MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVOzalcnarc.net/wp/wp-content/uploads/2017/11/vodic-za-porodicu-i-mlade1.pdf · pojedinca i društvo OVISNOST karakteriše se neodoljivom žudnjom-prisilom,

1•

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO

JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA ALKOHOLIZAM I DRUGE TOKSIKOMANIJE KANTONA SARAJEVO

VODIČ ZA PREVENCIJU I RANO OTKRIVANJE

ZLOUPOTREBE DROGA (PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI)

zaporodicuimlade

NermanaMehić-BasaraSnježanaMarjanović-Lisac

ZinetaDvizac

RasemaBegović-Okić

Sarajevo,2007.

Vodic za porodicu i mlade.indd 1 7.2.2008 10:52:54

MinistarstvozdravstvaKantonaSarajevo

SavjetzaimplementacijuProgramaprevencijealkoholizma,narkomani-•jeidrugihovisnostiKantonaSarajevozaperiod2004-2007.

JUZavodzaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo

Predsjednik radne grupe: Uređivački savjet: MustafaCuplov MustafaCuplov NermanaMehić-Basara HabibaSalihović

Članovi Radne grupe:SnježanaMarjanović-LisacZinetaDvizacRasemaBegović-OkićHajrudinHasečićAmirBalićErminaAsotićNihadaKasapovićJasminkaĐiho

Tehničko uređenje:DubravkoVaniček

DTP:LorkoKalaš

ZAVOD ZA ALKOHOLIZAMI DRUGE TOKSIKOMANIJE

KANTONA SARAJEVO


3•

PREDGOVOR

Uprkos činjenici da je navika uzimanja psihoaktivnih supstanci stara koliko ičovječanstvo,nijednadruštvenazajednicanasvijetudodanasnijesauspjehomsavladalaovajproblem.To jeprijesvegazatoštomultifaktorijalnauzročnostiziskuje i multifaktorijalno rješavanje posljedica ove teške socio-patološkepojave.

MinistarstvozdravstvaKantonaSarajevojošod1999godineputemStručnogSavjeta za implementaciju Programa prevencije alkoholizma, narkomanije idrugihovisnostikoordiniraaktivnostimanaimplementacijiistogusvatrinivoaprevencije.

Primarnojprevencijisedajenajvećiznačajsaosnovnimciljemdamladaosoba,odnosnoadolescentnikada ne uzme prvu drogu.

U tom smislu želimo da putem ovog Vodiča damo informacije o drogama injihovom štetnom djelovanju na organizam, skrenemo pažnju na početnesimptome,akojisekodmladihprepoznajunajprijeunjihovomponašanju,tedapraktičnimsavjetimapomognemodaseproblemprevaziđe.Jer,bezobziranačinjenicudaraznevrstedrogaimajurazličiteefektedjelovanjanaorganizam,ipaknjihovaponavljanaupotreba ili zloupotrebavodi istomcilju–razvijanjubolestiovisnosti.

Da se tonebidesilopokašaćemodauzpomoćovogVodiča „otvorimooči“roditeljima i drugim važnim osobama iz okruženja adolescenta da na prvisumnjiviznakreagujuizatraže

stručnupomoć,amladimada saznajukakoda znanjem„otjeraju“droguodsebe.


Autori

Mr.sciprim.drNermana Mehić-Basara,spec.neuropsihijatar,DirektorZavodazaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo

Mr.scidrSnježana Marjanović-Lisac,spec.neuropsihijatar,ŠefSavjetovalištazaprevencijuovisnostiZavodazaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo

Zineta Dvizac,profesor,spec.medicinskepsihologije,ZavodzaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo

Mr.scidrRasema Begović-Okić,spec.neuropsihijatar,ZavodzaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo


5•

Sadržaj Vodiča usmjeren je ka proširenju znanja o:

Različitimaspektimaičinjenicamavezanimzaproblemezbogzloupotrebe1.psihoaktivnihsupstanci

Veomavažnojulozisvihčlanovaporodiceu:2.

suzbijanjuupotrebedroga•ranomprepoznavanjuiranojintervenciji•mogućnostimasavladavanjaštetaizazvanihrazvojemovisnosti•

Mladimakoji:1.

neuspjevajudaodoleeksperimentiranjusadrogama•suovisniciodrogama•neuzimajudroge(psihoaktivnesupstance)•

Vodičukonačnici imazaCILJdasvakigrađaninshvatiznačaj ineophodnostsvojeulogeurješavanjuovogproblema.

Postojeopravdanirazlozizanadudaćesedalječinitiprogresurješavanjuovogkompleksnog,ali izuzetnovažnog iaktuelnogproblemasakojim je suočenosuvremenodruštvo.



7•

SADRŽAJ

I.UVOD.........................................................................................................

Činjeniceispoznaje.........................................................................................

SpecifičnostzloupotrebepsihoaktivnihsupstanciuBiH.................................

Štajepsihoaktivnasupstanca..........................................................................

Podjelapsihoaktivnihsupstanci......................................................................

Znaciisimptomiupotrebepsihoaktivnihsupstanci........................................

Štajeovisnost..................................................................................................

Odeksperimentiranjadoovisnosti..................................................................

Preventivniprincipizloupotrebedroga...........................................................

II.PORODICAIDROGA(PSIHOAKTIVNASUPSTANCA)...........................

Porodicabezdroga..........................................................................................

Porodicaieksperimentiranjesadrogama.......................................................

Porodicaiovisnostodrogama........................................................................

III.MLADIIDROGE..........................................................................................

Zaštoneuzimamdrogu?.................................................................................

Zaštoeksperimentiramsadrogama?..............................................................

Zaštosampostaoovisnik?...............................................................................

IV.UMJESTOZAKLJUČKA.................................................................................



9•

I UVOD

VodičkojijepredVama,krozstručnozasnovanesadržajeiprofesionalnaiskustvaautoramožeznačajnounaprijeditiVašeznanjeopsihoaktivnimsupstancama.

MožeVasohrabritidasagledatemogućnostiivažnostVašegličnogdoprinosausmanjivanjuproblemavezanihzazloupotrebupsihoaktivnihsupstanci.

PrijenegoštopročitatetekstoveovogVODIČA,zapitajtese:

Dalimeproblemovisnostiuopćezanima?•

Štamijepoznato,aštaneznam?•

Susrećemlisesaovisnicima?•

Štapritomeosjećam?•

Razmišljamlidaneštotrebamučiniti?•

Štabibilokorisno?•


ČINJENICE I SPOZNAJE

Svezemljesvijetasuočenesusarasprostranjenomzloupotrebompsihoaktivnihsupstanci(droga)kaonovimimoćnimoblikomstarogproblema.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u najnovijim publikacijama iznosiprocjenedapreko15milionaljudibolujeodporemećajakojisuudirektnojvezisazloupotrebomraznovrsnihpsihoaktivnihsupstanci.Odtog5-10milionaljudisvakodnevnouzimapsihoaktivnusupstancuintravenozno.Toimazaposljedicuda jemeđu njima 5-10% novih slučajeva HIV infekcije uzrokovano ovakvimnačinomkorištenjasupstanci(droga).

SPECIFIČNOSTI ZLOUPOTREBE PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI U BiH

BiHkaozemljakojajepreživjelarat,poredtranzicijskihproblemasuočenajeukratkomvremenskomperioduisanaglimporastomzloupotrebepsihoaktivnihsupstanci(droga)međumladima.

UcijelojdosadašnjojistorijiBiH,zloupotrebapsihoaktivnihsupstanciiovisnostonjimanijebilatakoraširenakaoudanašnjevrijeme.

Indirektnipokazatelji (brojonih koji se liječe zbogovisnostiopsihoaktivnimsupstancama,brojonihkojiumiruzbogpredoziranja,brojsudskihtužbizbogprometa i zaplijenjene količine droge, sporadične anketemeđumladima...)govore da se broj mladih koji zloupotrebljavaju psihoaktivnu supstancuuvećavaizgodineugodinu.ZbogtogasusveprocjeneobrojuovisnikailionihkojieksperimentišusadrogamauKantonuSarajevo iliuBosni iHercegovinineprecizne,poluistiniteilipotpunonetačne,teihnećemoninavoditi.


11•

ŠTA JE PSIHOAKTIVNA SUPSTANCA (DROGA)

DROGA ili psihoaktivna supstanca prema definiciji Svjetske zdravstveneorganizacije je svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porijekla koja kada seunese u organizammože damodificira jednu ili više njegovih funkcija i danakonponovljeneupotrebedovededostvaranjapsihičkei/ilifizičkeovisnosti,odnosnofenomenatolerancije.

Psihičkuovisnost karakteriše jaka želja zauzimanjemdroge, kao i teškoćeukontroliranjupostupakauponašanjuvezanozaupotrebudroge.

Fizičkaovisnostispoljavaseutoleranciji(podnošljivosti)organizmanadrogu,razvojem apstinencijskog sindroma (sindroma sustezanja) i potrebom zaponavljanimuzimanjemdroge.

PODJELA PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI (PAS)

GLAVNESKUPINEPAS NAZIVPAS NAČINUZIMANJA

DEPRESORICEN-TRALNOGNERVNOGSISTEMA

Opijumiderivati(morfin,heroin,kodein)Sintetički:metadonAlkoholSredstvakojaimajusedativnohipnotičkodjelovanje(benzo-diazepini,barbituratiidrugilijekovi)

pušenjem,tabletama,kapima,injekcijom,kuhanjem(čaj),pijenjem

STIMULIRAJUĆASRED-STVA

amfetamini,metamfetamin–MDMA(Ecstasy)kokain,khatbenzedrin,metadrin,nikotin,kofein

tabletamainjekcijamaudisanjem(kapizanos)

HALUCINOGENASRED-STVA

LSD,meskalin(peyotl)Phencyclidin(PCP),psilocibinkanabis-marihuana

tabletama,prašak

INHALIRAJUĆASRED-STVA

Ljepilo,kerozin,naftnispojevi,isparljivirastvarači,aerosoli(sprejevikojisadržeotapala),plinovi

inhaliranjem


SIMPTOMI I POSLJEDICE

Jednokratnouzimanje

Dugotrajnouzi-manje

Ovis-nost

Toler-ancija

Apstinencijskisindrom

Marihuana

euforijaidezinhibicija,anksioznostiliagitacija,

sumnjičavostiliparanoidneide-je,osjećajspo-rogprolaženja

vremena

respiratornebolesti,smanjenaspermatogeneza,

anovulatorniciklusi,psihoze

psihičkaovis-nost

malosepov-isuje

anksioznost,iritabilnost,tremorispruženihprstijuruku,znojenje,slabostmišića

Heroin

depresijaCNS,općesmirenje,

euforičnoraspoloženje,suženezjenice

propadanjeličnosti,oštećenjemozga,opstipacija,gubitakapetitaitežine,

smrt

jakapsihičkaifizičkaovis-nost

povisu-jese

tjeskoba,znojenje,razdražljivost,

proširenjezjenica,proljevi,delirantna

stanja

Kokain

osjećajpovećanesnage

isposob-nosti,euforičnoraspoloženje,halucinacije,

stalnocurenjenosa,čestisinus-itisiiglavobolje,

oštećenjeglasnica,promuklost,os-jetljivostočijuna

svjetlost

psihičkaovis-nost

povisu-jese

žudnjazadrogom,nesanica,tjeskoba

idepresija

Amfetamin

euforijaiosjećajpovećanesnageisposobnosti,hipervigilitet,grandioznavje-rovanjailiakcijeagresivnost,emocionalna

labilnost,repeti-tivno

razdražljivost,osjećajpovećanesnageisposob-nosti,nesanica,amfetaminske

psihoze,antisoci-jalnoponašanje,agresivnost,

bakterijskeivirusneinfekcije(AIDS,

Hepatitis)

jakapsihičkaovis-nost

poste-penosepov-isuje

disforičnoraspoloženje(tuga,anhedo-nija),letargija,umor,psihomo-tornaretardacijailiagitacija.žudnjazastimulansom,povećaniapetit,nesanicailihiper-somnija,bizarniineugodnisnovi

Ecstasy

LSD

poremećajčulnihopažanja,smetnjeosje-ćajavlastitogtijela,haluci-

nacijeobojene,promjene

raspoloženja,osjećajsuperi-

ornosti

simptominisudovoljnopoznati;

mogućesupsihoze,„flash

backfenomen“–nevoljnovraćanje

halucinacija

psihičkaovis-nostmini-malna,fizičkanijedoka-zana

zakratkovrijeme

seveomapov-isuje

nejavljase


13•

ŠTA JE OVISNOST?

Ovisnost o psihoaktivnim supstancama (drogama) je proces koji započinje eksperimentiranjem i prolazi kroz očekivane i prepoznatljive faze.

FAZE U RAZVOJU OVISNOSTI:

PROBNO UZIMANJEeksperimentiranje

POVREMENO UZIMANJEželjazaponovljenimefektomdroge-boljimraspoloženjem

ŠTETNA UPOTREBA/ZLOUPOTREBAdruštvenoneprihvatljivaupotrebailegalnihPAS-droga,koje,zbogsvojihpsihoaktivnihučinakamoguizazvatištetneilinepredvidiveposljediceza

pojedincaidruštvo

OVISNOSTkarakterišeseneodoljivomžudnjom-prisilom,

zastalnomupotrebomdroge,uprkossocijalnim,mentalnimisomatskimposljedicama,adrogadobijacentralnomjestouživotumladogčovjeka


OD EKSPERIMENTIRANJA DO OVISNOSTI

Madaeksperimentiranjesadrogamanevodiautomatskidoovisnosti,adolescentisupodizrazitovelikimrizikomdarazvijuovisnost,zbogvišefaktora:

fizičke,•psihološkei•emocionalnenezrelosti.•

Eksperimentiranjadovodemladeljudeuvisokorizičnaokruženjaštorezultiraantisocijalnimponašanjemidaljimuzimanjemdroga

Iako upotreba droge u početnoj fazi (eksperimentalna) može proizvestikratkotrajno „rješenje“ pratećih kriznih stanja, ipak se smatra opasnom jernerijetkoprelaziuredovnuidugotrajnuzloupotrebusakomplikacijamakojeimajudugoročneposljedicenaličnomiporodičnomplanom.

Kako se započinje i zašto se nastavlja?

Faza„medenogmjeseca“•

Većinaadolescenatapočinjesapušenjemmarihuane,pijućialkoholiliuskorijevrijemeuzimajućitableteEcstasy-a.

Dokeksperimentiranjesadrogamaupočetkuimablagotvorneičesto«ugodne»posljediceiefekte,adolescentulaziusvijetdrogesa neosnovanom iluzijom i ubjedjenjem da može kontrolirati dalju upotrebu droga.

Spoznajaobudućimnegativnimištetnimposljedicamajeodsutna.Uobičajeninačinrazmišljanjaje»Tojesamozabava,„jatomogukontrolirati»,»JauzimamsamovikendommarihuanuiliEcstasy«.

Ovafazajepoznatakaofaza«medenogmjeseca».Većinamislida može prestati kada to odluči. Ova opravdanja najčešća su kod adolescenata koji koji su upočetnojfaziuzimanjadroga.

Istina je da ovaj stav i ponašanje kod pojedinca povećava intenzitet daljezloupotrebedroga.Karakteristikaovefazejeiširenje»idejedrogiranja»međuprijateljima,rodbinom,partnerima,vršnjacima.


15•

Fazaneugodeipatnje•

Daljitokuzimanjadrogasuočavaadolescentasasimptomimaneugodeipatnje,čakiprijenegoštozloupotrebaprerasteuovisnost.

Izfazeeksperimentiranjaprekozloupotrebedroganajvećibrojmladihprelaziufazuovisnostiodrogama.

Drogepostepenopostajucentralna komponenta života mladeosobeuz

gubitakkontrolekojijeprouzrokovanfarmakološkimefektimadroge.

Javljaseneodoljivažudnjazastalnimiponavljajućimuzimanjemdroge,

bezobzirananegativnefizičke,psihičkeisocijalneposljedice.

Prekiduzimanjadrogaizazivaveomaneprijatnefizičkeipsihičkereakcije.

Ovisnost je rezultat promjena u mozgu


Droge mijenjaju NAČIN RADA MOZGA TAKO ŠTO UTJEČU NA PONAŠANJE,RAZMIŠLJENJE,UČENJE,PAMĆENJE,MOTORIKUIOPAŽANJE.

SlikazdravogmozgaimozaknakonuzimanjaEcstasy-a

Slikazdravogmozgaimozganakokainu


17•

Naučnicisu identificiralireceptoreumozguzavećinudroga,kao ispecifičanmoždanikruguključenuiskustvosadrogamaisamprocesrazvojaovisnostiiapstinencije.

Istraživanjasupokazaladaseovisnostdešavakaorezultatprolongiranihefekatadrogenamozak.

Psihoaktivnesupstance(droge)izazivajuefektevezivanjemzaspecifična

ćelijskamjestaumozgu(receptore)itakodovodedooslobađanjaspecifičnihneuroprijenosnika/neurotransmitera (Dopamin, Serotin), koji u početkuizazivajufenomenuživanjaipojačanjadejstvadroga.

Područjamozganakojadjelujupojedinasredstvaovisnosti

U kasnijim fazama upotrebe droga i razvoja ovisnosti dolazi do smanjenja iiscrpljenjaneuroprijenosnikakaoismanjenjabrojaćelijskihmjestazakojese

vežudroge,štodovodidopotrebezauzimanjemdrogausvevećimkoličinama(porastatolerancije)dabisepostigaoželjeniefekatilispriječileapstinencijalnetegobe,akosedroganeuneseuorganizam.


PREVENTIVNI PRINCIPI KOD ZLOUPOTREBE DROGA

Preventivniprincipisezasnivajunatačniminformacijama,znanjuikontinuiranojedukaciji,auciljusuzbijanjarizičnihfaktora,teojačavanjuzaštitnihfaktora.

Rizični i zaštitni faktori:

Identificiranisumnogobrojniznačajnifaktorikojiserazlikujukodosobakojeupotrebljavjudrogeuodnosunaosobekojeneupotrebljavajudroge.Tosu:

rizičnifaktori:faktorisavelikimpotencijalomdadovedudo•zloupotrebedrogaiovisnostiodrogama

protektivni(zaštitni)faktori:faktorikojismanjujumogućnostda•dovedudozloupotrebedroga.

I rizični i protektivni faktori uključuju: psihološke, socijalne, porodične iponašajnekarakteristike.

Rizični faktori:

Porodica(Obitelj):•Prviagensusocijalizacijiiodgojupojedincazasvjestanizborzdravogponašanjajeobitelj.

Nedostatak potencijalnih odnosa, negativna obiteljska atmosfera, mladimastvaramogućnostvezivanjasa(novim)rizičnimgrupama.Dobrimikontinuiranimodgojemikvalitetnomkomunikacijomsadjecomutokuadolescencije,uspjetćeimseugraditisamokontrolnimehanizmiodredjivanjagranicaizadovoljavajućesocijalne vještine. Na taj način bi mogli svjesno slijediti naučene granice urizičnimsituacijamakaddruginanjihvršepritisak(strategijaodolijevanja).

Najčešći rizični faktori u porodici su:

manjakbliskostiiljubaviuobitelji•pretjeranoliberalanodgoj•haotičnokućnookruženje•


19•

zloupotrebadrogaialkoholakodroditelja•mentalnaoboljenjauporodici•zlostavljanje•razbijenailirazdvojenaporodica•nedostataki/ilineadekvatnakomunikacija•

Socijalno okruženje:

Uširemsocijalnomokruženjuistovremenosuprisutniifaktoririzikaifaktorizaštite.

Ufaktorerizikanajčešćeseubrajaju:

pritisakvršnjakakaojakrizičanfaktorzapočetakupotrebei•zloupotrebedroga.

marginalnegrupekojimamladipripadaju,•grupeukojimasezloupotrebljavajupsihoaktivnesupstance,•ostaleasocijalneskupinesaizrazitonegativnimstavovimaprema•

pozitivnimdruštveniminstitucijama.dostupnostpsihoaktivnihsupstanci•tolerantanodnosškole,vršnjakaizajedniceuodnosunaupotrebu•

drogapartnerskiodnosiukojimasezloupotrebljavadroga.•

Psihološki faktori (ličnost)

Čestosepostavljapitanjedalipostojeličnostikojesupredodređenedapostanuovisnici.Odgovornaovopitanjenemožebitidecidan.Međutimpostoje neke osobine ličnostikoje pod određenim okolnostima mogu usmjeriti pojedinca da započne eksperimentirati sa drogama.Najčešćesepominju:

nesigurnost•agresivnost•uznemirenost•povučenost•depresivnost•usamljenost•napetost•manjaksamokontrole•manjaksamopouzdanja•siromašnesocijalnevještine.•


Pogrešnim uvjerenjem o blagotvornom dejstvu droga, jedan broj mladihpokušavaju samomedikacijom ublažiti ili «poboljšati» navedene psihičkesmetnje. Ali, na taj način ne rješavaju postojeće smetnje, već ih naprotivprodubljujuipogoršavaju,aistovremenoulazeusvijetovisnosti.

Ponašajni faktori:

Posebnupažnjuprivlačeprincipi učenjauširemsmisluriječi.Pominjuse:

model oblikovanja ponašanja sa negativnim uzorima• ,npr.uzimanjedrogepouzorunaonekojivećzloupotrebljavajuistu,kakobipostigli«ugodu»,»ugled»i/ililakšestjecanjematerijalnedobiti.

model smanjenja napetosti, • npr.uzimanjedrogenakonstresnihsituacija,«životnihproblema»,možesvojimefektomdovestidoprividnogikratkotrajnogolakšanja,aliistovremenomožepotaknutidaljeuzimanjedroga(fenomenzatvorenogkruga).

model prevencije pogoršanja, • npr.uzimanjedrogeradipokušajadasespriječiočekivanistres,nelagodauokolini(škola,ispiti,radneaktivnosti,sukobiuporodici).Natajnačinseprodubljujemogućnostdajedanbrojosobarazvijenavikuzaodređenusupstancu.Učestalouzimanjesupstancejeveomarizičnozadaljirazvojovisnosti.

Genetski faktori:

Upotreba droga je mnogo češća u nekim obiteljima i vjerovatno uključujeutjecaj gena. Postojanje ovisnosti o alkoholu i/ili drogama kod više članovajednešireobiteljiukazujenanasljednukomponentuovebolesti.

Protektivni (zaštitni) faktori

Utjecajprotektivnihfaktoravarirazavisnoodrazvojnefazepojedinca.

Najznačajnijiprotektivnifaktoriuključuju:

jakeemotivnevezeuobitelji•jasnapravilaponašanja•roditeljskinadzor•uključenjeroditeljauživotedjece•edukacijaiinformiranostroditeljaodrogama•


21•

unapređenjeroditeljstva•uspjehuškolskimaktivnostima•razvijanjesocijalnihvještinakodmladih•jakapovezanostmladihsasocijalniminstitucijama•prihvatanjekonvencionalnihnormioupotrebidroga•

Najznačajniji zaštitni faktorkojismanjujemogućnostzloupotrebedrogasuroditelji.

Roditeljstvo je iskazivanje nježnosti i ljubavi• sposobnost da se potrebe djeteta sagledavaju sa stanovišta djeteta.• uzajamnasocijalizacijaizmedjuroditeljaidjeteta.•kontrola,podrška,strpljenje,fleksibilnost.•konstruktivnapravilaponašanja.•fleksibilnost,alinijepopustljivost,bolećivostinedosljednost.•uzajamnouvažavanje.•učestvovanjeuškolskimaktivnostima,dnevnimbrigamai•

dogadjajima.Roditeljstvosestalnouči,mijenja,dopunjava.•Roditeljstvoseprilagodjavaperiodimaodrastanjadjeteta.•

Većodprve godine životadopolaskauškolurazvijajuseosnovnepsihološkekomponente (povjerenje, nepovjerenje, strahovanja, samouvjerenost, stid,sumnja,samostalnost,krivica,svrsishodnost,inicijativa,nada...).

Uperiodukadaškolapostaje«zamjena»zadomjavljaseradoznalost,marljivost,aliiinferiornost.

Sa školovanjem započinje životna utakmica, usponi i padovi, zadovoljstvai frustracije. Na provjeri su sposobnosti da se savladaju pojedine vještine,adaptabilnost na rastuće zahtjeve školskog života. Već u osnovnoškolskom dobu naziru se faktori koji mogu biti smetnja u procesu socijalizacije (npr.nemogućnost savladavanja pojedinih vještina, zahtjeva školskog života,nesrazmjermarljivostiiinferiornosti).

Razvojni period koji slijedi, doba puberteta i adolescencije, smatra seveomavažnimperiodomurazvoju ličnosti.To je vrijeme obilježeno burnim događanjima koje započinju biološkim, a završavaju socijalnim promjenama.Djeca postajumladići i djevojke. Ulaze u svijet odraslih sa zrelijim načinomrazmišljanja,izraženijimpotrebamazaraznovrsniminformacijama,kreativnijemispoljavanjuintelektualnihsposobnosti,intenzivnijimemocionalnimizražajima.


Javlja se odanost u partnerskim odnosima, prema vršnjacima, ideologiji,uvjerenjima....

Adolescent kritički sagledava pozitivna i negativna iskustva prošlosti,rekonstruiradogađaje,anajčešćeroditeljskepostupke.Prepoznajezaštojebiokažnjavan,posramljivan,zaštaseosjećaokrivim,zaštaohrabrivan.

Ako prevlada osjećaj osujećenosti, to može proizvesti odbijanje pozitivnihuzorauponašanjukojimusenudekaopoželjniiusmjeritigakaizboruopasnoginepoželjnogponašanja.

Gubitak sposobnosti da senapravi ravnoteža izmeđupozitivnih inegativnihiskustavaprošlosti,možeproizvestinesigurnost,strahove,izolaciju,izbjegavanjeobaveza,ulaženjeupovršneodnosesadrugima.Tomožebitirizikzanastanakrazličitihvidovaasocijalnogponašanjaiozbiljnijihporemećajapaizloupotrebepsihoaktivnihsupstanci.

Veliki broj mladih uspješno savladava prateće krize adolescentnog doba.

Većina mladih ljudi ne odbacuje u potpunosti stavove i vrijednosti svojihroditeljaidrugihznačajnihodraslih,naprotivimaju»neiskazanu»potrebuzaredomidisciplinom.

Najveći broj mladih odolijeva rizicima i izazovima koji se odnose i na zloupotrebu psihoaktivnih supstanci.


23•

II PORODICA I DROGA

(PSIHOAKTIVNA SUPSTANCA)

Porodicajenajboljazaštitaprotivdroga.

Svičlanoviporodicetrebajubitiinformiraniieduciraniodrogama,kakobinanajboljiinajprihvtljivijinačinpropagiralisnažneANTIDROGAporuke.

Kaoroditeljvibitrebalibitinajutjecajnijaosobauživotuvašegadjeteta.

Stvaranje dobrog i kvalitetnog odnosa sa vašim djetetom, će ga ohrabriti ipomoćidasavamarazgovaraodonošenjuodlukakojesuznačajnezanjegovudobrobit.

Viimatetolikotogadaponudite.Vašaljubavipažnjamožedaučini‘čuda’’zavašedijete.

RAZGOVARAJTE SA SVOJIM DJETETOM

Veoma je važno da uspostavite i održite dobru komunikaciju sa svojimdjetetom.

Počnite razgovarati prije nego što počne upotrebljavati droge. Razgovarajtesvakidan.Gradećiblizakodnossanjim,dokjejošmlad,učinitćetedamujelakšedasavamapodijelisvojeprobleme,avićetepostatimnogosenzitivnijinanjegovepromjeneraspoloženja.Natajnačinćeteuočitiipromjeneuponašanju,


mentalnomifizičkomzdravlju,atimenavrijeme ipočetneeksperimentesadrogama.

BUDITE UKLJUČENI U ŽIVOT VAŠEGA DJETETA

Kadastenapravinačinuključeniuživotvašegadjeteta,toceučinitiznačajneipozitivnepromjene.Vašeuključivanjeiohrabrivanjepokazujevašemdjetetuda sunjegoveaktivnostivrijedne truda.To ćevam takodjepomoćidaboljeprepoznatepromjenekojemoguukazivatinaproblem.

USPOSTAVITE PRAVILA

Uspostavitejasna,razboritapravilazavašedijete.Provoditeihsadosljednošćuiprimjerenimposljedicama.Topomaževašemdjetetudarazvijesamodisciplinu,dobrofizičko imentalnozdravlje.Timeseznačajnoumanjuju visokorizičnaponašanja,uključujućiiupotrebudroga.

BUDITE POZITIVAN I DOBAR UZOR

Postanitedobarprimjerzavašedijetekojevassluša,posmatraiučiodvas.

Ne učestvujte u ilegalnim, nezdravim ili opasnim poslovima povezanim saalkoholom,duhanomilidrogama.Usuprotnomvašedijetemožepomisliti,danijevažnostovigovorite,većdasutakvaponašanjauredu.

POMOZITE VAŠEM DJETETU DA STVORI POZITIVNA PRIJATELJSTVA

Pomozitedavašedijetenauči koje kvaliteteda tražiuprijatelju, socijalnomokruženju,štomožekasnijedaznačajnoutječenačitavnjegovzivot.

PRATITE AKTIVNOSTI VAŠEGA DJETETA

Razgovarajućisavašimdjetetomonjegoviminteresima(štavolislušati,čitati,kakoprovoditivrijemesasvojimprijateljima),značajnosesmanjujušansedase uključi u situacije koje vi ne odobravate, posebnoone kojemogubiti zanjegaštetne,kaoštojeupotrebadroga.


25•

PORODICA I EKSPERIMENTIRANJE SA DROGAMA

Milijuniroditeljausvijetusuzastrašeničinjenicamaštasesvemožedogoditinjihovojdjeciiliimsetovećidogodilo.

Veomaopasnojereagiratinanačin‘’davećinamladihpušitravu’’.Taporukaizgovorenaodstraneodraslihmožeimatikontraefekat,posebnonamlade‘’Pakadsvipušemarihuanu...zaštotoijanebihčinio...’’.

NEPOBITNA ČINJENICA JESTE DA VEĆINA MLADIH NE UZIMA DROGE.

Veoma važno je da roditelji:

prepoznajuopasnost•dareagujunavrijeme•daodmahkrenuuakciju•daspriječeismanjedalještetevezanezaupotrebudroga.•

FAKTORI UPOZORENJA

Važnojedaroditeljiprepoznajuuštoranijojfaziznakoveupotrebedroga.Ovonijeekskluzivnalistainetrebaautomatskizaključitidaseradioupotrebidroga,aliakosuvišestrukiiučestalimoguupozoravatinaproblemzloupotrebe:

povučenost,lažljivost,tajnirazgovori•sukobiisvađesaobitelji•izbjegavanjeodgovoragdjeiskimizlazi•noviprijatelji-stariji•ostajanjedokasnonoću•problemiuškoli•gubitakinteresazaposao,školu,sportihobije•gubitakapetita,pospanost,mršavljenje•nestajanjenovcailivrijednihstvariizkuće•osjetljiveoči,šmrcanje,suzenje•naglepromjeneuponašanjuiraspoloženju•neobičnimirisi,mrljenaodjeći•


REAKCIJE PORODICE

Kadroditeljiposumnjaju,odnosnoprepoznajunakeodgorenavedenihznakovareakcijesurazličiteodnegiranjadonekontroliranihizljevabijesa.

Nedjelotvorni roditeljski postupci:panika(svadja,plač,bespomoćnost,zastrašenost,općapometnja...)•poricanje(neprihvatanjerealnogstanja...nijetotakoozbiljno...mi•

ćemotoriješiti..uzajamnoprikrivanjeiprikrivanjepreddrugima..)ignoriranje(zatvaranjeočijupredočitimznacimaupozorenja..)•suprotnipostupciroditelja(jedanroditeljpopušta,drugiprijeti,•

kažnjava)uzajamnooptuživanjeroditelja(prebacivanjekrivicesajednog•

roditeljanadrogog)omogućavanje-dopuštanje(opravdavanjeizostanakaizškole,davanje•

novcabezkontrolegdjejepotrošen,nepostavljanjepitanjakadastvaripočnunestajatiizkuće).

Djelotvorni roditeljski postupci:NajvažnijejedasvomdjetetubudeteRODITELJ,jeronosvojeprijateljevećima.

jasnoizrazitesvojANTIDROGAstav•razgovarajteostavusvogdjetetapremadrogama(moždaganikadai•

nistepitalištamisliiznaodrogama).sačuvajtepribranost•iskažiteljubav,aliistovremenopotpunoneodobravanjezatakvo•

ponašanjenereagirajtepopuštanjem•neumanjujtenastalusituacijunipredsobomnipreddjetetom.•neoptužujtedrugeipomozitedjetetudaprevladanegativneutjecaje•

vršnjakapojačajtenadzor,pratiteponašanjeiotomerazgovarajte.•promijenitesvakodnevneaktivnostiuobitelji•kontrolirajtepotrošnjunovca•pooštritemjereuzodredjeneposljediceikaznepremasituaciji•obratitesezapomoć(školskompedagogu,psihologu,socijalnom•

radniku,ljekaru).ilinašemSavjetovalištu•


27•

PORODICA I OVISNOST O DROGAMA

SUOČAVANJE

Porodica,senažalost,zadnjasuočisaproblemomovisnosti.Toseobičnodogodinakondužegperiodatj.kadajemladičovjekvećprešaoizfazeekperimentiranjaufazuovisnosti(uprosjeku2-4godine).

Često roditelji prepoznaju da se nešto dežava sa njihovim djetetom, ali tozanemaruju,negirajuiodbacuju.

Suočavanje sa problemom ovisnosti je uvijek jako teško iz više razloga:

slaboilinikakvoznanjeoproblemuzloupotrebedroga•strahineizvjesnostštaćesedaljedogoditi•štaćerećiokolina,prijatelji,rodbina.•

Kadasesuočesačinjenicomdajedijeteovisnik,reakcije porodice su najčešće nekonstruktivne i neadekvatne.

Čestoreagujuburno,optužujućidijete,anenjegovepostupke,vrijedjajuga,koristeseraznimprijetnjama,ucjenama,zaplašivanjemisl.

Ako upozoravajući znaci ukažu da dijete sa sigurnošću koristi drogu vrijemeje da poduzumete odgovarajućemjere i aktivnosti.Direktno suočavanje sa činjenicom da vaše dijete koristi drogu povećava mogućnosti za uspješan tretman i oporavak.

Ne treba gubiti vrijeme, bježanjem od problema, nego ga iskoristite dapomognetedjetetu.

Što brže djelujete, to će se vaše dijete i brže oporaviti.

Pronalaženje pomoći:

Kadaseproblemuporodiciidentificira,punovremeneprodjedoksenedoneseodlukaoliječenju.Vrločestoporodicaiovisniksuuraskoraku,jerimsepotrebeiželjerazlikuju.

Porodica želi da riješi problem ovisnosti odmah i obično reaguje ili previšepesimističnoiliprevišeoptimistično.


Samovisniknajšešćedolazinaliječenjeilipodpritiskomporodiceilizakona,bezjasnepredstaveosamomprocesuliječenjaioporavka.

Važno je znati da je ovisnost liječiva bolest, ali hronična i recidivantna(ponavljajuća).

Porodicama je potrebno:

uvjerenjedajeliječenjemoguće•ohrabrenje•informisanje•profesionalnapomoć•

Procesliječenjaioporavkajedugotrajan,zahtijevan,čestoizvišepokušaja.

netrebaočajavatiukolikoprvipokušajliječenjanijeuspješan•svaki pokušaj liječenja vodi ka izliječenju• uprocesuliječenjaneophodnojeučešćebližnjih•


29•

III MLADI I DROGE

Ovisnostodrogamanepoznaje rase,pol,ekonomskostanje, životnudob ilinacionalnost.Medjutim,mladi ljudi sunajpodložniji zaeksperimentiranjesadrogamaikasnijirazvojovisnosti.

Mnogi stručnjaci smatraju da je dob od 12- 25 godinedoba visokog rizika, kakozapočetakuzimanjadroga,takoizaposljedicekojesuzamlademnogoozbiljnije,težeikomplikovanije.Oneseočitujukakonamentalnomisomatskomplanu,takoinasocijalnom,odnosnoporodičnomplanu.

Jedanodnajznačajnijih faktora jenetačna informacija inedovoljnoznanjeodjelovanju ištetnimučincimadroga.Možeserećida jeonozabrinjavajuće izbogčinjenicedamladičestonegirajuštetneučinkedroga.

I pored toga većina mladih uspješno odolijeva netačnim informacijama,a prihvata informacije o drogama zasnovane na stručnim i savremenimsaznanjima.


Zašto sam postao ovisnik?

izgubiosamkontrolunaduzimanjemdroga•

savladalameneodoljivažudnjazadrogom•

povećavaosamkoličinudrogezbogprvobitnih«ugodnih«efekata-•

moraosamsuzbitiboloveidrugetegobezbogodsustvadroge-•

moraosam«normalno»funkcionirati(kretatise...razgovarati...obezbjediti•novukoličinu...)

moraosamizbjećisvakodnevneneugode,depresivnost,strahove,životne•probleme....

zanemariosamsavjeteiupozorenjaufaziekperimentiranja-•

odgadjaosamstručnupomoć•

dugosamživiouiluzijidamogusamsavladatiproblem-•

lagaosamsebeidruge•

stvarnostbezdrogapostalajenepodnošljivost•


31•

Zašto eksperimentiram sa drogama?

dosadnomije•

nemamdovoljnoljubaviibliskostiusvojojporodici•

otacmisečestoopija•

zlostavljansam•

teškopodnosiminajmanjistresineugodu•

čestosamprepuštensamsebi•

tužansam,napet,ljut,čestobezrazloga•

stidansam,sramežljiv,nesiguranukomunikaciji•

nemamsamopouzdanja•

družimsesagrupomvršnjakakojivećkoristedroge•

drogamiomogućavadaseboljezabavim•

mojaobitelj,škola,zajednica,vršnjaciimajuliberalanstavpremadrogama•

mislio/lasamdamarihuananiještetnaidanerazvijaovisnost•


Zašto ne uzimam droge?

imamznanjeodrogama•

mudarsam•

ponosimsezdravljem•

neželimdamidrogeuništemozak•

moguseradovatibezdroga•

volimsvojuporodicu•

roditeljiznajusvakumojuaktivnost•

poštujempravilaponašanjaumojojporodici•

imamsamokontroluisamopouzdanje•

prihvatamdaučimvještinedobrekomunikacije•

moguodolitipritiskunegativnegrupevršnjaka•

želimkreativnu,zdravumladost•

neželimbitizarobljenikdroge•

želim biti slobodan čovjek•


33•

Umjesto zaključka

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci• se može spriječiti.

Osnovsvake• prevencije jeznanje,informiranost,aktivnoikontinuiranoučešćesvakoggradjaninaisvihinstitucija.

Porodica,škola,mladi,zakonodavstvo,zdravstvo,socijalneslužbe,•vjerskeorganizacijetrebajutežiti ka društvu bez droga.

rano otkrivanje i rana intervencija• suveomaznačajnizasmanjenještetaprouzokovanihzloupotrebomdroga.

većinamladihkojapočinjesa• ekperimentiranjemsadrogamaulaziuvelikirizikdarazvijeovisnost.

bitisvjestaniprepoznati• faktore rizika i faktore zaštiteuporodici,uličnostiiokruženju,smanjujemogućnosteksperimentiranja,atimeirazvojaovisnostiodrogama.

tri osnovne linije odbrane su: roditelji, škola i zakonske odredbe•

droga • uinterakcijisabiološko- psihološkim faktorima i faktorimaokruženja dovodidoovisnosti.

ovisnostje• hronična, progredijentna, recidivantna bolest, ali bolestkojasemoželiječiti.

porodica• jenajvažnijakarikaiusprječavanjuupotrebedrogaiuliječenju,iuprocesuoporavka.

najvećibrojmladihljudiživiživotbezdroga.•


Literatura:

Cerić,I., Mehić-Basara, N.,Oruč, L., Salihović,H.: Zloupotreba psihoaktivnihsupstanciilijekova,MedicinskifakultetUniverziteta,Sarajevo,2007.

DespotA.:ZlouporabaDroga,Albatrosmedia,Zagreb,2000.

DSM-IV;AmericanPsychiatricAssociation,WashingtonDC,1994.

Đukanović,M.B.:Porodicenarkomana,Kaligraf,Sarajevo,1999.

Grupaautora:Roditeljiuprevencijiovisnosti,Rabusmediad.o.o.,Zagreb.

Program prevencije alkoholizma, narkomanije i drugih ovisnosti u KantonuSarajevo;MinistarstvozdravstvaKS,Sarajevo,1999.

InoviraniProgramprevencijenarkomanije,alkoholizmaidrugihovisnosti2004-2007;MinistarstvozdravstvaKS,Sarajevo,2004.

Klarić,D.:Suvremenitrendovizlouporabedroga,DržavniinspektoratRepublikeHrvatske,2000.

Kušević,V.:Zlouporabadroga,GrafičkizavodHrvatske,1987.

The ICD-10, Classification of Mental and Behavioural Disorders, ClinicaldescriptionandDiagnosticguidelines;WHO,Geneva,1992.


35•

Kontakt informarcije

ZavodzaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo

Odjeljenjezanarkomaniju

Bolnička25,71000Sarajevo

tel:033219738,fax:033202573

e-mail:[email protected]

Savjetovalištezaprevencijuovisnosti

OmeraStupca6,71000Sarajevo

tel/fax:033221633

e-mail:[email protected]

www:zalcnarc.net

Odjeljenjezanarkomaniju

Savjetovalištezaprevencijuovisnosti


VODIČ ZA PREVENCIJU I RANO OTKRIVANJE ZLOUPOTREBEDROGA(PSIHOAKTIVNIHSUPSTANCI)

Izdavač:MinistarstvozdravstvaKantonaSarajevoJUZavodzaalkoholizamidrugetoksikomanijeKantonaSarajevo

Za izdavača:Prim.dr.MustafaCuplov

Autori: Mr.scidr.NermanaMehić-Basara,primarijusMr.scidr.SnježanaMarjanović-LisacZinetaDvizac,prof.spec.med.psihologijeMr.scidr.RasemaBegović-Okić

Recenzenti: Prof.dr.IsmetCerić

Tehničko uređenje:DubravkoVaniček

Dizajn naslovne strane:MakČengić

DTP:LorkoKalaš

Štampa: MAGPlus

Tiraž:2000primjeraka


Documents

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVOzalcnarc.net/wp/wp-content/uploads/2017/11/vodic-za-porodicu-i-mlade1.pdf · pojedinca i društvo OVISNOST karakteriše se neodoljivom žudnjom-prisilom,