SKRIPTA IZ INFORMATIKE 1 (Ispit)

za prvi semestar studija FOI Varadin

Poslovno raunarstvoA. Informacijska tehnologijaA.1 Informacijska tehnologija i poslovanje1. Opiite informacije kao strategijski resurs poslovanja. Bez informacija nema donoenja kvalitetnih odluka. Informacije mogu biti o poslovanju poduzea i o okolini poduzea. Informacije moraju biti tone, pravovremene i imati znaaj za poslovanje. Dobra primjena informacija je vaan initelj uspjenosti poduzea u postizanju konkurentnosti na tritu. 2. Opiite znanje kao strategijski resurs poslovanja. Znanje je skup pravila i postupaka za koritenje informacija. Bez posjedovanja znanja kao skupa informacija iz oblasti poslovanja nije mogue na kvalitetan nain primijeniti primljene informacije o poslovanju poduzea i o njegovoj okolini. Dobra primjena informacija je vaan initelj uspjenosti poduzea u postizanju konkurentnosti na tritu. 3. Opiite razliku izmeu informacijske i raunarske znanosti. Informacijska znanost se bavi prikupljanjem (traenjem izvora), organiziranjem te pretraivanjem, irenjem i upravljanjem informacijama, a raunarska znanost se bavi prouavanjem prikaza i strukturiranja informacija, definiranjem algoritama za obradu informacija, hardverom i softverom. 4. Opiite trend distribuirane obrade podataka i mreno raunalo. Distribuirana obrada podataka se kao trend pojavila pojavom PC stolnih i prijenosnih raunala, ime je omoguena decentralizacija obrade podataka na udaljena mjesta. U tom konceptu vie nije potrebno prikljuivanje na velika centralna raunala. To vrijedi ne samo za obradu teksta i rad s tablicama, nego i za zahtjevnije obrade podataka (grafika i multimedija). 5. Opiite ulogu raunalnih mrea u poslovanju. Raunalne mree su bile temelj za distribuiranu obradu podataka. Raunalne mree slue za dijeljenje razliitih servisa nekog raunala (obino server-a). To su: File sharing (Dijeljenje diskovnog prostora) Print sharing (Zajedniko koritenje pisaa) Proxy (Koritenje zajednikog izlaza na Internet) i jo mnogo drugih servisa. Raunalni sustavi pri tome mogu biti u istom ili drugom uredu i lokacijama bilo gdje na Zemaljskoj kugli.

2

6. Opiite na primjeru timskog rada i outsourcinga kako informacijska tehnologija mijenja postojee naine rada i poslovanja. Timski rad kao koncept koritenja informacijske tehnologije omoguava rad na razliitim lokacijama, a ne samo u uredu unutar poslovne organizacije. Komunikacija se pri tome ostvaruje putem e-mail-a. Ovaj nain rada omoguuje da svaki radnik sebi prilagodi radno vrijeme, uvjete rada, a moe biti ak i sa drugog kontinenta. Outsourcing kao koncept koritenja informacijske tehnologije omoguava fokusiranje poslovne organizacije na vlastito poslovanje, povjeravajui razliite poslove drugim organizacijama (vanjskim suradnicima). Poslovi se zbog mogunosti raunalne komunikacije mogu povjeravati i jako udaljenim organizacijama.

7. Opiite elektroniko poslovanje kao novi nain poslovanja, nastao pod utjecajem informacijske tehnologije. Elektroniko poslovanje obuhvaa elektroniko komuniciranje, rad u skupini, slanje velikih koliina podataka kroz raunalne mree, elektroniko trgovanje, multimedijsko publiciranje na WWW-u te koritenje elektronikih publikacija unutar poduzea, izmeu suradnikih organizacija ili globalno. Npr. elektroniki ekovi, elektroniko izdavatvo, elektroniko bankarstvo i sl.

8. Opiite mogue oblike raunalnog kriminala, koje donosi koritenje informacijske tehnologije. Kompjutorsko strvinarenje(masovna kraa vrlo malih iznosa pomou zaokruivanja decimalnih iznosa bankovnih rauna velikog broja klijenata banke na dolje i prebacivanje dobivenih razlika na privatni raun) Inteligentni agenti (omoguuju pokretanje svakodnevnih aktivnosti automatski), a izmjenom ili presretanjem radnji agenta mogu se izvoditi kriminalne aktivnosti razliitog tipa (kraa, brisanje, neovlatena izmjena podataka i sl.) Izrada raunalnih virusa napisanih od strane zlonamjernih osoba. Oni mogu prouzroiti tetu na podacima kao npr. kraa, brisanje, neovlatena izmjena podataka, blokiranje rada raunala i sl.

9. Opiite opasnosti koje prijete od raunalnih virusa. Izrada raunalnih virusa napisanih od strane zlonamjernih osoba. Oni mogu prouzroiti tetu na podacima kao npr. kraa, brisanje, neovlatena izmjena podataka, blokiranje rada raunala i sl. 10. Opiite mogue naine krenja privatnosti pojedinaca i povrede autorskih prava pri koritenju informacijske tehnologije. prikupljanje privatnih podataka i njihova prodaja ili upotreba protiv osobe o kojoj podaci govore itanje privatne pote (to ine i vladine organizacije kao zatitu od terorizma ili organizacije u kojima osoba radi) provjera kojima Web stranicama pojedinac pristupa Distribucija pornografskog i rasistikog materijala

A.2 Strategijski aspekti informacijske tehnologije11. Na koje se naine informacijska tehnologija koristi kao strategijski resurs, te poblie opiite postupak poboljanja procesa i promjene organizacijske strukture. Informacija se koristi kao strategijski resurs: poboljanjem procesa i promjenom organizacijske strukture ukljuivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge povezivanjem s drugim organizacijama Poboljanje procesa proizvodnje uz intenzivno koritenje informacijske tehnologije osigurava racionalnije koritenje proizvodnih resursa i smanjuje trokove poslovanja.

3

Izmjena organizacijske strukture poslovanja se oituje u postojanju virtualne organizacije, koja je na nastala na temelju Interneta (kao infrastrukture). 12. Na koje se naine informacijska tehnologija koristi kao strategijski resurs, te poblie opiite ukljuivanje informacijske tehnologije u proizvode i usluge. Informacija se koristi kao strategijski resurs: poboljanjem procesa i promjenom organizacijske strukture ukljuivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge povezivanjem s drugim organizacijama Informacijska tehnologija se koristi u izvoenju procesa proizvodnje, kao i pripreme proizvodnje te oblikovanju proizvoda. U podruju uslunih djelatnosti inf. tehnologija je omoguila nove naine pruanja usluge koji su poboljali kvalitetu, raznovrsnost i brzinu usluga npr. u bankarstvu (bankomati), rezervacija letova (putem Interneta) i sl.

13. Na koje se naine informacijska tehnologija koristi kao strategijski resurs, te poblie opiite povezivanje sa drugim organizacijama. Informacija se koristi kao strategijski resurs: poboljanjem procesa i promjenom organizacijske strukture ukljuivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge povezivanjem s drugim organizacijama Elektronika razmjena podataka je omoguila da se stvore strategijski vana rjeenja u suradnji izmeu organizacija. Uvoenje Interneta u poslovanje je osim obavljanja transakcija omoguio i netransakcijski oblik suradnje. Organizacije stvaraju i vlastite Intranete tj. korporacijski Internet, a povezivanjem razliitih Intraneta stvara se Ekstranet. Elektroniki oblik suradnje veeg broja organizacija na tritu naziva se elektronikim tritem.

B. Informacijski sustavi B.1 Informacijski sustav u poslovanju14. Opiite informacijski sustav. Informacijski sustav je podatkovna slika procesa u realnom sustavu. Informacijski sustav je takav sustav koji ukljuuje sve i svakoga u pribavljanju informacija. Informacijski sustavi mogu biti sustavi za obradu transakcija, upravljaki izvjetajni sustavi, sustavi za potporu odluivanju i sustavi uredskog poslovanja. Informacijski sustav je podsustav poslovnog sustava. 15. Opiite ciljeve informacijskog sustava. Informacijski sustav je podsustav poslovnog sustava. Ciljevi inf. sustava su da opskrbljuje poslovni sustav sa svim njemu potrebnim informacijama potrebnim za izvoenje poslovnog procesa i - upravljanje poslovnim sustavom 16. Opiite ulogu informacijskog sustava u izvoenju poslovnog procesa. Informacijska se tehnologija u mnogim poslovnim procesima koristi jer znatno podie efikasnost odvijanja poslovnog procesa. Kada se govori o poslovnom procesu misli se na obavljanje osnovne djelatnosti poslovnog sustava. Npr. bankomati, bankovne transakcije i sl.

4

17. Opiite ulogu informacijskog sustava u odluivanju i korake u procesu odluivanja. Svaki poslovni sustav nastoji izgraditi takav informacijski sustav koji e dati podlogu za brzo i kvalitetno odluivanje. Proces odluivanja se sastoji od: Prepoznavanja problema Pronalaenja i ocjenjivanja opcija Odabira opcije (najoptimalnijeg rjeenja) Provedbe Ocjene (koliko je rjeenje bilo kvalitetno)

18. Opiite to sve ukljuuje upravljanje poslovnim sustavom, te opiite razine upravljanja. Upravljanje poslovnim sustavom ukljuuje odluivanje kao temeljnu pretpostavku upravljanja. Odluivanje se sastoji od planiranja ciljeva posl. sustava, organiziranjem (izgraivanje org. strukture) i kontroliranjem poslovnih aktivnosti kako bi se u budunosti bolje obavljale. Postoji operativna (nadgledanje dnevnih aktivnosti), taktika (srednji menaderi razmatraju aktivnosti dueg vremenskog razdoblja) i strateka (visoki menaderi donose strateke dugorone poslovne odluke) razina upravljanja. 19. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opiite sustav za obradu transakcija. Informacijski sustav se sastoji od: sustava za obradu transakcija upravljakog izvjetajnog sustava sustava za potporu odluivanju i sustava uredskog poslovanja Sustav za obradu transakcija je sustav koji slui za evidentiranje transakcija koje se dogaaju kao proizvod obavljanja svakodnevne aktivnosti poslovnog sustava (prodaja, nabava i sl.) 20. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opiite upravljaki izvjetajni sustav. Informacijski sustav se sastoji od: sustava za obradu transakcija upravljakog izvjetajnog sustava sustava za potporu odluivanju i sustava uredskog poslovanja Upravljaki izvjetajni sustav crpi podatke od sustava za obradu transakcija te ih agregiranjem, i kategoriziranjem dostavlja poslovodstvu (obino srednjem management-u) 21. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opiite sustav za potporu odluivanju. Informacijski sustav se sastoji od: sustava za obradu transakcija upravljakog izvjetajnog sustava sustava za potporu odluivanju i sustava uredskog poslovanja Sustav za potporu odluivanju je takav sustav koji slui menaderima u rjeavanju nestrukturiranih ili slabo strukturiranih problema obraujui pritom informacije dobivene iz unutarnjih i vanjskih izvora. Strukturirano odluivanje je takav nain odluivanja koji se moe programirati jer su sva pravila poznata.

5

22. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opiite sustav uredskog poslovanja. Informacijski sustav se sastoji od: sustava za obradu transakcija upravljakog izvjetajnog sustava sustava za potporu odluivanju i sustava uredskog poslovanja Sustav uredskog poslovanja ukljuuje primjenu informacijske tehnologije u uredu gdje menaderi, tajnice i uredsko osoblje obavljaju upravljake ili administrativne poslove npr. odluivanje, manipulacija podacima i dokumentima, komunikacija, arhiviranje i sl. 23-29 nema odgovora

B.2 Upravljanje informacijskim sustavomOpiite ulogu glavnog informacijskog managera u centraliziranom nainu upravljanja informacijskim sustavom (tzv. Odjel za informacijski sustav). Informacijski menader, odnosno direktor koji je odgovoran za informacijske aktivnosti u poduzeu aktivno sudjeluje u planiranju i oivotvorenju strategije informacijskog sustava, kao dijela strategije poduzea, efikasno vodi odjel za informacijski sustav, brine se o sigurnosnim aspektima informacijskog sustava, prati razvoj tehnologije i sl. Na koje se sve naine moe izraditi strategijski plan informacijskog sustava? Strategijski plan informacijskog sustava se moe izraditi: iz strategijskog plana cijelog poslovnog sustava utvrivanjem uloge informacijskog sustava u poduzeu analizom kritinih imbenika uspjeha planiranjem poslovnog sustava Opiite korisniko raunarstvo kao nain upravljanja informacijskim sustavom. Korisnik je svaka osoba koja se u svom poslu koristi informacijskom tehnologijom. Korisniko raunarstvo odnosi se na ukljuenje korisnika u razvoj i koritenje informacijskog sustava odnosno sredstava informacijske tehnologije. Opiite najvanija aplikacijska podruja i vrste programskih proizvoda kojima se slue korisnici u koncepciji korisnikog raunarstva. Korisniko raunarstvo je nain koritenja informacijskog sustava koji omoguuje unos podataka u informacijski sustav, obradu dokumenata, rukovanje podacima, izvjetavanje, izradu rasporeda i popisa, razne analize i prezentacije. Na ovaj nain poveava se osobna efikasnost korisnika informacijskog sustava. Opiite informacijski centar kao oblik upravljanja informacijskim sustavom i zadatke informacijskog centra. Informacijski centar je organizacijska jedinica proizala iz potrebe da se korisnicima na organiziran nain pomogne u njihovim individualnim potrebama u vezi s obradom podataka. Centar moe imati konzultante, specijaliste, trenere i tehniare. Opiite uzroke sve eeg unajmljivanja informacijskih usluga, te opiite najee poslove koje obavljaju ugovorni partneri izvan poduzea. Razlozi su omoguavanje fokusiranja na vlastito poslovanje (esto se radi o poslovima masovne obrade ili poslovima koji zahtijevaju posebnu strunost). Najei poslovi su: razvoj pojedinih aplikacija odravanje hardvera obavljanje drugih informacijskih poslova (raunovodstveni servisi i sl.)

6

C. Upravljanje podacima C.1 Podaci i raunala26. Opiite pojmove: podatak, informacija i znanje. Podatak je skup znakova koji imaju neko znaenje. Informacija je skup podataka koji predstavljaju neku obavijest. Znanje je ureen skup informacija iz nekog podruja (pravila, postupaka i injenica). 27. Opiite to je to tehnika prikaza podataka, te opiite tehnike prikaza znakovnih i zvunih podataka. Tehnika prikaza podataka se oituje u nainu zapisa podataka tj. tipu tog zapisa. Postoje znakovni, slikovni i zvuni podaci. Znakovni podaci mogu biti strukturirani i nestrukturirani (forma im moe biti odreena, kao kod DBF datoteke ili neodreena, kao kod ASCII datoteke). Zvuni podaci mogu biti glas, glazba zapisani u datoteci koja sadri informacije o zvuku u nekom od formata (wav, mp3)

28. Opiite to je to tehnika prikaza podataka, te opiite tehnike prikaza slikovnih podataka. Tehnika prikaza podataka se oituje u nainu zapisa podataka tj. tipu tog zapisa. Postoje znakovni, slikovni i zvuni podaci. Slikovni podaci mogu piti statini i dinamini (nepokretna slika ili pokretna slika). Statini slikovni podaci su npr. bmp, jpg, gif datoteke. Dinamini slikovni podaci su npr. AVI, MPEG i sl. Postoji i kombinacija pokretnih slikovnih podataka sa zvunima pa se time dobiva audio-video zapis. 29. Opiite to je to kompresija podataka i koje tehnike kompresije podataka postoje. Kompresija podataka je takav postupak kojim se omoguuje saimanje podataka tj. smanjivanje potrebne koliine prostora za njihov zapis. Pri tome se mogu razlikovati kompresije sa gubitkom sadraja ili bez gubitka sadraja. Kompresija sa gubitkom sadraja pretpostavlja takvo saimanje podataka gdje se ne izgubit niti jedan bit informacije nakon to se provede dekompresija podataka. Kompresija bez gubitka sadraja pretpostavlja takvo saimanje podataka gdje se izgubi ona informacija koja ne umanjuje znaajno kvalitetu podataka (jpg datoteka, mp3 datoteka i sl.) 30. Opiite to je to kriptiranje, kriptografija i kriptoanaliza. Kriptiranje je postupak ifriranja podataka kojim se osigurava da se otvoreni kod tj. neki izvorni tekst ifriranjem onemogui za itanje osobama koje ne poznaju klju za deifriranje kao i odgovarajui alat za deifriranje. Kriptografija se bavi kriptiranjem. Kriptoanaliza je postupak ili znanost, a bave se prouavanjem postupaka ili injenjem postupaka kako bi se omoguilo deifriranje nekog ifriranog teksta bez poznavanja kljua. Postoji dva razloga koritenja kriptoanalize. Prvi razlog je saznavanje izvorne informacije (nelegalno, ako ne provodi ovlateni dravni organ) Drugi razlog je testiranje algoritma za kriptiranje tako da se pokua deifrirati vlastiti tekst.

7

31. Opiite i skicirajte hijerarhijsko ureenje organizacije podataka na raunalu. BAZA PODATAKA | DATOTEKA | SLOG (sadri polja ifra, naziv, proizvoa) | POLJE (jedno od polja) | ZNAK (jedan od znakova nekog polja) | 01000101 (bitovi koji predstavljaju znak) Skup trajno pohranjenih podataka informacijskog sustava naziva se bazom podataka. Ona je sastavljena od datoteka. Svaka datoteka sadri jedan ili vie slogova (redaka). Svaki slog se sastoji od jednog ili vie polja (istih ili razliitih tipova podataka) Svako polje se sastoji od znakova. Svaki znak se predstavljen binarnom kombinacijom u nekom od kodova prema nekom standardu.

C.2 Datoteke32. Objasnite to je datoteka, te navedite koje vrste datoteka postoje. Datoteka je skup istovrsnih podataka, obuhvaenih nekim zajednikim kriterijem i pohranjenih u memoriji raunala (u digitalnom obliku). Postoje sekvencijalne, direktne, indeksne, indeksno-sekvencijalne datoteke. 33. Opiite vrste i nain obrade slijednih (sekvencijalnih) datoteka. Slijedne datoteke su datoteke gdje se slogovi nalaze zapisani jedan iza drugoga (odreen redoslijedom unosa podataka). Zapisan jedan iza drugoga se moe realizirati tako da su slogovi u memoriji fiziki smjeteni jedan iza drugoga ili da su logiki povezani pomou pokazivaa. Dakle razlikujemo slijedne datoteke sa fizikim slijedom i slijedne datoteke sa logikim slijedom. 34. Opiite nain pristupanja slogovima direktne (relativne) datoteke, te objasnite problem sinonima. Slogovima direktne (relativne) datoteke se pristupa pomou vrijednosti kljua. Vrijednost kljua se po odreenom postupku pretvori u adresu. Najei koriteni postupak je postupak modularnog dijeljenja. Pristup slogovima nakon izraunate adrese je direktan se takav nain pristupanja moe ostvariti samo na mediju koji omoguuje direktan pristup. Na primjer na magnetnom disku. Problem nastaje kada postoje sinonimi (iste vrijednosti kljua) Te bi se upotrebom postupka za dobivanje adrese dobila ista adresa kao. Kako vie podataka nije mogue zapisati na istoj adresi, samo se prvi podatak zapisuje na izraunatoj adresi, a ostali sinonimi se zapisuju u podruje prelijeva, ili se zapisuju na druga mjesta i ulanavaju pokazivaem.

35. Opiite strukturu i nain pristupanja slogovima indeksne datoteke. Indeksna datoteka se sastoji od podruja indeksa i podruja podataka (slogova). Podruje indeksa je sortirano po vrijednosti indeksa. Uz indeks je zapisana memorijska adresa sloga. Pristup slogovima je direktan i vrlo brz.

8

36. Opiite strukturu i nain pristupanja slogovima indeksno-sekvencijalne datoteke. Indeksna datoteka se sastoji od podruja indeksa i podruja blokova podataka. Podruje podataka je ureeno kao slijedna datoteka koja se sastoji od blokova pri emu svaki blok moe imati vie slogova. U indeksnoj datoteci je zapisana adresa bloka, pa kada se vri pretraivanje se zapravo nae adresa bloka u kojoj se nalazi traeni podatak, a onda se nastavi pretraivati unutar bloka.

C.3 Baze podataka37. Opiite to je baza podataka. Baza podataka je skup istovrsnih podataka (tj. datoteka) povezanih zajednikim kriterijem. 38. Navedite vrste baza podataka, te opiite to su i navedite vrste formatiranih baza podataka. Postoje baze formatiziranih podataka, neformatiziranih podataka i baze znanja. formatizirane baze podataka mogu biti: relacijske baze podataka hijerarhijske baze podataka objektne baze podataka dimenzijske baze podatka 39. Opiite to su neformatirane baze podataka, kako se one pretrauju, te navedite neke primjere neformatiranih baza podataka. Neformatizirane baze podataka su takve baze podataka koje nemaju definiranu strukturu. One su obino razliiti tekstovi. U programima za itanje/pisanje tih baza podataka postoje funkcije za pretraivanje (eng. find ili search) koje omoguuju da se pronae lokacija tj. da se fokusira prvi ili idui podatak prema upisanom podatka koji se pretrauje. Primjeri takvih baza podataka su HTML, Word, ASCII i ostalo. 40. Opiite to su baze znanja i gdje im je podruje primjene. Baze znanja su baze podataka koje sadre znanje prikazano u razliitim oblicima npr. u obliku pravila, semantikih mrea, okvira ili scenarija. Tako prikazano znanje se moe, koritenjem razliitih mehanizama zakljuivanja, upotrijebiti u ekspertnim sustavima i drugim sustavima temeljnim na znanju.

41. Opiite od ega se sastoji relacijska baza podataka, opiite dijelove relacijske sheme, te navedite osnovne znaajke relacije. Relacijska baza podataka se sastoji od: tablica, kljueva i relacija KUPCI FAKTURE : sifra_kupca, naziv_kupca, adresa : sifra_kupca, datum_fakture, rok_isporuke

Ako npr. imamo tablicu kupaca i tablicu zaglavlja faktura, te u tablici zaglavlja faktura ifra kupca predstavlja foreign key (vanjski klju), a u tablici kupaca ifra kupca predstavlja primary key (primarni klju), onda je mogue te dvije tablice povezati relacijom.

9

42. Navedite najee koritene operacije u relacijskim bazama podataka i potkrijepite ih primjerima. Najee koritene operacije u relacijskim bazama podatka su: Selekcija Projekcija Spajanje Ako imamo tablicu zaglavlja faktura i elimo odabrati sve fakture koje zadovoljavaju kriterij da je ifra kupca jednaka vrijednosti 1 onda emo napisati. Select ALL from FAKTURE Where sifra_kupca=1 Ako imamo tablicu zaglavlja faktura i elimo odabrati SAMO PRVE fakture koje zadovoljavaju kriterij da je ifra kupca jednaka vrijednosti 1 onda emo napisati. Select DISTINCT from FAKTURE Where sifra_kupca=1 Ako imamo tablicu zaglavlja faktura i u njima nemamo zapisan naziv kupca onda emo napraviti takav upit kojim emo osigurati da se eljeni podaci iz datoteke faktura i kupaca spoje u jedan cursor (privremena baza podataka) putem JOIN naredbi SQL jezika. 43. Objasnite to je to normalizacija relacijske baze podataka, zato se provodi i navedite koje normalne forme poznajete. Normalizacija relacijske baze podataka predstavlja postupke koje je potrebno provesti u svrhu minoriziranja (smanjivanja na najmanju moguu mjeru) ili potpunog uklanjanja redundancije nastale uslijed loeg strukturiranja baze podataka. Postoje 1NF, 2NF, Boyce-Codova normalna forma, 4NF i 5NF. (NF je normalna forma) Relacija je u 1NF-u ako svaki atribut ima jednu vrijednost. (0NF) nije 1NF arudba 1 2 3 if.robe 1,2,3 3,2 4,5,6 1NF arudba 1 1 1 if.robe 1 2 3

C.4 Skladita podataka44. Objasnite koncept skladitenja podataka. Koncept skladitenja podataka predvia aktivno pronalaenje podataka i nuenje podataka menaderu, koristei se postupcima analitike obrade, kopanja podataka(data mining) i otkrivanja znanja. Aktivno pruanje informacija potrebnih u procesu odluivanja pretpostavka je za izgradnju efikasnog sustava za potporu odluivanju. 45. Opiite skladite podataka. Skladite podataka je skup integriranih i obogaenih podataka organizacije na temelju kojeg se izgrauje sustav za potporu odluivanju. Skladite podataka je subjektan (svi su podaci prikupljeni i pohranjeni tako da podupru razumijevanje jednog podruja na razini cjeline poduzea), integriran, nepromjenjiv i vremenski orijentiran skup podataka organiziranih tako da poslui potrebama upravljanja odnosno odluivanja.

10

46. Opiite razlike izmeu sustava za obradu transakcija i sustava za potporu odluivanju. Sustav za obradu transakcija obrauje transakcije tj. podatke koje nastanu u samom poduzeu (prodaja, nabava i sl.) te tako nastaju unutranji podaci, meutim za sustav za potporu odluivanju (naroito stratekom tj. dugoronom) su nuni podaci izvana tj. iz okoline organizacije. Razlike izmeu ta dva sustava su te da: Sustav za obradu transakcija Sustav za potporu odluivanju slui za upravljanje procesom na operativnoj razini slui za izvjetavanje o stanju posl. procesa i odluivanje na stratekoj i taktikoj razini podaci se nalaze u bazi podataka informacije i znanje se nalaze u skladitu podataka tei efikasnosti posl. procesa tei efektivnosti procesa odluivanja poboljanje se omoguuje automatizacijom poboljanje se omoguuje automatizacijom manualnih procesa intelektualnih procesa obradom se smatra pohranjivanje i pronalaenje obradom se smatra analitika obrada podataka, podataka datamining i otkrivanje znanja (otkrivanje oblika podataka koji predstavljaju odreena saznanja)

47. Opiite unutarnje i vanjske podatke pri izradi skladita podataka. Unutarnji podaci se odnose na poduzee i nastaju u sustavu za obradu transakcija dok vanjski podaci opisuju aktivnosti koje se dogaaju izvan poduzea. Vanjski podaci se pribavljaju najee posredstvom specijaliziranih institucija koje se baze prikupljanjem i distribucijom informacija. Vanjski podaci su kljuni za strateke odluke.

48. Opiite osobine dimenzijske strukture podataka. Osobine dimenzijske strukture podataka su: vizualizacija podataka (prednost jer su podaci prirodniji ovjeku za prikazivanje) Podaci su prezentirani u dimenzijama (ako je rije o trodimenzionalnom prikazu govorimo o podatkovnoj kocki, za vie dimenzija govori se o hiperkocki) Hijerarhijsko ureivanje(omoguuje praenje neke dimenzije analitiki ili agregirano) 49. Opiite zvjezdastu shemu ureenja dimenzijskih podataka. Zvjezdasta shema predvia postojanje vrijednosne tablice koja je spojna tablica povezana sa svim dimenzijskim tablicama. Broj redaka u vrijednosnoj tablici jednak je broju pozicija svih dimenzija tj. umnoku broja dimenzija svih dimenzijskih tablica 50. Usporedite dimenzijske i relacijske baze podataka. Osnovna razlika u nainu prezentacije podataka. Dimenzijski je prikaz pogodniji za menadere jer im na brzinu daju uvid u podatke. Relacijski je prikaz pogodniji na operativnoj razini, jer je prikladniji za praenje, odnosno, upravljanje poslovnim procesom. 51. Navedite i opiite operacije nad dimenzijskim modelom podataka. Nad dimenzijskim modelom podataka obavljaju se slijedee operacije: rotiranje (slui promjeni orijentacije na ekranu ili papiru) selektiranje (odabir pozicija jedne dimenzije to omoguuje isijecanje podataka) detaljiziranje i agregiranje te silaenje i uzlaenje po hijerarhiji pozicija

11

52. Opiite i usporedite otkrivanje znanja (knowledge discovery) i rudarenje podataka (data mining): Otkrivanje znanja je sloen postupak prepoznavanja novih, valjanih, razumljivih i potencijalno korisnih oblika podataka. Data mining jedni smatraju procesom otkrivanja znanja, a drugi specifinom fazom raunalne obrade podataka. Pri kopanju podataka koriste se razliite metode npr. statistike, metode umjetne inteligencije, neuronske mrei, metode strojnog uenja i sl.

C.5 Sustav za upravljanje bazom podataka53. Opiite to je sustav za upravljanje bazom podataka, te navedite njegove zadatke. Sustav za upravljanje bazom podataka tj. DBMS (engl. Database management system) je suelje izmeu baze podataka i korisnika baza podataka. Zadaci su mu da: definira podatke koji e se pohranjivati obavlja razliite operacije sa podacima zatiuje podatke (integritet, od neovlatenog pristupa, kontrolu istovremenog pristupa i obnovu baze u sluaju oteenja ili prekida rada) nadgleda i kontrolira bazu podataka 54. Opiite i skicirajte grau sustava za upravljanje bazom podataka.

Rjenik predstavlja bazu podataka o bazi podataka tj. informaciju o strukturama tablica, indeksa i relacija, zatim okidae (delete i insert trigeri), pohranjene procedure (stored procedures) i popis korisnika baze podataka zajedno s ovlatenjima. Zatita podataka pretpostavlja: zatitu integriteta podataka koji se oituju u: zatiti referencijskog integriteta (nedostaje podatak na koji pokazuje foreign key) entitetski integritet (pokuaj upisivanja null podatka tamo gdje nije doputen) domenski integritet (omoguava kontrolu doputenih vrijednosti podatka) sigurnost baze podataka (autorizacija diskretnog na user stupnju ili mandatnog na group stupnju ili koritenjem autorizacijske matrice koja pretpostavlja definiranje sigurnosnih pravila u obliku dozvola za svakog korisnika baze podataka za svaki od objekata)

12

-

obnovu baze u sluaju oteenja kontrolu istovremenog pristupa (read, write, shared vrste zakljuavanja)

Upravlja transakcijama (Transaction manager) omoguuje kontrolu transakcija kako bi se osiguralo da transakcije budu sigurne tj. da se ispravno obave. Da bi se transakcije ispravno obavile potrebno je da posjeduju svojstva: atomarnosti (obavlja se cijela transakcija ili nita) konzistentnosti (transakcija osigurava da baza podataka prelazi iz jednog u drugo konzistentno stanje. Ovo zapravo znai da su podaci konzistentni, a ne da nedostaje npr. pola danas nainjenih rauna) izolacija (uinak transakcija mora biti jednak, obavljale se ona jedna iza druge ili istovremeno) izdrljivost (ako se dogodi kvar sustava nakon obavljene transakcije, njezini efekti ne smiju biti izgubljeni)

55. Opiite rjenik podataka (data dictionary) kao dio sustava za upravljanje bazom podataka. Vidi pitanje 54. 56. Opiite upravlja transakcijama kao dio sustava za upravljanje bazom podataka, te navedite nuna svojstva transkacija. Vidi pitanje 54. 57. Napiite to obuhvaa zatita baze podataka, te navedite i opiite vrste integriteta baze podataka. Vidi pitanje 54. 58. Napiite to obuhvaa zatita baze podataka, te opiite primjenu autorizacijske matrice kod definiranja sigurnosnih pravila. Vidi pitanje 54. 59. Opiite vrste zakljuavanja kao mehanizam kontrole istovremenog pristupanja podacima baze. Postoje Write, Read i Shared Lock Niti jedan lock ne zakljuava nita za proces koji je postavio lock. Write lock onemoguava svim korisnicima pisanje i itanje nad objektom koji je zakljuan osim procesu koji je zakljuao objekt. Read lock onemoguava svim korisnicima mijenjanje podataka, ali im doputa itanje ili zakljuavanje radi itanja. 60. Napiite to je distribuirana baza podataka, te navedite naine repliciranja podataka. Distribuirani sustav baza podataka je skup lokacija meusobno povezanih nekom vrstom komunikacijske mree, pri emu je svaka lokacija zasebni neovisni sustav baze podataka, ali meu lokacijama postoji dogovor oko zajednikog rada, kako bi korisnik sustava distribuirane baze podataka mogao pristupiti bilo kojem podatku, kao da se on nalazi na njegovoj vlastitoj lokaciji.

H. Raunala i raunalni sustavi H.1 Graa raunala81. Opiite i skicirajte hijerarhijski model raunarskog sustava. Model izgleda ovako (od vrha prema dnu) sklopovlje tj. hardver to ukljuuje sve mehanike, magnetske, elektrine i elektronske dijelove sustava npr. disk, ekran, tipkovnica i sl. jezgra operacijskog sustava (engl. kernel skup osnovnih programa koji omoguuje izvoenje osnovnih radnih zahvata) programska oprema (editori, usluni programi, prevodioci, namjenski programi, loaderi, prog. za otkrivanje pogreaka)

13

korisniki programi humanware tj. ljudi (korisnici) 82. Skicirajte model Von Neumannovog raunala, te navedite osnovne funkcijske jedinice raunarskog sustava.

Osnovne funkcijske jedinice raunarskog sustava su: memorijske jedinice ili memorije upravljake jedinice aritmetiko-logike jedinice ulazno-izlazne jedinice Model skinut sa stranice ''http://adria.fesb.hr/~iklincic/digitracunala/neumann.html''. 83. Opiite memorijsku jedinicu u Von Neumannovom modelu raunala. Memorijska jedinica je ureena jednodimenzionalna lista memorijskih lokacija (registara) u kojima se pohranjuju podaci, meurezultati i instrukcije. Memorija moe obavljati dvije operacije itanje i pisanje. 84. Opiite upravljaku jedinicu u von Neumannovom modelu raunala. Upravljaka jedinica razumijeva numeriki kod kojim je instrukcija predoena te na temelju protumaenog operacijskog dijela instrukcije generira upravljake signale kojima upravlja izvoenjem instrukcija ili programa koji se sastoji od instrukcija pohranjenih u memoriji. 85. Opiite aritmetiko-logiku jedinicu u von Neumannovom modelu raunala. ALU obavlja aritmetike i logike operacije te se sastoji od sklopova za obavljanje tih operacija te registara za smjetanje podataka nad kojima se izvode operacije. 86. Opiite ulazno-izlaznu jedinicu u von Neumannovom modelu raunala. Ulazno-izlazne jedinice su jedinice koje omoguuju komunikaciju raunala sa vanjskim svijetom tj. ovjeka i raunala. 87. Objasnite to su sabirnice, te navedite i opiite vrste sabirnica u von Neumannovom modelu raunala. Sabirnice su fizike veze izmeu elemenata raunarskog sustava. Postoje: adresne sabirnice (jednosmjerna veza koja od procesora do ostalih jedinica prenosi adrese) podatkovna sabirnica (koja je dvosmjerna za prijenos podataka i instrukcija) upravljaka sabirnica (skup linija kojima se prenose upravljaki signali)

14

88. Objasnite kako raunalo izvrava program. Raunalo obavlja program slijedno, instrukciju po instrukciju i to tako da upravljaka jedinica pribavlja instrukciju iz memorije, dekodira je te u skladu sa znaenjem koda generira upravljake signale. Na osnovi njih ALU, memorija i/ili ulazno-izlazna jedinica izvode potrebne operacije izravno izvrive sklopovljem. Raunalo obavlja program u dvije ili tri faze. Tri faze je potrebno ako se radi o indirektnom adresiranju. Prva faza je dovoenje (pribavi tj. engl. fetch) U njoj se sadraj programskog brojila postavi na adresni bus i dovede u adresni registar koji preko svog dekodera aktivira smjetanje sadraja iz adresirane lokacije memorije u registar memorijskih podataka. Od tamo se operacijski kod instrukcije poalje u instrukcijski registar. U zavrnoj fazi izvrenje (engl. execute) se adresni dio instrukcije uzima iz registra memorijskih podataka i zajedno se kombinira sa jo nekim podacima te smjeta u adresni registar koji opet putem dekodera inicira dohvaanje sadraja (ovaj put je to operand) i njegovo postavljanje u registar memorijskih podataka. Nakon toga se podatak iz registra memorijskih podataka alje na odreeno mjesto radi obrade. U sluaju da se radi o indirektnom adresiranju potrebno je obaviti fazu odgaanje koja se nalazi odmah iza faze dovoenje. U toj fazi se adresni dio instrukcije uzima iz registra memorijskih podataka i zajedno se kombinira sa jo nekim podacima te smjeta u adresni registar koji opet putem dekodera inicira dohvaanje sadraja (ovaj put je to pointer tj. adresa podatka) te se smjeta u registar memorijskih podataka. Nakon toga se pristupa fazi izvrenje. 89. Opiite instrukcijska stanja PRIBAVI i IZVRI. Vidi pitanje 88. 90. Navedite i opiite vrste procesorskih instrukcija prema tipu operacija. instrukcije za prijenos podataka (premjetaju se podaci izmeu registara u procesoru, iz registra u memoriju i obrnuto i ostale instrukcije prijenosa) aritmetiko-logike instrukcije (govore upravljakoj jedinici koje se aritmetike, logike operacije i operacije posmaka trebaju izvesti. Upravljake instrukcije ne barataju operandima ve slue za upravljanje tokom programa (uvjetno i bezuvjetno grananje, call, return i sl.) Instrukcije namijenjene funkcijama operativnog sustava (instrukcije sistemskih poziva, instrukcije za upravljanje virtualnom memorijom i sl. 91. Opiite format procesorskih instrukcija. Procesorska instrukcija se sastoji od operacijskog koda, te nijednog, jednog ili veeg broja adresnih polja za specifikaciju operanada i mjesta pohranjivanja rezultata. 92. Objasnite osnovne operacije Booleove algebre, te skicirajte njihovu realizaciju u digitalnoj elektronici. AND, OR, NOT (I, ILI, NE). Realizaciju pogledati u knjizi Poslovno raunarstvo, str. 502-503.

15

93. Objasnite osnovne operacije Booleove algebre, te napiite njihove istinosne tablice. Operacije su logikog ili (OR), logikog i (AND) i logike negacije (NOT) Bit 1 0 0 1 1 BIT 1 0 Bit 2 0 1 0 1 AND 0 0 0 1 NOT 0 1 OR 0 1 1 1

94. Objasnite to je protonost, te opiite i skicirajte protonu realizaciju izvoenja instrukcije. Je poseban oblik paralelizma koji se dobiva na temelju rastavljanja nekog sloenog zadatka na niz podzadataka koji se zatim obavljaju u dodijeljenim samostalnim sklopovima Izvoenje instrukcije opisano stanjima pribavi i izvri moe se rastaviti na slijedee podzadatke pribavljanje instrukcije dekodiranje instrukcije izvravanje instrukcije upis rezultata 95. Objasnite ulogu ulazno-izlaznog podsustava raunala, te navedite njegove osnovne funkcije. Uloga ulazno izlaznog podsustava raunala osigurava vezu raunala sa stvarnim svijetom. Osnovne funkcije su: adresiranje prijenos podataka sinkronizaciju 96. Opiite funkciju adresiranja u ulazno-izlaznom podsustavu. Funkcija adresiranja mora osigurati da se adresira tono mjesto ulazno izlaznog podsustava tako da se npr. adresira vanjska jedinica tj. ureaj , vrsta njezinog rada, registri s kojima se radi i sl. 97. Objasnite kako se izraava brzina prijenosa podataka, te objasnite emu slui pristupni sklop u ulaznoizlaznom podsustavu raunala. Brzina prijenosa podataka se izraava u koliinom i brzinom tj. kilobajtima ili megabajtima u sekundi. Pristupni sklop slui za kontrolu rada sa ulazno-izlaznom jedinicom. On odreuje je li adresirana ulazno-izlazna jedinica koja je prikljuena na taj sklop, i odreuje koji je od registara adresiran, tj. kojem se eli pristupiti. U ulazni registar se biljee podaci koji se dobiju iz ulazne naprave, a u izlazni registar podatak koji se alje u stvarni svijet. 98. Opiite vrste pristupnih sklopova u ulazno-izlaznom podsustavu raunala s obzirom na irinu podataka koji se prenose. Pristupni sklopovi mogu biti izvedeni na paralelni ili serijski nain. Paralelni nain prijenosa podataka podrazumijeva istovremeni prijenos svih bitova, pri emu svaki bit podatka ima svoju liniju. Paralelni nain prijenosa se upotrebljava za velike koliine podataka na male udaljenosti. Serijski nain prijenosa podrazumijeva prijenos preko jedne linije, prenosi se bit po bit. Razlikuju se dva naina serijskog prijenosa: sinkroni i asinkroni.

16

Sinkroni podrazumijeva prijenos u blokovima (dok sklop primatelj ne primi blok ne ide se dalje). Asinkroni podrazumijeva prijenos tako da se odailje start bit koji oznaava da slijedi prijenos nekog niza bitova (obino 5-8), te stop bit za kraj prijenosa. Serijski nain prijenosa podataka se upotrebljava za manju koliinu podataka na velike udaljenosti. 99. Objasnite funkciju sinkronizacije u ulazno-izlaznom podsustavu raunala, te poblie opiite sinkronizaciju pomou programiranog ulazno-izlaznog prijenosa. Sinkronizacija ima funkciju da osigura da se izmjena podataka dogodi samo kada su i vanjski svijet i raunalo spremni na prijenos. Programirani ulazno-izlazni prijenos predstavlja takvu vrstu prijenosa kojom upravlja program (izvodi se u raunalu). On moe biti bezuvjetni ili uvjetni. Bezuvjetni se obavlja tako da se ne eka na odgovor (ne provjerava se je li naprava sprema). Uvjetni prijenos se obavlja tako da procesor (tj. raunalo) ispituje stanje ulazno izlazne naprave i tek kada je ona spremna, obavlja se prijenos podataka. 100. Objasnite funkciju sinkronizacije u ulazno-izlaznom podsustavu raunala, te poblie opiite sinkronizaciju pomou prekidnog ulazno-izlaznog prijenosa. Sinkronizacija ima funkciju da osigura da se izmjena podataka dogodi samo kada su i vanjski svijet i raunalo spremni na prijenos. Prekidni ulazno-izlazni prijenos predstavlja mogunost da se prekine izvoenje glavnog programa kojeg zahtjeva vanjska jedinica (vanjski svijet), te se zavrava tekua instrukcija i prelazi na izvoenje servisne rutine prekida (prekidnog programa) koji sadri instrukcije za ulazno-izlazni prijenos konkretne naprave. 101. Objasnite funkciju sinkronizacije u ulazno-izlaznom podsustavu raunala, te poblie opiite sinkronizaciju pomou DMA prijenosa. Sinkronizacija ima funkciju da osigura da se izmjena podataka dogodi samo kada su i vanjski svijet i raunalo spremni na prijenos. DMA (engl. Direct Memory Access)prijenos je direktni i vrlo brzi prijenos podataka izmeu vanjske jedinice i memorije. Pri tome ne sudjeluje procesor, dapae, njegov rad se privremeno suspendira. Za prijenos se brine poseban upravljaki sklop koji se naziva DMA procesor (tj. DMAC DMA Controller) DMA proces se odvija u nekoliko faza: preuzima se upravljanje sabirnicom alje se adresa memoriji i generira odgovarajui upravljaki signal sinkronizira slanje ili prijem podataka upotrebom posebnog upravljakog signala oslobaa sabirnica procesoru ili drugom DMA procesoru inkrementira se adresa za jedan na temelju posebnog brojila i provjerava je li obavljen prijenos cijelog bloka podataka ponavljaju se koraci toliko dugo dok se ne prenesu svi podaci. Brzina prijenosa je odreena sklopovskim karakteristikama raunala (npr. propusnost sabirnice, brzina memorije). 102. Nabrojite i ukratko opiite ulazne jedinice. To su: tipkovnica (za upis naredbi pojedinanih alfanumerikih znakova) kuglica za traganje (engl. track ball) omoguava brzo pomicanje znake na zaslonu iz jedne pozicije na drugu palice za igru (engl. joystick omoguava glatko pomicanje oko dviju koordinatnih osi) grafike tablice (kojima je omoguen unos podataka vrlo visoke rezolucije 1000 linija po inu) podatkovne tablice (rezolucija od 200-1000 lpi) tablice-jastuii (osjetljivi na dodir i zamjenjuju mia) svjetlosno pero (za preinaku i unos podataka na zaslonu prikazne jedinice)

17

-

zaslon osjetljiv na dodir (engl. touch sensitive screen) ita crtiastog koda (engl. bar code) magnetski ita (za itanje teksta upisanog magnetnom tintom) OCR (naprave za prepoznavanje alfanumerikih znakova putem skeniranja dokumenata) rukavica za unos podataka (za prividnu stvarnost) ureaj za unos i raspoznavanje govora (koji omoguava unos i raspoznavanje izdvojeno izgovorenih rijei ili kontinuiranog govora)

103. Nabrojite i ukratko opiite izlazne jedinice. Najee izlazne jedinice su pisai i crtai te prikazne jedinice, a isto tako i za govorni izlaz. Prikazne mogu biti CRT (sa katodnom cijevi), LCD (sa tekuim kristalima), sa plazmom, te prikazne jedinice s poljskim efektom. Pisai su naprava i ureaji koji omoguuju zapis informacije u obliku znakova i slika na papiru. Mogu biti izraeni oko tehnologije udarnog tiskanja (engl. impact printing) ili neudarnog tiskanja (engl. non-impact printing). U praksi danas nalazimo matrine, laserske, termike i ink-jet (pisai na brizganje tinte) pisae. Za govorni izlaz nalazimo zvunike (on slue za multimediju ili kao pomo hendikepiranim osobama). Periferijske naprave za trajno pohranjivanje podataka su izvedene u razliitim tehnologijama, a najea su elektromagnetska (magnetne trake, floppy disk, zip-drive) i optika (CD-ROM, DVD, CR-RW) rjeenja. 104. Nabrojite i ukratko opiite ulazno-izlazne jedinice. To su periferijske naprave za trajno pohranjivanje podataka. Periferijske naprave za trajno pohranjivanje podataka su izvedene u razliitim tehnologijama, a najea su elektromagnetska (hard-disk, magnetne trake, floppy disk) i optika (CD-ROM, DVD, CR-RW) rjeenja. Hard-disk omoguuje itanje i pisanje podataka, odlikuje ga veliki kapacitet, brzina prijenosa te brzina pristupa podatku koji se oituje u sposobnost direktnog pristupa. Sastavljen je od vie diskova (magnetskog materijala u obliku diska) koji su poloeni na zajedniku osovinu i obostrano magnetizirani (osim prvog i zadnjeg diska), glava za itanje i pisanje podataka po principu magnetskih polja kojih ima toliko koliko ima diskova minus jedan, mehanizma za pomicanje glava, te upravljake jedinice diska. Floppy disk je napravljen od plastinog materijala koji je presvuen magnetskim materijalom te zatien tvrdom plastinom ovojnicom (kuitem diskete). Danas se koriste diskete od 1.44 inch-a. Optike diskove karakteriziraju velika gustoa zapisa, manje troenje i manja osjetljivost na neistou te relativno povoljna cijena. Nedostatak pak nad magnetskim medijima je da se na ovu vrstu medija podaci mogu zapisati samo jednom (osim u sluaju "rewritible" tehnologije). Postoje CD-ROM, WORM te izbrisivi CD. 105. Opiite kako se iskazuje i mjeri obradbena mo procesora. Performansa ili obradbena mo procesora se mjeri s obzirom na vrijeme potrebno za izvoene nekih zadataka. To se ini razliitim ispitnim (engl. benchmark) programima. Kao pokazatelj performanse se upotrebljava propusnost (engl. throughput) koja se definira kao reciprona vrijednost vremena potrebnog za obavljanje nekog zadatka ili ispitnog programa. Mjeri se brojem operacija ili instrukcija u jedinici vremena i izraava se u MOPS (engl. Million operations per second), MIPS (engl. Million instructions per second) ili u MFLOPS (engl. Million floating point operations per second). Mogu se koristiti i mjere SPEC koje se dobivaju kao srednja geometrijska vrijednost performansi za ispitne programe te se predstavlja kao relativna performansa u odnosu na raunalni sustav.

18

106. Usporedite znaajke RISC i CISC arhitektura procesora. CISC arhitektura predstavlja poveanje broja sloenosti sklopova, koji omoguavaju poveanje raunarske moi, sloenosti instrukcija, velikom broju naina adresiranja i velikom broju izravno podranih tipova podataka, te milijunima tranzistora integriranih na ipu. RISC arhitektura je oblikovana tako da se osigura maksimiziranje performansa/cijena odnosa. To se postie izvravanjem instrukcija u jednoj periodi taktnog signala, to se omoguuje briljivim izborom instrukcija instrukcijskog skupa, optimizacijom puta podataka i uporabom koncepta protonosti. RISC CISC Broj instrukcija u skupu instrukcija 150 Broj naina adresiranja 4 Broj formata instrukcija 4 Izvoenje instrukcije u jednoj periodi da u vie perioda taktnog signala Pristup memoriji samo instrukcijama vrste da ne load i store Broj cjelobrojnih registara 32 Nain izvedbe upravljake jedinice sklopovska mikroprogramirana Potpora viih programskih jezika da da

107. Opiite Flynnovu klasifikaciju arhitekture raunarskih sustava. Flynnova klasifikacija se temelji na instrukcijskom toku (slijedu instrukcija koje izvodi procesor) i toku podataka (slijedu podataka povezanih instrukcijskim tokom). Prema njemu postoje etiri osnovne kategorije arhitektura raunarskog sustava: SISD (engl. Single Instruction Stream Single Data Stream) tj. raunalo s jednostrukim instrukcijskim tokom i jednostrukim tokom podataka MISD (engl. Multiple Instruction Stream Single Data Stream) tj. raunalo s viestrukim instrukcijskim tokom i jednostrukim tokom podataka SIMD (engl. Single Instruction Stream Multiple Data Stream) tj. raunalo s jednostrukim instrukcijskim tokom i viestrukim tokom podataka te MIMD (engl. Multiple Instruction Stream Multiple Data Stream) tj. raunalo s viestrukim instrukcijskim tokom i viestrukim tokom podataka MISD nije mogue realizirati jer je nemogue ostvariti istodobni utjecaj vie instrukcijskih tokova na jedan tok podataka, meutim u njih se svrstavaju protona raunala (engl. pipeline computer). 108. Opiite znaajke porodica skalarnih CISC i RISC procesora. Skalarni CISC oznaava procesore s velikim skupom instrukcija koji barataju sa skalarnim tipovima podataka: cjelobrojnim operandima i operandima s pominim zarezom. Za obavljanje jedne instrukcije je potrebno i do nekoliko desetaka perioda taktnog signala. Skalarni RISC takoer barataju skalarnim tipovima podataka, ali izdaju i izvravaju jednu instrukciju u taktnoj periodi. Superskalarni CISC predstavljaju CISC procesore koji koriste superskalarnu RISC jezgru. U takvim se procesorima CISC instrukcije tijekom dekodiranja pretvaraju u RISC instrukcije i zatim se izvravaju u sperskalarnoj RISC jezgri. Superskalarni RISC procesori izdaju i izvravaju vie od jedne instrukcije u jednoj periodi taktnog signala.

19

Porodica WLIW (engl. Very Long Instruction Words) temelji se na poopenju dvaju koncepata horizontalnom mikroprogramiranju i superskalarnoj obradi. Procesori VLIW imaju duljinu rijei nekoliko stotina bitova. Viestruke funkcijske jedinice su istodobno aktivne te imaju pristup velikom zajednikom skupu registara ope namjene. Istodobne operacije su sinkronizirane WLIW instrukcijama koje se mogu izvravati protono. Porodica superprotonih raunala su procesori koji imaju protone strukture ostvarene veim brojem protonih segmenata negoli je to uobiajeno. Zahvaljujui veoj dubini protonih struktura procesori imaju vrijeme potrebno za obradu u jednom protonom segmentu jednako 1/n osnovne periode takta pri emu je n>1. 109. Opiite znaajke porodica superskalarnih CISC i RISC procesora. Vidi dio pitanja 108. 110. Opiite znaajke porodice vektorskih procesora. Vektorski procesori barataju operandima koji su vektori. Ureenje skalarnih podataka istog tipa. Vektorska superraunala odlikuje: visok stupanj paralelizma na razini rijei vektorizacija (oblikovanje rijei u vektore) protonost velika razina paralelizma izvrnih (funkcijskih) jedinica

H.2 Operacijski sustavi111. Objasnite to je operacijski sustav i koji su mu zadaci. Operacijski sustav je skup osnovnih programa koji omoguuju provoenje radnih zahvata tj. izvoenje operacija na raunalu. Operacijski sustav nadoknauje sva ogranienja i nedostatke sklopovlja i stvara privid stroja koji je mnogo prikladniji za koritenje. Zadaci su: olakavanje uporabe raunala (skriva od korisnika nevane detalje izvoenja neke operacije) djelotvorno iskoritavanje svih dijelova raunala (npr. time sharing u sluajevima uvjetnog prekida programa) viezadani rad (multiprogramiranjem se stvara prividna viezadanost, a multiprocesiranjem stvarna viezadanost) 112. Objasnite to je to suelje operacijskog sustava, emu slui i koje vrste suelja postoje. Suelje je vrsto dogovoren nain uspostavljanja veze izmeu nekih, inae razdvojenih, cjelina tj. nain postavljanja zahtjeva operacijskom sustavu i izgled povratnih poruka operacijskog sustava. Vrste suelja su: korisniko suelje (operacije pokree ovjek) suelje primjenskog programa (operacije pokree program)

113. Opiite naela hijerarhijske izgradnje operacijskog sustava i skicirajte slojevitu strukturu operacijskog sustava. sustav se izgrauje po razinama svaka razina se sastoji od objekata i operacija nad tim objektima objekti i operacije neke razine se izgrauju samo s pomou objekata i operacija prve neposredne nie razine detalji ostvarenja objekata i operacija pojedine razine su skriveni (a nisu nam ni vani)

20

114. Objasnite to je datoteni sustav i opiite njegove dijelove. Datoteni sustav (engl. file system) je sustav koji odreuje na koji se nain zapisuju datoteke na fizike vanjskim spremnicima. Datoteni sustav odreuje obino ovaj nain pohranjivanja datoteka: Postoji osnovni direktorij koji moe sadravati datoteke (obino one koje slue za konfiguraciju operativnog sistema), zatim pod-direktorije, te pod-pod direktorije i tako redom. Svaki direktorij moe sadravati jednu ili vie datoteka i/ili poddirektorija. Svaka datoteka za fiziki zapis datoteke na tom mediju. Za svaku datoteku postoji zapis informacija o njoj, a ti zapisi se uvaju u jedinstvenoj datoteci operativnog sustava koja se zove opisnik datoteke. Svaka datoteka ima svoje ima svoje ime (eng. filename) i sufiks (eng. extension). Sufiks odreuje pripadnost odreenom tipu datoteka. Imena mogu biti razliitih duljina (kao i sufiksi), a to ovisi o operativnom sistemu. Kod MS-DOS-a je to 8+3, kod Windows-a je do 255 itd. Svaka datoteka moe sadravati jedno od slijedeeg: tekstove ili razne vrste izvnog koda (exe, dll, datoteke za izvravanje skripti raunala npr. bat), izvorni kod programa (.c ili .pas i slino). Datoteni sustav moe (UNIX, Windows NT) dopustiti sigurnosnu zatitu (permissions) nad datotekama. Datoteni sustav omoguava provoenje razliitih operacija nad datotekama kao npr. itanje, pisanje, kopiranje, brisanje, izvoenje i sl. 115. Objasnite to je virtualna memorija, te opiite postupak stranienja. Virtualna memorija je prividni tj. virtualni adresni prostor. Ona nastaje postupkom stranienja. Stranienje je iskoritavanje diskovnog prostora za pohranjivanje programa, dijelova programa i podataka koji bi se inae trebali nalaziti u radnoj memoriji raunala, ali su od tamo privremeno izbaeni jer nisu aktivni, kako bi se radna memorija oslobodila za rad trenutno aktivnog procesa. To omoguuje da se sa relativno malom koliinom radne memorije izvode vei programi. Ime je dolo od postupka kako se stranienje radi.

21

Postupak predvia da se program podijeli na jednako velike dijelove (stranice), a kako je fiziki radni spremnik podijeljen na okvire jednake veliine, tako u svaki okvir radnog spremnika pristaje tono jedna stranica. 116. Navedite i opiite osnovne tipove dananjih vieprocesorskih raunalnih arhitektura. To su: vrsto povezani sustavi (u kojima vie procesora dijeli isti spremnik) labavo povezani sustavi (u kojima svaki procesor ima svoj lokalni spremniki prostor, a komunikacija se obavlja razmjenom poruka kroz prospojnu preu. Time procesori sa svojim lokalnim spremnicima ustvari ine raspodijeljeni raunalni sustav povezan mreom. 117. Objasnite to su procesi i dretve. Program je zapisan u raunalu je statika tvorevina, tj. niz instrukcija koje raunalo mora moi razumjeti i izvesti. Meutim, kada se on pone izvoditi njemu se mogu pripisati neka vremenska svojstva tj. trenutak izvoenja programa, trenutak zavretka programa, trajanje izvoenja programa, zaustavljanje izvoenja programa i sl. Na temelju svih tih obiljeja program dobiva obiljeje procesa. Tijekom odvijanja procesa dogaaju se promjene vrijednosti u spremnikim lokacijama na temelju kojih se moe promatrati napredak tog procesa. Dretve nastaju podjelom procesa. Naime, dobro je pri izvoenju nekog posla zadatak podijeliti na dretve. Dretve dijele spremniki adresni prostor. Svaka dretva dobiva prostor za svoje instrukcije, svoj vlastiti stog i vlastite lokalne varijable, a dio spremnikog prostora ostaje zajedniki. Suradnja tih podzadataka se treba paljivo nadzirati, a neki od podzadataka se izvode i istovremeno. Pri tome proces za raunalo ipak ostaje osnovna organizacijska jedinica sa svim sredstvima koja mu dodjeljuje operacijski sustav. 118. Objasnite to je promjena konteksta (engl. context switching) pri viedretvenom nainu rada. Svaka dretva za svoje izvoenje treba i svoj procesor. U jednoprocesorskom sustavu se mora, pri prebacivanju izvoenja s jedne dretve na drugu, osigurati da svaka dretva radi sa svojim skupom registara. To se moe postii tako da se sadraj registara procesora one dretve ije se izvoenje eli prekinuti pohrani na neko rezervirano mjesto u spremniku, a u registre procesora se smjeste sadraji koji propadaju dretvi ije izvoenje upravo treba zapoeti. Ako se takva promjena sadraja registra obavi ispravno, onda se stvara privid da svaka dretva posjeduje vlastiti procesor. Sadraj registra procesora se zove kontekstom dretve, a promjena sadraja radi promjene dretve koja se izvodi promjenom konteksta (engl. context switching).

119. Objasnite to je client-server model, te opiite naine razmjene poruka u tom modelu. Client-server model podrazumijeva nain meusobne komunikacije u mrenom okruenju komunikacije. Pri tome postoje posluitelj (server) i klijent (client). Posluitelj slui za smjetanje zajednikih resursa i obavljanje mrenih servisa. Klijent koristi ta zajednika sredstva i servise. Stalna komunikacija izmeu njih je osnovni model djelovanja u takvom sustavu. U takvoj komunikaciji razlikuje se: jednostavna razmjena poruka izmeu klijenta i posluitelja (klijent alje poruku zahtjeva za obradom posluitelju i nakon toga eka na odgovor od posluitelja) sloeniji nain komuniciranja (za svaku poruku koju je klijent uputio posluitelju, klijent oekuje potvrdu. Ako potvrda ne stigne nakon isteka propisanog vremena, moe se pokuavati poruku slati nekoliko puta, ako ni na ponovljene poruke ne stigne odgovor, tada predajna strana moe ustanoviti da prijamna strana ne radi ispravno)

22

120. Opiite i skicirajte mehanizam poziva udaljenih procedura. RPC (engl. remote procedure call) omoguuje izvravanje procedura na posluitelju na taj nain da zahtjev postavi klijent i uputi parametre (engl. passed by value not by reference) kao vrijednosti, te nakon to posluitelj obavi proceduru, vrati rezultat procedure klijentu. Pri tome razlikujemo slijedee momente: Proces klijenta Spojni modul klijenta (oblikuje zahtjev za procedurom u obliku pogodnom za prijenos preko odreenog komunikacijskog sustava) Mehanizam razmjene poruka na klijentskoj strani (spajanje klijenta na komunikacijski sustav) Poruka putuje u pretvorenom obliku komunikacijskim sustavom Poruku zaprima mehanizam razmjene poruka na posluiteljskoj strani Preko spojnog modula na posluiteljskoj strani se poruka pretvara u zahtjev za izvoenjem procedure te se u procesu posluitelja poruka izvodi te dobiveni rezultat alje klijentu u obliku odlazne poruke na nain da spoj poruke na strani posluitelja oblikuje poruku za prijenos, uputi ju na svoj mehanizam razmjene poruka, poruka preko komunikacijskog sustava dolazi do klijentovog mehanizma razmjene poruka te se preko spojnog modula klijenta pretvara u oblik koji odgovara procesu klijenta

121. Opiite karakteristike raspodijeljenih operacijskih sustava. u mrenom sustavu svako raunalo izvodi samo dio operacijskog sustava korisnik ne moe prepoznati posebna raunalna sredstva te nije svjestan u kojem se od raunala na mrei izvodi njegov program sva raunala djeluju pod utjecajem jednakih jezgri koje podravaju rad lokalnog sklopovlja postoji privid dijeljenog spremnika ostvarenog s pomou fiziki razdvojenih spremnika

23

MikroraunalaG. Smiljani: Mikroraunala A. Osnove digitalnih raunala A.1 Brojni sustavi, kodovi i zapisivanje podataka u raunalo1. Pretvorite brojeve 110010111011(2), 11010,1001(2), 1101,11010011(2) u dekadske (prikazati cijeli postupak).

2. Brojevi 110011(2), 100110(2), 011001(2) su predznaeni binarni brojevi. Pretvorite ih u dekadske (prikazati cijeli postupak).

3. Zbrojite slijedee binarne brojeve: 11011001(2) sa 10110(2), te 11101(2) sa 100100111(2) (prikazati cijeli postupak).

4. Objasnite ulogu dvojnog komplementa i tim postupkom oduzmite brojeve 11011001(2) i 1101010(2) (prikazati cijeli postupak). Koritenjem tehnike dvojnog komplementa oduzimanje se svodi na zbrajanje.

5. Pretvorite brojeve 2357(8) i 624(8) u baze 2, 10 i 16 (prikazati cijeli postupak).

6. Pretvorite brojeve 3DE7(16) i FF624(8) u baze 2, 8, i 10 (prikazati cijeli postupak). 7. Objasnite BCD zapis brojeva, te prikaite brojeve 2960(10) i 3902(10) u BCD zapisu. Taj nain zapisivanja brojeva stvara kompromis izmeu binarnog i decimalnog brojnog sustava. Unutar jedne dekade brojevi se zapisuju na binarni nain , a dekade se meusobno povezuju kao kod decimalnog brojnog sustava. Na taj nain se mogu zapisivati i relativno veliki brojevi, jer itanje binarnih brojeva zapisanih na taj nain ne zadaje velike potekoe.

8. Objasnite to je i emu slui rije, te to je bajt. RIJE = vie bitova zdruenih u vei binarni podatak. Oznaava cjeloviti podatak. BAJT strojne rijei mogue je podijeliti na manje cjeline vee od jednog bita, koje se nazivaju BAJTOVI.

9. Objasnite to je to viestruka preciznost pri zapisivanju brojeva, te navedite i skicirajte kako se u raunalu realizira zapis sa trostrukom preciznou. Za upisivanje nekog broja se ponekad upotrebljavaju dvije rijei, to se naziva zapisivanjem s dvostrukom preciznou. Pri zapisivanju brojeva s trostrukom preciznou bit najvee teine u rijei najvee teine oznaava predznak broja, a svi ostali bitovi sam broj.

24

10. Objasnite kako se broj zapisuje u pokretnom zarezu, te pretvorite broj -58,625(10) u normalizirani binarni oblik u pokretnom zarezu uz upotrebu tri 8-bitne rijei. Pri ovom nainu zapisivanja svaki se broj zapisuje u obliku mantise i eksponenta, ime se uklanja problem broja decimalnih mjesta koji postoji kod zapisa sa fiksnim zarezom

Klizni zarez - broj se zapisuje u obliku mantise i eksponenta, ime se uklanja problem broja decimalnih mjesta koji postoji kod zapisa s fiksnim zarezom - BROJ = MANTISA * 2EKSPONENT Eksponent pokazuje koliko se brojeva ulijevo ili udesno mora pomaknuti pozicioni zarez u mantisi da bi se dobila prava vrijednost broja.

11. Objasnite to je potrebno poduzeti da bi se u raunalo mogli zapisati ne-brojani podaci. Raunalo ne zapisuje slova i druge znakove u izvornom obliku, ve se razliiti simboli prikazuju i zapisuju pomou binarnih brojeva. Simboli se u raunalu zapisuju brojevima pisanim u nekom kodu koji odreuje kako se tumai binarni broj.

12. Objasnite emu slui i kako se provodi provjera pariteta. Slui za OTKRIVANJE (ne i za ispravljanje) greaka nastalih tijekom prijenosa podataka izmeu razliitih jedinica za obradu u raunalnom sustavu. Provjera pariteta: - Binarni podaci se alju tako da postoji odreeni broj jedinica u binarnom podatku. Da bi se mogao provjeriti paritet mora postojati odreeni sklop koji radi taj posao. Postoje dvije vrste provjere pariteta: - PARNA svaka preneena rije mora sadravati parni broj jedinica - NEPARNA svaka preneena rije mora sadravati neparan broj jedinica

25

A.2 Osnovni logiki sklopovi za zapisivanje i obradu podataka13. Objasnite to je logiki I-sklop, skicirajte I-sklop sa tri ulaza i napiite tablicu stanja i logiku jednadbu Isklopa sa tri ulaza. Logiki I-sklopovi su takvi sklopovi koji na svojem izlazu imaju logiko stanje 1 samo onda kad je logiko stanje 1 i na njihovom prvom ulazu,a isto tako na drugom, treem i svim ostalim ulazima, ako oni postoje. Obavlja logiku operaciju I, tj. operaciju povezivanja ili konjukciju.

Logika jednadba: ABC=Z

14. Objasnite to je logiki ILI-sklop, skicirajte ILI-sklop sa tri ulaza i napiite tablicu stanja i logiku jednadbu ILIsklopa sa tri ulaza. Logiki ILI-sklopovi imaju na izlazu stanje 1 ako je ili prvi, ili drugi, ili trei, ili bilo koji ulaz u stanju 1. Obavlja logiku operaciju ILI tj. operaciju rastavljanja ili disjunkciju.

Logika jednadba: A+B+C=Z

26

15. Objasnite to je logiki ekskluzivni ILI-sklop, napiite tablicu stanja, te skicirajte EX ILI-sklop realiziran pomou elementarnih logikih sklopova. Logiki sklop EX-ILI (engl. XOR eXclusive OR) obavlja logiku operaciju ekskluzivne disjunkcije. Ekskluzivni ILI je takav oblik sklopa koji ima na izlazu logiku vrijednost 1 kad je jedan od ulaza u sklop u logikom stanju 1, a drugi ulaz u logikom stanju 0. Ako su oba ulaza u istom stanju (log. 0 ili log 1), tada je izlaz u stanju logike 0. A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Y 0 1 1 0

16. Objasnite to su logiki NI i NILI sklopovi, skicirajte ih i napiite tablice stanja. Logiki sklop NI (engl. NAND gate, skraeno od NOT AND) obavlja logiku operaciju NI (naziva se jo Shaefferova funkcija) tj. negaciju rezultata operacije I (AND). Ako se na jedan ulaz sklopa NI dovede niz impulsa, signal sa tog ulaza pojaviti e se u invertiranom obliku na izlazu samo ako je drugi ulaz u stanju logike jedinice.

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

Y 1 1 1 0

Logiki sklop NILI (engl. NOR gate, skraeno od NOT OR) obavlja logiku operaciju NILI (naziva se jo i Pierceova funkcija) tj. negaciju rezultata operacije ILI (OR). Ako se na jedan ulaz sklopa NILI dovede niz impulsa, signal s tog ulaza pojaviti e se u invertiranom obliku na izlazu samo ako je drugi ulaz sklopa u stanju nula. A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Y 1 0 0 0

27

17. Objasnite to je bistabil, skicirajte logiki simbol bistabila, objasnite uloge ulaza i izlaza i napiite tablicu stanja bistabila. Bistabili su svi oni elektroniki elementi (ili elementi neke druge prirode) koji imaju dva stabilna stanja.

S logikog gledita, bistabil se moe oznaiti jednim simbolom za element koji ima dva stabilna stanja, bez obzira na to kako se bistabil realizira. Na simbolu postoje dva uzlaza S i R i dva izlaza Q i Q . Kada doe pobuda siglnala, odnosno stanje 1, na ulaz S, bistabil se postavi u stanje 1 i tada je na njegovu izlazu Q stanje 1, a na komplementarnom izlazu Q stanje je nula. Kada doe pobuda na njegov ulaz R, bistabil se postavi u stanje nula, tj. na izlazu Q stanje je 0 a na komplementu Q 1.

18. Objasnite to je registar i od ega se sastoji, navedite koji se (i zato ba taj) oblik bistabila koristi za realizaciju registara. Registri su vie bistabila u nizu na koje se moe pohraniti itav podatak. Registar se sastoji od niza bistabila. Za realizaciju registra se koristi D-bistabil jer se pomou njega tedi na jednom ulaznom vodu.

28

19. Objasnite nain rada D-bistabila, skicirajte ga i opiite prednost tog bistabila u odnosu na S-R bistabil. D

D-bistabil Ulazni signal u bistabil D ulazi na ulaz D, i uvijek se prenosi izravno na ulaz S, a invertirani signal dolazi na ulaz R. Tako je osigurano da kad stanje 1 dolazi na S, onda je nula na R, pa se bistabil D postavi u stanje 1. Kad je na ulazu D nula onda je sve obratno. Kako su praktiki dozvoljena samo stanja u kojima ulazi S i R imaju suprotne vrijednosti, u sklop se dodaje NE sklop koji invertira vrijednost ulaza S i prenosi ga na ulaz R. tedi na jednom ulaznom vodu 20. Objasnite to je dekoder, te skicirajte dekoder sa tri ulaza. Dekoderi su sklopovi koji omoguuju da svako stanje na registru rezultira stanjem 1 na samo jednom jedinom izlaznom vodu radi pokretanja neke akcije, a stanjem 0 na svim ostalim izlaznim vodovima.

29

21. Objasnite to je memorija, te objasnite pojmove: memorijska lokacija, adresa lokacije i sadraj lokacije. Memorija je odreeni, obino veliki, broj registara povezanih u cjelinu. Registar u memoriji zove se lokacija memorije, a svaka lokacija ima svoju adresu pomou koje se ta lokacija moe adresirati radi upisivanja ili itanja ve zapisanog podatka.

22. Objasnite koji su pomoni sklopovi potrebni za itanje i upisivanje podataka u memoriju, te skicirajte memoriju i njene pomone sklopove. Da bi bilo mogue itanje i upisivanje podataka u memoriju, moraju postojati jo dva registra koji s memorijom ine jedinstvenu cjelinu. Jedan je registar na kojem je zapisana adresa lokacije kojom se operira (to je adresni registar). Drugi je registar potreban da se na nj prenese podatak koji se eli zapisati u memoriju ili proitati iz nje (registar memorijskih podataka). Te takoer i dekoder adrese, a njegov cilj je da se dobije signal samo na jednom od vie vodova. 23. Objasnite to je brojilo, te opiite nain rada brojila. Brojilo slui za brojanje binarnih signala. Brojilo dobijemo tako da nekoliko S-R bistabila poveemo u seriju pomou elementarnih logikih sklopova. Osnovu brojenja ini mijenjanje (komplementiranje) stanja bistabila u situaciji kada bistabil nie teinske vrijednosti prelazi iz stanja 1 u stanje 0.

ULAZI X 0 0 1 1 Y 0 1 0 1 S 0 1 1 0

IZLAZI C 0 0 0 1

30

24. Objasnite emu slui polusumator, skicirajte njegovu realizaciju pomou elementarnih logikih sklopova i napiite tablicu stanja polusumatora. Osnovni sklop za strojno zbrajanje dvaju binarnih znamenaka. Zbraja samo dvije binarne znamenke, no to nije dovoljno za potpuno zbrajanje -> ne moe uzimati u obzir i eventualni jedan dalje.

25. Objasnite zato za pravilno zbrajanje nije dovoljan jedan polusumator, te skicirajte realizaciju potpunog sumatora i napiite tablicu stanja potpunog sumatora. Nije dovoljan jedan polusumator jer on ne moe uzimati u obzir i eventualni jedan dalje, koji moe postojati na brojnom mjestu nie teinske vrijednosti. ULAZI X 0 0 0 0 1 1 1 1 Y 0 0 1 1 0 0 1 1 Cul 0 1 0 1 0 1 0 1 IZLAZI S 0 1 1 0 1 0 0 1 Ciz 0 0 0 1 0 1 1 1

31

A.3 Vanjske jedinice i zapis podataka na njima26. Objasnite kako se na magnetskom materijalu zapisuje, ita i pamti binarna nula i jedinica. Za pamenje binarnih podataka pomou magnetskih materijala ne treba postojati elektrini napon ili struja, ve samo za njihovo upisivanje i itanje. Zbog toga se podaci zapisani na magnetskim memorijama ne izbriu kad nestane struje. Da bi se podatak upisao u magnetski materijal, mora potei elektrina struja kroz neku icu ili zavojnicu. Da bi se podatak proitao, mora se magnetska indukcija B mijenjati u vremenu, pa ta promjena inducira elektrini napon u odgovarajuoj zavojnici za itanje. 27. Opiite grau magnetskog diska i skicirajte je.

Podaci se najee zapisuju u stazama koje su koncentrini krugovi. Podaci se itaju i upisuju tako da diskovi rotiraju, a pomou magnetskih glava, tj. malih zavojnica kroz koje tee struja, ita se i pie. Pri protjecanju struje kroz zavojnicu stvara se magnetsko polje. (podaci se upisuju u blokove, koji se sastaju od slogova)

28. Objasnite razlike u nainu pristupanja podacima na magnetskoj traci i magnetskom disku. itanje podataka s trake traje due nego s diska, jer se traka mora pretraivati dotle dok se ne nae traeni podatak. Magnetske vrpce su ureaji s iskljuivo slijednim pristupom do pohranjenih sadraja, kod magnetskog diska je mogunost izravnog pristupa do traenog sadraja 29. Objasnite emu slui katodna cijev i opiite princip rada katodne cijevi. Katodna cijev slui za prikazivanje podataka. Sastoji se od izvora snopa elektrona(katodne zrake) koji na putu prema ekranu(zaslonu) prolaze kroz dva para ploica za otklon katodne zrake. Promjenom napona na ploicama za y-otklon, zraka se moe pomicati gore-dolje, pa se tako mijenja i mjesto na ekranu gdje zraka pada i zasvijetli. Isto tako, mijenjanjem napona za x-otklon, katodna se zraka moe pomicati lijevo-desno. Na taj nain zraka se moe usmjeriti na bilo koju toku na ekranu. Kad zraka padne na ekran, on zasvijetli.

32

A.9 Mikroraunala59. Podijelite raunala po veliini koristei veliinu strojne rijei kao kriterij.

60. Navedite u koju generaciju raunala spadaju mikroraunala, te opiite znaajke LSI tehnologije izrade integriranih sklopova Spadaju u IV generacju.

B. Mikroraunala

B.1 Brojni sustavi, kodovi i zapisivanje podataka u raunaloVidi pitanja pod A.1

B.2 Osnovni logiki sklopovi za zapisivanje i obradu podatakaVidi pitanja pod A.2

B.3 Vanjske jedinice i zapisivanje podataka na njimaVidi pitanja pod A.3

B.4 to su mikroraunalaSva pitanja pod A.9 i sljedea: 65. Navedite dva osnovna tipa poluvodike tehnologije, te objasnite razliku izmeu njih. Unipolarna i Bipolarna. Kod unipolarne (MOS Metal Oxyde Semiconductor, MOS-FET Metal Oxyde Semiconductor - Field Effect Transistor) tehnologije se kao nosioc naboja upotrebljava samo jedna vrsta nosioca naboja ili pozitivni ili negativni. Kod bipolarne tehnologije se upotrebljavaju obje vrste nosioca naboja i pozitivni i negativni.

66. Objasnite princip rada MOS FET tranzistora sa n-kanalom i skicirajte takav tranzistor.

33

Radi na principu djelovanja elektrinog polja. Protjecanjem struje izmeu njih upravlja djelovanjem elektrinog polja. Podeavanjem napona na upravljakoj elektrodi se regulira elektrino polje, koje omoguava ili spreava vodljivost tranzistora.

67. Objasnite princip rada MOS FET tranzistora sa p-kanalom i skicirajte takav tranzistor.

Ako se na takav negativniji napon dovede i upravljaka elektroda, onda ona iz podloge privue manjinske pozitivne nosioce naboja, upljine, pa je kanal izmeu izvora i ponora vodljiv.

68. Objasnite princip rada i prednosti CMOS tranzistora, te skicirajte takav tranzistor.

Glavna prednost (unato kompliciranijoj izradi) jest daleko manja potronja struje u odnosu na NMOS i PMOS tranzistore, pa se CMOS tranzistori koriste za izradu elektronikih sklopova u sustavima kod kojih je bitna niska potronja energije. Za realizaciju CMOS tranzistora se koristi jedan NMOS i jedan PMOS tranzistor.

34

69. Navedite vrste tranzistora u bipolarnoj tehnologiji izrade, te skicirajte i ukratko opiite npn-tranzistor. Vrste tranzistora: npn-tranzistor i pnp-tranzistor.

Sastoji se od tri poluvodia koji su tako poredani. Onaj u sredini zove se baza, lijevi emiter, jer on emitira nosioce naboja, a desni kolektor jer ih sakuplja. Postoje dva vanjska napona.

70. Navedite vrste tranzistora u bipolarnoj tehnologiji izrade, te skicirajte i ukratko opiite pnp-tranzistor. Vrste tranzistora: npn-tranzistor i pnp-tranzistor.

Taj tranzistor graen je tako da su zamijenjeni tipovi poluvodia i napajanja suprotnima od onih koji su bili prikazani za npntranzistoru.

35

B.5 Graa i funkcioniranje mikroraunala71. Objasnite ulogu sabirnica u mikroraunalima, navedite vrste sabirnica, te ukratko opiite ulogu svake od njih. Sabirnice- skup spojnih vodova koji povezuju sve elemente raunalnog sustava u funkcionalnu cjelinu. Sabirnice najee dijelimo po dva kriterija po smjetaju i po vrsti sadraja koji se njima prenosi Podjela sabirnica po smjetaju: Unutarnje sabirnice nalaze se unutar mikroprocesora i povezuju dijelove mikroprocesora u funkcionalnu cjelinu Vanjske sabirnice povezuju mikroprocesor sa ostalim dijelovima raunalnog sustava Podjela sabirnica po vrsti sadraja koji se njima prenosi: Podatkovne sabirnice povezuju procesor sa memorijskim i U/I sklopovima, dvosmjerne su i slue za prijenos podataka - u procesor dohvaaju se instrukcije i operandi potrebni za izvoenje programa - iz procesora prema memoriji i/ili U/I sklopovima se radi pohrane ili prikaza alju rezultati obrade Adresne sabirnice povezuju procesor sa memorijskim i U/I sklopovima, jednosmjerne su (od procesora prema van) i slue za adresiranje memorijske ili U/I lokacije na kojoj se nalazi podatak kojeg treba prenijeti podatkovnom sabirnicom Upravljake sabirnice povezuju upravljaku jedinicu mikroprocesora sa svim ostalim dijelovma raunalnog sustava i slue za prijenos upravljakih signala kojima upravljaka jedinica upravlja i koordinira radom raunala

36

72. Skicirajte organizaciju mikroprocesora oko jedne sabirnice, te opiite ulogu osnovnih elemenata takve organizacije.

Akumulator je registar u kojem se obino dobivaju rezultati razliitih operacija s binarnim brojevima. Podaci na akumulator dolaze s busa za podatke, a iz akumulatora se prenose na bufer registar. Bufer-registri privremeno pamte podatke, i to jedan podatke iz akumulatora a drugi podatke koji dolaze izravno s busa. To je potrebno zato da se po dva podatka mogu dovesti na ulaz aritmetiko-logike jedinice koja ih upotrijebi u prikladnom momentu, buffer-registri imaju samo pomonu ulogu. Aritmetiko-logika jedinica obavlja aritmetike i logine operacije s binarnim brojevima te njihovo rotiranje. Registri ope namjene na tim se registrima privremeno zapisuju razliiti podaci, njihovom upotrevom se ubrzava rad procesora. Registar statusa slui za to da se na njemu prikau razliita stanja koja mogu nastati tokom obrade podataka.

37

73. Skicirajte organizaciju mikroprocesora oko jedne sabirnice, te opiite kako se kod tako organiziranog mikroprocesora izvodi instrukcija R0 = R0 + R1.

Treba napraviti ove korake: -prenijeti sadraj registra RO preko busa na desni ulaz ALU i ondje ga privremeno zapamtiti na desnom buferu. - nakon toga prenijeti po busu sadraj registra R1 preko akumulatora na lijevi bufer-registar - poto se na oba ulaza ALU nalaze potrebni ulazni podaci, ta jedinica obavi zbrajanje, pa se rezultat pojavljuje na njezinu izlazu -dobiveni rezultat prenosi se na bus za podatke i s njega na RO -ako pri radu nastane neko stanje koje treba signalizirati na registu statusa, onda se to stanje pokae postavljanjem u stanje 1 odgovarajueg bistabila registra statusa. 74. Skicirajte organizacije mikroprocesora oko dvije i tri sabirnice, te navedite njihove prednosti nad organizacijom oko jedne sabirnice.

38

Kod organizacije oko jedne sabirnice moe se obavljati samo jedan prijenos, te radi neto sporije u usporedbi sa sistemima koji imaju dvije ili vie sabirnica, znai prednost je brzina istovremenog dovoenja obaju operanada na ulaze u ALU.

75. Skicirajte organizaciju standardnog mikroprocesora, te objasnite ulogu registara ope namjene. to eom uporabom registara ope namjene tijekom obrade (a ne radne memorije) se znatno ubrzava rad procesora. Na registre ope namjene mogu se upisivati najrazliitiji podaci.

76. Objasnite to je ifter i opiite operacije koje se izvode pomou njega. Posmani ili shift registri su takvi registri kod kojih se izlaz iz jednog bistabila prenosi na ulaz drugog, pod uvjetom da ti bistabili ine jedan registar. ifter (shift registar) slui za pomicanje binarnih podataka ulijevo ili udesno. Pri tome se mogu obavljati dvije razliite operacije: rotiranje (ulijevo i udesno), i pomicanje (ulijevo i udesno). Rotiranje ulijevo: Pri rotiranju ulijevo svaki se bit u ifteru pomakne za jedno mjesto ulijevo, tj. na susjedno mjesto

39

vee teinske vrijednosti. Bit najvee teine iz iftera prelazi u bit C registra statusa, a njegov sadraj prelazi u bit najmanje teine iftera Rotiranje udesno: Analogno rotiranju ulijevo, samo se svaki bit u ifteru pomie za jedno mjesto udesno, tj. na susjadno mjesto manje teinske vrijednosti. Bit najmanje teine iz iftera prelazi u bit C registra statusa, a njegov sadraj prelazi u bit najmanje teine iftera Pomicanje ulijevo: Bit najvee teine iz iftera prelazi u bit C registra statusa, a na mjesto najmanje teine u ifteru dolazi nula Pomicanje udesno: Bit najmanje teine iz iftera prelazi u bit C registra statusa, a na mjesto najvee teine u ifteru dolazi nula 77. Objasnite to je registar statusa, te opiite znaenje svakog njegovog bita. Registar statusa je registar koji sesastoji od niza meusobno neovisnih bitova, a jedan od njih je i bit C. Svaki bit signalizira postojanje odreenog stanja dobivenog manipuliranjem podacima. Bit C (Carry) prijenos - Koristi se kod operacija sa ift-registrom (rotiranje i pomicanje), Koristi se i kod zbrajanja mogui prijenos "1 dalje" koji nastaje zbrajanjem dviju binarnih jedinica se signalizira postavljanjem ove zastavice u stanje "1". Bit O (Overflow) preljev - Postavlja se u stanje "1" kad se kod aritmetikih operacija prekorai opseg zapisivanja brojeva u nekom registru. Bit N - (Negative) ili S (Sign) - Stanje ove zastavice je povezano se vrijednou krajnjeg lijevog bita (bita predznaka broja) u aritmetici dvojnog komplementa ako je zastavica u stanju "1" tada je rezultat negativan broj. Bit H (Half-carry) poluprijenos - Koristi se za signalizaciju prijenosa "1 dalje" u BCD aritmetici. Bit Z (zero) Nula - Postavlja se u stanje "1" kad god je rezultat neke operacije jednak nuli Bit P (parity) paritet - Postavlja se u stanje "1" uvijek kad nastane greka u provjeri pariteta kod prijenosa podataka Bit ION (Interrupt On) omoguavanje prekida - Postavljanjem u stanje "1" se signalizira da je omoguen prekid programa, Stanjem "0" se signalizira zabrana prekidanja programa

78. Objasnite to su i emu slue programsko brojilo i pokaziva adrese staka. Pokaziva adrese staka je registar koji najee postoji u mikroraunalima, to je posebna vrsta organizacije memorije, koja je posebno korisna kod obrade prekida programa, slui za izvoenje viestrukih prekida programa. Programsko brojilo je registar, ima kljunu ulogu u procesu izvoenja instrukcija 79. Objasnite to je indeks-registar i opiite naine njegovog koritenja. Indeks registar je registar specifine namjene, a koristi se najee za realizaciju indeksiranog adresiranja memorije. Pri takvom nainu adresiranja adresa se dobije kombiniranjem sadraja indeks-registra s odgovarajuom veliinom koja sainjava dio instrukcije. Da bi se dobila kompletna adresa, najee se veliina iz instrukcije dodaje sadraju indeks-registra, a ponekad se i oduzima. 80. Objasnite kako su instrukcije zapisane u memoriji, te opiite oblik instrukcija. Instrukcije su zapisane u memoriji u obliku niza 8-bitnih rijei. Oblik instrukcije opisuje se njenim formatom koji se sastoji od: polja operacijskog koda, nijednog, jednog ili veeg broja adresnih polja, te polja za specifikaciju operanada i rezultata. 81. Opiite nain na koji mikroprocesor izvodi instrukciju. Za izvoenje pojedinih instrukcija upotrebljava se jedan ili vie instrukcijskih ciklusa M1, M2, M3 i M4. Svaki ciklus obuhvaa odreeni broj stanja. Svaki instrukcijski ciklus obuhvaa odreeni broj stanja, tj. memorijskih ciklusa. 82. Opiite stanja u instrukcijskom ciklusu M1 pri izvoenju jednostavnih instrukcija. U prvom ciklusu uvijek se iz memorije ita prvi bajt instrukcije koji predstavlja operacijski kod, pa na osnovi tog koda raunalo odlui da li se instrukcija sastoji samo tog bajta ili ih ima vie.

40

83. Opiite i skicirajte korake potrebne za izvoenje instrukcije "prenesi sadraj registra R2 u registar R1".

D Da bi se ta naredba izvrila, treba je najprije proitati iz njezine lokacije memorije gdje je zapisana i prenijeti u instrukcijski registar IR. To se ini za vrijeme stanja T1, T2 i T3 memorijskog ciklusa M1. Nakon dovoenja operacijskog koda, treba proitati sadraj registra C i prenijeti ga u B. Prijenos podataka na TEMP, a zatim na DDD, potreban je jer su interni registri napravljeni kao jedna memorija RAM.

41

84. Opiite i skicirajte korake potrebne za izvoenje instrukcije "pribroji sadraju akumulatora neposredni podatak".

42

85. Opiite i skicirajte korake potrebne za izvoenje instrukcije "skoi na odreenu adresu".

B.7 Memorije102. Navedite koje osnovne vrste memorija postoje kod mikroraunala i usporedite njihove znaajke. Postoje dvije vrte memorija: RAM i ROM. Za vrijeme rada sistema podaci se u memoriju RAM mogu upisivati i itati iz nje, dok se podaci iz ROM-a mogu samo itati (ispisne memorije). Memorije ROM slue za upisivanje programa. RAM memorije se upotrebljavaju za upis razliitih meurezultata obrade podatka i slino. ROM (Read Only Memory) - omoguava jedino itanje pohranjenih sadraja. RAM (Random Access Memory) - omoguava i itanje i pisanje

43

103. Navedite mogue naine organizacije memorije, te objasnite i skicirajte dvodimenzionalnu memoriju. Iz 1. skripte: Organizacije memorije: dvodimenzionalna, trodimenzionalna, memorija organizirana u stak. Memorijski elementi su poredani u pravokutnu matricu, jedan do drugog i jedan ispod drugog, tako da, gledajui horizontalno tvore jednu rije (jednu memorijsku lokaciju), a gledajui vertikalno predstavljaju skup bitova iste teine. Nedostatak ove organizacije se oituje u velikom broju vodova koji su potrebni za realizaciju memorije. Iz 2. skripte: elije su poredane jedna do druge tako da niz takvih horizontalno poredanih elija (jedan red) ini jednu rije. elije svrstane u vertikalne stupce ine bitove iste teine u razliitim rijeima. AR od n-bitova moe imati n n 2 razliitih stanja. Svako takvo stanje dekoder pretvara u stanje 1 samo na jednom od 2 izlaznih vodova to slue za selekciju adresirane rijei s koje se ita ili u koju se upisuje. Vodovima za selekciju moe se aktivirati jedan horizontalni red memorijskih elija koji ine jednu rije. Ostali horizontalni redovi nisu aktivni i ne sudjeluju u operacijama itanja i pisanja. Kad postoji signal na vodu za upisivanje, podaci dovedeni na ulazne vodove upisuju se u odgovarajue elije selektirane rijei. Jednu dimenziju takve memorije ine adrese lokacija, a drugu dimenziju duljine rijei. Takva organizacija nepraktina zbog velikog broja selekcionih vodova.

104. Objasnite trodimenzionalnu organizaciju memorije i navedite njene prednosti u odnosu na dvodimenzionalnu. To je organizacija kod koje se selekcija pojedine memorijske elije ne izvri do kraja u posebnom vanjskom adresnom dekoderu, ve se dio selekcije izvodi i u samoj memorijskoj eliji. Nedostatak ovakve organizacije je taj da se u jednoj ravnini trodimenzionalne memorije adresira samo jedna memorijska elija ona predstavlja jedan bit adresirane rijei. Dvodimenzionalna memorija mora imati velik broj vodova za selekciju rijei, a toliki broj selekcionih vodova predstavlja problem, pa se njihov broj nastoji smanjiti upotrebom trodimenzionalne memorije.Kod trodimenzionalne memorije najee se uzima po polovica bitova adresnog registra za adresiranje X, odnosno Y smjerova memorije. 105. Opiite organizaciju memorije u stak, te opiite i skicirajte operacije nad stakom. Organizacija kod kojih je pristup podacima omoguen samo odgovarajuim redosljedom primjer je memorija organizirana u stak. Stak memorije rade po LIFO (Last In First Out) principu obrauje se samo onaj podatak koji je zadnji upisan u stak,

44

tj. podatak koji se nalazi na vrhu staka. Mogue su slijedee operacije koje rade iskljuivo sa podatkom na vrhu stak memorije: Umetanje (push) potiskuje ostale podatke na staku prema dolje, Vaenje (pop) ita podatak i uklanja ga sa staka, pri emu se ostali podaci pomiu za jedno mjesto prema gore, itanje samo ita podatak na vrhu staka, bez uklanjanja svi ostali podaci u staku ostaju na istim poloajima, Upisivanje samo prepisuje vrh staka novim sadrajem svi ostali podaci u staku ostaju na istim poloajima.

106. Objasnite kako se stak moe realizirati pomou ift-registara, a kako pomou pomicanja aktivne adrese. Realizacija pomou iftera: Za stak memoriju irine N bita trebamo N ift registara, "Dubina" takve stak memorije ovisi o duljini iftera ako su ifteri M-bitni i ima ih N, tada stak moe pohraniti M rijei irokih N bitova, Bitovi n-tog teinskog mjesta u svakoj od M rijei su zapisani u n-tom od ukupno N iftera, m-ti bit svakog od ukupno M iftera predstavlja jednu strojnu rije pohranjenu u stak, operacije sa stakom se svode na elementarne operacije iftera posmak ulijevo i udesno, nedostatak: ograniena dubina zbog smjetaja u procesoru, prednost: brzina pristupa zbog smjetaja u procesoru. Realizacija pomou pomicanja aktivne adrese: pri takvom nainu realizacije akivna adresa staka, tj. adrese koja odgovara prijanjem vrhu staka, pomie se pri umetanju, odnosno vaenju podatka. 107. Objasnite i skicirajte kako se stak koristi kod viestrukih prekida programa.

Registri staka tada slue za biljeenje adresa i drugih podataka prekinutih programa. Pretpostavimo da pri odvijanju glavnog programa aktivna adresa predstavlja programsko brojilo PC. Kad naie prvi prekid programa, prijanji sadraj programskog brojila, odnosno adresa sljedee instrukcije glavnog programa, pomakne se korak nanie, a u aktivnu adresu ue adresa prve instrukcije potprograma prvog prekida. Ako nakon toga naie zahtjev vieg

45

prioriteta i on prekine servisnu rutinu prvog prekida, onda se adrese sljedee instrukcije prvog prekida i sljede instrukcije glavnog programa pomaknu po jedan korak nanie, a u aktivnu adresu ue adresa prve instrukcije drugog prekida.

108. Usporedite osobine statike i dinamike RAM memorije. Element pamenja binarnog podata u statikoj memoriji RAM je bistabil. Kod dinamikih RAM memorija pamenje podataka se osniva na postojanju naboja na kondenzatoru, koji se postepeno izbija pa ga povremeno treba obavljati da bi se podatak sauvao. Kod statikih memorija RAM binarni podatak pamti se tako da se bistabil postavi u stanje 0 ili stanje 1, ovisno o tome koji se podatak eli pamtiti. Odnosno, to znai da se jedan tranzistor dovede u stanje vodljivosti, a drugi je zatvoren. Stanje bistabila je stabilno i ne moe se promijeniti, ve je za to potrebna nekakva vanjska intervencija (upis podataka recimo). Zbog takvog naina rada te se memorije nazivaju statikim. Dinamike memorije pamenje binarnog podatka osniva se na postojanju elektrinog naboja na kondenzatoru koji se nalazi izmeu upravljake elektrode i podloge NMOS tranzistora. Kondenzator i tranzistor ine cjelinu za pamenje binarnog podatka. Postojanje naboja na kondenzatoru znai 0, nepostojanje 1. Naboj na kondenzatoru postepeno izbija, pa se zapisani podatak ne moe trajno pamtiti pa se naboj treba osvjeavati kako se podaci ne bi izgubili.

109. Opiite princip rada dinamike RAM memorije. Pamenje binarnog podatka osniva se na postojanju elektrinog naboja na kondenzatoru. Postojanje naboja na kondenzatoru moe znaiti logiku nulu, a nepostojanje logiku jeidnicu. No naboj se na kondenzatoru postepeno izbija, pa se zapisani podatak ne moe trajno pamtiti. Zbog toga je potrebno povremeno osvjeavati naboje na kondenzatorima za pamenje kako se podaci ne bi izgubili. Za to moraju uz dinamiku memoriju postojati odgovarajui sklopovi za osvjeavanje naboja. 110. Opiite razlike izmeu ROM i programabilne ROM memorije, te objasnite kako se programiraju programabilne ROM memorije. Osnovna razlika je u tome to se programabilne memorije proizvode tako da nemaju prekinutih vodova, nego na svim mjestima gdje je pri upisivanju programa potreban eventualni prekid voda postoje metalni vodovi osigurai. Pri upisivanju programa ti osigurai se na svim potrebnim mjestima pregore, ime se izaziva prekid voda. To obavlja korisnik memorije posebnim postupkom upisivanja programa. Prema tome, te se memorije mogu programirati kod korisnika. 111. Objasnite naine na koje se briu izbrisive ROM memorije. Prema nainu brisanja podataka postoje dva osnovna tipa izbrisivih memorija ROM. Jedna vrsta takvih memorija briu se upotrebom ultravioletnih zraka, a druga upotrebom neto poveanih elektrinih signala u odnosu prema onima koji se upotrebljavaju pri normalnoj upotrebi. 112. Opiite kako je organiziran zapis podataka na disketi ili vrstom disku. vrsti disk: Zapisivanje i itanje se izvodi pomou glava za itanje/pisanje, Sa svake strane svake ploe se nalazi po jedna glava za itanje/pisanje. Disketa: razlikujemo dvije vrste organizacije podataka: Fiziku, i Logiku. Fizika organizacija zapisa: Elementi fizike organizacije zapisa: ploe, staze koncentrini krugovi na ploama, cilindri sve staze na svim ploama koje su jednako udaljene od sredita rotacije ploa, sektori isjeci staza svaka staza je podijeljena na jednak broj sektora; sektor je najmanja adresibilna jedinica na disku, klasteri logika cjelina koja obuhvaa nekoliko susjednih sektora; u sluaju da se kod fizike organizacije zapisa koriste i klasteri, tada je jedan klaster najmanja adresibilna jedinica na disku. Logika organizacija zapisa: Iz naina fizike organizacije zapisa na magn. diskovima (tj. iz mogunosti izravnog pristupa do traenog sadraja) proizilaze slijedee mogue logike organizacije zapisa: slijedna organizacija zapisa: Potjee sa magnetskih vrpci, kod kojih je to i jedina mogua organizacija zapisa, Podaci se zapisuju u kontinuirane (slijedne, sekvencijalne) cjeline sektor do sektora, klaster do klastera, rasuta organizacija zapisa -

46

Omoguava dislocirano zapisivanje podataka po mediju, Mogunost iskorienja svakog slobodnog prostora na mediju, Vea fleksibilnost.

B.8 Mikroraunarski sistemi i vanjske jedinice113. Objasnite to su logiki sklopovi sa tri stanja, skicirajte njihove simbole, te objasnite njihovu vanost pri povezivan