Međunarodna ekonomija / Mate Babić, Ante Babić Bratić, Vjekoslav Source / Izvornik: Financijska praksa, 2001, 25, 135 - 137 Journal article, Published version Rad u časopisu, Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:558636 Rights / Prava: Attribution 4.0 International Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-21 Repository / Repozitorij: Institute of Public Finance Repository
Text of Međunarodna ekonomija / Mate Babić, Ante Babić
Brati, Vjekoslav
Journal article, Published version Rad u asopisu, Objavljena
verzija rada (izdavaev PDF)
Permanent link / Trajna poveznica:
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:558636
Rights / Prava: Attribution 4.0 International
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-21
Repository / Repozitorij:
Prikaz*
Suvremene drave svijeta same odreuju svoju politiku i strategiju
sudjelovanja u tokovima meunarodne ekonomije, osobito u meunarodnoj
razmjeni roba i usluga. Za dovoljavanje ljudskih potreba kao
osnovni poticaj svake gospodarske djelatnosti izvori šte je
razvoja meunarodne razmjene. Pri tome su u prvom planu razvojni
ciljevi zem lje, dugorona strategija ekonomskih odnosa s
inozemstvom, postojee zakonodavstvo, fiskalna i monetama politika
te politika cijena. Obujam meunarodne trgovine povea vao se
tijekom posljednja tri stoljea bre od proizvodnje u svijetu. Na sve
veu meu sobnu ovisnost nacionalnih ekonomija osobito upuuje rast
obujma i razvoja meuna rodne trgovine nakon 50-tih godina 20.
stoljea. Razvoj meunarodne ekonomije pozi tivno je utjecao na
uinkovitost proizvodnje pojedinih drava, pojavu specijalizacije ra
da i rastuu razmjenu domaih proizvoda izvan nacionalnih
grana.
Zapravo, meunarodna je ekonomija znanost o cjelokupnome svjetskom
gospodar stvu. Osim što itatelju omoguuje uvid i razumijevanje
sloenih odnosa u meunarod nim ekonomskim odnosima, knjiga
Meunarodna ekonomija autora Mate Babica i An te Babica potie na
razmišljanje o poloaju hrvatskoga (maloga i otvorenoga) gospodar
stva u svijetu globalizacije.
Knjiga se sastoji od etiri velike cjeline. To su: Teorije vanjske
trgovine, Teorije vanjskotrgovinske politike, Makroekonomski efekti
meunarodne razmjene i Meuna rodne financije. Prve tri cjeline bave
se kretanjima realnih imbenika meunarodne eko nomije odnosno
kretanjima roba i usluga, a u etvrtom se dijelu autori usredotouju
na financijske imbenike meunarodne razmjene, odnosno na kretanja
financijskih tran sakcija u meunarodnoj ekonomiji.
Prvi dio knjige s naslovom Teorije vanjske trgovine sastoji se od
sedam poglavlja. U prvom poglavlju autori nas upoznaju s razlozima
razmjene, specijalizacijom i podje lom rada. U tom su dijelu rada
obraena i poglavlja koja govore o povijesnom razvoju teorije
vanjske trgovine, Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti,
Heckscher-Ohlino- voj teoriji vanjske trgovine, krivulji reciprone
potranje, odnosu cijena i uvjeta razmje-
Primljeno (Received): 16.01.2001. Prihvaeno (Accepted):
12.02.2001.
135
M. BABI & A. BABI: Meunarodna ekonomija Financijska teorija i
praksa 25 (1) str. 135-137 (2001.)
ne te utjecaju promjene cijena na vanjsku trgovinu. Postojanje
najmanje dvaju sudioni ka i najmanje dvaju dobara, uz oekivanje
obostrane koristi od razmjene, nuni su pre duvjeti postojanja
meunarodne razmjene. Slobodna vanjska trgovina rezultira maksim-
iziranjem društvenog blagostanja zemalja sudionica, pri emu se
meusobna korist ze malja sudionica sastoji u razlici cijena
proizvoda u pojedinim zemljama. Podjela rada u svijetu uvjetovala
je razmjenu i specijalizaciju koja poveava proizvodnost rada i sma
njuje utrošak rada. Nie cijene proizvoda, kao rezultat vee
produktivnosti rada koja sni ava proizvodne troškove, omoguuju
potpunije zadovoljenje potreba uz jednaku razi nu dohotka, što
poveava materijalno blagostanje. Naravno, neka zemlja moe sudjelo
vati u meunarodnoj razmjeni na temelju svojih komparativnih
prednosti, što se obja šnjava u treem poglavlju prvog dijela.
Najvanija korist meunarodne razmjene odno sno vanjske trgovine
jest to što u njoj sudionici mogu trošiti više nego što proizvode,
što se dokazuje u poglavlju o Ricardovoj teoriji komparativnih
prednosti. Prema Heckscher- -Ohlinovoj teoriji meunarodne razmjene,
svaki sudionik meunarodne razmjene izvo ziti e ono dobro u ijoj se
proizvodnji intenzivnije koristi onaj proizvodni initelj koje ga
dotina zemlja ima u veoj koliini. Posljednja tri poglavlja
objašnjavaju krivulju re ciprone potranje, odnosno krivulju ponude
izvoza odreenog dobra neke zemlje, for miranje i odnose cijena te
promjene odnosa cijena i njihova utjecaja na meunarodnu
razmjenu.
Drugi dio - Teorije vanjskotrgovinske politike sastoji se od
poglavlja o teoriji carin ske zaštite, liberalizaciji vanjske
trgovine te od poglavlja o ekonomskim integracijama. Mjere
ekonomske politike kojima se ograniavaju tokovi meunarodne razmjene
zbog nesavršenosti domaega i/ili meunarodnih trišta djeluju
mehanizmom cijena (avansi, carine, prelevmani) ili ograniavanjem
koliina (kontigenti, kvote) ili deviznim ograni enjima. Osobito se
istiu detaljno obraeni pojmovi vezani za carine i njihov utjecaj na
meunarodnu razmjenu. Uvoenje carina na uvozne proizvode poboljšava
uvjete raz mjene, ali i poskupljuje uvozne proizvode, što smanjuje
uvoz, a time i meunarodnu raz mjenu. U dijelu koji se bavi
liberalizacijom vanjske trgovine autori obrauju uinke smanjenja
ogranienja vanjske trgovine na blagostanje zemalja sudionica u
razmjeni, te uvjete u kojima liberalizacija ima ekonomskog smisla.
Danas se meunarodna razmje na velikim dijelom obavlja na temelju
raznih sporazuma, dogovora i ugovora izmeu pojedinih zemalja, ali i
ekonomskim integracijama. Razlog tomu su stalnost u odnosima
zemalja sudionica i meusobno usklaivanje njihovih interesa.
Prednosti i koristi eko nomskih integracija objašnjene su u
zadnjem poglavlju drugog dijela.
Predmet razmatranja treeg dijela knjige s naslovom Makroekonomski
efekti meu narodne razmjene io, odreivanje domaeg proizvoda u
zatvorenom gospodarstvu i uin ci vanjske trgovine na domai
proizvod. Vrijednost domae proizvodnje koju ostvaruju nacionalni i
inozemni proizvodni initelji jest domai proizvod; vrijednost
proizvodnje koju nacionalni proizvodni initelji ostvare u zemlji i
inozemstvu jesu nacionalni proiz vod. Razlike meu njima, funkcije
potrošnje, štednje i investicija, kao i ravnotee na robnome i
novanom trištu, utjecaj fiskalne politike na domai proizvod i
investicijski multiplikator objašnjeni su u poglavlju o odreivanju
domaeg proizvoda u zatvorenom gospodarstvu. Ovaj dio knjige
završava poglavljem o uincima vanjske trgovine na do-
136
M. BABI & A. BABI: Meunarodna ekonomija Financijska teorija i
praksa 25 (1) str. 135-137 (2001.)
mai proizvod, u kojemu se objašnjavaju utjecaji vanjske trgovine i
izvoza na domai proizvod, funkcija uvoza i multiplikator vanjske
trgovine te multiregionalni multiplika tor vanjske trgovine.
Otvorenost nekoga gospodarstva mjeri se udjelom vanjske trgovi ne
robom i uslugama u domaem proizvodu. Što je gospodarstvo
otvorenije, vee su i koristi od meunarodne razmjene. Problem je to
što je posljedica vee otvorenosti go spodarstva i vea izloenost
poremeajima u svjetskom gospodarstvu. Veza izmeu otvorenoga
gospodarstva i svjetskoga gospodarstva ostvaruje se meunarodnom
raz mjenom robe i usluga, meunarodnom mobilnosti proizvodnih
initelja i meunarod nom razmjenom nacionalnih valuta.
Posljednji dio knjige Meunarodne financije sastoji se od šest
poglavlja. To je ujed no i najopseniji dio ovoga dopunjenog
izdanja. U sklopu tog dijela autori nas upozna ju s meunarodnim
kretanjem kapitala, bilancom plaanja, deviznim teajem i deviznim
trištem, uravnoteenjem bilance plaanja, meunarodnim monetarnim
sustavom i za duenošu zemalja u razvoju. U poglavlju o meunarodnom
kretanju kapitala pozornost je pridana razlozima kretanja kapitala,
tehnikama i instrumentima meunarodnih plaa nja i optimiranju
portfelja u meunarodnim financijama. U cjelini o bilanci plaanja
go vori se o pojmu bilance plaanja, njezinoj strukturi, tehnikama
knjienja, mjerama ne ravnotee bilance plaanja, initeljima koji
utjeu na (ne)ravnoteu i, nakraju, o bilanci plaanja Republike
Hrvatske. Nakon toga slijedi poglavlje o deviznom teaju i deviz
nom trištu u kojemu autori upoznaju itatelje s vrstama teaja i
njihovoj meuovisno sti, nainima pokrivanja teajnog rizika,
deviznim špekulacijama, deviznom i kamat nom arbitraom te kamatnim
paritetom. Kraj tog poglavlja daje uvid u teoriju odreiva nja
deviznog teaja. Vrste, naini i problemi uravnoteenja bilance
plaanja objašnjeni su u posebnom poglavlju. Sam kraj knjige pripada
poglavljima o meunarodnome mo netarnom sustavu i zaduenosti
zemalja u razvoju. Osobito upozoravamo itatelje na dio koji govori
o stanju zaduenosti Republike Hrvatske i utjecaju zaduenosti na
razvoj.
Moemo zakljuiti kako je ova knjiga zbog detaljnog uvida u
cjelokupnu problema tiku meunarodne razmjene obvezno štivo svim
itateljima koji se u svom poslu, ali i izvan njega susreu s
razliitim problemima meunarodne trgovine i financija. Sveobu-
hvatnost djela osobito se oituje pogledamo li popis korištene
literature. U tom smislu moemo naglasiti kako ovo razumljivo i
"pitko" napisano djelo ne bi trebalo biti pro blem ni itateljima s
relativno malim znanjem s podruja ekonomije. Pomo u razumi jevanju
cjelokupne grae pruaju i brojni grafikoni i tablice, a itatelji
eljni provjere svoga znanja nakon svakog prijeenoga naslova mogu to
uiniti pomou pitanja za ras pravu. Shvatimo li ovu knjigu kao
udbenik, slobodno moemo rei da raspolaemo dje lom koje moe biti
uzor drugim domaim autorima, kako po temeljitosti pristupa mate
riji, tako i po nainu njezine prezentacije.
Vjekoslav Brati Institut za javne financije
137