of 4 /4
Međunarodna ekonomija / Mate Babić, Ante Babić Bratić, Vjekoslav Source / Izvornik: Financijska praksa, 2001, 25, 135 - 137 Journal article, Published version Rad u časopisu, Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:558636 Rights / Prava: Attribution 4.0 International Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-21 Repository / Repozitorij: Institute of Public Finance Repository

Međunarodna ekonomija / Mate Babić, Ante Babić

  • Author
    others

  • View
    12

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Međunarodna ekonomija / Mate Babić, Ante Babić

Brati, Vjekoslav
Journal article, Published version Rad u asopisu, Objavljena verzija rada (izdavaev PDF)
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:242:558636
Rights / Prava: Attribution 4.0 International
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-21
Repository / Repozitorij:
Prikaz*
Suvremene drave svijeta same odreuju svoju politiku i strategiju sudjelovanja u tokovima meunarodne ekonomije, osobito u meunarodnoj razmjeni roba i usluga. Za­ dovoljavanje ljudskih potreba kao osnovni poticaj svake gospodarske djelatnosti izvori­ šte je razvoja meunarodne razmjene. Pri tome su u prvom planu razvojni ciljevi zem­ lje, dugorona strategija ekonomskih odnosa s inozemstvom, postojee zakonodavstvo, fiskalna i monetama politika te politika cijena. Obujam meunarodne trgovine povea­ vao se tijekom posljednja tri stoljea bre od proizvodnje u svijetu. Na sve veu meu­ sobnu ovisnost nacionalnih ekonomija osobito upuuje rast obujma i razvoja meuna­ rodne trgovine nakon 50-tih godina 20. stoljea. Razvoj meunarodne ekonomije pozi­ tivno je utjecao na uinkovitost proizvodnje pojedinih drava, pojavu specijalizacije ra­ da i rastuu razmjenu domaih proizvoda izvan nacionalnih grana.
Zapravo, meunarodna je ekonomija znanost o cjelokupnome svjetskom gospodar­ stvu. Osim što itatelju omoguuje uvid i razumijevanje sloenih odnosa u meunarod­ nim ekonomskim odnosima, knjiga Meunarodna ekonomija autora Mate Babica i An­ te Babica potie na razmišljanje o poloaju hrvatskoga (maloga i otvorenoga) gospodar­ stva u svijetu globalizacije.
Knjiga se sastoji od etiri velike cjeline. To su: Teorije vanjske trgovine, Teorije vanjskotrgovinske politike, Makroekonomski efekti meunarodne razmjene i Meuna­ rodne financije. Prve tri cjeline bave se kretanjima realnih imbenika meunarodne eko­ nomije odnosno kretanjima roba i usluga, a u etvrtom se dijelu autori usredotouju na financijske imbenike meunarodne razmjene, odnosno na kretanja financijskih tran­ sakcija u meunarodnoj ekonomiji.
Prvi dio knjige s naslovom Teorije vanjske trgovine sastoji se od sedam poglavlja. U prvom poglavlju autori nas upoznaju s razlozima razmjene, specijalizacijom i podje­ lom rada. U tom su dijelu rada obraena i poglavlja koja govore o povijesnom razvoju teorije vanjske trgovine, Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti, Heckscher-Ohlino- voj teoriji vanjske trgovine, krivulji reciprone potranje, odnosu cijena i uvjeta razmje-
Primljeno (Received): 16.01.2001. Prihvaeno (Accepted): 12.02.2001.
135
M. BABI & A. BABI: Meunarodna ekonomija Financijska teorija i praksa 25 (1) str. 135-137 (2001.)
ne te utjecaju promjene cijena na vanjsku trgovinu. Postojanje najmanje dvaju sudioni­ ka i najmanje dvaju dobara, uz oekivanje obostrane koristi od razmjene, nuni su pre­ duvjeti postojanja meunarodne razmjene. Slobodna vanjska trgovina rezultira maksim- iziranjem društvenog blagostanja zemalja sudionica, pri emu se meusobna korist ze­ malja sudionica sastoji u razlici cijena proizvoda u pojedinim zemljama. Podjela rada u svijetu uvjetovala je razmjenu i specijalizaciju koja poveava proizvodnost rada i sma­ njuje utrošak rada. Nie cijene proizvoda, kao rezultat vee produktivnosti rada koja sni­ ava proizvodne troškove, omoguuju potpunije zadovoljenje potreba uz jednaku razi­ nu dohotka, što poveava materijalno blagostanje. Naravno, neka zemlja moe sudjelo­ vati u meunarodnoj razmjeni na temelju svojih komparativnih prednosti, što se obja­ šnjava u treem poglavlju prvog dijela. Najvanija korist meunarodne razmjene odno­ sno vanjske trgovine jest to što u njoj sudionici mogu trošiti više nego što proizvode, što se dokazuje u poglavlju o Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti. Prema Heckscher- -Ohlinovoj teoriji meunarodne razmjene, svaki sudionik meunarodne razmjene izvo­ ziti e ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi onaj proizvodni initelj koje­ ga dotina zemlja ima u veoj koliini. Posljednja tri poglavlja objašnjavaju krivulju re­ ciprone potranje, odnosno krivulju ponude izvoza odreenog dobra neke zemlje, for­ miranje i odnose cijena te promjene odnosa cijena i njihova utjecaja na meunarodnu razmjenu.
Drugi dio - Teorije vanjskotrgovinske politike sastoji se od poglavlja o teoriji carin­ ske zaštite, liberalizaciji vanjske trgovine te od poglavlja o ekonomskim integracijama. Mjere ekonomske politike kojima se ograniavaju tokovi meunarodne razmjene zbog nesavršenosti domaega i/ili meunarodnih trišta djeluju mehanizmom cijena (avansi, carine, prelevmani) ili ograniavanjem koliina (kontigenti, kvote) ili deviznim ograni­ enjima. Osobito se istiu detaljno obraeni pojmovi vezani za carine i njihov utjecaj na meunarodnu razmjenu. Uvoenje carina na uvozne proizvode poboljšava uvjete raz­ mjene, ali i poskupljuje uvozne proizvode, što smanjuje uvoz, a time i meunarodnu raz­ mjenu. U dijelu koji se bavi liberalizacijom vanjske trgovine autori obrauju uinke smanjenja ogranienja vanjske trgovine na blagostanje zemalja sudionica u razmjeni, te uvjete u kojima liberalizacija ima ekonomskog smisla. Danas se meunarodna razmje­ na velikim dijelom obavlja na temelju raznih sporazuma, dogovora i ugovora izmeu pojedinih zemalja, ali i ekonomskim integracijama. Razlog tomu su stalnost u odnosima zemalja sudionica i meusobno usklaivanje njihovih interesa. Prednosti i koristi eko­ nomskih integracija objašnjene su u zadnjem poglavlju drugog dijela.
Predmet razmatranja treeg dijela knjige s naslovom Makroekonomski efekti meu­ narodne razmjene io, odreivanje domaeg proizvoda u zatvorenom gospodarstvu i uin­ ci vanjske trgovine na domai proizvod. Vrijednost domae proizvodnje koju ostvaruju nacionalni i inozemni proizvodni initelji jest domai proizvod; vrijednost proizvodnje koju nacionalni proizvodni initelji ostvare u zemlji i inozemstvu jesu nacionalni proiz­ vod. Razlike meu njima, funkcije potrošnje, štednje i investicija, kao i ravnotee na robnome i novanom trištu, utjecaj fiskalne politike na domai proizvod i investicijski multiplikator objašnjeni su u poglavlju o odreivanju domaeg proizvoda u zatvorenom gospodarstvu. Ovaj dio knjige završava poglavljem o uincima vanjske trgovine na do-
136
M. BABI & A. BABI: Meunarodna ekonomija Financijska teorija i praksa 25 (1) str. 135-137 (2001.)
mai proizvod, u kojemu se objašnjavaju utjecaji vanjske trgovine i izvoza na domai proizvod, funkcija uvoza i multiplikator vanjske trgovine te multiregionalni multiplika­ tor vanjske trgovine. Otvorenost nekoga gospodarstva mjeri se udjelom vanjske trgovi­ ne robom i uslugama u domaem proizvodu. Što je gospodarstvo otvorenije, vee su i koristi od meunarodne razmjene. Problem je to što je posljedica vee otvorenosti go­ spodarstva i vea izloenost poremeajima u svjetskom gospodarstvu. Veza izmeu otvorenoga gospodarstva i svjetskoga gospodarstva ostvaruje se meunarodnom raz­ mjenom robe i usluga, meunarodnom mobilnosti proizvodnih initelja i meunarod­ nom razmjenom nacionalnih valuta.
Posljednji dio knjige Meunarodne financije sastoji se od šest poglavlja. To je ujed­ no i najopseniji dio ovoga dopunjenog izdanja. U sklopu tog dijela autori nas upozna­ ju s meunarodnim kretanjem kapitala, bilancom plaanja, deviznim teajem i deviznim trištem, uravnoteenjem bilance plaanja, meunarodnim monetarnim sustavom i za­ duenošu zemalja u razvoju. U poglavlju o meunarodnom kretanju kapitala pozornost je pridana razlozima kretanja kapitala, tehnikama i instrumentima meunarodnih plaa­ nja i optimiranju portfelja u meunarodnim financijama. U cjelini o bilanci plaanja go­ vori se o pojmu bilance plaanja, njezinoj strukturi, tehnikama knjienja, mjerama ne­ ravnotee bilance plaanja, initeljima koji utjeu na (ne)ravnoteu i, nakraju, o bilanci plaanja Republike Hrvatske. Nakon toga slijedi poglavlje o deviznom teaju i deviz­ nom trištu u kojemu autori upoznaju itatelje s vrstama teaja i njihovoj meuovisno­ sti, nainima pokrivanja teajnog rizika, deviznim špekulacijama, deviznom i kamat­ nom arbitraom te kamatnim paritetom. Kraj tog poglavlja daje uvid u teoriju odreiva­ nja deviznog teaja. Vrste, naini i problemi uravnoteenja bilance plaanja objašnjeni su u posebnom poglavlju. Sam kraj knjige pripada poglavljima o meunarodnome mo­ netarnom sustavu i zaduenosti zemalja u razvoju. Osobito upozoravamo itatelje na dio koji govori o stanju zaduenosti Republike Hrvatske i utjecaju zaduenosti na razvoj.
Moemo zakljuiti kako je ova knjiga zbog detaljnog uvida u cjelokupnu problema­ tiku meunarodne razmjene obvezno štivo svim itateljima koji se u svom poslu, ali i izvan njega susreu s razliitim problemima meunarodne trgovine i financija. Sveobu- hvatnost djela osobito se oituje pogledamo li popis korištene literature. U tom smislu moemo naglasiti kako ovo razumljivo i "pitko" napisano djelo ne bi trebalo biti pro­ blem ni itateljima s relativno malim znanjem s podruja ekonomije. Pomo u razumi­ jevanju cjelokupne grae pruaju i brojni grafikoni i tablice, a itatelji eljni provjere svoga znanja nakon svakog prijeenoga naslova mogu to uiniti pomou pitanja za ras­ pravu. Shvatimo li ovu knjigu kao udbenik, slobodno moemo rei da raspolaemo dje­ lom koje moe biti uzor drugim domaim autorima, kako po temeljitosti pristupa mate­ riji, tako i po nainu njezine prezentacije.
Vjekoslav Brati Institut za javne financije
137