražnjom. Pozitivan uticaj na rast ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo.

Inflacija je nastavila sa rastom u prvoj polovini 2017, a godišnja stopa inflacije u junu 2017. godine iznosila je 0,7%. Tokom drugog kvartala 2017. došlo je do povećanja broja zaposlenih, čemu su osim oporavka privredne aktivnosti doprinijele i mjere države usmjerene na smanjenje troškova rada. Stopa nezaposlenosti na kraju drugog kvartala 2017. godine iznosila je 10,8%. U 2016. godini došlo je do sma-njivanja javnog duga koji se u periodu 2008−2015. godina kretao uzlaznom putanjom, dok se prema procjenama MMF-a u 2017. godini očekuje javni dug od 83,1% BDP-a.

Makedonija – prema preliminarnim podacima u prvom kvartalu 2017. godine ostvarena je nulta sto-pa rasta, dok je u drugom kvartalu došlo do daljeg slabljenja privredne aktivnosti i negativne stope rasta od 1,8%. Prema procjeni MMF-a, u 2017. godini očekuje se rast od 3,2%. Godišnja stopa inflacije na kraju drugog kvartala 2017. godine iznosila je 1,5%. Nakon povećanja deficita tekućeg računa u 2016. godini usljed pada privatnih transfera i odliva profita u matične zemlje, u prvom kvartalu 2017. deficit nastavlja sa rastom i iznosi 5,3% BDP-a. Javni dug se u prethodnom periodu kretao uzlaznom putanjom, a prema procjeni MMF-a u 2017. godini očekuje se smanjenje na 37,6% BDP-a.

Kvartalne stope rasta BDP-a zemalja regiona, 2015 − drugi kvartal 2017.

Indeksi potrošačkih cijena odabranih zemalja regiona, %, 2015 − jun 2017

Grafik 9.6 Grafik 9.7

Izvor: Nacionalni statistički zavodi Izvor: Nacionalni statistički zavodi

Page 12: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

120

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2017

Tabela 9.4

Kreditni rejtinzi po zemljama regiona

Zemlja jun 2016. jun 2017.

Bosna i Hercegovina B B (stabilan)

Crna Gora B+ B+ (negativan)

Hrvatska BB BB (stabilan)

Makedonija BB- BB- (stabilan)

Srbija BB- BB- (pozitivan)

Izvor: Standard end Purs

Tabela 9.5

Javne finansije i salda tekućeg računa u privredama regiona, % BDP-a

ZemljaSaldo budžeta Bruto javni dug Saldo tekućeg računa

2016. 2017. 2018. 2016. 2017. 2018. 2016. 2017. 2018.

Albanija -1,8 -2,0 -1,9 72,0 69,5 67,0 -9,6 -10,9 -10.5

Crna Gora -3,6 -5,8 -5,1 67,4 71,1 75,8 -18,9 -22,6 -22,5

Hrvatska -0,8 -1,1 -0,9 84,2 81,9 79,4 2,6 2,9 1,3

Makedonija -2,6 -3,2 -3,0 39,0 41,0 40,8 -3,1 -2,2 -1,9

Slovenija -1,8 -1,4 -1,2 79,7 77,8 75,5 7,0 6,2 5,8

Srbija -1,4 -0,5 0,3 73,6 71,1 67,3 -3,8 -4,3 -4,7

EU -1,7 -1,6 -1,5 85,1 84,8 83,6 2,1 1,9 1,9

Eurozona -1,5 -1,4 -1,3 91,3 90,3 89,0 3,4 3,0 2,9

Izvor: Evropska komisija – Spring 2017 European Economic Forecast

9.5. Kamatne stope centralnih banaka i kretanje deviznih kurseva

Vodeće centralne banke, sa određenim izuzetkom američkog FED-a, nastavile su sa ekspanzivnim monetarnim politikama u drugom kvartalu 2017. godine, nastavljajući da održavaju svoje referentne kamatne stope na istorijskim minimumima, uz istovremeni nastavak programa kupovine državnih i koorporativnih hartija od vrijednosti na sekundarnom tržištu (tzv. kvantitativno popuštanje).

Na sjednici održanoj sredinom juna 2017. godine, FED-ov Komitet za operacije na otvorenom tržištu je odlučio da poveća referentnu kamatnu stopu na raspon od 1% do 1,25%. U saopštenju se navodi da je odluka donešena na osnovu najnovijih ekonomskih indikatora, odnosno da je ekonomija rasla umjerenim tempom, da se situacija na tržištu rada nastavlja poboljšavati i da je stopa nezaposlenosti u padu. Takođe, potrošnja je rasla, a stopa inflacije je blizu ciljane stope.

Upravni savjet ECB-a nije mijenjao kamatne stope47 tokom dvije sjednice drugog kvartala 2017. Uprav-ni savjet očekuje da će glavne kamatne stope ostati na postojećem nivou i nakon završetka programa kupovine obveznica. Na aprilskoj sjednici je potvrđeno da je program smanjen na 60 mlrd. eura mje-

47 Glavna refinansirajuća kamatna stopa od 0,00%, marginalna kamatna stopa na zajmove od 0,25% i depozitna stopa od -0,40%.

Page 13: MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09...111 Međunarodna ekonomija 9.1. Globalna ekonomska kretanja Tabela 9.1 Pregled odabranih globalnih indikatora, % Indikator 2016. Projekcije Razlike u odnosu

121

Međunarodna ekonom

ija

sečno. Ukoliko bude neophodno, program će biti produžen i nakon decembra 2017. tj. sve dok Upravni savjet ne bude smatrao da se inflacija pouzdano kreće ka ciljanoj stopi, od ispod ali blizu 2%.

Kratkoročne tržišne referentne kamatne stope „pratile“ su referentne kamatne stope centralnih banaka. Šestomjesečni USD LIBOR je tako tokom drugog kvartala 2017. blago porastao, za 0,02 p.p. tj. na 1,44%, dok su EONIA i tromjesečni EURI-BOR neznatno promijenjeni i iznosili su -0,35% i -0,33%, respektivno.

Euro je tokom drugog kvartala 2017. nominalno aprecirao u odnosu na dolar (7,3%), jen (8,2%), funtu (3,4%) i franak (2,4%). U odnosu na dolar, euro je aprecirao sa 1,0652 na 1,1426 dolara za euro, prosječno se (tokom kvartala) krećući na nivou od 1,1 dolara za euro. Trenutna očekivanja su da monetarna politika ECB-a svakako neće vr-šiti pritiske na aprecijaciju eura, dok bi očekivani postepeni rast dolarskih kamatnih stopa trebalo da djeluje u pravcu aprecijacije dolara, odnosno deprecijacije eura.

Referentne kamatne stope centralnih banaka, %, 2015 − jun 2016.

Euro prema drugim valutama, 2016 − jun 2017, 01. 01. 2016=100 (rast/pad označava jačanje/

slabljenje eura)

Referentne tržišne kamatne stope, %, 2015 − jun 2016.

Grafik 9.8

Grafik 9.10Grafik 9.9

Izvor: Blumberg

Izvor: Blumberg, kalkulacije CBCGIzvor: Blumberg