UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK Komunikacije

SMJER Poštanske tehnologije

PREDMET Tehnologija platnog prometa i filatelija

Pregled novčarskih usluga u pošti, Načini i oblici plaćanja poštansko-novčarskih usluga i platnog prometa, Organizacija i tehnologija unutarnjeg i međunarodnog uputničkog prometa

(doznake)

- seminarski rad -

Mentor: Kandidat:Prof.dr. Samir Čaušević Mirela Žilić

Sarajevo, novembar 2012.

Sadržaj

1. Pregled novčarskih usluga u pošti.......................................................................................4

1.1. Unutrašnji novčani promet promet...............................................................................4

1.1.1. Poštanska uputnica................................................................................................4

1.1.2. Telegrafska uputnica.............................................................................................6

1.1.3. Platni promet.........................................................................................................7

1.1.4. Usluge po tekućim računima građana.................................................................11

1.1.5. Poštansko - Štedna služba i usluge za poslovne banke.......................................11

1.1.6. Ugovorene finansijske usluge preko pošte.........................................................12

1.1.7. Elektronsko bankarstvo.......................................................................................14

1.2. Međunarodni novčani promet....................................................................................16

1.2.1. Međunarodni uputnički saobraćaj.......................................................................16

1.2.2. Međunarodna poštanska uputnica.......................................................................17

1.2.3. Međunarodna telegrafska uputnica.....................................................................17

1.2.4. Međunarodna teleks uputnica.............................................................................17

1.2.5. Usluge brzog slanja i primanja novca.................................................................18

1.2.6. Eurožiro (Eurogiro) usluga.................................................................................23

2. Načini i oblici plaćanja poštansko – novčarskih usluga i platnog prometa.......................24

2.1. Novi načini plaćanja u obliku novčanih kartica i Interneta........................................24

2.2. Bankomati..................................................................................................................25

2.3. P0S sistemi i POS terminali.......................................................................................26

Zaključak...................................................................................................................................27

Literatura...................................................................................................................................28

Popis slika.................................................................................................................................29

Popis skraćenica........................................................................................................................30

2

Uvod

Tema ovog seminarskog rada je „Pregled novčarskih usluga u pošti, Načini i oblici plaćanja

poštansko-novčarskih usluga i platnog prometa, Organizacija i tehnologija unutarnjeg i

međunarodnog uputničkog prometa (doznake)“.

Seminarski rad je obrađen u tri poglavlja.

U prvom poglavlju opisane su osnovne vrste novčanih usluga koje se obavljaju u pošti. Ove usluge izlaze iz domena klasičnih poštanskih usluga jer pripadaju domenu bankarskih ili finansijskih poslova i platnom prometu. Međutim obavljanje ovih usluga od strane pošte opravdano je zbog njene rasprostranjenosti i dostupnosti korisnicima. U nekim zemljama pošta je uspjela izboriti vrlo značajnu ulogu u organizaciji platnog prometa čitave zemlje koristeći raširenu mrežu poštanskih ureda. Novčani trensferi i svi oblici plaćanja obavljaju se brzo, racionalno, pouzdano i učinkovito. Obavljanje platnog prometa regulisano je različitim zakonskim aktima.

U drugom poglavlju riječ je o načinima i oblicima plaćanja novčanih usluga. Ranije gotovinsko plaćanje zamjenjuje elektronski novac. Novi način poslovanja obuhvata bezgotovinsko plaćanje i internet. Razvijeni su različiti oblici kreditnih kartica kao novi instrumenti bezgotovinskog plaćanja.

Na kraju rada dat je popis korištene literature, popis slika, te spisak skraćenica korištenih u radu.

3

1. Pregled novčarskih usluga u pošti

U svim zemljama danas poštanski sistem obavlja brojne i raznovrsne usluge platnog prometa.

Osnovna struktura tih usluga je sljedeća:

- Poštanska uputnica,

- Telegrafska uputnica,

- Uplate i isplate po platnom prometu,

- Usluge po tekućim računima građana za poslovne banke,

- Uplate i isplate po štednim ulozima,

- Usluge za državne institucije,

- Usluge za otkupne pošiljke – telešoping, i dr.

- Prodaja vrijednosnih papira,

- Mjenjački poslovi,

- Ugovorene usluge za naplatu RTV pretplate, računa komunalnih usluga,

kreditnih kartica, i dr.

- Elektronsko bankarstvo.

1.1. Unutrašnji novčani promet promet

1.1.1. Poštanska uputnica

Poštanska uputnica je knjižena pošiljka kojom pošiljalac doznačuje novac primaocu. Ona se

prenosi koristeći poštanski transport, pa prema tome tretira se kao pismonosna pošiljka.

Obavlja se u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom saobraćaju.

Uputnički promet se vrši putem prijema u poštanskim jedinicama. Uplatu mogu vršiti fizička i

pravna lica, a isplata se može realizovati u jedinicama poštanske mreže, u poslovnim

prostorijama korisnika i na domu, tj. u stanu korisnika. Uplate su najčešće u gotovinskom

novcu, ali se teoretski mogu vršiti i putem čeka ili fakturom.

Osnovni obrazac u Pošti je Uputnica – obrazac P-15, a sastoji se od sljedećih kopija:

- Potvrda o uplati,

- Izvještaj o uplati i

- Kupon za primaoca.

4

Zatim obrazac P-3, prijemna knjiga – list u koji se unose svi podaci relevantni za predmetnu

uputnicu, ako se radi automatizovano.

Pomoćni obrasci su sljedeći:

- Dnevnik uplaćenih uputnica P-17

- Povratnica P-20/C-5

- Knjiga prispjelih uputnica P-78

- Knjiga isplaćenih uputnica P-80

- Drugi obrasci prema pravilniku o vršenju poštanskko-uputničke službe u pošti.

Slika 1. Poštanska uputnica

Postupak prijema uputnice je takav da radnik na šalteru primi uputnicu koju je prethodno

ispunio pošiljalac po predviđenim stavkama obrasca. Radnik na šalteru istovremeno prima

uputnicu i novac koji je istovijetan sa upisanim iznosom na uputnici i to slovima i brojkama.

Obavlja sve radnje u pogledu kontrole, evidentira i završava proces rada na način kako je

predviđeno Pravilnikom i to bilo da obradu vrši manuelno ili automatizovanim procesom. Po

završetku radnog dana kontrolor u pošti ovjerava usaglašeno stanje uputnica sa dnevnikom

uplaćenih uputnica.

5

1.1.2. Telegrafska uputnica

Telegrafska uputnica koristi telekomunikacijski sistem za prijenos informacija o uplati i

splati. Ova usluga, tj. telegrafska uputnica je brža, ali s eobavlja i po višoj cijeni. Osnovni

obrazac je telegrafska uputnica P-16. Ona je trodijelna i sastoji se od:

- Uputnice – potvrde o uplati telegrafske uputnice,

- Izvještaja o uplati,

- Uputničkog telegrama.

Slika 2. Telegrafska uputnica

Ostali pomoćni obrasci kao i postupak prijema i odaslanja uputnica identični su sa

poštanskom uputnicom. Način prijema uputnice, kontrole unošenja podataka u obrasce i

završetak procesa rada utvrđen je Pravilnikom o vršenju poštanske uputničke službe.

6

1.1.3. Platni promet

Platni promet predstavlja plaćanje između učesnika u platnom prometu preko računa koji se

vode kod ovlaštenih organizacija. Pod plaćanjem se podrazumijeva prijenos novčanih

sredstava sa jednog računa na drugi, zatim obračun preko računa, uplate i isplate sa računa.

Platni promet reguliše se Zakonom i Pravilnicima o obliku i sadržaju obrazaca platnog

prometa. Organizacije koje mogu obavljati platni promet u Bosni i Hercegovini su Centralna

banka i Pošta djelimično, tj. za račun poslovnih banaka i korisnika do eventualne promjene

zakonskih regulativa, u kom slučaju bi poštanski operatori u BiH mogli dobili mogućnost

učešća u platnom prometu i za posjedovanje transakcijskih računa kao i poslovne banke.

Ovlaštene organizacije za platni promet dužne su osigurati kvalitct i brzinu rada kao i

korištenje pouzdanih veza za prijenos podataka uz informatičku podršku. Kada je u pitanju

Pošta, postoji otvoreni i zatvoreni sistem cirkulacije novčanih sredstava. Zatvoreni sistem

podrazumjeva postojanje zbirnih poštanskih blagajni koje primaju viškove i vrše obračun sa

poštonošama na svom području. Kod otvorenog sistema sva novčana sredstva ili dotacije za

tekuća plaćanja primaju se od nadležne filijale za platni promet direktno, odnosno od

poslovne banke ili druge institucije za koju se obavljaju novčane transakcije.

Platni promet se obavlja koristeći tipizirane obrasce, i to na unificiran način na osnovu

zakosnskih propisa i uputstava o bankarskom poslovanju. Danas platni promet obavljaju

poslovne banke za svoje klijente. To je značajna promjena u ovoj oblasti, jer je ranije funkciju

platnog prometa jedino ima državni organ.

7

Slika 3. Obrazac uplatnice za prijenos sredstava

Osnovni obrasci su sljedeći:

Obrasci za gorovinska plaćanja:

- Uplata

- Nalog za plaćanje isplata

- Ček

- Uputnica

- Nalog za gotovinsko plaćanje.

Obrasci za bezgotovinska plaćanja

- Opći nalog za plaćanje

- Posebni nalog za prijenos

- Nalog za obračun

- Nalog za naplatu

- Nalog za prenos sa računa – akreditiv

- Obračunski ček

- Akceptni nalog

- Zbirni nalog prijenosa

Obrasci za obračun sa poštonošama

- Pregled uplata

- Pregled isplata

Interni obvrasci nosioca platnog prometa

Ostali obrasci

8

Gotovinske uplate se vrše putem propisanog obrasca naloga za plaćanje, prilikom čijeg

popunjavanja svako polje papirnog obrasca mora biti uredno i čitko popunjeno. Nalogom za

plaćanje može se vršiti plaćanje različitih gotovinskih obaveza građana, npr. upisnina,

školarina, rate za kredit i sl. kao i obaveze plaćanja javnih prihoda, npr. lična dokumenta,

porezi, doprinosi i sl. Naročito u slučaju kada se vrši uplata javnih prihoda sva predviđena

polja moraju biti ispravno popunjena.

Građanima je u svakoj pošti, na šalterima novčanog prometa, putem internih naloga,

omogućeno plaćanje mjesečnih računa bez plaćanja naknade, kako slijedi: naplata računa za

utrošene telekomunikacijske usluge BH Telecom, HT Eronet i naplata računa za vodu - KJKP

Vodovod. Plaćanje ovih računa bez plaćanja naknade omogućeno je zaključenim ugovorima

JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo o naplati računa sa navedenim pravnim licima - preduzećima

koja građanima pružaju javne usluge.

a) Uplata u korist žiro-računa i drugih korisnika

Prema adekvatnim zakonskim propisima o platnom prometu, uplate u korist žiro-računa i

drugih računa obavljaju se pomoću obrasca opće i posebne uplatnice za prijenos sredstava.

Uplatioc je dužan da na obrascu opće uplatnice ispuni sve predviđene stavke, kao: potpuni

naziv i adresu primaoca, broj računa, itd.

Obrasci su sljedeći:

Uplatnica koja se sastoji od:

- priznanica za uplatioca

- izvještaj nadležnom organu

O uplatama se vodi Dnevnik uplata i druga predviđena dokumenta i obrasci u koje se upisuju

svi relevantni podaci o dokumentu.

9

b) Isplata na teret žiro-računa

Ovu vrstu isplate pošta najčešće obavija na osnovu obrasca Uputnica i Uputnice za doznaku iz

inostranstva. Uputnicu popunjava vlasnik žiro računa prema stavkama obrasca, a može glasiti

na pravno lice ili fizičku osobu.

Nalog fajl transferom ide na određen račun otvoren kod neke banke, a institucije i budžetske

organizacije informaciju dobijaju putem izvoda. U pošti se isplaćuju uputnice i na teret žiro

računa za:

za korisnike poštanskog pretinca

adresirane na poste-restante

uputnice koje se iz nekog razloga ne isplate na domu ili poslovnoj prostoriji pravnog

lica

Za isplate uputnica nužno je da se povede postupak vođenja predviđene evidencije,

identifikacije, obračuna sa dostavljačima, i dr. kako je predviđeno Uputstvom.

Isplata čekova kao i drugih vidova isplata, pošta obično obavlja ukoliko sklopi ugovor sa

zainteresovanim subjektima. Postupak takođe treba da bude prema Pravilniku pošte za

obavljanje ovih usluga.

Pošta za isplate mora raspolagati adekvatnom sumom novca koja je deponovana u glavnoj i

pomoćnim blagajnama. Računsko stanje blagajne mora odgovarati stvarnom stanju novca.

Ako je količina novca u blagajni manja od obračuna radi se o manjku, a ako je veća onda je

višak novca u blagajni. Danas postoje i druga rješenja zbog promjene zakona o platnom

prometu. Platni promet danas obavljaju banke, tako da pošta u ovim uslovima ima samo

transver gotova novca drugih korisnika.

Za potrebe obavljanja novčanih transakcija iz blagajne utvrđuje se blagajnički maksimum, a

to je ona količina novca koju pošta može zadržati u svojoj blagajni za potrebe redovnih

isplata. U slučaju većih isplata, npr. penzija, može se u blagajni nalaziti veća količina novca

od maksimuma, s tim da se o tome vodi odgovarajuća evidencija. Mađutim, sav novac preko

blagajničkog maksimuma smatra se kao novčani SUVISAK.

Novčani suvišak treba, nakon završetka rada, otpremiti na račun za slanje vrijednosti.

Ako pošta nema dovoljno novca za tekuće isplate može tražiti dotacije od službe za platnim

promet odgovarajuće banke.

10

1.1.4. Usluge po tekućim računima građana

Ovu finansijsku uslugu pošta obavlja na osnovu ugovora koji sklapa sa poslovnom bankom ili

štedionicom, odnosno poslovnim bankama. Usluga se obavlja za građane koji imaju otvoren

račun bilo kod banaka ili poštanske štedionice.

Priliv sredstava ostvaruje se doznakama plaća ili ostalih primanja ili pojedinačnim uplatama i

doznakama. Vlasnik ili opunomoćeno lice može raspolagati sredstvima na tekućem računu, i

to:

- podizanje gotovine,

- bezgotovinsko plaćanje za razne namjene,

- prijenos na oročenu štednju,

- trajnim nalogom sa tekućeg računa za razne namjene.

Koristeći obrazac trajnog naloga vlasnik tekućeg računa može ovlastiti poštu ili poslovne

banke da na teret njegova računa podmiruje pošta ili banka usluge koje on navede u trajnom

nalogu, kao što su komunalne usluge, računi telekom usluga, RTV računi i sl.

Vlasnik tekućeg računa, pored podizanja gotovog novca, može vršiti plaćanje čekovima,

karticom i sl. Ako pošta obavlja ovu vrstu usluga, vodi propisanu dokumentaciju i obrasce, a

proces rada obavlja na način pravila o finansijskom poslovanju, a naručito u pogledu kontrole

i discipline.

1.1.5. Poštansko - Štedna služba i usluge za poslovne banke

Poštansko - štedna služba je usluga koja se pojavila 1861. godine. Danas je ova usluga

razvijena u mnogim zemljama u svijetu. Organizovana je u obliku poštanske banke ili

poštanske štedionice, tako da usluge uplata i isplata, odnosno svih novčanih transakcija za

korisnike obavlja pošta uz odredenu naknadu. Postoje i rješenja da tu uslugu obavlja pošta u

cjclosti, ako je na osnovu zakona ovlašteni učesnik u platnom prometu nosioc transakcionih

računa privrede i građana.

Masovnost usluge proizilazi iz dostupnosti korisnicima zbog raširenih jedinica poštanske

mreže na svim područjima zemlje i sposobnost te mreže da obavlja te usluge. Pored toga, nije

beznačajno stečeno povjerenje građana i poslovnih subjekata u poštanski sistem, naročito sa

stanovišta sigurnosti i dostupnosti za sva mjesta i u svako vrijeme.

11

Ovi faktori su veoma pogodni za razvijanje različitih oblika bankarskog i flnunsijskog

poslovanja u pošti.

Međunarodna poštansko-štedna služba regulisana je po dva osnova, i to:

- posebnim aranžmanom o međunarodnoj štednoj službi

- međunarodnim ugovorima između dvije i više zemalja

Pošta još nije uspostavila poštansko-štednu službu niti na unutrašnjoj niti na međunarodnoj

poštanskoj mreži. Ova usluga se ranije u okviru pošte obavljala kroz sistem Poštanske

Štedionice, ali je taj način rada prekinut iz poznatih razloga. Može se Očekivati da će u

narodnom periodu i ovoj vrsti usluga pokloniti pažnja i pronaći adekvatno rješenje.

Postupak štedne službe u obavljanju tehnološkog procesa je sljedeći:

- korisnik usluga otvora štednu knjižicu na kojoj može sam ili putem druge osobe vršiti

doznakc na svoj račun bez kontrole indetiteta.

- indetitet se obavezno utvrđuje samo kod podizanja sa štednog uloga korisnika.

- prilikom uplate korisnik ispunjava uplatni listić i predaje ga poštanskom radniku

zajedno sa novcem i štednom knjižicom. Po prijemu od korisnika, radnik upisuje

štedni ulog u knjižicu i Dnevnik uplata, bilo da se radi o poštanskoj banci, štedionici

ili poslovnoj banci. Upisani podaci se ovjeravaju stavljanjem otiska žiga i potpisom.

- prilikom isplate korisnik takođe ispunjava listić - obrazac, predaje ga radniku zajedno

sa Štednom knjižicom. Po prijemu radnik pošte provjeri sve podatke i indetitet

korisnika računa, isplaćuje novac, saldira uloge i zaključuje knjižicu, tako da potpisuje

novo stanje. Sve upisuje u Dnevnik isplata.

- obračun sa bankama obavlja se na temelju Dnevnika uplata i isplata.

1.1.6. Ugovorene finansijske usluge preko pošte

Ovu vrstu usluga pošta obavlja po osnovu ugovora u kome je predviđeno: vrsta usluge, način

obavljanja usluge, način koordinacije, način kontrole i sl.

Najčešće se radi o uslugama isplata po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja, obračun i

zaduženje poštara, raznih usluga za komunalne organizacije.

12

1.1.6.1. Isplata penzija

Kod nas je postupak oko isplate penzija takav da PIO/MIO ima ugovor sa Poštanskom

bankom preko koje obavlja novčane doznake, a Javni poštanski operator ima ugovor sa

Poštanskom bankom gdje se reguliše provizija za usluge pošte, način isplate, struktura

dokumentacije, i dr. Međutim, sada je otvorena mogućnost i direktnog ugovaranja pošte i

PIA/MIA što se već primjenjuje i u tom slučaju se ne javlja posrednik, što poštanskom

sistemu i odgovara.

Isplata se vrši u manjem obimu preko poslovnih banaka, a većinu pošta obavlja na domu, tj. u

stanu korisnika penzije. Postupak je takav da po doznaci sredstava od strane PIA/MIA,

odnosno Poštanske banke, pošta formira fond za isplatu penzija. Obračun i zaduženje

poštonoša vrši se u poštanskoj jedinici. U Sarajevu je za to određena Pošta, tj. Poštanski

centar gdje je inače skoncentrisana dostava pošiljaka.

Zaduženje poštonoša obavlja obračunski radnik ili kontrolor, gdje se poštonoši predaju

obračuni od PlO-a za svakog penzionera na datom rejonu koji pokriva dostavljač i adekvatan

iznos novca koji je usaglašen sa isplatnim dokumentom PlO-a.

Dostavljač iznosi na dostavu novac i penzione uputnice koje uručuje korisniku prilikom

isplate novca, a korisnik se potpisuje daje novac preuzeo. Po povratku sa dostave, poštar treba

složiti preostale novčane uputnice koje nije isplatio i obaviti obračun sa obračunskim

radnikom ili kontrolorom u pošti dostave.

Ako se uputnice ne mogu isplatiti iz bilo kog razloga, prvo se vraćaju na šalter pošte, uz

obavijest korisniku. Korisnik u određenom roku, obično 10 dana, može na pošti podići

mirovinu, a ako to ne učini, postaje obavezna mirovinu vratiti PIO-u. Ako se radi o manjim

količinama novca, postupak dizanja novca može biti i putem poštanske uputnice sa namjenom

za penzije. Podignuti iznos se isplaćuje penzionerima, a potom se sačinjava izvještaj.

13

1.1.6.2. Usluge za komunalna preduzeća

Prema posebno ugovoru koji pošta može da sklopi sa pojedinim komunalnim organizacijama,

u poštanskim jedinicama vrši se naplata komunalnih usluga. Kada s euplata obavlja na osnovu

ugovora, korisnici ne plaćaju poštanske usluge, nego s enaknada naplaćuje od komitenta.

Ako se naplata komunalnih usluga vrši uplatinicom, onda se zaračunava i plaća poštanska

usluga, kao i za sve druge usluge takve vrste na osnovu iznosa u tarifi.

Za sada, u poštama se naplaćuju gotovo sve vrste komunalnih usluga, i to neke na osnovu

ugovora pošte s akomunalnim i drugim organizacijama, a za ostale na osnovu propisane

poštanske tarife za takvu uslugu.

1.1.7. Elektronsko bankarstvo

Razvoj komunikacionih sistema i Internet mreže omogućio je stvaranje koncepta on-line

usluga. Među prvima su svoje poslovanje na Internet počele premještati komercijalne banke.

Elektronsko bankarstvo uključuje u proces rada Internet i prijenos podataka. Praktično, raniji

sistem odlaska i obavljanja transakcija prelazi u cijelosti na obavljanje usluge daljinskim

putem i pristupom Internetu.

Koncept elektronskog odnosno Internet bankarstva orjentisan je prema najširoj bazi korisnika

bankarskih usluga i u suštini predstavlja omogućavanje nadzora i upravljanja od strane

korisnika njihovim bankovnim računima pomoću daljinskog pristupa putem Interneta. To

znači, da internet bankarstvo omogućava raspolaganje svojim sredstvima na računu iz bilo

kojeg dijela svijeta.

Koristi cjelovitu infrastrukturu poštanskog sistema:

Poštanski informacioni sistem,

Poštanske šaltere,

Poštanske usluge u datoj funkciji.

Za poslovne banke i druge korisnike omogućava:

Jednostavno korištenje i obavljanje transakcija bez dolaska u poštu,

Neograničeno radno vrijeme za obavljanje usluga,

14

Slanje naloga iz preduzeća i stana,

Nižu tarifu za usluge,

Kontrolu finansijskog poslovanja,

Brži obrt novca,

Visok stepen sigurnosti,

Sva plaćanja u zemlji i inostranstvu,

Pregled stanja na svim računima,

Štampanje raznih dokumenata

Trenutno izvršenje naloga

On-line veza sa bankama i korisnicima.

U početku rada elektronskog bankarstva postojao je problem zaštite podataka pojedinačnih

korisnika od zloupotrebe na njihovim računima, ali sada razvojem brojnih sistema zaštite ovaj

problem je u dobroj mjeri prevaziđen.

15

1.2. Međunarodni novčani promet

Međunarodni novčani promet regulisan je odredbama međunarodnih novčanih aranžmana koji

se donose svake pete godine na kongresu UPU-a.

Usluge koje se u okviru međunarodnog novčanog prometa obavljaju u poštama Bosne i

Hercegovine, kao i usluge koje su danas razvijene u mnogim zemljama članicama UPU-a su:

- isplata međunarodnih poštanskih, telegrafskih i teleks uputnica,

- usluge brzog slanja i primanja novca,

- Eurožiro usluga

- isplata međunarodnih poštansko-gotovinskih čekova,

- isplata međunarodnih poštansko-garantnih čekova,

- isplata štednih uloga sa inostranih štednih knjižica,

- isplata euročekova i

- mjenjački poslovi koji obuhvataju: otkup efektivnog stranog novca, otkup bankarskih

čekova koji glase na stranu valutu, otkup putničkih (travellers) čekova koji glase na

stranu valutu, otkup putničkih (travellers) čekova Narodne banke, otkup čekova u

domaćoj valuti Narodne banke i zamjena stranih sredstava plaćanja.

Usluge međunarodnog novčanog prometa izvršavaju se prema Pravilniku o vršenju usluga u

poštanskom saobraćaju i prema propisima iz Zbirke propisa međunarodnog novčanog

prometa.

1.2.1. Međunarodni uputnički saobraćaj

Prema načinu otpremanja međunarodne uputnice se dijele na:

- poštanske.

- telegrafske i

- teleks uputnice.

Rok za isplatu međunarodnih uputnica je ograničen. Punovažnost roka za isplatu uputnice, po

pravilu, traje do isteka prvog mjeseca koji slijedi mjesecu uplate (do kraja narednog mjeseca).

16

Radni procesi u međunarodnom uputničkom saobraćaju, kao i tok obrade odgovarajućih

dokumenata, odvijaju se u tri osnovne faze rada:

- preuzimanje međunarodnih uputnica,

- isplatu međunarodnih uputnica i

- završetak dnevnog rada u pošti u dijelu obrade međunarodnih uputnica.

1.2.2. Međunarodna poštanska uputnica

Međunarodne poštanske uputnice prispijevaju iz stranih poštanskih ušprava preko izmjenične

pošte Poštanskoj štedionici ili Pošti. Pošta vrši:

- kontrolu ispravnosti uputnica,

- preračun strane valute u domaću i

- otprema ih odredišnim (isplatnim) poštama.

1.2.3. Međunarodna telegrafska uputnica

Međunarodna telegramska uputnica je međunarodna uputnica koja je otpremljena pomoću

telegrafskih uređaja i sačinjena na osnovu uputničkog telegrama. Uputnički telegrami

prispjevaju od stranih poštanskih uprava u čeone telegrafe (za Poštu - Sarajevo). Čeoni

telegrafi vrše:

- kontrolu ispravnosti uputničkog telegrama,

- preračun strane valute u domaću i

- otpremu uputničkih telegrama odredišnim (isplatnim) poštama.

Odredišna (isplatna) pošta sačinjava međunarodnu telegrafsku uputnicu na osnovu uputničkog

telegrama.

1.2.4. Međunarodna teleks uputnica

Međunarodna teleks uputnica je međunarodna uputnica koja je otpremljena pomoću teleks

veza i sačinjena na osnovu uputničkog telegrama.

17

Uputnički telegrami teleks uputnica prispjevaju u Poštansku štedionicu. Poštanska štedionica

vrši:

- kontrolu ispravnosti uputničkog telegrama,

- preračun strane valute u domaću i

- otpremu uputničkih telegrama odredišnim (isplatnim) poštama, tako što se na gornjem

desnom uglu stavlja otisak žiga "TELEKS UPUTNlCA“, kao i na koverti pošiljke.

1.2.5. Usluge brzog slanja i primanja novca

Usluge brzog slanja i primanja novca obavljaju se putem Western Union (Vestern Junion).

Western Union transfer novca je vodeća svjetska kompanija za transfer novca, koja

omogućuje ljudima da samo za nekoliko minuta pošalju i prime novac širom svijeta. Nije

potrebno da korisnik ima otvoren račun u banci, niti uplaćivanje članarine. Novac se odmah u

gotovini isplaćuje primaocu.

U pravilu novac se može preuzeti samo nekoliko minuta nakon što je poslan, zavisno od

radnog vremena zastupnika u zemlji primaoca.

Opći uvjeti za obavljanje WU usluge brzog prijenosa gotovog novca:

- Transakcija se obavlja isključivo na zahtjev korisnika, bilo primatelja, bilo pošiljatelja.

- Zahtjev za uplatu ili isplatu WU uputnice zaprima se u poštanskoj jedinici.

- Obrada zahtjeva obavlja se u "Središtu za kontrolu i obradu međunarodnog novčanog

prometa“

- Radno vrijeme u kojem se zaprimaju ovi zahtjevi ovise o radnom vremenu Središta

MPU te je, za početak, ograničeno vrijeme od 7,00 - 18,00 sati.

- Uplate i isplate WU uputnica obavlja se isključivo u KM-a (za BiH).

- WU uplatnice se mogu koristiti i u domaćem i u međunarodnom prometu.

Postupak uplate Western Unionove uputnice:

- Pošiljaoc predaje na šalteru poštanske jedinice obrazac WU-1 s popunjenom lijevom

stranom. Uposlenik poštanske jedinice provjerava ispravnost obrasca i ako korisnik

nema posebnih pitanja zaprima uputnički iznos uvećan za pripadajuću naknadu te na

18

donjem lijevom dijelu obrasca, na mjesto predvideno za uplate, utiskuje žig mjesta i

dana.

- Tako popunjeni obrazac uposlenik poštanske jedinice šalje faksom u Središte MPU.

- U Središtu MPU sa podaci iz WU uputnice unose u računarski sistem koji je izravnom

on-line vezom spojen s Western Unionom. Odmah nakon unosa podataka, sistem

automatski dodjeljuje kontrolni broj transakcije. Dodjeljivanje kontrolnog broja

zapravo znači da je transfer uplate obavljen i da je uplaćeni novac na raspolaganju

primatelju.

- Uposlenici Središta MPU će na istoj fax-poruci kojom im je prijavljena uplata dopisati

kontrolni broj WU uputnice i potvrditi transakciju te ovu poruku faksom vratiti u

polaznu poštansku jedinicu.

- Na šalterima gdje se obavija ručni unos podataka uposlenik poštanske jedinice će

upisati potrebne podatke o uplati i ovjeriti uplatu prema tekstu desne strane obrasca, a

WU uputnicu upisati u Dnevnik uplata u čijem se nazivu ispred riječi „uputnice"

dodaje „WU". Na šalterima se podaci o uplati WU uputnice unose u računar koje će

obaviti ispis podataka i ovjeru uplate na obrascu. Dnevnik se vodi na isti način kao i za

druge međunarodne uputnice s tim da se uplaćenom iznosa uputnica pribraja uplaćeni

iznos naknade i tako dobiv eni iznos unosi n stupac „Uplaćeni iznos“.

- Nakon dnevnog zaključka Dnevnika popunjava se prijava uplata, a zatim se uz prvi

primjerak Dnevnika i kopije Prijate uplata prilažu ae uplaćene WU uputnice i

potvrđene fax-poruke prispjele iz Središta MPU.

Postupak isplate Western unionove uputnice:

Primatelj uputničkog iznosa predaje na šalteru poštanske jedinice obrazac WU-2 s

popunjenom lijevom stranom. Uposlenik poštanske jedinice provjerava sadržava li obrazac

sve potrebne podatke da bi se isplata mogla odobriti i na donjem lijevom dijelu obrasca, na

mjesto predviđeno za prijavu isplate, utiskuje žig mjesta i dana.

Da bi isplata mogla biti odobrena potrebna su četri sljedeća elementa:

- Primatelj mora na obrascu navesti svoje ime i imati valjanu identifikacijsku ispravu ili

dati pravilan odgovor na test pitanje,

- Mora navesti ime pošiljatelja,

- Na isplatni obrazac mora upisati ime mjesta iz kojeg očekuje novac i

- Mora navesti približni iznos novca koji očekuje.

19

Osim ovih elemenata, nije nužno, ali bilo bi dobro, da primatelj navede i ostale podatke prema

tekstu obrasca, prije svega kontrolni broj.

Tako popunjeni obrazac poštanske jcdinice šalje faksom u Središte MPU. U Središtu MPU se

podaci dobiveni od primatelja unose u računarski sistem. Ako u sistemu postoji odgovarajuća

uplata uposlenici Središta MPU će dati odobrenje za isplatu uputnice otiskom svog žiga.

Ako se svi podaci koje je predočio primatelj ne slažu s podacima o uplati (npr. različito

mjesto ili iznos uputnice, krivi odgovor na test pitanje), uposlenici iz Središta MPU neće dati

odobrenje za isplatu nego će označiti krivo navedeni podatak (neće navesti ispravan podatak)

i vratiti poruku u polaznu poštansku jedinicu. U polaznoj poštanskoj jedinici uposlenik

poštanske jcdinice će dati mogućnost primatelju da ispravi sporni podatak, ali ako niti drugi

put primatclj nc navede ispravan podatak treba mu savjetovati da se konzultira s pošiljateljem

i iznova popuni obrazac za isplatu.

Kada se faks-pruka sa odobrenom isplatom vrati u poštansku jedinicu, na šalterima gdje se

obavlja ručni unos podataka uposlenik će upisati potrebne podatke o isplati, isplatiti uputnički

iznos i ovjeriti isplatu prema tekstu desne strane obrasca, a WU uputnicu upisati u Dnevnik

isplaćenih uputnica, s tim što će ispred riječi „uputnica“ upisati oznaku „WU". Na šalterima

se podaci o isplati WU uputnice unose u računar koji će obaviti ispis podataka i ovjeru isplate

na obrascu.

Na kraju dana. nakon zaključivanja Dnevnika, popunjava se Prijava isplata na ukupno

isplaćeni iznos WU uputnica. Uz prvi primjerak Dnevnika i kopije Prijave isplate prilažu se

isplaćne WU uputnice i potvrđene fax-poruke prispjele iz sjedišta MPU.

20

Slika 4. Western Union obrazac WU-1

21

Slika 5. Western Union obrazac WU-2

22

1.2.6. Eurožiro (Eurogiro) usluga

To je nova usluga slanja novca u međunarodnom novčanom prometu na teritoriji Evrope.

Uplata odnosno slanje novca u inostranstvo na adresu korisnika putem sistema Eurogiro

obavlja se na šalteru pošte na internom poštanskom obrascu. Novac se može slati samo u ino

zemlje sa kojima Nova banka ima sporazum i to do visine utvrđenih limita. Uplate se vrše u

konvertibilnim marakama. Od korisnika odnosno nalogodavca se prilikom uplate naplaćuju

svi troškovi ino banke korisnika kome se isplaćuje uplaćeni iznos. Pošta je ovlaštena naplatiti

svoje troškove uputničkog prometa.

Isplata novca Eurogiro se obavlja na internom poštanskom obrascu, poslije dostavljene

obavjesti korisniku od strane pošte o pristiglom prilivu iz inostranstva. Novac se može primiti

samo iz ino zemalja sa kojima Banka ima potpisan sporazum. Bez obzira na originalnu valutu

uplate, isplate se vrše u KM. Pošta naplaćuje poštarinu za isplatu na šalteru odnosno na adresi

primaoca.

Navedene usluge uplate i isplate gotovine putem Eurogiro asocijacije koja okuplja poslovne

banke i poštanske organizacije oko 50 zemalja svijeta vrši se sa ciljem uspostavljanja

međunarodnog platnog prometa i uputničkog prometa između članica, po tržišno prihvatljivim

cijenama. Ovaj vid ino platnog prometa nema karakter hitnosti, jer se isplata vrši nakon 48

sati, ali je cjenovno prihvatljiv način plaćanja.

23

2. Načini i oblici plaćanja poštansko – novčarskih usluga i platnog prometa

2.1. Novi načini plaćanja u obliku novčanih kartica i Interneta

Novi način poslovanja u automatizovanoj pošti i u bankama podrazumijeva bezgotovinsko

plaćanje i poslovanje putem interneta. Razvijeni su novi instrumenti bezgotovinskog plaćanja,

koji se nazivaju tzv. plastični novac. Plastični novac se javlja u osnovnom obliku –

instrumentu i to kao kreditna kartica.

Kreditna kartica je osnovni instrument plastičnog novca i u sebi sadrži elemente potrošačkog

kredita, putničkog čeka i tehnologije periodičnog obračuna sa bankarskim institucijama.

U razvoju kreditnih kartica razlikujemo tri pojavna oblika:

- specijalne kreditne kartice koje izdavaju trgovačke i uslužne kuće za plaćanje u svojim

poslovnim objektima,

- univezalne kreditne kartice (npr. American express) i

- bankarske kreditne kartice koje su najrazvijeniji oblik plastičnog novca i dijele se u

dvije grupe:

Kreditne bankarske kartice koje imaju tačno odreden limit, grace period, kamatne i ostale

finansijske uslove korištenja neobezbjedenog kreditnog okvira.

Debitne bankarske kartice koje služe za platne operacije u iznosu sredstava na depozitnom

računu kao rentabilniji supstitut čekova i kao indetifikaciona karta na elektronskim

terminalima i blagajnama (ATM uređaji i POS terminali).

Smart kartice plako potiskuju ostale oblike namećući se kao osnovni standard — kada je u

pitanju medij eksploatacije kartica. Smart i laserske kartice, kao multidisciplinirane i

multimedijalne kartice, sa njima će biti moguće obavljati ne samo novčane transakcije nego i

vršiti sve ostale personalne poslove.

24

2.2. Bankomati

Bankomat je spcijalizovani samouslužni bankarski uređaj koji omogućuje rad gotovim

novcem (kao osnovnom funkcijom). Bankomat se javlja kao sastavni i najistureniji dio

distribuiranih bankarskih sistema u poštama.

Bankomati (Automated Teller Machines - ATM) predstavljaju napor banaka i Poštanske

štedionice da unaprijede kvalitet usluga koje nudi svojim klijentima, vodeći računa o uštedi

vremena i mogućnosti da na mjestu koje im odgovara realizuje rutinske bankarske funkcije,

kao što su podizanje gotovine, polaganje depozita, prijenos sredstava na druge račune,

plaćanje različitih računa, uvid u stanje na računima itd.

Bankomati s obzirom na mikrolokaciju instaliranja mogu biti:

- "Lobby" (na ulazima banaka i pošta),

- "Indoor" (u šalter sali banaka i pošta) i

- "Outdoor" (na ulazima javnih ustanova i prometnim mjestima).

Postoje dvije vrste ATM terminala:

- "Off-line uređaji", koji nisu povezani sa centralnim računarom i već rade nezavisno

preko jedinica za čitanje i dekodiranje plastičnih novčanih i kreditnih kartica. Ovaj tip

ATM sadrži izvjestan rizik zbog načina korištenja i registracije podataka.

- "On-line uređaji", koji su povezani sa centralnim računarom preko mreže, tako da je

sistem zaštite i kontrole transakcija pojednostavljen, što obezbjeđuje dodatne

mogućnosti za disponiranje novčanih sredstava preko njega.

Bankomati se sastoje od tcrminalnog sklopa sa uputstvima, centralne jedinke za upravljanje i

memorisanje, brojača novca, izdavanje novca, itd.

Spoljna vizuelna kompaktna arhitektura (konstrukcija) bankomata se sastoji iz:

- malog displeja.

- male tastature sa svega nekoliko nekoliko testera,

- proreza (gornjeg) za karticu u koji se stavlja kartica za vrijeme korištenja bankomata.

25

- proreza za novac sa ovalnim šalterom u koji se stavlja novac (pri ulaganju), ili iz kog

se dobija novac (pri podizanju).

Način korištenja banomata sastoji se od:

- Stavljanjem kartice u prorez, bankomat se uključuje u rad i na displeju postavljaju

pitanja vezana za korisnika o vrsti novčane transakcije, koju korisnik obavlja.

- Korisnik unosi tajnu šifru koju samo on zna i bankomat postavlja zahtjeve u vezi

obavljanja namjeravane transakcije.

- Korisnik postavlja zahtjev za podizanje ili ulaganje novca i u kojoj vrijednosti.

- Kada korisnik stavi, odnosno primi novac kroz odgovarajući prorez, bankomat mu

izdaje potvrdu o trenutnom stanju na njegovom računu || sprovodi proceduru

transakcije.

Bankomati mogu raditi nezavisno. Pošto raspolažu komunikacijskim softverom mogu se

povezati sa središnjim raćunarom. Mogu da rade u on-line vezi.

2.3. P0S sistemi i POS terminali

POS sistemi, uz bankomate, su osnovni sistemi za samousluživanje pri korištenju različitih

usluga u okviru elektronskog bankarstva (kada se koristi "elektronski novac“).

Oni sadrže slične komponente kao i bankomati. POS sistemi predstavljaju jedan od razloga

pojave plastičnog novca – novčanih kreditnih kartica.

U osnovi POS sistema mi POS terminali koji mogu biti vlasništvo pošta, banke ili

maloprodajne mreže. Samouslužni POS terminali se ugrađuju u poštanskim holovima i šalter

salama. Uvođenje POS sistema i bankomata ima za cilj razvoj jedinstvenog informatičkog

uslužnog sistema.

26

Zaključak

U radu su prezentirani neki oblici funkcionisanja pošte kao finansijske institucije u

unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju. Novčano poslovanje preko pošte, u svom ukupnom

obimu i strukturi, zauzima značajno mjesto u ukupnoj količini poštanskih usluga. Novčani

promet obuhvata manipulacije sa čekovima, uputnicama, štednjom, gotovinom, i dr.

Karakteristika novčanog prometa je razvoj i promjena tradicionlnih metoda plaćanja. Čekove

i efektivni novac zamjenjuju različiti oblici elektronskih kartica koje omogućavaju plaćanja

elektronskim novcem bez podizanja gotovine. Obim novčanih usluga u stalnom je porastu, a

za razliku od klasičnih poštanskih usluga, rentabilnost ove vrste usluga je također u stalnom

porastu.

Danas se u oblasti novčanog poslovanja preko pošte kod nekih poštanskih uprava obavljaju

samo klasične transakcije uplata i isplata. To treba da se promijeni jer savremena tehnologija

omogućava širi spektar novih usluga kojim se može ostvariti rentabilnost i pokriti troškovi.

Samo pružanje usluga novčanog prometa nije moguće bez odgovarajućih tehnološko-

informatičkih rješenja, bez kojih bi bilo nezamislivo poslovanje pošte u novim tržišnim

uslovima.

27

Literatura

Osnovna literatura

1. Arnautović, Enes 2003, Tehnologija i tehnika poštanskih komunikacija, Fakultet za

saobraćaj i komunikacije, Sarajevo.

2. Bošnjak, Ivan 1999, Poštanski promet II, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.

3. Bukmirović, Milan 1999, Automatizacija procesa rada u poštanskim sistemima,

Saobraćajni fakultet u Beogradu, Beograd.

4. Čekić, Šefkija 1999, Osnovi metodologije i tehnička izrada znanstvenog i stručnog

djela, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo.

5. Stjepanović, Vladica 1989, Automatizacija i mehanizacija u PTT-u za III razred

usmerenog obrazovanja saobraćajne struke, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd

Internet izvori

1. BH Pošta 2009, Finansijske usluge, 08.11.2012.

http://www.posta.ba/stranica/1/24/42.html

2. Western Union, Transfer novca, 08.11.2012.

http://www.transfernovca.ba/ba/uputstvo.html

3. http://www.posta.ba/ajaks/stranica/1/26/32.html (08.11.2012.)

4. http://postesrpske.com/sites/state/sr/postal/fizicka-lica/finansijske/default.aspx

(08.11.2012.)

28

Popis slika

Slika 1. Poštanska uputnica

Slika 2. Telegrafska uputnica

Slika 3. Obrazac uplatnice za prijenos sredstava

Slika 4. Western Union obrazac WU-1

Slika 5. Western Union obrazac WU-2

29

Popis skraćenica

PIO/MIO – Penziono invalidsko osiguranje

MPU- Međunarodni novčani promet

WU – Western Union – Kompanija za brzo slanje novca

30