Montenegro Maritime Law Handbook

VRHOVNI SUD CRNE GORE

Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije

EBRD/IDLO SUDIJSKA OBUKA O PRIVREDNOM PRAVU PODRŠKA CRNOJ GORI

PRIRUČNIK

OBUKA SUDIJA O POMORSKOM PRAVU

EBRD/IDLO PODRŠKA EDUKACIJI NOSILACA PRAVOSUDNE FUNKCIJE U CRNOJ GORI U PRIVREDNOM PRAVU OBUKA SUDIJA O POMORSKOM PRAVU

2

© IDLO, 2014

SVA PRAVA ZADRŽANA

SAV MATERIJAL KOJI JE DIO OVOG PRIRUČNIKA JE ISKLJUČIVO NAMIJENJEN ZA LIČNU UPOTREBU I NIJE ZA KOMERCIJALNU UPOTREBU.

MATERIJALI JE ZAŠTIĆEN AUTORSKIM PRAVOM, U VLASNIŠTVU I POD KONTROLOM IDLO-A ILI STRANE KOJA IMA SVOJSTVO AUTORA ZA CITIRANI TEKST.


3

SADRŽAJ

Ciljevi i kratak pregled ................................................................................................................ 4

Raspored .................................................................................................................................... 5

Informacije o prepodavačima .................................................................................................... 6

Pomorsko pravo – regulativa i praksa u Crnoj Gori ................................................................... 8

IMO – Međunarodna Pomorska Organizacija ......................................................................... 29

Međunarodni pravni režim pomorskog prava ......................................................................... 45

Međunarodni pravni i operativni okvir ................................................................................... 59

Međunarodni sud za pravo mora ........................................................................................... 61

Novi međunarodni režim pomorske sigurnosti ....................................................................... 69

Kontrola i borba protiv zagađivanja mora ugljovodonicima i drugim opasnim materijama ... 82

Konvencija o zagađivanju mora ............................................................................................... 89

Zagađivanje vazduha sa brodova ............................................................................................. 93

Londonska konvencija i protokoli: uvod, dostignuća i implikacije na članstvo ..................... 102

Pravila za utvrđivanje građanske odgovornosti i naknadu štete od zagađivanja uljem ....... 111

Pregled Konvencije o opasnim i štetnim materijama iz 2010. godine (HNS Konvencija) ...... 126


4

CILJEVI I KRATAK PREGLED

Informisanje polaznika obuke o ključnim elementima međunarodnog pravnog okvira koji reguliše oblasti:

Pomorske sigurnosti, Pomorske bezbijednosti, Zaštitu životne sredine.

Obuka je konkretno usmjerena na osvježavanje/jačanje znanja polaznika obuke o pravnim pitanjima međunarodnog pomorskog prava, u cilju jačanja njihovih administrativnih kapaciteta za rješavanje problema vezanih za pomorski saobraćaj, i generalno međunarodnu trgovinu, kao i sa preduzimanjem preventivnih mjera za ublažavanje njihovog uticaja na kvalitet životne sredine u državi.

Imajući u vidu postojeću situaciju i slična iskustava u vezi sa obukom organizovanom u drugim zemljama, očekuje se da će po završetku obuke polaznici poboljšati svoje profesionalne vještine i pružiti pomoć svojim upravama da se aktivnije uključe u proces evropskih integracija, a sve u cilju ubrzanog sticanja punopravnog članstva Crne Gore u EU.

Osim toga, sagledavanje aktivnosti relevantnih međunarodnih organizacija otvora nove horizonte, dok se s druge strane povećava sposobnosti polaznika kao predstavnika države u ispunjavanju njihovih obaveza koje nameće Međuarodna zajednice u cjelini i članstvo u EU, naglašavajući prednosti redovnog prisustvovanja zakazanim sastancima, kao i šansu za korisnu primjenu radi popune radnih mjesta, u kojoj su ljudi iz Crne Gore u apsolutnoj manjini.

Postizanje ovih ciljeva će neminovno biti korisno za uprave i pružanje podsticaja u implementaciji nacionalne strategije za usklađivanje sa/ implementacijom međunarodnih standarda, što će rezultirati povećanjem efikasnosti i odgovornosti državnog sistema, ojačati pomorsku privredu, teritorijalnu bezbijednost i međunarodnu trgovinu, pružajući građanima bolje uslove života u skladu sa finansijski održivom i perspektivnijom životnom sredinom.


5

RASPORED

Bečići, Crna Gora

13. – 14. novembar 2014. godine

Lider seminara: Margarita Milikh

Četvrtak

13. novembar 2014.

Petak

14. novembar 2014.

U J U T R U

Otvaranje Pomorsko pravo –

Regulativa i praksa u Crnoj Gori

Uloga IMOa u međunarodnom pomorskom pravu

Međunarodni pravni okvir pomorskog prava

ITLOS

Curenje/ispuštanje ulja: krovne međunardone konvencje i odredbe

Ugovor o zagađivanju mora (MARPOL73/78)The Maritime Pollution Treaty (MARPOL73/78)

Londonska konvencija i pripadajući Protokol

Zagađivanje vazduha sa brodova

P

O

P

O

D

N

E

Ugovor o Montego Bay (UNCLOS’82)

Pravni aspekti pomorske sigurnosti i bezbijednosti ž

Šteta izazvana zagađivanjem uljem: utvrđivanje odgovornost i režim za naknadu štete

Konvencija o štetnim i otrovnim materijama (HNS)


6

INFORMACIJE O PREDAVAČIMA

Đankarlo Olimbo

Zvanje: Admiral (r), ITCG

E-mail [email protected]

Đankarlo Olimbo je penzionisani viceadmiral Italijanske obalske straže. Završio je Pomorsku akademiju u Livornu i diplomirao pomorske nauke i upravljanje na Univerzitetu u Pizi.

Tokom prvih operaciije u Persijskom zalivu (1986), radio je kao načelnik sektora za pomorski i lučki saobraćaj u Generalštabu za centralni Mediteran i italijanski CINCFLEET H.Q.

1991. godine kao načelnik Molfeta pomorskog okruga, imenovan je za odgovorno lice i koordinatora za operacije vađenja izuzetno otrovnog i zagađujućeg tereta sa M/T “Aleksandar I”, koji je potonuo blizu jadranske obale. Ova složena operacija koja je bila izuzetno opasna za morski eko sistem, je dobila pomorsku nagradu „Sea awards“, a njega je odlikovalo Ministarstvo odbrane medaljom za hrabrost.

U periodu od 1994. do 1996. godine, radio je kao načelnik pomorskog sektora za luku u Tarantu i bio je Delegat lučkih vlasti Taranta.

U periodu od 1996. do 1998. godine, radio je kao direktor za pomorska pitanja u regionima Kalabrija i Bazilikato

U periodu od 1998. do 2000. godine, imenovan je za načelnika bezbjenosti plovidbe u generalštabu italijanske obalske straže.

U 2001. godini, dok je prisustvovao u Centru za fakultetske studije u Rimu, predsjedavao je “Međunarodnom konferencijom o GMDSS u Firenci”, pod okriljem IMO-a, na kojoj je uspostavljeno 5 komunikacionih i koordinacionih centara za spašavanje na moru duž afričke obale, radi sigurnosti ljudskih života na moru i zaštite životne sredine.

U periodu od 2003. do 2011. godine, imenovan je za stalnog predstavnika Italije u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO).

U 2009. godini, kao šef italijanske delegacije, prisustvovao je Međunarodnoj konferenciju u Džibutiju i Sani (Jemen) posvećenoj razvoju regionalnih kapaciteta za borbu protiv piratstva u oblastima Adenskog zaliva i Roga Afrike. U junu 2009. godine, takođe je predstavljao Italiju na 3. Međunarodnom forumu održanom u Seulu u cilju borbe protiv piratstva blizu obala Somalje.

Takođe je predvodio Italijansku delegaciju na diplomatskim konferencijama o:

- 2005 SUA (sprečavanje nezakonitih aktivnosti) Protokoli u Londonu,


7

- “Otklanjanje olupina” u Keniji (2006 Najrobi konvencija);

- “Recikliranje brodova”(Konvencija iz Hong Konga iz 2009. godine).

U 2010. godini, u Manili je izabran za potpredsjednika na diplomatskoj konferenciji za donošenje izmjena i dopuna Konvencije o standardima obuke pomoraca i držanje straže (STCW).

U periodu od 2006. do 2011. godine, radio je kao predsjedavajući IMO Odbora za tehničku saradnju kao i predsjedavajući Fonda za naknadu štete od zagađivanja uljem (IOPC) – Skupština dopunskog fonda.

U julu 2010. godine, tokom godišnje Ceremonije za dodjelu nagrada u Istanbulu, primio je “Nagradu za životno djelo/dostignuće” za doprinos u poboljšanju odnosa između Italije i Turske u pomorstvu i pomorskom saobraćaju.

U maju 2011. godine se penzionisao i postao direktor italijanske pomorske akademije u Manili, za obuku pomoraca.

Od oktobra 2011. godine, član je revizorskog tijela IOPC Fondova.

U oktobru 2012. godine u Bodrumu (Turska) izabran je za potpredsjednika Evropskog brodskog udruženja (EBA) i predsjedavajućeg radne grupe za tretman ELB (zastarjeli brodovi).

Predavač je na Univerzitetu Mesina, ekonomskim i pravnim fakultetima.

Marijana Pavićević

Zvanje: Sudija

Poslovna adresa: Privredni sud u Podgorici

E-mail [email protected]

Marijana Pavićević je rodjena 7. jula 1972. godine u Pogorici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Pogorici 1995. godine. Pravosudni ispit je položila 1998. godine i počela je da radi u Privrednom sudu od 1. marta 1996. godine, prvo kao pripravnik a zatom kao sudski saradnik. Izabrana je za sudiju Privrednog suda u Podgorici u martu 2006. godine. Iskustvo u gradjanskom, stečajnom i izvršnom postupku.


8

POMORSKO PRAVO - REGULATIVA I PRAKSA U CRNOJ GORI1

More se često definiše kao jedinstveni i široki put koji je priroda pružila čovječanstvu,

povezujući ljude i mjesta, zbog čega je bilo, kao što je i danas jedan od najznačajnijih činilaca

u materijalnom, društvenom i kulturnom razvoju zemalja.

Otuda i veliki značaj pomorskog prava, kao skupa pravnih pravila koja uređuju odnose

koji nastaju u vezi sa pomorskim djelatnostima.

U razvojnom procesu pomorske plovidbe nastao je skup specifičnih pravnih odnosa i

instituta, a propisi po kojima se odvija pomorska trgovina i razmjena su stalni i živi predmet

međunarodnog usaglašavanja, uređivanja i kodifikovanja.

Pomorsko pravo je jedna od grana prava koja je najpodložnija međunarodnoj

unifikaciji. Bez minimalne unificiranosti pomorski promet bio bi gotovo nemoguć, naročito

kod međunarodne plovidbe, kada brod plovi između luka različitih država, a što je najčešći

slučaj.

Zato se usvajaju mnogi međunarodni ugovori i konvencije, a svakako najznačajniju

ulogu u toj oblasti ima UNCITRAL– Komisija Ujedinjenih Naroda za međunarodno trgovačko

pravo i Međunarodna pomorska organizacija– IMO (eng. International Maritime

Organization) na području sigurnosti plovidbe.

Shodno važećoj zakonskoj regulativi u Crnoj Gori, i to članu 20 Zakona o sudovima („Sl.

list RCG“ br. 5/2002, 49/2004 i „Sl. list CG“ br 22/2008), Privredni sud u Podgorici u prvom

stepenu, pored ostalog sudi sporove koji se odnose na brodove i plovidbu na moru, kao i

sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prevozu putnika, zatim

postupak izvršenja i obezbjeđenja na brodovima, bez obzira na svojstvo stranaka i odlučuje u

vanparničnim postupcima povodom brodova.

Profesionalni je izazov suditi u sporovima iz ove oblasti jer su po pravilu u pitanju

kompleksni sporovi koji zahtijevaju sveobuhvatan pristup u utvrđivanju spornih činjenica i

rješavanju pravnih pitanja. Sporovi vezani za pomorsko pravo su po pravilu vrlo složeni

sporovi koji stoga zahtjevaju dodatni trud, vrijeme, a posebno stručnost i široko znanje sudija.

U periodu nakon početka 90- ih godina prošlog vijeka, broj pomorskih sporova u Crnoj

Gori je znatno opao u odnosu na pređašnje razdoblje, a zbog nastalih političkih prilika i

uvođenja sankcija Ujedinjenih Nacija, koje su, prirodno, uslovile krizu usled koje je, zbog

1 Marijana Pavićević, sudija Privrednog suda u Podgorici

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=UNCITRAL&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeni_Narodi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trgova%C4%8Dko_pravo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trgova%C4%8Dko_pravo

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=IMO&action=edit&redlink=1


9

otežanog poslovanja i izmirenja dugova crnogorskih pomorskih kompanija, došlo do prodaje

svih brodova crnogorske flote.

Posledenjih godina dolazi do ponovnog razvoja pomorske privrede i obnavljanja

crnogorske flote. Samim tim i do novih sporova nastalih u obavljanju pomorske djelatnosti,

koje je nadležan da u prvom stepenu rješava Privredni sud u Podgorici.

Prema materiji razlikuju se: radni sporovi koji se odnose na zahtjeve pomoraca za

isplatu zarada i drugih primanja iz radnog odnosa, za naknadu materijalne i nematerijalne

štete pomorcu zbog ozlede na radu i naknadu štete članovima porodice zbog smrti pomorca,

zatim sporovi između pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju pomorsku djelatnost radi

izmirenja duga ili iz osnova naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, postupci obezbjeđenja

dokaza, koji prethode podnošenju tužbe i parničnom postupku, u izvršnom postupku prodaje

brodova i mjere obezbjeđenja, naročito privremene mjere, te u vanparničnom postupku upis

brodova.

Povećanje broja sporova iz oblasti pomorskog prava i kompleksnost u njihovom

rješavanju vjerovatno će u perspektivi ukazati na potrebu specijalizacije sudija i vijeća za

postupanje i rješavanje u tim sporovima, koji imaju veliki značaj za Crnu Goru kao pomorsku

državu, u kojoj pomorska djelatnost u društveno- ekonomskom životu zauzima važno mjesto

i izvor prihoda države, pomorskih kompanija i pomoraca.

Osim rješavanja spornog odnosa iz pomorske djelatnosti pred sudom, stranke imaju

mogućnost mirnog rješenja njihovog spora u postupku posredovanja. U skladu sa Zakonom o

posredovanju Privredni sud obavezno u svim privrednim sporovima upućuje stranke na pravo

i mogućnost da ukoliko su saglasne održe sastanak sa posrednikom. U tom postupku, uz

uzajamno popuštanje, stranke uz pomoć stručnjaka mogu sporni odnos riješiti na obostrano

zadovoljstvo, efikasno i uz smanjenje troškova spora. Ako njihov sporazum, na saglasan

predlog stranka, na zapisnik uzme sudija, tada isti ima snagu izvršne isprave.

Izvori pomorskog prava u Crnoj Gori su brojne ratifikovane međunarodne konvencije,

među kojima su: MARPOL– Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova

(eng. The International Convention for the Prevention of Pollution from Ships), SOLAS–

Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (eng. The International Convention

for the Safety of Life at Sea ), Konvencija o teretnici (eng. Hague Rules), Konvencija UN-a o

prevozu robe morem (eng. Hamburg Rules), Konvencija o prevozu putnika i prtljage morem.

Od domaćih izvora prava to je u prvom redu Zakon o u pomorskoj i unutrašnoj

plovidbi, objavljen u "Službenom listu SRJ", br. 12/98, 44/99, 74/99 i 73/2000, koji je shodno

Ustavnoj povelji na snazi u Crnoj Gori i nakon proglašena nezavisnosti 2006. godine.

Osim toga, iz oblasti koja reguliše pomorsko pravo donijeti su sledeći zakoni:

- Zakon o jahtama (objavljen u "Službenom listu RCG", br. 46/2007 od 31.7.2007.

godine),

- Zakon o moru (objavljen u "Službenom listu CG", br. 17/2007 od 31.12.2007. godine),

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MARPOL&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_konvencija_o_sprje%C4%8Davanju_one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja_s_brodova

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=SOLAS&action=edit&redlink=1


10

- Zakon o lukama (objavljen u "Službenom listu CG", br. 51/2008 od 22.08.2008.

godine),

- Zakon o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata (objavljen u "Službenom listu

CG", br. 20/2011 od 15.04.2011. godine) i

- Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe (objavljen u "Službenom listu CG", br. 62/2013

od 31.12.2013. godine, stupio na snagu 08.01.2014. godine).

Donošenjem navedenih Zakona prestale su da važe pojedine odredbe Zakona o

pomorskoj i unutrašnoj plovidbi.

Crna Gora kao pomorska država, će preko formirane radne grupe, pripremiti i donijeti

novi zakonski akt u ovoj materiji, kojim će biti prihvaćena sva nova savremena rešenja iz

međunarodnih konvencija u oblasti pomorskog prava.

Ovo posebno imajući u vidu da je Crna Gora potpisala Sporazum o stabilizaciji i

pridruživanju sa Evropskom unijom 2007. godine, kojim se obavezala da postepeno svoje

zakonodavstvo uskladi sa propisima Evropske unije, pa dakle i u oblasti pomorskog prava.

Zakon o pomorskoj i unutrašnoj plovidbi je obiman i kompleksan propis, usklađen sa

međunarodnim propisima iz te oblasti iz vremena donošenja i izmjena istog, kojim se uređuju

svojinsko- pravni odnosi u pogledu brodova, uloga, prava i obaveze brodara, obligacioni

odnosi u pomorskoj plovidbi, bezbjednost plovidbe na moru, plovni putevi, državna

pripadnost, identifikacija i upis broda, plovidbene nezgode, postupak izvršenja i obezbeđenja

na brodovima, mjerodavno pravo i nadležnost domaćeg suda za sporove sa međunarodnim

obelježjem.

Dakle, u pitanju je propis materijalno- pravnog i procesno- pravnog karaktera koji

svoju primjenu ima u parničnim, izvršnim i vanparničnim postupcima, za koje je stvarno

nadležan Privredni sud u Podgorici.

Uz isti se, za rješavanje sporova iz oblasti pomorskog prava, od domaćih propisa

primjenjuju navedeni novi zakoni koje je Crna Gora donijela iz te oblasti, kao i materijalno-

pravni propis- Zakon o obligacionim odnosima ("Službeni list RCG“ broj 47/2008") i procesno-

pravni propisi- Zakon o parničnom postupku ("Sl. list RCG", broj 22/2004 i 76/06), Zakon o

izvršenju i obezbjeđenju ("Sl. list CG", br. 36/2011) i Zakon o vanparničnom postupku ("Sl. list

RCG", br. 27/06 od 27.04.2006).

Zakon o pomorskoj i unutrašnoj plovidbi sadrži 11 djelova, koji su podijeljeni na veliki

broj poglavlja, a u kojima je sadržano preko 1.000 članova, što dovoljno govori o

kompleksnosti i obimu istog i materije koju reguliše.

U daljem teksu je prikaz bitne sadržine svakog dijela Zakona pojedinačno.

Dio prvi Zakona su uvodne odredbe koje bliže određuju pitanja koja uređuje Zakon-

bezbednost plovidbe na moru i unutrašnjim vodama, plovne puteve, državnu pripadnost,

identifikaciju i upis broda, osnove svojinsko- pravnih odnosa u pogledu brodova, ulogu

brodara, obligacione odnose koji se odnose na brodove, plovidbene nezgode, postupak

izvršenja i obezbeđenja na brodovima, mjerodavno pravo i nadležnost domaćeg suda za

sporove sa međunarodnim obelježjem, kao i značenja izraza upotrijebljenih u Zakonu, radi

boljeg razmijevanja i primjene, npr. pomorska i unutrašnja plovidba, plovni objekat, pomorski


11

brod, putnički brod, pomorski teretni brod, tegljač, odnosno potiskivač, tehnički plovni

objekat, ploveće postrojenje, tanker, strani trgovački brod, putnik, međunarodno putovanje,

brodar, plovidbena nezgoda i dr.

Dio drugi Zakona propisuje bezbjednost plovidbe- plovne puteve, luke i pristaništa,

lučke kapetanije i kapetanije pristaništa, plovidbu i pilotažu, odredbe o brodu- utvrđivanje

sposobnosti broda za plovidbu, baždarenje broda, brodske isprave i knjige, posadu broda koju

sačinjavaju lica ukrcana za izvršenje poslova na brodu i upisana u popis posade, kojih na brodu

mora biti odgovarajući sa stručnom spremom koju propisuje nadležno ministarsto, te prava i

obaveze istih. Kao član posade broda može da se ukrca samo lice koje ima pomorsku knjižicu

ili dozvolu za ukrcanje. Pomorska, odnosno brodarska knjižica je isprava kojom se dokazuje

stručna sprema člana posade, zdravstveno stanje, svojstvo u kome je član posade ukrcan na

brod i trajanje zaposlenja na brodu. Pomorska knjižica, brodarska knjižica i dozvola za ukrcanje

su lične isprave lica kome su izdate. Pomorska knjižica, odnosno brodarska knjižica

snabdjevena vizom za putovanje u inostranstvo, izdata od lučke kapetanije, odnosno

kapetanije pristaništa služi i kao putna isprava (pasoš) i ovlašćuje lice da bude član posade

broda koji plovi u inostranstvo, kao i da putuje u inostranstvo radi ukrcanja na brod ili da se

posle iskrcanja sa broda u inostranstvu vrati u Crnu Goru. Ovaj dio sadrži i odredbe o

zapovjedniku broda koga imenuje i razrješava brodar, o njegovim pravima i obavezama, kao i

o zastupanju brodara od strane zapovjednika broda, traganje i spasavanje broda, te poslove

vršenja nadzora nad sprovođenjem ovog Zakona.

Ukazati je da su pojedine odredbe ovog dijela Zakona prestale su da važe donošenjem

Zakona o moru (objavljen u "Službenom listu CG", br. 17/2007 od 31.12.2007. godine), Zakona

o lukama (objavljen u "Službenom listu CG", br. 51/2008 od 22.08.2008. godine) i Zakona o

zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata (objavljen u "Službenom listu CG", br. 20/2011

od 15.04.2011. godine).

Dio treći Zakona propisuje državnu pripadnost broda koju stiče upisom u upisnik

brodova, odnosno izdavanjem privremenog plovidbenog lista, identifikaciju broda, upis i

postupak za upisivanje brodova.

U odnosu na jahte prestala je njegova važnost donošenjem Zakona o jahtama iz 2007.

godine, shodno kojem upis jahti vrši resorno ministarstvo.

Upisnici brodova su javne knjige, a uvjerenja o stanju upisa u upisnik brodova

predstavljaju javne isprave. Stoga, ko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u

podatke upisane u upisnik brodova ne snosi pravne posledice koje iz toga nastanu.

Upisnici brodova se sastoje iz glavne knjige i zbirke isprava.

Glavna knjiga se sastoji od uložaka, a ulošci od listova A, B i C. U list A upisuju se podaci

o identitetu broda i njegove osnovne tehničke karakteristike. U list B upisuje se naziv i sjedište

vlasnika broda i ograničenja vlasnika u pogledu raspolaganja brodom. U list B upisuje se naziv

i sjedište brodara koji nije vlasnik broda. U list C upisuje se ugovorno založno pravo, zakup

broda i brodarski ugovor na vrijeme za cio brod, stvarna prava kojima je brod ili dio broda

opterećen, pravo preče kupovine i druga ograničenja vlasnika u pogledu raspolaganja

brodom, zabrane opterećivanja i otuđivanja i sve druge zabelježbe.


12

Dio četvrti Zakona propisuje svojinsko pravne odnose- svojinu na brodu koji kao

pokretna stvar može biti u vlasništvu domaćeg ili stranog lica, prava vlasnika broda: 1) da

prenese pravo svojine na domaće ili strano fizičko ili pravno lice; 2) da zasnuje ugovorno

založno pravo na brodu; 3) da prenese ili otuđi napuštanjem broda u korist osiguravača; 4) da

zaključi ugovore o plovidbenim poslovima i o zakupu.

Pravo svojine i ugovorno založno pravo na brodu upisuju se u upisnik brodova i to

samo na osnovu pismenog ugovora, Ugovor koji nije zaključen u pismenom obliku ne

proizvodi pravno dejstvo. Ugovorno založno pravo proizvodi pravna dejstva prema trećim

licima od trenutka upisa u upisnik brodova.

Pripadak broda su sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj upotrebi, pa

i kad su privremeno od njega odvojene, kao i sve stvari upisane u brodski inventar.

Ovim dijelom propisana su založna prava na brodu- zakonsko i ugovorno založno

pravo.

Ugovorno založno pravo na brodu je pravo povjerioca da se namiri iz prodajne cijene

broda ostvarene sudskom prodajom ili ako je tako ugovoreno pravo povjerioca da se namiri

iskorišćavanjem broda. Ugovorno založno pravo na brodu namiruje se tek posle namirenja

zakonskog založnog prava, a isto ne prestaje promjenom vlasnika broda. Ugovorno založno

pravo na brodu proteže se i na potraživanja: po osnovu naknade štete za nepopravljenih

oštećenja broda, po osnovu zajedničke havarije, ako se ona odnosi na neopravljena oštećenja

broda, naknadu iz osiguranja broda, ali se ne proteže na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i

zakupninu, nagrade za izvršeno spasavanje, iskorišćavanje i upotrebu broda, ako drukčije nije

ugovoreno. Brod opterećen ugovornim založnim pravom može da bude trajno povučen iz

plovidbe samo uz prethodni pristanak ugovornih založnih povjerilaca. Ako nema njihovog

pristanka ugovorni založni dužnik ima pravo da zahtijeva od suda da se brod proda na javnoj

prodaji. Ugovorno založno pravo na brodu prestaje: brisanjem; prodajom broda u izvršnom ili

stečajnom postupku; proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na

moru, s tim da ako brod bude oslobođen, ugovorno založno pravo se ponovo uspostavlja.

Zakonska založna prava na pomorskom brodu postoje za: 1) sudske troškove učinjene

u zajedničkom interesu svih povjerilaca u postupku izvršenja ili obezbeđenja u svrhu da se

sačuva brod ili da se sprovede prodaja, kao i troškove čuvanja i nadzora od ulaska broda u

poslednju luku, lučke naknade i naknade za usluge lučke kapetanije, troškove pilotaže,

potraživanja iz osnova doprinosa za socijalno osiguranje, potraživanja lučke kapetanije za

naređeno i izvršeno vađenje ili uklanjanje olupine; 2) potraživanje zapovjednika i ostalih

članova posade iz radnog odnosa na brodu; 3) potraživanja po osnovu nagrade za spasavanje

na moru, kao i doprinosa broda u zajedničkoj havariji; 4) potraživanja po osnovu naknade

štete zbog sudara brodova ili drugih nezgoda plovidbe, kao i naknade štete objektima luka i

plovnih puteva, naknade šteta zbog tjelesnih povreda putnika i članova posade, naknade štete

zbog gubitka ili oštećenja tereta i prtljaga; 5) potraživanja iz ugovora ili poslova koje je

zapovjednik, na osnovu svog zakonskog ovlašćenja, sklopio, odnosno obavio za stvarne

potrebe da se brod očuva ili da se nastavi putovanje, bez obzira na to da li je zapovjednik

istovremeno i vlasnik broda, odnosno brodar i da li ima potraživanja on sam ili nabavljač,


13

popravljač, zajmodavac ili neki drugi ugovarač. Zakonsko založno pravo na brodu u korist

glavnice postoji i za kamate. Zakonska založna prava na pomorskom brodu protežu se i na

vozarinu, odnosno prevozninu, na tegljarinu onog putovanja u toku koga je nastalo

potraživanje osigurano zakonskim založnim pravom, kao i na potraživanja: 1) po osnovu

naknade štete za još nepopravljena oštećenja koja je brod pretrpio ili za gubitak vozarine,

odnosno prevoznine i tegljarine; 2) po osnovu zajedničke havarije, ako se odnose na još

nepopravljena oštećenja broda ili na gubitak vozarine, odnosno prevoznine i tegljarine; 3) po

osnovu nagrada za izvršeno spasavanje, po odbitku iznosa koji pripadaju zapovjedniku i

drugim članovima posade broda. Zakonska založna prava na brodu ne odnose se na

potraživanja koja se vlasniku broda duguju po osnovu ugovora o osiguranju, kao ni na premije

i subvencije. Odredbama ovog dijela propisan je red namirenja povjerilaca čija su potraživanja

obezbijeđena zakonskim založnim pravom. Zakonska založna prava na brodu prestaju: 1)

prestankom potraživanja obezbijeđenog zakonskim založnim pravom; 2) istekom jedne

godine, a kod zakonskog založnog prava potraživanja iz ugovora ili poslova koje je zapovjednik

sklopio- istekom šest meseci; 3) prodajom broda u izvršnom ili stečajnom postupku; 4)

prodajom broda pod uslovom: da je izvršen upis prenosa prava svojine broda u upisniku

brodova; da je upis prenosa svojine broda u upisniku brodova objavljen u službenom glasilu

u kome se objavljuju upisi u registar pravnih lica i to u mjestu gdje se vodi upisnik u kome je

brod upisan; da zakonski založni povjerilac u roku od dva mjeseca od dana objavljivanja upisa

u službenom glasilu ne pokrene postupak za namirenje ovog potraživanja; 5) osnivanjem

fonda ograničene odgovornosti za potraživanja obezbijeđena zakonskim založnim pravom

koja su podvrgnuta ograničenju odgovornosti; proglašenjem broda pomorskim, odnosno

ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, a zakonska založna prava nisu prestala

prije nego što je brod zaplenjen, ponovo se uspostavljaju. Prestankom zakonskog založnog

prava na brodu, ne prestaje i potraživanje koje je bilo obezbijeđeno zakonskim založnim

pravom. Ustupanjem potraživanja obezbijeđenog zakonskim založnim pravom prenosi se i

zakonsko založno pravo na brodu.

Odredbama ovog dijela propisan je detaljno postupak za upis brodova u upisnike brodova i brodova u gradnji.

Upisivanje brodova vrši se na osnovu rješenja suda, lučke kapetanije i kapetanije pristaništa. Rješenje o upisu u list A uloška glavne knjige upisnika brodova donosi lučka kapetanija, odnosno kapetanija pristaništa koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan. Rješenje o pravu upisa broda, rješenja o upisu u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova i rješenja o brisanju broda donosi stvarno nadležni sud, a to je Privredni sud u Podgorici.

U upisnik brodova mogu se upisati: stvarna prava, ugovorno založno pravo na brodu, pravo zakupa broda, brodarski ugovor na vrijeme za cio brod i pravo preče kupovine.

Upisi su: 1) prvi upis u upisnik brodova - kojim se u upisnik brodova upisuje brod koji do tada nije bio upisan u upisnik brodova u Crnoj Gori; 2) upis u list A uloška glavne knjige kojim se upisuju podaci o identifikaciji broda i njegovim tehničkim karakteristikama; 3) uknjižba- kojom se upisivanje, prenos, ograničenje ili prestanak prava upisuje bez posebnog opravdanja (bezuslovno upisivanje prava ili bezuslovno


14

brisanje); 4) predbelježba- kojom se upisivanje, prenos, ograničenje ili prestanak prava upisuje pod uslovom naknadnog opravdanja (uslovno upisivanje prava ili uslovno brisanje); 5) zabelježba- kojom se evidentiraju lični odnosi od važnosti za vlasništvo ili druge činjenice čijom zabelježbom nastaju određena pravna dejstva; 6) brisanje broda iz upisnika brodova.

Pravo svojine, ugovorno založno pravo i ostala stvarna prava na brodu, mogu se upisati na brod u cjelini ili na udeo u brodu određen s obzirom na cjelinu, a ne na pojedine sastavne djelove broda.

Rješenje o upisu broda u upisnik brodova donosi se na osnovu prijave ili predloga ovlašćene stranke, odnosno zahteva nadležne kapetanije.

Sprovođenje upisa: U vanparničnom postupku upisivanja u upisnik brodova koji se sprovodi pred sudom, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Postupak vodi sudija pojedinac. U postupku upisivanja stranke su lica koja traže upis i sva druga lica čija su prava u upisnik brodova upisana. Sud donosi odluke u obliku rješenja. Saslušanje stranaka i ostalih učesnika u postupku upisivanja u upisnik brodova može se vršiti usmeno ili putem pismene izjave. Ako se moraju saslušati više lica pojedina od njih mogu se saslušati u odsustvu ostalih. O usmenim radnjama preduzetim u toku postupka upisivanja u upisnik brodova sastavlja se zapisnik, a o manje važnim izjavama ili obaviještenjima može se sastaviti samo službena belješka na spisu. U postupku upisivanja u upisnik brodova svaka stranka snosi svoje troškove.

Sud će na osnovu predloga dozvoliti upis u upisnik brodova: 1) kad iz upisnika brodova ne proizilazi nikakva smijetnja traženom upisu, odnosno kod prijave ili predloga za prvi upis broda u upisnik brodova ako su ispunjeni navedeni propisani uslovi (iz čl. 210 i 211 Zakona); 2) kad nema osnovane sumnje o tome da je predlagač ovlašćen da podnese predlog i da su učesnici na čija se prava upis odnosi sposobni da raspolažu tim pravima; 3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano; 4) kad isprave imaju propisan oblik za dozvolu uknjižbe, predbelježbe ili zabelježbe. Sud odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva, pa stoga ne može dozvoliti da se u upisnik brodova upiše više ili nešto drugo što stranka nije tražila, iako bi prema podnesenim ispravama bila ovlašćena da traži više ili nešto drugo.

Rješenje kojim se dozvoljava upis u upisnik brodova mora da sadrži: naznačenje uloška u kome se upis mora izvršiti i ime broda na koji se upis odnosi, naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište lica u čiju korist će se upis izvršiti, brod ili pravo na brodu na kome će se upis izvršiti, naznačenje isprava na osnovu kojih se upis dozvoljava, vrstu upisa koji će se izvršiti i bitni sadržaj prava koje se upisuje, i to rečima koje treba da budu upisane u upisnik brodova. Ako se sadržina prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti može se izvršiti pozivanje na tačno označena mjesta u ispravama na osnovu kojih je određen upis i to s dejstvom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu.

Rješenje o upisu, zajedno sa svim priloženim ispravama sud dostavlja lučkoj kapetaniji, odnosno kapetaniji pristaništa koja vodi upisnik brodova radi izvršenja upisa i dostavljanja rješenja.

Prvi upis broda u upisnik brodova dozvoliće sud ako su uz prijavu priložene sledeće isprave: 1) isprava kojom se dokazuje pravo svojine na brodu; 2) izvod iz sudskog registra, odnosno druga isprava kojom se dokazuje ko je vlasnik broda, 3) rješenje o određivanju imena, odnosno oznake broda i luke upisa za pomorski brod, 4) svjedočanstvo o baždarenju; 5) uvjerenje o sposobnosti broda za plovidbu; 6) isprava kojom se određuje pozivni znak pomorskog broda po Međunarodnom signalnom kodeksu, ako takav znak brod mora da ima;


15

7) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova; 8) potvrda organa koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan u tom upisniku, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u crnogorski upisnik brodova.

Uknjižba se može dozvoliti samo na osnovu javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je ovjereni potpis lica čije pravo treba ograničiti, opteretiti, ukinuti ili prenijeti na drugo lice. Na osnovu privatne isprave koju je izdao punomoćnik, uknjižba protiv vlastodavca može se dozvoliti samo ako punomoćje koje je on izdao glasi na određeni posao ili određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoćja do dana traženja uknjižbe nije proteklo više od jedne godine. Javne isprave na osnovu kojih se dozvoljava uknjižba su: 1) isprave o pravnim poslovima koje je sastavio sud u granicama svojih ovlašćenja, 2) isprave koje su u propisanom obliku izdali sudovi ili organi uprave, u granicama svojih nadležnosti, kojima zakon priznaje svojstvo sudske izvršne isprave ili na osnovu kojih se po posebnim propisima može izvršiti upis u javne knjige. Uknjižba na osnovu odluke stranog suda može se izvršiti, pod uslovom da je ta odluka priznata u posebnom postupku u Crnoj Gori.

Kad podnesena isprava ispunjava opšte uslove za upis, ali ne ispunjava sve navedene posebne propisane uslove za uknjižbu, propisane čl. 342 do 344 Zakona, sud će dozvoliti predbelježbu. Predbelježba se dozvoljava i na osnovu sledećih isprava: 1) nepravosnažnih sudskih odluka kojima se zahtjev za utvrđivanje, sticanje, ograničenje ili prestanak upisanog prava usvaja ili odbija; 2) sudskih odluka kojima se predbelježba dozvoljava u postupku obezbeđenja po pravilima izvršnog postupka; 3) zahtjeva suda ili drugog nadležnog organa kome su povjerena određena javna ovlašćenja, kad su oni po zakonu ovlašćeni da po službenoj dužnosti odrede da se određena potraživanja obezbijede ugovornim založnim pravom. Predbelježbom se stiču, prenose, ograničavaju ili ukidaju upisana prava, pod uslovom da bude naknadno opravdana i to u obimu u kome bude opravdana. Predbelježba može da se opravda na osnovu: 1) isprave kojom se može dozvoliti uknjižba, a koju je izdalo lice protiv koga je predbeležba upisana; 2) potvrde da je sudska odluka po osnovu koje je predbelježba upisana postala pravnosnažna i izvršna; 3) konačne odluke o postojanju potraživanja radi čijeg je obezbeđenja predbelježba upisana; 4) pravnosnažne odluke suda u parnici protiv lica protiv koga je predbelježba upisana. Ako opravdanje predbelježbe izostane, lice protiv koga je predbelježba bila dozvoljena može predložiti da se ona briše, a ako sud utvrdi da je rok za opravdanje protekao, odnosno da parnica nije pokrenuta na vrijeme dozvoliće brisanje predbelježbe.

Zabelježba ličnih prava, naročito u pogledu ograničenja prava raspolaganja imovinom, ima za pravnu posledicu da se niko u čiju je korist upisano neko pravo u upisnik brodova ne može pozivati na to da mu ti odnosi nisu bili poznati (npr. maloljetnost, produženje roditeljskog prava ili starateljstva, otvaranja stečaja itd.). Zabelježbu ličnih prava i brisanja takve zabelježbe određuje sud na osnovu isprava kojima se dokazuju ta prava, a po predlogu stranaka, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih organa.

Osim toga, zabelježba činjenica može se dozvoliti samo kad je zakonom dopuštena i ima propisano dejstvo (npr. red prvenstva, zajedničko ugovorno založno pravo, otkaz potraživanja obezbijeđenog ugovornim založnim pravom, tužba za ostvarivanje zakonskog založnog prava, zabelježba spora itd.).

Sud će donijeti rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova: 1) ako utvrdi da je brod propao ili se pretpostavlja da je propao; 2) zbog otuđenja broda u korist stranog lica; 3) zbog saglasne izjave vlasnika broda i brodara kojom se opoziva saglasnost vlasnika za upis u crnogorski upisnik brodova, odnosno presude suda da je takva izjava vlasnika broda pravno valjana; 4) zbog izjave vlasnika broda da brod trajno povlači iz pomorske plovidbe; 5) zbog


16

prestanka postojanja zakonom propisanih uslova za upis u upisnik brodova; 6) zbog rješenja resornog ministarstva kojim se brodu upisanom u upisnik oduzima pravo na upis u upisnik brodova. Brisanje broda iz upisnika brodova može se izvršti tek po pravosnažnosti rješenja suda o brisanju.

Protiv rješenja suda po predlogu za upis u upisnik brodova dopuštena je žalba. Rok za podnošenje žalbe kad je rješenje dostavljeno u Crnoj Gori iznosi 30 dana, a kad je dostavljeno u inostranstvu 60 dana. U postupku upisivanja u upisnik brodova revizija nije dopuštena.

Dio peti Zakona sadrži odredbe o odgovornosti brodara- za obaveze koje nastaju u

vezi sa plovidbom i iskorišćavanjem broda odgovara brodar, ako ovim zakonom nije drukčije

određeno. Obavezama koje nastaju u vezi sa plovidbom i iskorišćavanjem broda smatraju se:

1) potraživanje iz tjelesnih šteta- potraživanje koje nastaje smrću ili tjelesnim povredama lica;

2) potraživanje iz materijalnih šteta- potraživanje koje nastaje iz bilo kog drugog razloga, osim

onog koje nastaje iz tjelesnih šteta.

Brodar pomorskog broda može da ograniči svoju odgovornost do propisanih iznosa iz

člana 419 Zakona i to za potraživanje 1) iz tjelesnih šteta koje su pretrpjela lica koja se radi

prevoza nalaze na brodu i iz materijalnih šteta na stvarima koje se nalaze na brodu; 2) iz

tjelesnih šteta koje su pretrpjela lica na kopnu ili na vodi, odnosno iz materijalnih šteta na

stvarima koje se nalaze van broda, ako su te štete prouzrokovane skrivljenim ili neskrivljenim

djelom ili propustom lica na brodu za koje je brodar odgovoran, a od lica za koje je brodar

odgovoran, a koja se ne nalaze na brodu- samo ako se skrivljeno ili neskrivljeno djelo ili

propust tih lica tiče plovidbe, rukovanja brodom, krcanja, prevoza ili iskrcanja tereta ili

ukrcavanja, prevoza ili iskrcavanja putnika; 3) potraživanje nastalo u vezi sa naređenim

pomicanjem, dizanjem ili uništenjem potonulog, nasukanog ili napuštenog broda i stvari koje

se nalaze na tom brodu, kao i za naknadu štete prouzrokovane od strane broda luci, odnosno

pristaništu, lučkim, odnosno pristanišnim objektima i plovnim putevima.

Brodar ne može ograničiti svoju odgovornost za navedene obaveze 1) ako je događaj

iz koga su nastala potraživanja prouzrokovan njegovom ličnom krivicom; 2) za štete nastale

smrću ili tjelesnom povredom lica koja su u radnom odnosu s brodarom.

Brodar koji želi da ograniči svoju odgovornost dužan je da osnuje fond ograničene

odgovornosti koji predstavlja imovinsku vrijednost koju brodar polaže radi namirenja

potraživanja iznosa na koji se ograničava njegova odgovornost. Fond ograničene odgovornosti

služi isključivo za namirenje potraživanja iz događaja zbog koga je osnovan. Osnivanje fonda

ograničene odgovornosti ne znači priznanje odgovornosti za potraživanje zbog kojih je

osnovan. Povjerioci u korist čijih potraživanja je osnovan fond ograničene odgovornosti mogu

svoja potraživanja da namire samo iz tog fonda, a potraživanja se namiruju srazmjerno

njihovom utvrđenom iznosu. Ako brodar ima pravo da istakne zahtjev prema jednom od

povjerilaca za potraživanje zbog štete koja proizlazi iz tog događaja njihova međusobna

potraživanja se prebijaju, a povjerilac učestvuje u naplati iz fonda samo do visine iznosa koji

je preostao posle izvršenog prebijanja. Brodar koji prije diobe fonda ograničene odgovornosti

isplati u cjelini ili djelimično neko od navedenih potraživanja stupa u odnosu na fond do visine

isplaćenog iznosa na mjesto namirenog povjerioca.


17

Zapovjednik, ostali članovi posade i druga lica koja rade za brodara, ako su odgovorni

za navedena potraživanja, takođe mogu da ograniče svoju odgovornost u navedenom

propisanom smislu.

Vanparnični postupak ograničenja odgovornosti brodara sprovodi sudija pojedinac

stvarno nadležnog suda, a u postupku se shodno se primenjuju odredbe Zakona o parničnom

postupku.

Postupak ograničenja odgovornosti brodara pokreće se po predlogu lica ovlašćenog

da ograniči svoju odgovornost, koji pored opštih podataka koji treba da budu navedeni u

svakom podnesku, mora da sadrži i: 1) opis događaja iz koga je nastalo potraživanje za koje

se predlaže ograničenje odgovornosti; 2) osnov i iznos ograničene odgovornosti; 3) način na

koji je predlagač spreman da osnuje fond ograničene odgovornosti (polaganjem gotovine ili

davanjem odgovarajućeg drugog jemstva); 4) popis poznatih povjerilaca, uz naznačenje

njihovog sjedišta, odnosno boravišta; 5) podatke o vrsti i vjerovatnoj visini potraživanja

poznatih povjerilaca.

Ako sud utvrdi da nisu ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom koji dozvoljavaju

predlagaču da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti, rješenjem će odbiti predlog.

Ako sud utvrdi da sredstvima priloženog fonda ograničene odgovornosti neće moći da

raspolaže slobodno u korist povjerilaca odbaciće predlog.

Ako sud utvrdi da je zahtjev u saglasnosti sa propisanim uslovima ograničenja

odgovornosti i da će sredstvima predloženog fonda ograničene odgovornosti moći slobodno

da raspolaže u korist povjerilaca donijeće rješenje kojim odobrava osnivanje fonda ograničene

odgovornosti, kojim će pozvati predlagača da u roku od 15 dana podnese sudu dokaze o tome

da je stavio na slobodno raspolaganje sudu sredstva odobrena za osnivanje fonda ograničene

odgovornosti i da je unaprijed položio određeni iznos potreban za namirenje troškova koji će

nastati u toku ili povodom postupka. Ako predlagač ne postupi na taj način sud će donijeti

rješenje kojim se ukida rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti. Fond ograničene

odgovornosti smatra se osnovanim onog dana kad predlagač podnese sudu dokaze o tome da

je postupio po rješenju. Rješenje kojim utvrđuje da je fond ograničene odgovornosti osnovan

sud je dužan da donese u roku od 24 časa od prijema dokaza o postupanju na navedeni način,

a rješenje se objavljuje u "Službenom listu CG", na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi

pogodan način, te dostavlja predlagaču i svim povjeriocima na čija se potraživanja odnosi

ograničenje odgovornosti, čije je sjedište, odnosno boravište poznato sudu.

Rješenje kojim se utvrđuje osnivanje fonda ograničene odgovornosti sadrži: 1) ime

broda, luku, odnosno pristanište upisa i državnu pripadnost, odnosno oznaku i mjesto upisa

čamca; 2) firmu, odnosno naziv i sjedište, odnosno lično ime i prebivalište i državnu pripadnost

predlagača; 3) događaj na koji se odnosi ograničena odgovornost brodara; 4) iznos fonda

ograničene odgovornosti i datum osnivanja fonda; 5) poziv povjeriocima da potraživanja koja

se, prema odredbama ovog zakona, namiruju iz fonda ograničene odgovornosti prijave sudu

u roku od 90 dana od dana objavljivanja rješenja u Službenom listu, bez obzira na to da li o

tim potraživanjima već teče parnica, odnosno da li je o njihovom postojanju donesena


18

pravosnažna odluka, uz upozorenje na posledice propuštanja; 6) mjesto i vrijeme održavanja

ročišta za ispitivanje potraživanja

Ispitivanje prijavljenih potraživanja vrši se na ročištu za ispitivanje potraživanja, na

način detaljno i jasno propisan Zakonom.

Posle osnivanja fonda ograničene odgovornosti ne može se više tražiti pokretanje

redovnog izvršnog postupka, odnosno postupka obezbeđenja potraživanja koja se namiruju

iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti, a ako je u toku, po zahtjevu će se obustaviti.

Posle sprovedenog postupka za ispitivanje prijavljenih potraživanja sud će rješenjem

utvrditi koja se potraživanja priznaju i u kojoj visini, a po pravosnažnosti istog vrši se dioba

fonda. Radi sprovođenja diobe fonda ograničene odgovornosti sud izrađuje nacrt diobe o

kojem raspravlja na ročištu.

Rok za žalbu protiv rješenja donesenih u postupku ograničenja odgovornosti brodara

iznosi osam dana od dana dostavljanja rješenja, a stranke mogu podnijeti sve pravne lekove

kao protiv presuda donesenih u parničnom postupku.

Dio šesti Zakona propisuje obligacione odnose stranaka- ugovore u pomorskoj

djelatnosti i to:

- Ugovor o gradnji broda,

- Ugovor o iskorišćavanju brodova i to: ugovor o plovidbenom poslu i ugovor o zakupu

broda.

- Ugovori o plovidbenom poslu su:

a) Ugovor o prevozu stvari morem kojim se brodar obavezuje da preveze stvari brodom,

a naručilac prevoza da plati vozarinu. Ugovorom o prevozu stvari brodom može da se

ugovori prevoz stvari cijelim brodom, srazmjernim dijelom broda ili određenim

brodskim prostorom (brodarski ugovor), kao i prevoz pojedinih stvari (vozarski

ugovor). Brodarski ugovor može da se zaključi za jedno ili više putovanja (brodarski

ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme). Brodarski

ugovor za više putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cio brod mora biti

sastavljen u pismenom obliku. Brodar je dužan da teret preveze brodom koji je izričito

ugovoren ili koji ima ugovorena svojstva. Ako stranke nisu izričito ugovorile određeni

brod, odnosno svojstva broda, brodar je dužan da preveze teret brodom koji ima

uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prevoza. Brodar je dužan da postavi brod

za krcanje tereta u ugovorenoj luci, odnosno pristaništu. Mjesto krcanja tereta u luci,

odnosno pristaništu dužan je da obezbijedi naručilac. U linijskoj plovidbi mjesto

ukrcavanja u luci, odnosno pristaništu obezbeđuje brodar. Zapovjednik broda je dužan

da obavijesti krcatelja pismeno da je brod spreman za ukrcavanje (pismo spremnosti),

s tim da se isto ne predaje ako brod plovi u linijskoj plovidbi. Pri prevozu broda u

linijskoj plovidbi teret se ukrcava čim brod na određenom mjestu bude spreman za

ukrcavanje. U pomorskoj plovidbi brodar preuzima teret ispod čekrka. Posle završenog

ukrcavanja, brodar je dužan da krcatelju, na njegov zahtjev, izda teretnicu. Ako je teret

predat brodaru prije ukrcaja krcatelj može da zahtijeva da mu brodar izda potvrdu o

preuzimanju tereta ili teretnicu koja sadrži uočljivu napomenu "primljeno na ukrcaj"


19

(teretnica za ukrcaj). Teretnica može da glasi na ime, po naredbi, ili na donosioca.

Teretnica na ime prenosi se ustupanjem, teretnica po naredbi- indosamentom, a

teretnica na donosioca- predajom. Teretnica sadrži: 1) firmu, odnosno naziv i sjedište,

odnosno ime i prebivalište brodara koji izdaje teretnicu; 2) ime, odnosno druge

podatke o identitetu broda; 3) firmu, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i

prebivalište krcatelja; 4) firmu, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište

primaoca ili oznaku "po naredbi" ili "na donosioca"; 5) luku, odnosno pristanište

odredišta ili vrijeme kad će se, odnosno mesto gdje će se takva luka, odnosno

pristanište odrediti; 6) količinu tereta prema broju komada, težini, zapremini ili drugoj

jedinici mjere, prema vrsti tereta; 7) vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze; 8)

stanje tereta ili omota prema spoljnom izgledu; 9) odredbe o vozarini; 10) mjesto i dan

ukrcaja tereta i izdavanja teretnice. Teretnica može da sadrži i druge podatke, kao i

uslove prevoza. Tovarni list se izdaje u jednom primerku koji potpisuju brodar i

krcatelj. Tovarni list prati robu i predaje se primaocu. Izdavanjem tovarnog lista

pretpostavlja se, dok se protivno ne dokaže, da je zaključen ugovor o prevozu i da je

teret primljen na prevoz pod uslovima koji su u tovarnom listu navedeni.

Nepostojanje, neispravnost ili gubitak tovarnog lista ne utiču na postojanje, valjanost

i sadržaj ugovora o prevozu. Tovarni list mora da sadrži: 1) mjesto i dan njegovog

izdavanja; 2) mjesto i dan preuzimanja tereta; 3) firmu, odnosno naziv, odnosno ime i

adresu brodara i krcatelja; 4) predviđeno mesto iskrcavanja; 5) firmu, odnosno naziv,

odnosno ime i adresu primaoca; 6) opis tereta, i to uobičajeni naziv i način pakovanja,

oznake za identifikaciju, težinu tereta, obim ili količinu, kao i, ako je to potrebno, broj

komada ili koleta, a u slučaju opasnog tereta- naznačenje o njegovoj opasnosti.

Tovarni list može da sadrži i druge podatke, kao i uslove prevoza. Podatke u tovarni

list i u njegove prepise unosi krcatelj. Brodar je dužan da putovanje izvrši u

ugovorenom roku, a ako vrijeme putovanja nije ugovoreno, u primjerenom roku.

Brodar je dužan da putovanje izvrši ugovorenim putem, a ako put nije ugovorom

određen, uobičajenim putem.

b) Ugovorom o prevozu putnika, brodar se obavezuje naručiocu da će prevesti jednog ili

više putnika, a naručilac da će platiti prevozninu. Visina prevoznine određuje se

ugovorom. Brodar je dužan da izda putniku, na njegov zahtev, putnu kartu koja može

da glasi na ime ili na donosioca.

c) Ugovorom o tegljenju, brodar tegljača, odnosno potiskivača, obavezuje se da svojim

brodom tegli ili potiskuje drugi brod ili objekt do određenog mesta, ili za određeno

vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka, a brodar tegljenog, odnosno potiskivanog

broda da za to plati tegljarinu.

d) Ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove kojima se brodar obavezuje da će

brodom izvršiti neki posao koji se ne odnosi na prevoz putnika, prtljaga, stvari ili

tegljenje, a naručilac posla se obavezuje da će platiti naknadu.


20

e) Prevoz u kome učestvuje više vozara postoji kada se ugovorom o prevozu stvari,

putnika i prtljaga morem predvidi da će brodar izvršiti prevoz djelimično svojim

brodom, a djelimično brodovima drugih brodara (direktan prevoz).

- Ugovorom o zakupu broda zakupodavac daje zakupoprimcu brod na upotrebu, uz

plaćanje zakupnine, radi vršenja plovidbene djelatnosti. Ugovor o zakupu broda mora

da bude zaključen u pismenom obliku. Ugovor o zakupu broda može da se zaključi na

određeno ili na neodređeno vrijeme, za jedno ili za više putovanja.

- Ugovor o plovidbenom agencijskom poslu- kojim se plovidbeni agent obavezuje da na

osnovu opšteg ili posebnog punomoćja, u ime i za račun nalogodavca, obavlja

plovidbene agencijske poslove, a nalogodavac da plovidbenom agentu naknadi

troškove i plati nagradu. Ugovor o plovidbenom agencijskom poslu na osnovu opšteg

punomoćja mora biti zaključen u pismenom obliku. Plovidbeni agencijski poslovi su

poslovi pomaganja, posredovanja i zastupanja koji se odnose na plovidbu i

iskorišćavanje brodova i to: prihvatanje i otprema brodova, zaključenje ugovora o

iskorišćavanju, kupoprodaji, gradnji i remontu brodova, osiguranju, popunjavanje

posade i staranje o posadi.

- Ugovor o plovidbenom osiguranju i to: osiguranje broda, osiguranje robe, osiguranje

vozarine, osiguranje od odgovornosti i razna osiguranja.

Dio sedmi Zakona nosi naziv plovidbene nezgode, a propisuje:

- sudar brodova,

- naknadu troškova traganja i spasavanja i nagrada,

- vađenje potonulih stvari,

- zajedničke havarije koje predstavljaju svaki namjeran i opravdan vanredan trošak i

svaku namjernu i opravdanu štetu, učinjenu, odnosno prouzrokovanu od zapovjednika

broda ili drugog lica koje ga zamjenjuje, radi spasavanja imovinskih vrijednosti

učesnika u istom pomorskom poduhvatu od stvarne opasnosti koja im zajednički

prijeti;

- vanugovornu odgovornost brodara za štetu koju iz vanugovornog odnosa prouzrokuje

licima i stvarima van broda, kao i okolini i to: za smrt i tjelesne povrede, za oštećenje

stvari i zagađivanje životne sredine, za zagađivanje od izliva ulja koje se prevozi kao

teret od strane pomorskog broda i odgovornost korisnika nuklearnog broda.

- Dio osmi Zakona propisuje postupak izvršenja i obezbjeđenja na brodovima.

Odredbama ovog dijela zakona određuju se pravila postupka izvršenja i obezbjeđenja

na brodovima koji se nalaze u obalnom moru Crne Gore, kao i na brodovima koji se ne

nalaze na teritoriji Crne Gore, a upisani su u crnogorski upisnik brodova, na postupak

izvršenja i obezbjeđenja na udijelima na brodu, kao i na postupak izvršenja i

obezbjeđenja na brodu u gradnji. Na postupak izvršenja i obezbjeđenja na brodovima

shodno se primjenjuje Zakon o izvršenju i obezbjeđenju.

- Predmet izvršenja ili obezbjeđenja ne mogu biti: 1) strani i crnogorski ratni i sa njima

izjednačeni brodovi, javni i sanitetski brodovi; 2) strani brodovi koji neškodljivo prolaze

teritorijalnim morem Crne Gore na kojima važi međunarodni ili međudržavni režim


21

plovidbe; 3) strani brodovi koji se zadržavaju u unutrašnjim morskim vodama, lukama

i pristaništima Crne Gore zbog više sile ili zbog potrebe plovidbe, dok viša sila ili

potreba plovidbe traje.

- Navedeni brodovi mogu da budu predmet izvršenja ili obezbjeđenja ako se postupak

sprovodi radi izvršenja ili obezbjeđenja potraživanja koja su nastala za vrijeme

prolaska i zadržavanja broda na teritoriji Crne Gore.

Razlikuje se: 1) izvršenje radi namirenja novčanih potraživanja- prodaja broda i 2) izvršenje

radi namirenja nenovčanih potraživanja- predaja broda.

Izvršenje radi namirenja novčanih potraživanja- prodaja broda može se dozvoliti samo

ako dužnik nema novčanih sredstava ili se izvršenje na novčanim sredstvima dužnika nije

moglo uspješno da sprovede. Smatra se da izvršenje na novčanim sredstvima dužnika nije

moglo uspješno da se sprovede ako potraživanje ne bude namireno u roku od 30 dana od

dana kad je sud dozvolio izvršenje na novčanim sredstvima dužnika.

Ako se izvršenje sprovodi na brodu koji je u svojini države ili pravnih lica koja ne

obavljaju privrednu djelatnost, u pogledu ograničenja izvršenja na brodovima primjenjuju se

odredbe Zakona o izvršenju i obezbjeđenju u pogledu ograničenja izvršenja na pokretnim

stvarima.

Predlog za prodaju broda mora da sadrži: 1) ime, odnosno firmu, odnosno zanimanje,

boravište, odnosno sjedište i državljanstvo povjerioca; 2) ime, odnosno firmu, odnosno

zanimanje, boravište, odnosno sjedište i državljanstvo dužnika; 3) ime, odnosno oznaku

broda, vrstu broda, luku, odnosno pristanište upisa i državnu pripadnost broda; 4) upisnik u

koji je brod upisan; 5) mjesto gde se brod nalazi; 6) visinu potraživanja za koje se traži prodaja;

7) naznačenje isprava na osnovu kojih se traži izvršenje; 8) popis poznatih založnih povjerilaca;

9) izjavu da li je u odnosu na brod na kome se traži izvršenje dozvoljeno neko sredstvo

obezbeđenja; 10) po mogućnosti količinu i vrstu tereta na brodu i broj članova posade.

O predlogu za prodaju broda sud odlučuje rješenjem.

Sud po službenoj dužnosti određuje da se rješenje o prodaji broda zabelježi u upisnik

brodova i bez odlaganja će: 1) odrediti zaustavljanje broda i u tom cilju pozvati lučku

kapetaniju, odnosno kapetaniju pristaništa da brodu oduzme upisni list, odnosno brodsko

svjedočanstvo, popis posade i isprave o sposobnosti broda za plovidbu, a stranom brodu

isprave koje odgovaraju ovim domaćim ispravama; 2) prema potrebi odrediti čuvanje broda;

3) izvršiti popis broda i njegovih pripadaka; 4) sastaviti popis posade i putnika koji ostaju na

brodu i popisati vrstu i količinu tereta koji se nalaze na brodu.

Sud može čuvanje broda povjeriti zapovjedniku broda kome će u tom cilju odobriti da

zadrži potreban broj članova posade, a može narediti i da se posada broda, zajedno sa

zapovjednikom, iskrca i da se postave drugi čuvari, vodeći računa o sigurnosti broda,

troškovima čuvanja i svim značajnim okolnostima.

Sud može, na predlog stranaka, zapovjednika ili čuvara broda da naredi da se brod

premjesti u neko drugo mesto, ako nađe da bi to bilo potrebno radi sigurnosti broda ili da bi

to bilo korisno iz drugih važnih razloga, naročito radi smanjenja troškova čuvanja i održavanja

broda.


22

Troškove sprovođenja izvršenja, čuvanja i održavanja broda prethodno snosi

povjerilac, a sud može odrediti da povjerilac predujmi potreban iznos za podmirivanje

troškova sprovođenja izvršenja. Ako povjerilac u roku koji mu odredi sud ne položi predujam,

sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak.

Kad rješenje o izvršenju prodajom broda postane pravnosnažno, izvršni sud će utvrditi

vrijednost broda i njegovih pripadaka i to u visini njegove tržišne cijene na dan prodaje.

Utvrđivanje vrijednosti broda sud vrši preko vještaka, uz održavnje ročišta.

Rješenje kojim utvrđuje vrijednost broda sud donosi po slobodnoj ocjeni, uzimajući u

obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale podatke iznesene u toku postupka. Protiv ovog rješenja

je dozvoljena žalba.

Kad rješenje o utvrđivanju vrijednosti broda koji je predmet izvršenja postane

pravnosnažno, sud će pozvati povjerioca da u određenom roku predloži uslove prodaje, a ako

povjerilac to ne učini smatraće se da pristaje da se prodaja izvrši pod uslovima određenim

Zakonom.

Ako uslovi prodaje koje predloži povjerilac odgovaraju zakonskim odredbama o

uslovima prodaje, izvršni sud će ih odobriti bez prethodne rasprave, a ako povjerilac predloži

uslove prodaje koji odstupaju od odredaba Zakona, sud će odrediti ročište za utvrđivanje

uslova prodaje i na osnovu rezultata raspravljanja utvrditi uslove prodaje, u okviru odredaba

Zakona.

Uslovi prodaje moraju da sadrže: 1) firmu, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište i

državljanstvo povjerioca; 2) firmu, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo

dužnika; 3) ime ili oznaku, vrstu, luku, odnosno pristanište upisa i državnu pripadnost broda,

bruto i neto registarsku tonažu, odnosno istisninu broda, nosivost, granice plovidbe, podatke

važne za utvrđivanje stanja i sposobnosti broda, kao što su namjena, godina gradnje, materijal

od koga je brod izgrađen, vrstu i snagu pogonskih mašinskih uređaja i uređaja za posebnu

namjenu: za brodove u gradnji navodi se i stepen izgrađenosti i popis i vrijednost

neugrađenog materijala koji će biti obuhvaćen prodajom; 4) naznačenje založnih prava i

stvarnopravnih tereta koje je kupac dužan da preuzme bez uračunavanja u kupovnu cijenu; 5)

utvrđenu vrijednost broda; 6) naznačenje najniže prihvatljive ponude; 7) odredbe o načinu

davanja i visini jemstva koje treba da daju ponuđači; 8) način isplate kupovne cijene; 9)

naznačenje vremena kad rizici i koristi prelaze na kupca; 10) vrijeme i uslovi po kojima će se

brod predati kupcu, posebno ako teret do pravnosnažnosti rješenja o dosuđenju ne bude

iskrcan s broda, i upisati njegovo pravo svojine u upisnik brodova; 11) po potrebi odredbe o

prodaji suvlasničkog dijela broda.

Na usmenom javnom nadmetanju mogu da učestvuju samo lica koja prethodno polože

jemstvo koje, ako sud, na predlog stranaka, ne odredi drukčije, iznosi deseti dio utvrđene

vrijednosti broda koji je predmet izvršenja. Jemstvo se polaže u gotovom novcu, hartijama od

vrijednosti ili drugim imovinskim vrijednostima koje su raspoložive i slobodno prenosive.

Od polaganja jemstva oslobođeni su povjerilac koji je predložio izvršenje i založni

povjerioci ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red


23

prvenstva i utvrđenu vrijednost broda koji je predmet izvršenja, taj iznos mogao da namiri iz

cijene ostvarene prodajom.

Jemstvo koje je dao ponuđač čija je ponuda prihvaćena, ostaje kod suda dok ponuđač

ne ispuni svoje obaveze prema uslovima prodaje ili dok rješenje suda o uskraćivanju

dosuđenja broda koji je predmet izvršenja, ne postane pravnosnažno. Ostalim ponuđačima

vratiće se položeno jemstvo posle zaključenja ročišta za prodaju.

Ako sud, na predlog stranaka i uz pristanak ovlašćenog lica ne odredi drukčije, kupac

preuzima dosuđeni brod koji je predmet izvršenja slobodan od svih založnih prava i

stvarnopravnih tereta.

Najniža prihvatljiva ponuda iznosi, po pravilu, najmanje jednu polovinu utvrđene

vrijednosti broda. Na predlog povjerioca čije je potraživanje osigurano zalogom ili dužnika,

ako na to pristane povjerilac koji je predložio izvršenje, sud može za najnižu prihvatljivu

ponudu da odredi i veći iznos.

Rizik za prodati brod koji je predmet izvršenja prelazi na kupca onog dana kad mu je

brod pravnosnažno dosuđen. Od tog dana kupac snosi i sve terete za pravo svojine na brodu.

Prodaja broda vrši se na ročištu za prodaju, putem usmenog javnog nadmetanja, koje

se zakazuje oglasom za prodaju, tako da od dana prvog objavljivanja oglasa do dana ročišta za

prodaju protekne najmanje 15, a najviše 30 dana.

Sud će oglas o prodaji dostaviti strankama i svim licima koja prema spisima koji se

nalaze kod suda, imaju na brodu koji je predmet izvršenja neko založno pravo, stvarnopravni

teret ili pravo preče kupovine i objaviti u Službenom listu, na oglasnoj tabli suda, na oglasnoj

tabli lučke kapetanije, odnosno kapetanije pristaništa, kao i na drugi pogodan način.

Ako se prodaja sprovodi na domaćem brodu, sud će odrediti da se ročište za prodaju

zabelježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Kad sud zaključi prodaju, pozvaće prisutne da odmah na ročištu za prodaju istaknu

prigovore protiv dosuđenja.

Prigovor protiv dosuđenja najboljem ponuđaču može da se zasniva samo na sledećim

razlozima: 1) da od dana objavljivanja do dana održavanja ročišta za prodaju nije proteklo 15

dana; 2) da oglas o ročištu za prodaju nije bio pravilno sastavljen ili objavljen; 3) da o ročištu

za prodaju nisu bila obaviještena sva lica koja je sud bio dužan da obavijesti; 4) da je postupak

prodaje nastavljen, iako je bilo donijeto rješenje o obustavi postupka; 5) da su prilikom

usmenog javnog nadmetanja povrijeđene odredbe ovog Zakona o nadmetanju; 6) da uslovi

pod kojima je stavljena najbolja ponuda nisu u skladu sa utvrđenim uslovima prodaje; 7) da

najbolji ponuđač, odnosno njegov zastupnik nisu sposobni za učestvovanje u prodaji

određenog broda koji je predmet izvršenja; 8) da najviša ponuda nije dovoljna da se njome

potpuno izmiri zalogom osigurano potraživanje sa sporednim potraživanjima povjerioca koji

ističe prigovor, a njegovom potraživanju pripada prvenstvo pred potraživanjem povjerioca

koji je predložio izvršenje.

O razlozima iz tačke 4, 6 i 7 sud vodi računa po službenoj dužnosti, a o ostalim samo ako su

blagovremeno istaknuti.


24

Rješenje o dosuđenju najboljem ponuđaču dostavlja se strankama i objavljuje u roku

od osam dana na oglasnoj tabli suda i zabelježiće se u upisniku brodova. Protiv ovog rješenja

može se izjaviti žalba.

Sud će rješenjem uskratiti dosuđenje ako nađe da su podneseni prigovori opravdani,

ako utvrdi da postoji neki nedostatak na koji pazi po službenoj dužnosti ili ako utvrdi da je

prodaja održana prije pravnosnažnosti rješenja o izvršenju prodajom i rješenja o utvrđivanju

uslova prodaje. Rješenje o uskraćivanju dosuđenja zabelježiće se u upisnik brodova. Protiv

ovog rješenja može se izjaviti žalba, s tim da lice koje je na ročištu za prodaju prigovorilo

dosuđenju, nema pravo žalbe protiv rješenja o uskraćivanju dosuđenja.

Ako je dosuđenje pravnosnažno uskraćeno sud će odrediti novo ročište za prodaju, a

po potrebi može odrediti i novo utvrđivanje vrijednosti broda koji je predmet izvršenja i

zakazati ročište radi raspravljanja o izmjeni uslova prodaje.

Od prvog do drugog ročišta za prodaju mora da protekne najmanje 30 dana.

Ako povjerilac koji je predložio izvršenje ne predloži novo ročište za prodaju sud će

rješenjem obustaviti izvršni postupak.

Kad rješenje o dosuđenju broda postane pravnosnažno, sud će, na predlog kupca ili

ovlašćenika tereta ili njegovog privremenog zastupnika, odrediti da se iz broda iskrca teret,

odnosno na predlog kupca- lica i njihove stvari.

Prava koja je kupac stekao na osnovu pravnosnažnog dosuđenja broda koji je predmet

izvršenja, ne mogu se pobijati zbog toga što je posle pravnosnažnosti rješenja o dosuđenju

bila ukinuta ili prieinačena izvršna isprava na kojoj je bilo zasnovano rješenje o izvršenju

prodaje broda.

Ako kupac ne dokaže da je isplatio kupovnu cijenu u propisanom roku sud će, na

predlog ovlašćenog lica, oglasiti nevažećim pravnosnažno rješenje o dosuđenju i odrediti

ponovnu prodaju na trošak i rizik kupca.

Ako se na ponovnoj prodaji postigne cijena koja je niža od cijene postignute na

prethodnoj prodaji, kupac koji je zadocnio sa plaćanjem kupovne cijene odgovara jemstvom,

položenim dijelom kupovne cijene i ostalim svojim sredstvima, odnosno imovinom za nastalu

razliku, troškove ponovne prodaje i za svaku štetu prouzrokovanu njegovim zadocnjenjem.

Izvršni sud će po službenoj dužnosti rješenjem utvrditi iznos razlike u postignutoj cijeni

i iznos troškova, te na osnovu pravnosnažnog rješenja sprovesti izvršenje na položenom

jemstvu, dijelu isplaćene kupovne cijene, a po potrebi, i na ostalim sredstvima, odnosno

imovini kupca. Izvršenje se sprovodi u korist diobne mase.

Postupak prodaje broda će se obustaviti iz razloga propisanim Zakonom o izvršenju i

obezbjeđenju, kao i u sledećim slučajevima: 1) ako neko treće lice najdocnije osam dana prije

dana ročišta za prodaju, dajući primjereno obezbeđenje, izjavi da je voljno da preuzme brod

koji je predmet izvršenja za cijenu koja utvrđenu vrijednost broda prelazi najmanje za jednu

četvrtinu, i ako izjavi da će snositi sve troškove koje bi inače morao da snosi dužnik; 2) ako to

zahtijeva založni povjerilac koji najdocnije do početka nadmetanja na ročištu za prodaju

otkupi potraživanja zbog kojih je dozvoljena prodaja i naknadi troškove koje bi inače morao

da snosi dužnik; 3) ako povjerilac prije početka prodaje odustane od postupka za prodaju 4)


25

ako dužnik prije početka prodaje preda sudu iznose potrebne za potpuno namirenje

potraživanja i dotadašnjih troškova postupka; 5) ako ni na drugom ročištu za prodaju ne bude

stavljena najniža prihvatljiva ponuda.

Ako sud usvoji predlog za obustavu prodaje odložiće postupak prodaje

Kad kupovna cijena bude isplaćena i rješenje o dosuđenju postane pravnosnažno sud

će odrediti ročište za raspravu o deobi diobne mase, na kojem se raspravlja o potraživanjima.

Diobnu masu sačinjavaju: 1) sredstva ostvarena prodajom broda; 2) jemstvo koje je

položio kupac koji je zakasnio sa plaćanjem kupovne cijene, dio kupovne cijene koju je ovaj

položio i drugi iznosi koje je takav kupac naknadio; 3) prihodi dobijeni od broda koji je predmet

izvršenja koje je kupac dužan da vrati; 4) prihodi od putovanja koje je izvršeno za vrijeme

postupka prodaje;

Iz diobne mase povjerioci se podmiruju po sledećem redu prvenstva: 1) zakonski

založni povjerioci; 2) ugovorni založni povjerioci; 3) ostali povjerioci.

Za utvrđivanje reda prvenstva namirenja založnih povjerilaca unutar pojedinog

isplatnog reda važe zakonske odredbe o zakonskim i ugovornim založnim pravima na brodu.

Troškovi nastali u toku postupka prodaje broda namiruju se prije diobe diobne mase.

Ako diobna masa nije dovoljna za namirenje povjerilaca istog isplatnog reda, njihova

potraživanja, zajedno s troškovima i sporednim potraživanjima, namiriće se u srazmjeri prema

cjelokupnom iznosu ovih potraživanja.

Višak diobne mase koji ostane po namirenju svih potraživanja sud dodjeljuje dužniku.

O namirenju povjerioca i drugih lica koja polažu pravo na namirenje sud odlučuje

rješenjem po održanom ročištu za diobu diobne mase, uzimajući u obzir stanje koje proizlazi

iz upisnika brodova, spisa izvršnog postupka i rezultata ročišta za diobu diobne mase.

Kad rješenje o diobi diobne mase postane pravnosnažno, sud će narediti da se u

upisniku brodova brišu sva upisana prava i tereti na prodatom brodu, osim onih koji ostaju i

posle prodaje, zatim će predati pojedinim povjeriocima iznose u gotovom novcu, ako u

pogledu njih ne teče parnica, odnosno upravni postupak ili ako je protekao rok određen za

podnošenje tužbe, odnosno za pokretanje upravnog postupka.

Ako se rješenje o diobi diobne mase ne može sprovesti u cjelosti zbog toga što je u

toku neka parnica ili upravni postupak, iznos koji se odnosi na taj dio rješenja o diobi položiće

se u banku do pravnosnažnosti odluke o diobi.

Izvršenje radi namirenja nenovčanih potraživanja- predaja broda koji se nalazi kod

dužnika sprovodi se tako što službeno lice oduzima brod od dužnika i predaje ga, uz potvrdu,

povjeriocu. Na isti način se sprovodi i kad se brod nalazi kod trećeg lica koje pristaje da brod

preda službenom licu, a ako ne pristaje povjerilac može da predloži da sud na njega prenese

potraživanja dužnika prema trećem licu na predaju broda.

Obezbjeđenje- Radi obezbjeđenja potraživanja sud može: osnovati založno pravo na

brodu, izdati prethodnu mjeru i izdati privremenu mjeru:

Osnivanje založnog prava na brodu- Radi obezbjeđenja novčanih potraživanja na

osnovu izvršne isprave povjerilac može da predloži sudu osnivanje založnog prava na brodu

dužnika koji je domaće pravno ili fizičko lice. Osnivanje založnog prava na brodovima upisanim


26

u upisnik brodova vrši se uknjižbom, a na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova

popisom broda i upisom u privremeni plovidbeni list.

Prethodna mjera- Obezbeđenje novčanih potraživanja prethodnom mjerom

predbelježbe založnog prava, povjerilac može da traži na osnovu domaće sudske odluke koja

još nije postala pravnosnažna ili izvršna, odnosno na osnovu sudskog poravnanja kome nije

istekao rok za dobrovoljno izvršenje činidbe, ako učini vjerovatnom opasnost da bi se bez ovog

obezbjeđenja osujetilo ili znatno otežalo ostvarenje njegovog potraživanja.

Privremene mere- Prije pokretanja ili u toku parničnog, izvršnog ili upravnog postupka

sud može, na predlog predlagača, dozvoliti privremene mjere zabrane otuđenja ili

raspolaganja brodom, čuvanja i zaustavljanja broda radi obezbjeđenja novčanog potraživanja

predlagača, ako predlagač učini vjerovatnim postojanje svog potraživanja i postojanje

opasnosti da će bez određene privremene mjere protivnik otuđenjem broda, njegovim

prikrivanjem, uklanjanjem ili na drugi način osujetiti ili znatno otežati kasnije ostvarivanje

predlagačevog potraživanja. Privremene mjere radi obezbeđenja predlagačevog nenovčanog

potraživanja dozvoliće se i kad je to potrebno radi sprečavanja nasilja ili otklanjanja

nenaknadive štete.

Privremena mjera zaustavljanja broda sastoji se u zabrani odlaska broda iz luke,

odnosno pristaništa. Može biti zaustavljen svaki brod koji je u svojini istih ličnih dužnika,

odnosno na kome ovi dužnici imaju pravo svojine ili koji je za potraživanje za koje se traži

zaustavljanje opterećen zakonskim ili ugovornim založnim pravom ili drugim založnim pravom

stranog prava, kao i za druga potraživanja iz člana 916 stav 3 Zakona koja se na ovaj brod

odnose.

Ako je protivnik predlagača zakupac broda ili naručilac- koji prema pravu koje se

primjenjuje u ugovornom odnosu između njega i vlasnika broda ili brodara sam odgovara

trećim licima, može da se zaustavi ovaj brod ili bilo koji drugi brod na kome zakupac ili

naručilac imaju pravo svojine, odnosno koji je u svojini zakupca ili naručioca. Isto se

primjenjuje u svim drugim slučajevima kad brodar ili naručilac koji je lični dužnik, a nije i

vlasnik broda, sam odgovara za potraživanja za koja se traži zaustavljanje broda.

Po zahtjevu koji se odnosi na svojinu, suvlasništvo i založno pravo na brodu može se

zaustaviti samo onaj brod na koji se zahtjev odnosi.

Ako se privremene mjere određuju radi obezbjeđenja novčanih potraživanja, sud

može da oslobodi brod zaustavljanja ili čuvanja kad budu data obezbjeđenja ili druge

imovinske vrijednosti u visini iznosa potraživanja za koje se traži zaustavljanje, pod uslovom

da su ta obezbeđenja, odnosno druge imovinske vrijednosti raspoložive i prenosive u korist

povjerioca.

U rješenju kojim određuje privremenu mjeru sud će odrediti vrijeme njenog trajanja.

Ako sud dozvoli zaustavljanje broda prije pokretanja parničnog, izvršnog ili upravnog

postupka, predlagač privremene mjere dužan je da dokaže u roku od 15 dana da je pokrenuo

parnični, izvršni, odnosno upravni postupak. Ako predlagač privremene mere to ne dokaže

sud će na predlog protivnika predlagača ukinuti dozvoljenu privremenu mjeru.


27

Ako vrijeme na koje je mjera određena protekne prije nego što budu ispunjeni uslovi

za izvršenje ili obezbjeđenje uknjižbom ili predbelježbom založnog prava, sud će, na predlog

predlagača privremene mjere, produžiti vrijeme njenog trajanja, pod uslovom da se nisu

izmijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.

Ako se ne ispune ti uslovi sud će na predlog protivnika predlagača obustaviti postupak

obezbjeđenja i ukinuti izvršene radnje.

Troškove održavanja broda i izdržavanja posade za vrijeme zaustavljanja, snosi vlasnik

broda ili brodar, a ako ta sredstva nisu dovoljna, sud će predlagaču privremene mjere narediti

da predujmi potreban iznos za izdržavanje posade.

Troškove čuvanja broda snosi predlagač privremene mjere.

Kad sud dozvoli privremenu mjeru zabrane otuđenja ili raspolaganja brodom, narediće

istovremeno da se ova mjera zabelježi u upisnik brodova u koji je brod upisan, a kad sud

pravnosnažno ukine privremenu mjeru naredit će da se izvrši brisanje zabelježbe iz upisnika.

Radi obezbjeđenja novčanih potraživanja, kao i radi obezbjeđenja nenovčanih

potraživanja predlagača privremene mjere protiv lica koje je ovlašćeno da raspolaže teretom

koji se nalazi na brodu, sud može da dozvoli privremenu mjeru koja se sastoji u tome što će

se odrediti iskrcanje tereta sa broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili na drugom

pogodnom mestu, ako predlagač privremene mjere plati brodaru cijelu ugovorenu vozarinu

koja mu još nije plaćena i naknadi mu sve troškove koje je ovaj imao, a koji nisu uključeni u

vozarinu. Ako se predaja tereta traži u luci, odnosno pristaništu u kome se teret prema

ugovoru o prevozu nije morao predati, sud će dozvoliti privremenu mjeru samo pod uslovom

da se teret može iskrcati bez opasnosti za bezbjednost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcanja

ne nastane veće zadržavanje u dolasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne

nanosi šteta ostalim licima koja su ovlašćena da raspolažu teretom i da iskrcanje nije protivno

drugim važnim razlozima.

Žalba protiv rješenja kojim se određuju privremene mjere ne odlažu izvršenje rješenja.

Dio deveti Zakona sadrži odredbe o mjerodavnom pravu i nadležnosti domaćeg suda

za pomorske sporove s međunarodnim obelježjem.

Dio deseti Zakona su kaznene odredbe u odnosu na krivična djela, prestupe i prekršaje

u pomorskom poslu.

Dio jedanaesti Zakona su prelazne i završne odredbe kojima se propisuje prestanak

važnosti ranijeg propisa i stupanje na snagu predmetnog.

Na kraju, cijenim da bi bilo veoma korisno razraditi i dogovoriti puteve za razmjenu

informacija iz oblasti pomorskog prava i učini sudijama lako dostupnim stručne i istraživačke

radove i stranu sudsku praksu iz ove oblasti, u kojoj se sigurno mogu pronaći dobra rješenja

pojedinih spornih pravnih pitanja, a koja bi se koristila u domaćoj sudskoj praksi. Sve presude

Privrednog suda u Podgorici iz ove i ostalih oblasti se u cjelosti objavljuju na internet stranici

sudovi. me.

Međunarodno ujednačavanje pomorskog prava ne ostvaruje se samo u važećim

propisima, već taj proces treba pratiti većim stepenom ujednačavanja strane i domaće sudske


28

prakse o istim ili sličnim pravnim pitanjima. Upravo je sudska praksa najvažnija za prevođenje

zakonskih odredbi i njihovu primjenu na stvarne životne situacije. Zato, osim donošenja

zakonskih rješenja koja su u skladu sa međunarodnim, moramo nastojati da nam sudska

praksa bude što kvalitetnija u svakom pogledu.

Svi koji se bave pomorskim pravom potrebno je da osim sa propisima domaćim i

međunarodni, te sudskom praksom, budu upoznati i sa time kako se odvija pomorska praksa,

sa tehnologijom pomorstva, djelovima opreme koji su česti uzroci smrti ili ozljeđivanja

pomoraca, a nakon toga sporava iz tog događaja. Crna Gora ima stručnjake iz ove oblasti koji

su stalni sudski vještaci, ali je prednje znanje sudija potrebno kako bi mogli valjano i ispravno

da ocijene njihove nalaze i mišljenje, u skladu sa ovlašćenjem i obavezom suda propisanim

Zakonom o parničnom postupku.

Sudovi moraju da obezbijede vladavinu prava, što podrazumijeva kompetentno

sudstvo, dobro informisane i stručne sudije.

Kroz pomorsku privredu Crna Gora je uključena u globalne svijetske trendove, koje

treba da pratiti i sudska praksa.

U tom pravcu, Privredni sud u Podgorici će nastaviti da unapređuje efikasno

sprovđenje postupaka i primjenu međunarodnog prava u ovoj i svim drugim oblastima iz svoje

nadležnosti i neće biti prepreka razvoju i unapređenju istog u Crnoj Gori.


29

IMO – MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA

Sigurno, bezbjedno i efikasno brodarstvo čistim okeanima.

IMO – specijalizovana UN Agencija

Sjedište u Londonu

Sekretarijat – 300 pripadnika

50 nacija


30

Finansiraju je države koje se bave pomorskim saobraćajem (2012 priloga)

Panama £5.4m 18.6 %

Liberija £2.9m 10.1.8%

Maršalska ostrva £1.8m 6.1%

Velika Britanija £1.4m 4.7%

Bahami £1.32m 4.6%

Singapur £1.28m 4.4%

Malta £1.08m 3.7%

Grčka £1.08m 3.7%

Kina £1.04m 3.4%

Japan £0.96m 3.3%

Globalna pokrivenost

170 zemalja članica

Sve glavne brodovlasničke nacije

Sve glavne obalske zemlje

MVO i NVO


31

Potreba za IMO

Brodarstvo- međunarodno – različite zainteresovane strane

Osnova za svjetsku trgovinu

Imovina se kreće između država/ pravnih nadležnosti

Potrebni opšte primjenjivi standardi


32

IMO u radu

Skupština

Savjet – 40 članica

Odbori:

Odbor za pomorsku sigurnost

Odbor za zaštitu morske okoline

Odbor za pravna pitanja

Odbor za tehničku saradnju

Odbor za olakšice

Pododbori

Pododbor za izgled i konstrukciju broda (SDC)

Pododbor za prevenciju zagađivanja i odgovor (PPR)

Pododbor za ljudski faktor, obuku i čuvanje straže (HTW)

Pododbor za brodske sisteme i opremu (SSE)

Pododbor za navigaciju, komunikaciju, traganje i spašavanje (NCSR)

Pododbor za sprovođenje IMO instrumenata (III)

Poodbor za prevoz tereta u kontejnera (CCC)

Primjena na stvarne brodove


33

SOLAS 162 strane 99.20% svjetske tonaže

Teretne linije161 99.19%

MARPOL 152 99.20%

COLREGS 155 98.71%

STCW 156 99.22%

Oko 50 IMO Konvencija i Protokola

Stotine kodeksa, vodiča i preporuka

Pokriven je skoro svaki aspekt brodarstva:

Izgled

Konstrukcija

Oprema

Održavanje

Posada

Tok mjera u IMO – primjer

Incident Predlog IMO

Odboru

Diskusija,

upućivanje

Pod-odboru,

Radna grupa

Izrada nacrta

regulatve,

cirkulara,

zakonika ili

odluke ili

KONVENCIJE

Usvajanje nove

regulative

Ideja,

razvoj


34

Implementacija – čija uloga?

Zastava država na vlastitom brodu

klasifikaciona društva

dobrovoljna revizorska šema prve revizije

u 2006. godini, sada postaju obavezne

Kontrola države luke

IMO – nema mandat “policijskog organa”

Tehnička saradnja

Neravnomjernost resursa

Neophodna ocjena

Donacije – ekspertiza, finansiranje, obuka

Svjetski Univerzitet za pomorstvo,IMLI,IMSSEA


35

Piratstvo

Somalijski pirati

Prvobitna funkcija – zaštita WFP brodova

Različite odluke UN Savjeta za bezbijednost

Piratstvo na zapadnim i centralnim obalama Afrike predstavlja rastući problem

Djibouti Kodeks ponašanja – 20 zemalja, PIU u sjedištu IMO-a

2013. – osnovan novi povjerenički fond za pružanje podrške IMO projektima za pomoć u implementaciji Kodeksa ponašanja u zapadnoj Africi u pogledu prevencije piratstva, oružane pljačke na brodovima i nezakonitih pomorskih aktivnosti


36

Sigurnost putničkih brodova

Velik broj konkretnih pravila za putničke brodove uključujući i ro-ro trajekte

Odgovor na veće incidente - prvi SOLAS 1914 nakon Titanika;

Herald of Free Enterprise / Estonija

Aktivnosti vezane za sigurnost putničkih vozila od 2000. – usvojene nove mjere 2006. koje su stupile na snagu 2010. “brod kao najbolji čamac za spasavanje”, bezbjedan povratak kući

Costa Concordia – operativne mjere; dugoročno preispitivanje


37

Sigurnost ribarskih brodova

Protokol Torremolinos 1993. - konferencija održana u Južnoj Africi u oktobru 2012. na kojoj je postignut dogovor o implementaciji

STCW-F 1995. stupio na snagu 29. septembra 2012.

Hiljade života se godišnje izgubi u sektoru ribarstva na svjetskom nivou

IMO/ILO/FAO: zajednički rad u IUU ribarstvu i smjernice, npr., Bezbjednosni kodeks za ribolovce i ribarske brodove, 2005.

Zagađenost vazduha

MARPOL Dodatak VI

Usvojen 1997. stupio na snagu u maju 2005.

Revidirani Dodatak VI, usvojen 2008. stupio na snagu 2010.

Progresivno smanjivanje SOx i Nox,

Strožije kontrole u ECAs


38

Konvencija o balastnim vodama

Problem – predstavljen IMO-u 1988.

Prenošenje mikro-organizama u strane ekosisteme u balastnim vodama broda, brojni predatori; ekološka šteta; ulaze u lanac ishrane

Rješenje

Međunarodna konvencija za kontrolu i upravljanje balastnim vodama broda i sedimentima, 2004.

GloBalast program – saradnja između IMO, Globalnog fonda za životnu sredinu -GEF, UNDP

’a, Vlada i privredne grane za pomoć manje industrijalizovanim zemljama sa se pozabave problemom balastnih voda

Recikiranje brodova

Međunarodna konvencija iz Hong Konga za bezbjedno i ekološki zdravo recikliranje brodova iz 2009. godine Prijateljsko rashodovanje starih brodova.

Ponovna upotreba većine komponenti i materijala

Ali: problem sigurnosti za radnike – opasni materijali

Međuagencijska saradnja


39

ILO, Bazel Konvencija

Ljudski faktor

Kompleksno i multidimenzijalno pitanje

2010 – održana konferencija za usvajanje revidirane STCW Konvencije

Međunarodni dan pomoraca – 25. jun

Socijalne medijske kampanje


40

Sjećanje na pomorce

Spomenik pomorcu

Otkriven 2001.

Podsjetnik zaposlenima, delegatima i posjetiocima na ulogu pomoraca

Da li funkcioniše? – godišnji gubici

Od ‘66 do ‘85: više od 300 brodova je izgubljeno na godišnjem nivou.

Od ‘78 i ’79: 938 gubitaka, 6.7 brodova na ’000

‘59: izgubljeno 5 brodova na ‘000

1980: smanjenje gubitaka – opadajuća stopa.

1990: gubici ispod 200, 2.4 na’000

2000: 167 gubitana, 1.9 na ’000 brodova


41

Da li funkcioniše? – izgubljeni brodovi

Određeni broj brodova koji podliježu IMO Konvencijama su Izgubljeni usljed djelovanja nekog od sigurnosnih razloga, neuključujući razloge koji se odnose na konstruktivni totalni gubitak koji je prijavljen kao takav zbog osiguranja.

Da li funkcioniše? – izgubljeni životi

2003 2004 2005 2010

Izgubljeni životi 174 589 220 205

Procjena ukupnog broja moreplovaca i putnika (okvirno)

1,089,606,604 1,088,606,004 1,5 b 2,1 b

0

50

100

150

2000 2001 2002 2003 2004 2005

Izgubljenibro…


42

Koeficijent izgubljenih života (moreplovaca i putnika) koji su rezultat događaja vezanih za sigurnost i incidenata na brodovima koji podliježu IMO Konvencijama i drugim instrumentima, u odnosu na ukupan broj života koji podliježu riziku.

Krajnji koeficijent je neznatno manji

Da li funkcioniše? Smanjeno curenje nafte

Da li funkcioniše?

Brodovi sa rasutim teretima– Intercargo desetogodišnja analiza do 2001. godine – smanjuje se broj izgubljenih brodova, života i tonaže

IMO mjere aktivno smanjuju rizik nesreća - Poboljšan program pregleda

SOLAS Poglavlje XII za brodove sa rasutim teretom

Smanjen rizik novih brodovai 50%; postojeći brodovi 25%

Intercargo izvještaj: desetogodišnji prosjek nesreća se smanjuje, ali se pojavljuje nova bojazan u pogledu gubitka manjih, starijih plovila koja plove unutar Azije.


43

Tehnička izvrsnost

Dogovoreni pravni okvir

Brodarstvo nas sve pogađa

90%+ trgovine u svijetu se obavlja pomorskim putem

Sirovine i roba

Gotovi proizvodi

Hrana

Gorivo

Utiče na globalnu ekonomiju


44

Bezbijedan i siguran sistem prevoza koji ne utiče na životnu sredinu

Tehnička izvrsnost; ljudski kvalitet (within agreed legal framework)


45

MEĐUNARODNI PRAVNI REŽIM POMORSKOG PRAVA


Djeluje zajedno sa:

Odborom za pomorsku sigurnost;

Odborom za zaštitu morske okoline.


Kao odgovor na nasukavanja broda Torrey Canyon – 1967. godine


46

ODBOR ZA PRAVNA PITANJA

Hronološki gledano, ovaj Odbor je drugo po redu najstarije tijelo IMO-a;

MSC (1965) LEG (1967)

Pruža pravne savjete drugim IMO tijelima;

Ispunjava određene zadatke na svoju inicijativu.


Usaglašen sa:

UNCTAD

(Komisija Ujedinjenih Nacija za trgovinu i razvoj)

UNCITRAL

(Komisija Ujedinjenih Nacija za međunarodno trgovinsko pravo)

ILO


47

(Međunarodna organizacija rada)

Usmjeren na tehnička ili nautička pitanja, i uzdržava se od uplitanja u ekonomska i komercijalna pitanjima

Otvoren za sve zemlje članice.

Sastanci Odbora se obično održavaju dva puta godišnje, u aprilu i oktobru.


48

“IMO DUH”

...ostavlja manevarski prostor predsjedavajućem..


- AKTIVNOSTI -

Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slučajevima žrtava naftnog zagađivanja iz 1969;

Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzrokovanu zagađenjem naftom (CLC) iz 1969;

Međunarodna Konvencija o uspostavljanju Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane zagađivanjem naftom, iz 1971. godine (Konvencija o Fondu);

Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija iz 1996. godine


49

VELIKE NESREĆE

TORREY CANYON

Amoco Milford Haven

• Datum: 11. april 1991.

• Mjesto: Đenova, Italija

• Datum: 18. mart 1967.

• Mjesto: Ostrva Scili, VB

• Izliveno: 119,000 tona


50

ERIKA

• Datum: 12. decembar 1999. godine

• Mjesto: Bretanja, Francuska

• Izliveno: 35,000 tona sirove nafte

• Zagađeno 450 km obalske linije

PRESTIGE

• Datum: 18. novembar 2002.

• Mjesto: obala Španije

• Izliveno: 77,000 tona

• 900 km obalske linije


51

M/T HEBEI SPIRIT

Datum: 7. decembar 2007. godine

Mjesto: Republika Koreja

Izliveno: 10.900 tona nafte iz Irana.

Događaj proglašen nacionalnom katastrofom

MEŠUNARODNI REŽIM ZA NAKNADU ŠTETE PROUZROKOVANE ZAGAĐENJEM NAFTOM

Konvencija o građanskoj odgovornosti (CLC)

Usvojena 1969. (CLC 69)

Izmijenjena 1992. (CLC 92)


52

Konvencija o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane zagađivanem naftom (IOPC FUND)

Osnivanje Fonda za naknadu štete nastale zagađivanjem vazduha (Fond iz 1971. nakon čega su osnovani Fond iz 1992. i IOPCS Fond)

- 133 zemalja članica.

1992 CLC/Fond

Ko vrši isplate: Fond iz 1992.

Konvencija o Fondu

Drugi stepen

Naknade koje plaćaju naručioci

zemalja članica/potpisnica

Ko vrši isplate: vlasnici brodova

CLC

Prvi stepen

Osiguranje (P&I Klubovi)

Dopunski fond

Uplate u Dopunski fond se vrše na dobrovoljnoj osnovi;

Maksimalni iznos je 750 miliona SDR;

Konvencija usvojena u maju 2003:

Stupila na snagu u martu 2005.

33 zemlje članice


53

Konvencija o prevozu opasnih i štetnih materija (HNS)

Ograničenje finansijske odgovornosti

SDR

GRT


- RAZVOJ –

Opseg je prošren na štetu nastalu zagađivanjem brodskim gorivom, na osnovu:

MEĐUNARODNE KONVENCIJE O GRAĐANSKOJ ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU NASTALU ZAGAĐIVANJEM POGONSKIM ULJEM 2001 (BUNKER KONVENCIJA)

POKUŠAJI U CILJU REGULISANJA PUTNIČKOG SAOBRAĆAJA:

Atinska Konvencija iz 1974;

Povezani Protokol 2002.

0

50

100

150

200

250

300

1 2000 50000 100000 150000

Vlasnik broda

HNS Fond


54

Međutim, Odbor nije uspio da zainteresuje veći broj zemalja članica…

Uspješno je u dva navrata izvršio izmjene i dopune krovne i najbitnije pomorske konvencije u privatnom pomorskom pravu:

Konvencija o ograničenju odgovornosti za pomorska potraživanja iz 1976;

Protokol iz 1996.

Odbor se suočio sa još jednim izazovom koji po svojoj prirodi predstavlja krivično djelo. Suočen sa novom dimenzijom koju su generisali teroristički napadi, Odbor je donio dvije međunarodne Konvencije:

Suzbijanju nezakonitih postupaka protiv sigurnosti pomorske plovidbe;

Sigurnost fiksnih platformi smještenih na epikontinentalnom pojasu iz 1988.

Na osnovu Protokola iz 2005. godine, Konvencije su pretrpjele značajne izmjene i dopune.

Pažnja je usmjerena na opasnost objekata koji se nalaze na morskom dnu:

Međunarodna Konvencija o spašavanju iz1989;

Međunarodna Konvencija o uklanjanju olupina iz 2007.

Šteta nastala zagađivanjem

naftom koje se ne može prečistiti

prirodnim putem

Šteta nastala HNS-om

Šteta nastala curenjem pogonskog goriva sa plovila koji

ne potpadaju pod klasifikaciju brodova

Šteta pričinjena putnicima

TUŽITELJ

?

IOPC Fondovi

Vlasnik

HNS Fond

Vlasnik

Krcatelj broda/Osiguravaju

Vlasnik broda/Osiguravaju

CLC/ Konvencija

o Fondu

HNS

Konvencija

Bunker Konvencija

Atinska

konvencija


55

U skladu sa svojim ovlašćenjima, Odbor je preduzeo korake zajedno sa drugim međunarodnim institucijama.

Rezultati:

“Međunarodna konvencija o pomorskim privilegijama i hipotekama iz 1993“;

“Međunarodna konvencija o zaustavljanju brodova"

MEĐUNARODNI PRAVNI I OPERATIVNI OKVIR

Pravna osnova za državnu intervenciju:

Suverenitet nad teritorijalnim more

Konvencija o intervenciji iz 1969. i Protokol o intervenciji iz 1973: mjere za prevenciju, ublažavanje ozbiljne i neposredne opasnosti od zagađivanja mora;

1982 (UNCLOS), član 221: manji prag intervencije u slučaju zagađivanja mora;

Sigurnost plovidbe: zaštita bezbjednosti i vitalnih interesa;

Međunarodna konvencija iz 1990. godine o spremnosti, djelovanju i saradnji u slučaju zagađivanja naftom (OPRC); 2000 OPRC-HNS Protokol;

Međunarodna konvencija iz Najrobija o uklanjanju olupina.


56

MEĐUNARODNA KONVENCIJA IZ NAJROBIJA O UKLANJANJU OLUPINA

Primarni cilj: pojašnjenje prava, obaveza i odgovornosti u pogledu ulanjanja olupina koja se nalaze van teritorijalnog mora/pojasa;

Kako se primjenjuje Konvencija?

Predmet primjene:

- Geografske oblasti,

- Sigurnost/životna sredina,

- Olupine/brodovi.

Ograničenje odgovornosti/obavezno osiguranje

Pitanja u pogledu odgovora.

Kako će se primjenjivati Konvencija iz Najrobija?

Isključiva odgovornost vlasnika broda za uklanjanje opasnih olupina;

Rok utvrđuje država na čijoj teritoriji, koja je propisana Konvencijom, se kojoj se nalazi olupina;

Država može ukloniti olupinu o trošku vlasnika broda;

Država je odgovorna za utvrđivanje da li postoji opasnost od olupine, kao i za njeno obilježavanje;

Isključiva odgovornosti vlasnik broda za troškove koji nastanu kao rezultat prijavljivanja, lociranja, obilježavanja i uklanjanja olupine.

Geografska primjena Najrobi Konvencije

Opcije:

• Isključiva primjena na vode van teritorijalnog pojasa;

• Opciona primjena na teritorijalno more i obavezna primjena na vode van teritorijalnog pojasa;

• Isključiva primjena na vode unutar teritorijalnog mora.


57

Bojazan u pogledu plovidbe i životne sredine

• Sigurnosti plovidbe;

• Morski eko sistem;

• Obalski pojas ili povezani interesi.

Na koje vrste olupina ili brodova se primjenjuje Najrobi Konvencija?

Olupine brodova;

• Predmete/objekte sa brodova (tj. kontejneri);

• Plutajuće brodove;

• Olupine aviona.

OLUPINE BRODOVA


58

Ograničenje odgovornosti/obavezno osiguranje

status quo ograničenje odgovornosti vlasnika broda;

• Primjena 1976 ili 1996 LLMC;

•CLC, HNS Konvencija i Bunker Konvencija nastavljaju da se primjenjuju u pogedu odgovornosti;

•obavezno osiguranje.

Zaključak:

• Izbjegavanje složenih i dugih sudskih postupaka;

• Pojašnjena prava, obaveze i odgovornosti;

• Dopuna CLC, HNS i Bunker KOnvencija;

• Najrobi Konvencija odgovara i nadležnim organima i industriji;

• Stupa na snagu 14. aprila 2015. godine;

• Trenutno 11 ugovornih strana;

•IMO Odbor za pravna pitanja traži od zemalja, da što je prije moguće, ubrzaju proces ratifikacije Najrobi Konvencije.


59

MEĐUNARODNI PRAVNI I OPERATIVNI OKVIR Konvencija Ujedinjenih Nacija o pravu mora (UNCLOS)

• Član 198: kada država sazna da morskoj okolini prijeti opasnost da pretrpi štetu od zagađivanja naftom, odmah o tome obavještava druge države za koje smatra da bi mogle biti izložene takvoj šteti, a takođe i nadležne međunarodne organizacije;

• Član 199: međunarodna saradnja; države moraju zajedno donositi i promovisati planove hitnih mjera za djelovanje u slučaju nezgoda.

Međunarodni pravni okvir OPRC i OPRC-HNS 2000

•OPRC 1990: globalni okvir za međunarodnu saradnju:

• Brodski plan u slučaju opasnosti od zagađivanja naftom;

• Obavještavanje zemalja i IMO-a u slučaju zagađivanja naftom;

• međunarodna saradnja: pravne i administrativne mjere

• IMO koordinira informacijama, edukacijom i obukama, tehničkim uslugama i tehničkom podrškom

• Protokol o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučaju zagađivanja opasnim i štetnim materijama iz 2000. godine (OPRC/HNS 2000). Ovaj Protokol je stupio na snagu 14. juna 2007. godine


60

“BUDUĆNOST”

Odbor za pravna pitanja je suočen sa novim izazovom…

Postoji prijedlog da postane dio novog projekta vezanog za izvršenje krivičnih djela.


“IPAK JE JASNO JE DA JE ODBOR CENTRALNA TAČKA ZA PRUŽANJE ODGOVORA NA SVA PITANJA KOJA SE TIČU POMORSTVA”

Imate pitanja?


61

MEĐUNARODNI SUD ZA PRAVO MORA

Bečići (Crna Gora) 13. -14. novembar 2014.

Admiral Đankarlo Olimbo

21 SUDIJA

• Sudije biraju zemlje potpisnice Konvencije

• Mandat 9 godina

• Zastupanje glavnih pravnih sistema

• Jednaka geografska zastupjenost

PREDSJEDNIK


62

DRŽAVE ČLANICE

NADLEŽNOSTI SUDA

I. Nadležan za sporove koji su predmet Konvencije iz 1982.

• Sud je nadležan da rješava svaki spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu Konvencije

• Sud je otvoren za države članice (države i međunarodne organizacije), kao i zemlje koje nijesu članice, kao što je propisano u Dijelu XI

Shunji Yanai (Japan)

• Izabran od strane sudija na period od tri godine

• Upravlja radom, nadgleda rad administracije Suda i predstavlja Sud u odnosima sa državama i drugim subjektima

• 165 država članica, uključujući i EU zajednicu

• Sastaju se godišnje u Njujorku kako bi razmotrili administrativna i finansijska pitanja

• Usvajaju budžet Suda

• Biraju sudije svake 3 godine


63

IZBOR POSTUPKA

(a) Prilikom potpisivanja, ratifikacije ili pristupanja ovoj Konvenciji, ili u bilo koje vrijeme nakon priznavanja, država je slobodna da izabere, na osnovu pismene odluke, jedan ili više mehanizama za riješavanje sporova nastalih u vezi sa tumačenjem ili primjenom ove Konvencije:

(b) Međunarodni Sud za pravo mora, uspostavljen u skladu sa Dodatkom VI;

(c) Međunarodnim Sudom pravde;

(d) Sud arbitraže konstituisanim u skladu sa Dodatkom Annex VII;

(e) (d) Posebni arbitražni sud konstituisan u skladu sa Dodatkom VIII za jednu ili više kategorija sporova njime propisani.

(f) (UNCLOS ČLAN 287)

OBAVEZA RAZMJENE MIŠLJENJA

Kada dođe do spora, strane u sporu ekspeditivno pristupaju razmjeni mišljenja u pogledu riješavanja spora na osnovu dogovora ili na neki drugi prijateljski način.

(Član 283 stav 1)

Sporovi u vezi sa razgraičavanjem pomorske granice između Bangladeša i Bengalskog zaliva (Bangladeš/Mijanmar)

ISKLJUČIVA NADLEŽNOST

http://www.itlos.org/index.php?id=108&L=1'






64

• Sporovi u vezi sa aktivnostima u oblasti (Vijeće sudija za rješavanje sporova u vezi sa morskim dnom)

• Hitno/pravovremeno oslobađanje plovila i posade (Konvencija, član 292)

• Privremene mjere koje se uvode do konstituisanja arbitražnog suda (Konvencija, član 290 stav 5)

PRAVOVREMENO OSLOBAĐANJE

U slučaju da organi države članice zaustave plovilo koje plovi pod zastavom druge države članice i ukoliko se utvrdi da je država koja je zaustavila plovilo postupila suprotno odredbama ove Konvencije vezano za pravovremeno oslobađanje plovila ili njegove posade nakon podnošenja garancije ili druge vrste kolaterala, tužba kojom se zahtjeva oslobađaje plovila ili posade se može ponijeti svakom sudu ili tribunalu kojeg su ugovorile ugovorne strane ili, ukoliko nijesu dogovorile koji će sud ili tribunal biti nadležan, mogu se obratiti sudu ili tribunalu kojeg prihvati država koja je zaustavila i zadržala plovilo ili posadu u roku od 10 dana od dana zadržavanja, u skladu sa članom 287 ili se može obratiti Međunarodnom Sudu za pravo mora, osim ako se ugovorne strane nijesu dogovorile drugačije.

(UNCLOS ČLAN 292(1))

Predmet "Hoshinmaru“ (Japan protiv Ruske Federacije), pravovremeno oslobađanje









65

PRIVREMENE MJERE

Do konstituisanja arbitražnog suda za rješavanje sporova u skladu sa ovim odjeljkom, svaki sud ili tribunal kojeg su ugovorile ugovorne strane, ili ukoliko nijesu ugovorile nadležni sud, u roku od dvije nedjelje nakon dostavljanja zahtjeva za uvođenje privremenih mjera, Međunarodni Sud za pravo mora, ukoliko se spor odnosi na aktivnosti u oblasti ili na morsko dno, može propisati, izmijeniti ili ukinuti privremene mjere u skladu sa ovim članom, ukoliko smatra da prima facie tribunal čije je konstituisanje u toku, biti nadležan i ukoliko to zahtijeva hitno rješavanje situacije. Nakon konstituisanja tribunala nadležnog za rješavanje spora, on može izmijeniti, opozvati ili potvrditi privremene mjere, u skladu sa stavovima od 1 do 4.

(UNCLOS ČLAN 290(5))

Predmet Arctic Sunrise (Krajevina Holandija protiv Ruske Federacije), privremene mjere







66

NADLEŽNOST SUDA

II. Pored sporova propisanih Konvencijom, Sud je nadležan i za ugovorne sporove

• Nadležnog Suda uključuje sva pitanja koja su uređena ugovorima u kojima je propisana nadležnost ovog Suda (Statut član 21)

• Pored prava država članica, pravo sa se obrate Sudu takođe imaju i države vezano za svaki spor koji se vodi u skladu sa ugovorom u kojem je utvrđenja nadležnost ovog Suda (Statut suda član 20)

III. Savjetodavni postupak

• Vijeće sudija pruža savjete po pitanju zahtjeva Skupštine ili Savjeta a koji se tiču pravnih pitanja za koje su nadležni (Konvencija član 191)

• Sud može dati pravni savjet u vezi sa pravnim pitanjem za svaki međunarodni ugovor sklopljen u skladu sa Konvencijom koja propisuje dostavljanje zahtjeva Sudu za pružanje pravnog mišljenja (Pravila član 138 stav 1)

Odgovornosti i obaveze država koje finansiraju lica i subjekte u pogledu aktivnosti u oblasti (zahtjev za pružanjem pravnog savjeta dostavljen Vijeću sudija za rješavanje sporova u vezi sa morskim dnom)








67

TROŠKOVI

• Zemlje članice uplaćuju priloge za finansiranje troškova Suda (isplata naknada sudijama i osoblju, održavanje poslovnih prostorija)

• Osim ako Sud ne odluči suprotno, svaka strana snosi svoje troškove postupka

• Uspostavljen je povjerenički fond za pružanje podrške zemljama u razvoju

AD HOC SUDIJE

• Ukoliko Sud uključi člana koji je državljanim jedne od strana, druga strana u postupku ima pravo da izabere sudiju ad hoc

• Ukoliko Sud ne uključi člana koji je državljanin jedne od strana, svaka strana u postupku ima pravo da izabere sudiju ad hoc

VIJEĆA SUDA

• Vijeće za sporove u vezi sa morskim dnom

• Vijeće sudija koje sudi u skraćenom sudskom postupku za sporove u vezi sa ribarstvom

• Vijeće za sporove u vezi sa morskom okolinom

• Vijeće za sporove u vezi sa razgraničenjem morskog pojasa

• Vijeća u skladu sa članom 15 stav 2 Statuta suda

VIJEĆE SUDIJA ZA SPOROVE U VEZI SA MORSKIM DNOM


68

PREDMETI

• Vanparnični postupak: 21

• Privremene mjere: 8

• Pravovremeno oslobađanje: 9

• Odluke: 4

• Savjetodavna funkcija

• Pravno mišljenje Vijeća za rješavanje sporova u vezi sa morskim dnom

• Zahtjev za pružanjem pravnog mišljenja Suda po pitanju IUU (nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova)


69

NOVI MEĐUNARODNI REŽIM POMORSKE SIGURNOSTI

Bečići (Crna Gora)

13. -14. novembar 2014 . godine Admiral Đankarlo Olimbo

Postojeće pomorske prijetnje

Izrada koherentnog pravnog okvira za zaštitu brodarstva, zahtijeva jasniju distinkciju koncepata

“sigurnost” “bezbijednost”


70

Šta je “sigurnost” ?

sigurnost podrazumijeva zaštitu brodova i posade od faktora rizika na moru;

povezana sa pomorskim saobraćajem.

SIGURNOST

progresivni razvoj pomorskog saobraćaja zahtijeva donošenje novih pravila za zaštitu ljudskih života na moru kako bi se spriječili rizici plovidbe;

međunarodni pravni režim se prilagođava tehnološkom napretku, veličini i kapacitetima plovila i povećanju broja putnika.


71

Sigurnost – Međunarodna pravila

SOLAS (zaštita ljudskih života na moru), bavi se temama stabilnosti, podjele, aktivne i pasivne zaštite, individualnih i kolektivnih mehanizama sigurnosti i bezbijednosti uopšte;

HSC Kodeks (Međunarodni kodeks za sigurnosti brzih plovila), propisuje pravila sigurnosti brzih plovila;

IBC Kodeks (Međunarodni kodeks za izgradnju i opremanje brodova koji prevoze opasne hemikalije u razlivenom stanju), odnosi se na izgradnju i opremanje brodova koji prevoze opasne hemikalije u razlivenom stanju;

Sigurnost kao “dinamičan princip”

u stanju da iskoristi prednosti svake promjene i razvoja u pomorstvu;

usvajanje pravila “od kolijevke pa do groba”

“Uklanjanje olupina – Konvencija iz Najrobija 2006.”

Propisuje usvajanje mjera za “uklanjanje olupina“ i povezane “demontaže brodova“ u cilju minimalizovanja navigacionih rizika i osiguranja zaštite životne sredine.


72

Konvencija o sigurnom i ekološki prihvatljivom recikliranju brodova iz Hong Konga 2009.

U cilju osiguranja da se uništavanje brodova sprovodi bez rizika po zdravlje brodskog osoblja i uopšte morskog eko sistema;

Povezana sa relevantnim ILO zakonodavstvom.

STCW Konvencija – Standardi za obuku, sertifikaciju i držanje staže iz 1978. i 1995. Godine

Propisuje standarde profesionalnih ovlašćenja svakog lica na brodu i reguliše srodne aktivnosti sertifikacije;

Uspostavlja nove obavezujuće minimalne uslove za obuku i kvalifikaciju kapetana, oficira, mornara i drugog brodskog osoblja.


73

Šta je “bezbijedonost” ?

Bezbijednost se odnosi na zaštitu brodarstva od “terorističke prijetnje”;

Cjelokupne mjere (pravila i odredbe) koje se donose u cilju zaštite brodarstva od nezakonitih aktivnosti;

Sprečavanje upotrebe plovila kao sredstva za izvšenje nezakonitih aktivnosti.

UGROŽAVANJE BEZBIJEDNOSTI

Napad US COLE u Adenu (oktobar 2010.): Ubijeno 17 a povrijeđeno 37 mornara


74

Pomorska bezbijednost

Koncept je osmišljen nakon 9/11, napada na “Kule bliznakinje” i Njujorku;

Odnosi se na fizičku zaštitu broda i lučke zone od eksternih napada;

Pomorki saobraćaj kao osjetljiva meta, zbog velikog broja potencijalnih žrtava i prirode robe koja se prevozi morem;

Brod kao “mehanizam” za terorizam na moru (WMD);

Pregled i donošenje novih mjera ili pravnih instrumenata:


75

Mjere za osiguranje bezbijednosti na moru (usvojene 2002. – stupile na snagu u julu 2004.):

Izmjene i dopune SOLASa:

Poglavlje XI - 2

Sigurnosni alarmi, ubrzano uvođenje AISa,

LRIT

Protokol iz 2005. godine na SUA Konvenciju:

WMD;

Bording.

ISPS Kodeks:

Procjena rizika – nivo prijetnje;

Službenici zaduženi za bezbijednost brodova i luka;

Saglasnost na bezbjedonosne planove;

Obavezujuće mjere i preporuke.

Brodski i lučki planovi procjene bezbijednosti


76

IMO Konvencije


77

UN pravni okvir

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora

(UNCLOS)

Piratstvo i oružana pljačka brodova

(UNCLOS članovi 100-111)

SRODNI PROBLEMI

Ilegalni migranti i izbjeglice

Krijumčarenje droga i oružja

OSIROMAŠENJE RIBE U MORIMA

POTAPANJE OTROVNOG OTPADA


78

PRIJAVLJENI PIRATSKI NAPADI U SVIJETU

Alternativni putevi do Sueckog kanala

Roterdam – Persijski zaliv

Sueckim kanalom

6.434NM 18 dana (15kts)

preko Rta dobre nade

11.169NM 31 dana (15kts)

Đenova – Dubaji

Sueckim kanalom

4.464NM 10,5 dana (18kts)

preko Rta dobre nade

11.142NM 25,8 dana (18kts)


79

Odluka UN Savjeta za bezbjednost 1816(2008) (2. jun 2008. godine)

Države koje sarađuju sa prelaznom saveznom vladom, su ovlašćene da uđu u teritorijalne vode Somalije u cilju suzbijanja piratstva i oružane pljačke na moru, ukoliko je aktivost preduzeta u cilju suzbijanja piratstva dozvoljena na otvorenim morima u skladu sa relevantnim međunarodnim pravom.

Odluka UN Savjeta bezbijednosti 1897 (2009)

(30. novembra 2009. godine)

Pružanje tehničke saradnje Somaliji za povećanje obalske i pomorske sigurnosti;

Posebni aranžmani između država koje su spremne da sarađuju i dozvole ukrcavanje istražnih organa “shipriders” na brodovima kako bi se olakšalo hapšenje i dalje krivično gonjenje osumnjičenih pirata.

Odluka UN Savjeta bezbijednosti 1918 (2010) (27 April 2010)

Zahtjeva od država potpisnica da kvalifikuju piratstvo kao krivično djelo u svom nacionalnom krivičnom zakonu i da preduzmu krivično gonjenje protiv osumnjičenih pirata koji su lišeni slobode van obala Somalije.

Zahtijeva od Generalnog sekretara IMOa da dostavi izvještaj o mogućim opcijama za borbu protiv piratstva i konkretno uspostavljanje:

Posebnih nacionalnih vijeća (OP1),

Regionalnih sudova (OP2),

Međunarodnih sudova (OP3).

Životna sredina

More je ključan resurs za čovječanstvo;

Planeta Zemlja je pod uticajem degradacije životne sredine koja je antropogene prirode i koja ne može opstati ukoliko zagađenje ne svede na minimum.

Glavni izvori zagađivanja mora:


80

Materijali iz zemlje Tvari sa brodova ili morskih platformi

Pravila životne sredine

MARPOL

(Međunarodna konvencija za sprečavanje zagađivanja sa brodova)

Cilj: smanjenje zagađenja brodova i unapređenje prevencije i kontrole morske sredine kroz uvođenja mjera za plovila, naročito M/T, pružanjem obuke pomorskom osoblju koja je namijenjena očuvanju mora;

6 Dodataka

Novo međunarodno zakonodavstvo o pomorskoh sigurnosti/bezbijednosti

Zasnovano na opštem principu da projektovanje, izgradnja, opremanje i održavanje broda u skladu sa konvencijama i međunarodnim standardima i standardima zajednice, predstavlja najdjelotvorniji način za sprečavanje nesreća na moru i/ili povreda brodskog osoblja, a koji se odnose na:

a) sigurnost plovidbe u najširem smislu;

b) odgovarajuća edukacija i obuka za održavanje broda i posade u neprekidnom stanju sigurnosti i operativne efikasnosti.


81

Koeficijent koji diktira uspostavljanje novog režima

Identifikacija proporcionalnih i razumnih mjera, kako ne bi došlo do povećanja troškova i donošenje novih pravila;

Svaka aktivnost mora biti zasnovana na realnoj analizi rizika;

Koncept bezbijednosti, u svojim različitim pojavnim oblicima koji su do sada opisani, poprima oblike načina ponašanja koji mora integrisati svaki korak operativnih aktivnosti povezanih sa pomorskim saobraćajem.

Ključni zadatak IMOa

Sigurno poslovanje mora postati način razmišljanja i djelovanja u svakoj situaciji, radi osiguranja efikasnosti i efektivnosti;

Stvoriti održivu i realnu “kulturu sigurnosti”

Za postizanje ovih ciljeva:

Osnovana je Organizacija na osnovu pravila STCW Konvencije, koja organizuje kurseve obuke i ažurira standarde za pomorsko osoblje koje je zaduženo za sprovođenje operativnih zadataka;

WMU – IMLI – IMSSEA


82

KONTROLA I BORBA PROTIV ZAGAĐIVANJA MORA UGLJOVODONICIMA I DRUGIM OPASNIM MATERIJAMA

Uvod u međunarodne konvencije za borbu protiv zagađivanja mora i razvoj EU zakonodavstva nakon nasukavanja tankera Erika i Prestiž

DEFINICIJE

ZAGAĐIVANJE MORA (GESAMP)

“Zagađivanje podrazumijeva čovjekovo direktno ili indirektno unošenje tvari ili energije u morsku sredinu koje uzrokuje ili može prouzrokovati pogubne posljedice na uslove života biljnog i životinjskog svijeta u moru i podmorju, odnosno generalno ugroziti uslove života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i izazvati pogoršanje kvaliteta morske vode i smanjenje privlačnosti morske sredine”.

ŠTETA ZA ŽIVOTNU SREDINU (Član 18, L. 349/86)

“Svako činjenje ili umišljaj u pogledu povrede zakonskih odredbi ili mjera usvojenih na osnovu zakona koji utiču na životnu sredinu na način što prouzrokuju štetu, promjenu, pogoršanje ili uništenje cjelokupne ili jednog dijela životne sredine što zahtijeva da lice koje je pričinilo štetu izvrši nadoknadu državi koja je pretrpjela tu štetu"..

UNCLOS Definiše četiri zone mora u kojima države imaju isključivu nadležnost:

Unutrašnje vode Unutar polazne crte

Teritorijalno more Do 12 nm od osnovne crte;

Vanjski pojas Do 24 nm od osnovne crte;

Ekskluzivne zone (EEZ) Najviše do 200 mn od polazne crte;

Otvoreno more

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

IMO Međunarodna pomorska organizacija

IOPC FONDOV I Međunarodni fondovi za naknadu štete nastale

zagađivanjem naftom/uljima


83

MEĐUNARODNE KONVENCIJE “ŽIVOTNE SREDINE” KOJE JE USVOJIO IMO

• MARPOL 73/78 i Dodaci;

• Konvecija o intervenciji na otvorenom moru iz 1969;

• Londonska Konvencija o potapanju (Damping Konvencija);

• (OPRC Konvencija);

• OPRC- HNS Konvencija;

• AFS Konvencija;

• BW Konvencija.

MARPOL 73/78

• Krovna Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađivanja mora kojeg prouzokuju brodovi;

• Zaključena nakon nasukavanja tankera Torrey Canyon 1967. godine, koji je prevozio naftu. (izlivanje 120,000 tona sirove nafte)

• Usvojena 1973. godine, izmijenjena i dopunjena 1978. godine

KONVENCIJA O POTAPANJU

• Usvojena u Londonu 29. decembra 1972;

• Reguliše dobrovoljno potapanje određenih materija u more


84

OPRC ’90 KONVENCIJA

• Usvojena u Londonu 1990;

• Propisuje obavezu država potpisnica da ispune posebne uslove vezane za sprečavanje zagađivanja:

• predviđa obavezu brodova, terminala i uređaju na pučini da posjeduju planove za vanredne situacije u vezi sa spriječavanjem zagađivanja i da o tome obavijeste obalske organe;

• Konvencija propisuje konkretne mjere, uključujući vježbe i donošenje planova za upravljanje kriznim situacijama, na globalnom i regionalnom nivou;

• Ugovorne strane su dužne da pruže pomoć drugim ugovornim stranama u slučaju vanredne situacije.

CRNA LISTA:

Apsolutna zabrana

potapanja

SIVA LISTA:

Potapanje podliježe posebnim dozvolama

BIJELA LISTA: Opšte

dozvole

Tri kategorije štetnih materija:

Ne primjenjuje se na potapanja propisana MARPOL 73/78


85

KONVENCIJA OPPRC HNS

Protokol o pripravnosti, odgovoru i saradnji u slučaju zagađivanja mora opasnim i štetnim materijama iz 2000. godine (HNS Protocol)

• Uspostavljaju se nacionalni sistemi za međunarodnu saradnju u pogledu pripravnosti i odgovora na ozbiljne incidente ili prijetnje po zagađivanje mora.

• Potpisnice donose mjere za upravljanje zagađivanjem, na nacionalnom nivou ili u saradnji sa drugim državama.

• Brodovi obavezni da posjeduju plan za vanredno upravljanje zagađivanjem koje je prouzrokovano opasnim i štetnim materijama.

Međunarodna Konvencija o kontroli štetnih sistema protiv obraštanja

brodova


86

AFS Konvencija Trenutno stanje

• Usvojena 5. oktobra 2001. godine

• Stupila na snagu 17. septembra 2008. godine

• 39 potpisnica, što predstavlja oko 67.82%

svjetske trgovačke flote

AFS Konvencija

• Sadržaj:

– Zahtjevi u pogledu zabrane primjene antivegetativnih sistema protiv obrastanja brodova, ako sadrže biocidna organska jedinjenja kalaja (TBT);

– Zahjevi u pogledu uklanjaja otpada od premaza koje sadrže TBT jedinjenja, na siguran način, koji štetno ne utiče na životnu sredinu;

– Uspostavljanje mehanizma za sprečavanje potencijalne upotrebe štetnih sistema protiv obraštanja brodova u budućnosti; i

– Zahtjevi o pregledima i izdavanju svjedočanstava brodovima za upotrebu sistema protiv obraštanja.

Konvecija o balastnim vodama Međunarodna Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima

• Usvojena u Londonu 13. februara 2004. godine

• Cilj ovih mjera je da se spriječi ozbiljna pretnja biodiverzitetu, javnom zdravlju i privredama priobalnih država, koja se može izazvati prisustvom stranih organizama u brodskim balastnim vodama;

• Brodovi strana ugovornica ne smiju ispuštati u more balastne vode koje nijesu prethodno prečišćene u skladu sa postupkom za upravljanje balastnim vodama koji predstavlja sastavni dio Konvencije, a koji propisuje standarde za ispuštanje otpadnih voda i aparata za prečišćavanje.

• U ovom trenutku, jedini dostupni mehanizam je razmjena balastnih voda koja se izvršava na otvorenom moru u toku plovidbe, pri čemu se balastne vode preuzete u luci zamjenjuju vodama sa otvorenog mora.


87

Balastne vode

Međunarodna Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, usvojena 2004. godine

- Stupanje na snagu – 30 zemalja, što predstavlja 35% ukupne svjetske bruto tonaže.

- Postojeći proces ratifikacije – 25 zemalja, štopredstavlja 24.28% ukupne svjetske bruto tonaže

EVROPSKO ZAKONODAVSTVO

• Posljednjih godina, kao posljedica velikog broja incidenata u evropskim morima, Evropska unija je intenzivirala svoje aktivnosti u oblasti zaštite morske srednine.

• Evropske aktivnosti se sprovode u dva nivoa:

SIGURNOST MORA

Pravila usvojena nakon nasukavanja tankera Erika (1999.):

Erika I Paket

• Direktiva 2001/106/EK o kontroli države luke

• Direktiva 2001 /105/EK o klasifikaciji društava za izdavanje svjedočanstava brodovima

• Uredba EK 417/2002 o ubrzanom uvođenju pravila o duplom dnu/trupu

Erika II Paket

• Direktiva 2002/59/EZ o uspostavljanju sistema nadzora saobraćaja brodova i informacioni sistemi.

• Uredba EK 1406/2002 o uspostavljanju Evropske agencije za sigurnost pomorskog saobraćaja.

O tehnologiji za prevod strojeva

Pomorska sigurnost: strožije odredbe u oblasti pomorskog saobraćaja

Zaštita sredine: normiranje odgovornosti u pogledu nanošenja štete morskoj sredini


88

ERIKA PAKET I

Uredba 417/2002 o ubrzanom uvođenju pravila o duplom dnu/trupu

• Propisuje rok za uklanjanjanje naftnih brodova koji nemaju duplo dno, a koji je istovjetan roku kojeg je usvojila IMO u 2001. godini koji je zamijenjem novom Uredbom EK 1726/2003.

ERIKA PAKET III

Sadrži sedam novih zakonskih mjera, pretočenih u dvije ključne smjernice: bolja prevencija nastanka nesreća i zagađivanja, kao efikasno sredstvo za uklanjanje uzročnih posljedica.

U poređenju sa prva dva paketa Erika I i II", koji se smatraju “defanzivnim" mehanizmom zaštite Evrope od rizika nastanka nesreća i zagađivanja, Erika paket III" obezbjeđuje” politiku koja je više "ofanzivne prirode”, i čiji je cilj ponovno uvođenje uslova za zdravu i održivu konkurentnost svih operatora koji posluju u skladu sa međunarodnim standardima koji su dovedeni u pitanje lošim poslovanjem i duplim standardima brodova.

ZAKLJUČCI

Sistem međunarodnih konvencija koje regulišu pitanje spriječavanja zagađivanja morske okoline je evoluirao na osnovu pravila propisanih UN Konvencijom o pravu mora (UNCLOS), i nakon niza velikih nesreća na moru.

U ovom trenutku, nakon posljednje dvije katastrofe koje su se desile u evropskim vodama, što je za direktnu posljedicu generisalo smanjenje brodske flote u svijetu, smatra se da bi ažurirane verzije ovih Konvencija mogle efikasno da odgovore na probleme koje nameće potreba sprečavanja izbijanja velikih nesreća ili koje bi makar mogle da ublaže uticaj i štetne posljedice na životnu sredinu.

Mi još uvijek moramo da se suočimo sa problemom namjernog zagađivanja u međunarodnim vodama, koje trenutno, jer je njihovo sankcionisanje povjereno nacionalnim zakonima države pod čijom zastavom brod plovi, nije dovoljno sankcionisano i čije kazne ne generišu efekkat odvraćanja od nezakonitog činjenja/ponašanja .


89

KONVENCIJA O ZAGAĐIVANJU MORA

MARPOL

Protokol Konvencije iz 1978:

9 pravila

Najznačajnija pitanja:

- Olakšavanje implementacije Dodatka I

- Dozvoljena je odložena primjena Dodatka II Konvencije iz 1973.

Protokol Konvencije iz 1997:

Novi Dodatak VI pod nazivom: pravila vezana za sprečavanje zagađenja vazduha sa brodova

Protocol iz 1997. godine sadrži 9 članova

Član 3 se nadovezuje na prethodnu Konvenciju iz 1973. godine

Naziv proširene MARPOL Konvencije bi bio MARPOL 73/78/97. Međutim, IMO je odlučio da se u buduće Konvencija zove :

“MARPOL”

MARPOL Dodaci

Dodatak I: sprečavanje zagađenja mora uljima

42 propisa

Lista ulja

Obrazac IOPP certifikata suplemenata

Obrazac knjige registra ulja

Opšta tumačenja

Dodatak II: pravila vezana za sprečavanje zagađenja škodljivim tečnim materijama u rasutom stanju

Dodatak III: pravila vezana za sprečavanje zagađenja škodljivim materijama koje se prevoze morem u paketima

8 propisa

Kriterijum vezan za “škodljive materije”

Dodatak IV: pravila vezana za sprečavanje zagađivanja fekalnim vodama sa brodova


90

13 pravila

Obrazac međunarodnog svjedočanstva za sprečavanje zagađenja fekalnim vodama

Dodatak V: pravila vezana za kontrolu zagađivanja čvrstim otpadom sa brodova

9 pravila

Forma registra otpada

Dodatak VI: pravila vezana za sprečavanje zagađivanja vazduha sa brodova (izmijenjen)

18 propisa

Obrazac IAPP svjedoćanstva

Probni ciklusi i faktori mjerenja (NOx)

Označavanje kontrolisanih lokacija za ispuštanje

Odobrenje/rad brodskih palionica

Isporuka brodskog goriva

Provjera goriva za uzorke pogonskog goriva

NOx tehnički kodeks, uključujući i različite smjernice

MARPOL: status ratifikacije

Dodatak I/II Dodatak III Dodatak IV Dodatak V Dodatak VI

Stupanje na snagu oktobar

1983.

(apr. 1987)

jul

1992.

septembar

2003.

decembar

1988.

maj

2005.

Broj ugovornih strana

150 133 125 140 60

% bruto tonaže, svjetska flota

99 95 82 97 84


91

MARPOL: Primjena

Konvencija se primjenjuje na:

Brodove koji imaju pravo da plove pod zastavom MARPOL države potpisnice

Brodove koji nemaju pravo da plove pod zastavom države potpisnice, ali koji posluju u skladu sa ovlašćenjem neke od država potpisnica (strani brodovi u luci ili teritorijalnim vodama države potpisnice)

MARPOL: predmet i pravila

MARPOL pokriva dva glavna predmeta:

pravila vezana za posebnu izgradnju i opremu za sprečavanje slučajnog zagađivanja sa brodova;

situacije u kojima je dozvoljeno ispuštanje u more (i vazduh).

Glavni MARPOL propisi se odnose na:

opšta prava i obaveze,

prekršaje,

pravila sprovođenja inspekcije na brodovima,

izvještavanje o incidentima,

obavještavanje,

postupak donošenja izmjena i dopuna.

Obaveze u skladu sa MARPOL

Ispunjavanje zahtjeva iz svakog MARPOL Dodatka (u zavisnosti od slučaja)

Drugi MARPOL zahtjevi:

Osnivanje pomorske uprave

Nacionalni pravni zahtjevi

Delegiranje obaveza organizacijama

Obezbjeđivanje/korišćenje objekata za prijem

MARPOL: privilegije i koristi

Privilegije: Nepostojanje zagađivanja prouzrokovanog od strane drugih država potpisnica – ili ukoliko dođe do zagađivanja, preduzimanje krivičnog gonjenja u skladu sa IAW standardima.


92

Koristi: Vlasnicima brodova država potpisnica (njihovi brodovi priiznati svuda u svijetu)

Lukama država potpisnica (podrazumijeva kontrolu zagađivanja)

POJEDINAČNE ULOGE

IMO

Izrada standarda u pogledu sigurnosti i zaštite životne sredine

• Države

Implementacija/izvršavanje standarda/moguća strožija nacionalna pravila

• Klasifikacija društava za izdavanje svjedoćanstava brodovima

Pregled i izdavanje svjedočanstava

• Brodske kompanije

Primjena standarda na brodovima

• Brodsko osoblje

Primjena standarda u radu


93

ZAGAĐIVANJE VAZDUHA SA BRODOVA

Bečići (Crna Gora)

13. -14. novembar 2014. Admiral Đankarlo Olimbo

Uvod

Tokom godina, najvažnija konvencija za životnu sredinu je Međunarodna konvencija za sprečavanje zagađivanja sa brodova iz 1973. godine,” koja se često naziva “MARPOL”.

MARPOL je pretrpjela nekoliko izmjena i dopuna.

Problem:

Emisija gasova sa brodova sa efektom staklene bašte

Kontrola emisije gasova sa brodova sa efektom staklene bašte, trenutno je jedna od gorućih tema međunarodne zajednice.

Cilj je usvajanje niza mjera za kontrolu emisije gasova sa brodova sa efektom staklene bašte, kao jedna vrsta doprinosa IMOa globalnim naporima u borbi sa klimatskim promjenama.

(UNFCCC i Kjoto protokol).

IMO Studija emisije gasova sa efektom staklene bašte iz 2009. Godine


94

2007 emisija CO2 sa brodova je iznosila 870 miliona tona – 2.7%

Other

Rasuti tereti

General Cargo

Container

RoRo /Vehicle

Ropax Cruise

Tank

0 50 100 150 200 250

CO 2 emissions (million tons / yr)

Deep sea ships

Regional ships Other

General Cargo

Container

RoRo /Vehicle

Ropax Cruise

Tank

Other

General Cargo General Cargo

Container Kontejnerski

RoRo / RoRo trajekti

Ropax Cruise Ropax Cruise

Tank Tankeri

0 50 100 150 200 250


Deep sea ships

Regional ships

0 50 100 150 200 250


Prekookeanska plovidba

Priobalna područja

Proizvodnja električne energije i

energenata kao glavna

proizvodna grana35.0 %

Nealocirani auto

proizvođači 3.7 %

Druge energetske industrije

4.6 %

Industrijska proizvodnja i

izgradnja18.2 %

Saobraćaj 21.7 %

Ostali sektori11.6 %

Međ. avio saobraćaj

1.9 %

Međ. pomorska industrija

2.7 %

Nacionalna pom. industija i

ribolov 0.6 %


95

Emisije sa brodova u međunarodnom prevozu

Globalno 70-80% emisija sa brodova javlja se u pojasu od 400 km od kopna

U Sjevernom moru, 90% emisija javlja se u pojasu od 90 km od obale.

Oštećenja zdravlja od globalnih emisija sa brodova


96

Primjeri zemalja sa visokim učešćem zagađivača vazduha koji potiču od emisija sa brodova

NOx – azot SO2 – sumpor

Danska 28% Danska 39%

Švedska 25% Holandija 31%

Irska 23% Švedska 25%

Portugal 23% Norveška 25%

Norveška 23% Portugal 22%

Holandija 21% Irska 20%

Velika Britanija 20% Velika Britanija 18%

Finska 17% Francuska 18%

Belgija 16% Italija 15%

Italija 15% Španija 15%

Francuska 15% Belgija 13%

50.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi

Procjenjuje se da su emisije zagađivača vazduha sa brodova u međunarodnoj plovidbi uzrok oko 50.000 prevremenih smrtnih slučajeva godišnje u Evropi. Male čestice koje se prenose vazdušnim putem uzrokuju prevremenu smrt radi bolesti pluća i srca.


97

Šta se događa?

EU: Revidirana Direktiva o sumporu u gorivu (usvojena 2012.)

EU 2013 „Godina vazduha“: Revidirana tematska strategija o zagađenju vazduha – paket mjera, moguće uključujući predlog za nove oblasti za kontrolu emisija (ECA); NOx/čestice

standardi za brodove

Dodatne oblasti za kontrolu emisija u drugim djelovima svijeta

IMO: Revidirani MARPOL Aneks VI (usvojen 2008.; implementiran

2010-2020). (Revizija globalne granice za gorivo of 0.5% 2018.; Postupak za čestice i crni ugljenik?)

IMO: EEDI (indeks za projektovanje energetske efikasnosti) 2011.

IMO, FCCC i EU već nekoliko godina diskutuju o dodatnim mjerama

za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte sa brodova

Emisije sa brodova su glavni uzrok eutrofikacije i acidifikacije.

Šta treba uraditi?

• Osigurati sprovođenje Direktive EU o sumporu u gorivima • Označiti sve morske oblasti EU kao oblasti za punu kontrolu emisija

Potrebno djelovanje država članica – potrebna podrška i koordinacija EU/COM

• Uvesti naknadu za emisije za NOx (i SO2/čestice?) • IMO MARPOL Aneks VI

Implementirati globalno sumpor 0.5% 2020. Utvrditi NOx standarde zasnovane na BAT-u takođe za postojeće brodove sa velikim emisijama Utvrditi takođe standarde za emisiju čestica/crnog ugljenika

• Uvesti mjere za smanjenje brzina broda • Izraditi i usvojiti direktivu EU o kvalitetu brodskog goriva

• Unaprijediti praćenje usaglašenosti (goriva & emisije)

Mjere za smanjenje emisije gasova sa efektima staklene bašte sa brodova

Tri načina:

Tehnički – primjenjuje se na nove brodove – Projektni indeks energetske efikasnosti (EEDI)


98

Operativni– primjenjuje se na sve brodove koji su u funkciji - Brodski plan upravljanja energetskom efikasnošću (SEEMP)

Mjere zasnovane na tržištu (MBMs)

Projektni indeks energetske efikasnosti – EEDI

Izražen u gramima CO2 po toni/milji, indeksom se mjeri projektni indeks energetska efikasnost konkretnog broda.

Omogućava projektantu broda da optimalizuje različite parametre koji su mu na raspolaganju i obezbjeđuje energetsko rangiranje broda prije same izgradnje.

Stimuliše tehnički razvoj svih komponenti koje utiču na efikasnosu upotrebu goriva. Primjenom ovog indeksa, projektovanje i izgradnja brodova u skorijoj budućnosti će morati da ispunjavaju zahtjeve energetske efikasnosti.

Složena formula

Brodski plan upravljanja energetskom efikasnošću – SEEMP

Cilj: podsticanje brodara da primjenjuje veliki broj praksi za uštedu goriva, kao što su:

• Poboljšano planiranje putovanja (Usmjeravanje plovidbe u zavisnosti od vremenskih uslova/dolazak na vrijeme)

• Optimalizacija upravljanja brodom (balast/instrumenti/upotreba kormila i autopilota)

• Poboljšano upravljanje flotom

• Poboljšano upravljanje teretom (u saradnji sa lukama)

• Upravljanje energijom

• Poboljšano održavanje

Mjere zasnovane na tržištu (MBM)

Dopunjuju tehničke i operativne mjere

Normiranje cijena za emisiju gasova sa efektma staklene bašte i svrsishodne su u pogledu:

Ekonomskih podsticaja za industriju za smanjenje potrošnje goriva, ulaganje u brodove sa manjom potrošnjom goriva i u nove tehnologije, kao i upravljanje brodovima na energetski efikasniji način (smanjenja unutar sektora);

Stimulisanje prudencionog energetskog upravljanja

Mogu generisati značajne prihode

Na raspolaganju je 10 predloga, koji se ugrubo zasnivaju na:


99

Naknadu za gorivo ili porez na ugljenik,

Šema za trgovanje emisijama (ETS),

EEDI usklađenost (krediti).

Paket

• Propisi se odnose na sve brodove od 400 GRT i više.

• Mora se izvršiti i potvrditi obračun za dobijeni EEDI novog broda.

• Svaki brod mora da posjeduje SEEMP, koji je urađen u skladu sa IMO smjernicama.

• Svaki brod podliježe pregledu i izdavanju svjedočanstava.

Šta treba uraditi?

• Osigurati sprovođenje Direktive EU o sumporu u gorivima

• Označiti sve morske oblasti EU kao oblasti za punu kontrolu emisija

Potrebno djelovanje država članica – potrebna podrška i koordinacija EU/COM

• Uvesti naknadu za emisije za NOx (i SO2/čestice?)

• IMO MARPOL Aneks VI

Implementirati globalno sumpor 0.5% 2020.

Utvrditi NOx standarde zasnovane na BAT-u takođe za postojeće brodove

sa velikim emisijama

Utvrditi takođe standarde za emisiju čestica/crnog ugljenika

• Uvesti mjere za smanjenje brzina broda

• Izraditi i usvojiti direktivu EU o kvalitetu brodskog goriva

• Unaprijediti praćenje usaglašenosti (goriva & emisije)

Propis 14 – Sox

Svjetski priznata gornja granica sumpora u ložnom ulju je postavljena na 4.5%.

Oblasti u kojima se kontroliše emisija sumpora (SECAs)

Oblasti – Baltičko i Nordijsko more i Engleski kanal

Nivo sumpora u gorivu – 1.5% ili;

Alternativna upotreba sistema za čišćenje cjevovoda za ispuštanje gasova

Brodovi moraju da očiste sve cjevovodne sisteme i cistjerne i da koriste gorivo sa niskim stepenom sumpora prilikom ulaska


100

Oblasti u kojima se kotroliše emisija sumpora - SECAs

Nov. 2007

May 2006

IMO standardi za sumpor


101

Buduće izmjene i dopune propisa 14 – dodatni SECAs?

Korist za zdravlje veća od troškova kontrole

Procjenjuje se da će sprovođenje ograničenja od 0.1% za sumpor širom Evrope spasiti više od 26.000 života godišnje 2020. i ostvariti ekonomsku korist vezano za zdravlje 14 puta veću od visine troškova.

Primjer 0.1% u Sjevernom moru i Baltičkom moru 2020:

Troškovi smanjenja: 0.9-4.6 milijardi eura

Korist za zdravlje: 10-23 milijarde eura

Odnos između koristi i troškova: do 26

Korist za ekosisteme/ životnu sredinu nije novčano izražena…

OBLASTI ZA KOJE TREBA ANALIZIRATI

SECA U SJEVERNOJ AMERICI

ŽIVOTNA SREDINA KANADA


102

LONDONSKA KONVENCIJA I PROTOKOLI: UVOD, DOSTIGNUĆA I IMPLIKACIJE NA ČLANSTVO

UVOD

• Londonska Konvencija iz 1972 (LC) jedna je od prvih globalnih konvencija koja je donešena u cilju zaštite morske okoline od zagađivanja prouzrokovanog ljudskim faktorom, na snazi od 1975. Konvenciju je potpisalo ukupno 85 država

• Prokol iz Londona od 1996, koji će zamijeniti Konvenciju, na snazi od 24. marta 2006. Ukupno je 37 država potpisalo Protokol od čega je 31 država potpisnica Konvencije.


103

ŠTA JE POTAPANJE?

• POTAPANJE JE NAMJERNO ODLAGANJE BRODSKOG OTPADA U MORE

• POTAPANJE NE PREDSTAVLJA:

– Ispuštanja iz cijevi sa kopna

– Odlaganje operativnog otpada sa plovila ili uređaja na pučini

“ORJENTACIJA”

• Cilj Protokola je:

– …..zaštita i očuvanje morske sredine od SVIH IZVORA zagađivanja, i

– Preduzimanje djelotvornih mjera,…….. za sprečavanje, smanjenje, i kada je to moguće, eliminisanje zagađenja izazvanog potapanjem ili spaljivanjem otpada na moru.

• Londonska Konvencija i Protokol regulišu aktivnosti potapanja sa stanovišta zaštite od svih izvora koji prouzrokuju zagađivanje-

Zabranjeno svako potapanje sa izuzetkom prihvatljivog otpada koji je propisan u Dodatku 1 Protokola:

– Bagerovani, iskopani materijal,

– Kanalizacioni mulj,

– Riblji otpad ili materijal nastao kao rezultat industrijske prerade ribe,

– Otpad plovila i platformi ili drugih vještačkih struktura na moru

– Inertni otpad, neorganska geološka građa (npr. rudarski otpad),

– organski materijal prirodnog porijekla,

– kabaste jedinice koje prvenstveno sadrže gvožđe, čelik i beton za koje postoji bojazan od fizičkog uticaja (važe određeni usovi),

– CO2 i skladištenje geoloških formacija ispod morskog dna ( 2006 )

• 6 od ukupno 8 tokova otpada su generisana na kopnu

• Talozi se iskopavaju iz luka i sa ušća, ali se njihov kvalitet kao potencijalnog resursa, često utvrđuje sa uzvodih izvora: što nameće potrebu za upravljanje riječnim slivom (područje sa koga se otpad sakuplja)


104

LONDONSKI PROTOKOL OSNOVNA PRAVILA (1)

• Zaštita mora i morskog dna (“more” podrazumijeva sve morske vode osim državnih unutrašnjih voda….)

• Unutrašnje vode su isključene, osim ako država potpisnica uključi klauzulu kojom se regulišu unutrašnje vode (član 7.2)

• Zabrana spaljivanja otpada na moru (Art. 5)

• Zabrana izvoza otpada u druge države u cilju potapanja ili spaljivanja otpada (član 6)

• Imenovanje nacionalnog organa za implementaciju Protokola

• Potapanje je dozvoljeno isključivo na osnovu dozvole

• Poboljšan postupak izvještavanja (član 9) i usklađenosti (član 11)

• Uvedena odredba koja se odnosi na tehničku sardnju (član 13) i opcija “prelaznog perioda” za nove potpisnice, do 24. marta 2011. godine (član 26)


105


• Mjere predostrožnosti:

– “…..Strane preduzimaju mjere predosstrožnosti u pogledu zaštite životne sredine od potapanja, pri lemu se odgovarajuće mjere predostrožnosti preduzimaju kada postoji osnovana sumnja da otpad uveden u morsku sredinu može prouzrokovati štetu, čak i ako ne postoje čvrsti dokazi koji bi potvrdili uzročnu vezu između inputa i njihoviih efekata” (Art. 3.1)

• Značenje za iskopane materijale:

– Ponekad označava više ograničenja na potapanje,

– Veći akcenat se postavlja na kontaminaciju na izvoru/mjestu.


• Pozivanje na “načelo naknade štete zagađivača"

– "….Strane ulažu napore za promovisanje praksi na osnovu kojih lica, koja su ovlašćena za potapanje ili spaljivanje otpada, snose troškove vezane za ispunjavanje zahtjeva za sprečavanje i kontrolu zagađivana za aktivnosti za koje imaju ovlašćenje, vodeći računa o javnom interesu.” (Art 3.2)

– Značenje iskopanih materijala:

– Podsticaji za odgovarajuću alokaciju troškova za zaštitu životne sredine,

– U praksi: troškove sprovođenja nadzora može snositi podnosilac zahtjeva,

– Takođe, priznanje da je kontaminacija talozima često izazvana na nekom drugom mjestu.

POSTOJEĆI TRENDOVI U VEZI SA POTAPANJEM

• U vode država koje su pristupile Konvecniji, se godišnje potopi od 200 do 400 miliona tona iskopanog materijala, od čega 10% kontaminiranog materijala čini brodski, industrijski i komunalni otpad.

• Iskopani materijal čini ~ 80 to 90% cjelokupnog potopljenog materijala.

• Ostali potopljeni materijal uključuje:

– Kanalizacioni mulj (Republika Koreja do 2011. godine),

– Plovila van pogona,

– Organiski materijali, npr. obrađeni otpad hrane i pića, pokvareni utovar,

– Riblji otpad,

– Rudarski otpad.


106

DOSTIGNUĆA (1)

• Države potpisnice su obustavile neregulisane aktivnosti u vezi sa potapanjem i spaljivanjem od ’60 - tih i ’70 - tih godina (prva faza),

• Potapanje podliježe licenciranju i kontrolisano je regulatornim programima za procjenu potrebe za potapanjem i njegovog potencijalnog uticaja,

• Proširenje opsega zabrana od sredine ’90-tih za potapanje industrijskog i radioaktivnog otpada i spaljivanja na moru (druga faza)

Drugim riječima, “ključno poslovanje” propisano Konvencijom i Protokolom je pod kontrolom, dok su s druge strane, riješena glavna politički osjetljiva pitanja iz prošlosti.

DOSTIGNUĆA (2)

Urađeno je 9 smjernica za donošenje logičke i postepene ocjene za svaku kategoriju otpada koja se odnosi na :

– Revizija prevencije otpada,

– Procjena alternativnih rešenja,

– Kategorizacija otpaca,

– “Lista aktivnosti”,

– Procjena potencijalnih efekata odlaganja otpada na more i kopno,

– Odabir mjesta za odlaganje,

– Nadzor i licenciranje.

NAUČENE LEKCIJE

• Države potpisnice su stekle ogromno praktično iskustvo u prevenciji zagađivanja morske okoline, tumačenju, licenciranju, usklađenosti i aktivnostima nadrzora na terenu.

• Potpuna usklađenost je i dalje predstavlja značajan problem za mnoge države potpisnice, usljed tehničkih, pravnih i administrativnih pitanja. Poboljšanje usklađenosti se redovno razmatra od 1999. Osnovana je “Grupa za osiguranje usklađenosti” (prva sjednica održana 2008.). Trenutno se sprovodi projekat “Prepreke u postizanju usklađenosti” (2008-2011).

• Neohodnost sprovođenja kontinuiranih aktivnosti za postizanje potpune usklađenosti.

• Sve postojeće i potencijalne države potpisnice ne mogu sebi priuštiti da prisustvuju sastancima u Londonu. Stoga je promocija Protokola od 1996. godine na regionalnim i nacionalnim radionicama od suštinskog značaja, kao što je bila posljednja radionica u Maskatu.


107

• Sporazumi o saradnji sa drugim organizacijama (UNEP, IOI, IOC? FAO?) kako bi se prešlo sa “ad hoc” na pragmatičniju saradnju.

POSTOJEĆA I BUDUĆA PITANJA

• Ključna pitanja su pod kontrolom, tako da će se veća pažnja usmjeriti na nova “granična” pitanja, koja kontinuirano zahtijevaju saradnju:

– Upravljanje pokvarenim teretom iz 2008. (Protokol>>IMO)

– Izmjene i dopune Protokola u 2006. godini na osnovu kojih je dozvoljeno sakupljanje i skladištenje CO2 u geološkim formacijama ispod morskog dna kako bi se smanjila acidifikacija okeana (Protokol>>UNFCCC and IPCC)

– Regulisanje fertilizacije okeana (2008–2009)(Protokol>>IOC, UNEP, CBD, GESAMP)

– Konvencija o recikliranju brodova iz 2009. godine (IMO>>Protokol)

– Savjet o najboljima praksama upravljanja za uklanjanje TBT premaza sa brodova (IMO zabrana antvegetativnih premaza iz 2008.) (Protokol>> IMO i GPA)

– Postavljanje vještačkih grebena u okeanima (2008.)

Šta je CO2 sekvestracija?

1. Povećani nivoi CO2 u atmosferi, koji su rezultat emisije CO2 sagorijevanjem fosilnih goriva koji doprinose klimatskim promjenama i acidifikaciji okeana.

2. Primjena CO2 sekvestracije je samo jedna od opcija iz čitavog spektra mjera za rešavanje ovih izazova, uključujući, kao prvo i najvažnije, potrebu za daljim razvojem i korišćenjem manjih količina ugljenika i mjere očuvanja energije kako bi se smanjila njegova emisija.

3. Cilj CO2 sekvestracije ispod morskog dna je: permanentna izolacija!


108

Sakupljanje i skladištenje uglljen dioksida

Odobrila i prihvatila IPCC radna grupa III, Izvještaj usvojen na 24. sjednici IPCC održanoj u Montrealu 26. septembra 2005. godine pogledati sadržaj u donjem lijevom uglu

CO2 sekvestracija

Scope of London

Protocol


109

FERTILIZACIJA OKEANA: AKTIVNOSTI U SKLADU SA KONVENCIJOM I PROTOKOLOM

• Šta je fertilizacija?: Stimulisanje prirodne fotosinteze u okeanima, tj., “zasijavanje” gvozdenim česticama kako bi se povukao na dno, odnosno potisnuo višak CO2 iz atmosfere,

• Bojazan: (1) djelotvornost metoda, da li funkcioniše? (2) potencijalni uticaj na morsku sredinu i ljudsko zdravlje,

• Aktivnosti u 2007: Potpisnice su donijele “Izjavu vezano za bojazan” i dogovorile se da djeluju u cillju regulisanja fertilizacije okeana.

• Aktivnosti u 2008: Usvojena odluka o “politici” kojom se dozvoljava isključivo “legitimno naučno istraživanje” (isključene su aktivnosti u komercijalne svrhe!)

• Aktivnosti koje su u toku: Mogući rezultat: pravno obavezujuća odluka ili izmjene i dopune Protokola, u cilju regulisanja ove aktivnosti.

Fertilizacija okeana


110

POTENCIJALNE KORISTI ZA DRŽAVE POTPISNICE PRILIKOM PRISTUPANJA PROTOKOLU

• Poboljšana spremnost za sprečavanje zagađivanja prouzrokovanog potapanjem,

• Pristup godišnjim sastancima država potpisnica (politika i regulatorni aspekati potapanja i zaštite morske sredine), i godišnji sastanci naučnih grupa (naučni i tehnički aspekti potapanja),

• Pridruživanje sporazumu za kontrolu SVIH IZVORA zagađivanja mora koji promoviše pronalaženje najboljih rešenja za cjelokupne ekološke probleme i održivog korišćenja okeana,

• Dodatni mehanizam za zaštitu priobalnog područja i morske sredine,

• Pristup tehničkoj pomoći i iskustvima drugih država potpisnica u cilju poboljšanja morske sredine i jačanja kapaciteta.

POTENCIJALNI TROŠKOVI DRŽAVA PRILOKOM PRISTUPANJA LONDONSKOM PROTOKOLU

– Članarine se ne naplaćuju. Potencijalni troškovi variraju i zavise od aktivnosti potapanja, dok je finansiranje neophodno za:

– Izradu nacionalnog zakonodavstva za primjenu Protokola,

– Upravljanje sistemom licenciranja i postupcima,

– Sprovođenje nadzora na terenu i aktivnosti u pogledu usklađenosti, i izrada izvještaja s tim u vezi,

– Prisustvovanje godišnjim sastancima država potpsnica i skupovima naučnih grupa.


111

PRAVILA ZA UTVRĐIVANJE GRAĐANSKE ODGOVORNOSTI I NAKNADU ŠTETE OD ZAGAĐIVANJA ULJEM

U pogledu međunarodnog pravnog sistema, pravila su propisana:

Zakonom o životnoj sredini,

Disciplinom pomorske sigurnosti.

Izrada ovih pravila predstavlja:

mehanizam za uvođenje novih pravnih instrumenata za žrtve u pogledu dokazivanja njihovih prava nastalih kao posljedica štete izazvane prevozom ulja…

Važan faktor za jačanje mjera bezbijednosti.

Cilj detaljne razrade međunarodnih pravila o građanskoj odgovornosti i naknadi štete je uspostavljanje:

Jedinstvenog režima za postupanje sa žrtvama, sprečavanje suočavanja sa pluralizmom nacionalnih pravnih sistema; pravovremena naknada štete;

Isključive odgovornosti vlasnika broda koja se ogleda u podsticanju da usvoji mjere kako bi spriječio vjerovatnoću nastanka odnosno izbijanja inidenata u vezi sa zagađivanjem uljem/ublažavanje težine svakog štetnog uticaja na životnu sredinu.

Međunarodni režim i pravila:

Obveznici: NE uključuju isključivo države, jer kada se transponuju u nacionalni pravni režim, mogu uspostaviti prava i obaveze i za privatni sektor:

• fizička i pravna lica koja su žrtve odnosno koja su pretrpjela štetu od zagađivanja uljem, vlasnici brodova, Fondovi, osiguravajuća društva.

Ograničenja, usljed nemogućnosti uvođenja sistema odgovornosti države.

Inovacije, akcenat se postavlja na operatore, koji imaju ključnu ulogu u međunarodnoj areni bez obzira na njihov pravni status.

Ključni elementi: isključiva, objektivna odgovornost vlasnika broda, sa izuzecima od odgovornosti (rat i ratna dešavanja, viša sila, namjerno i nepažljivo postupanje, prevara od strane trećih lica).

Obavezno osiguranje

Kanalisanje odgovornosti: izvjesnost za žrtve po pitanju odgovornosti za isplatu štete (vlasnik broda do određenog iznosa i/ili Fondovi).

Naknada po tužitelju/ili primaocu naknade i sva lica ”koja imaju interesa u teretu” , neto vridjednost, i koja imaju koristi od prevoza ulja i koja generišu rizik od zagađivanja.


112

Jedinstvenost pravnog režima sa:

• Konvencijama o prevozu:

• Nuklearnog materijala;

• HNS, Bunker konvencije;

• Bazelska konvencija o kontroli prekograničnih kretanja opasnih otpada i njihovom odlaganju;

• Regionalni aranžmani (Barselonska konvencija za Mediteran);

• ERIKA PAKETI I-II-III kivične sankcije u slučaju zagađivanja.

Trend: ne predstavlja dodatni režim o građanskoj odgovornosti za štetu pričinjenu životnoj sredini, već predstavlja režim “ekološke odgovornosti”, instiut javnog prava.

Pravni okvir:

• Uglavnom jedinstven (ista načela);

• Globalan (zabrana diskriminacije žrtava);

• Cjelokupan (svi sektori saobraćaja).


113

Međunarodni režim

Odgovornost i naknada štete nastale usljed zagađivanja

Aktivnost: Obuka o međunarodnom pomorskom pravu

Bečići

13. – 14. novembar 2014.

Admiral Đankarlo Olimbo

Bivši presjedavajući Skupštine Dopunskog fonda

Sadržaj prezentacije

1. Pregled međunarodnog režima za naknadu štete i pravni okvir

2. Uloga IOPC Fondova

3. Finansiranje IOPC Fondova


114

Međunarodni režim:

Zašto nam je potreban?

• Naknada štete žrtvama zagađenja prouzrokovanog curenjem nafte sa tankera koje se prirodnim putem ne može pročistiti

• Naknada štete kroz mirno rješavanje spora

• Jedinstvena i dosljedna primjena režima za naknadu štete

• Jednak tretman svih tužitelja

Pravni okvir

Međunarodni režimi za naknadu štete


115

1992 Režim naknade štete

Kada se primjenjuje?

• Za štetu koja je posljedica zagađivanja

• Za curenje nafte sa brodova

• Teritoriju, teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone ili sl.

• Preventivne mjere

• Curenja brodskog goriva iz praznih cistjerni

• ‘Misteriozna curenja’

Definicije

Šteta prouzrokovana zagađivanjem

Član 1.6 Konvencije o građanskoj odgovornosti iz 1992. godine

a) Gubitak ili šteta prouzrokovana van broda usljed zagađivanja nastalog kao rezultat curenja ili ispuštanja nafte iz broda, na svakom mjestu u kojem je došlo do takvog curenja ili ispuštanja.....

b) Troškovi preduzimanja preventivnih mjera i spriječavanja daljeg gubitka ili štete koja može nastati preduzimanjem preventivnih mjera


116

Definicije

“Preventivne mjere” i “incident”

1992 Konvencija o građanskoj odgovornosti

Član 1.7

– ‘Svaka razumna mjera koju preduzima lice nakon izbijanja incidenta, u cilju spriječavanja nastanka štete ili svođenja na minimum negativnih štetnih posljedica zagađivanja’

Član1.8

– ‘Svaka pojava ili niz događaja koje imaju isto porijeklo, koje stvaraju ozbiljnu i neposrednu opasnost od nastanaka štete’

Režim naknade štete

Kako funkcioniše?


117

Konvencija o građanskoj odgovornosti iz 1992. godine

Prvi stepen

• Isključiva odgovornost registrovanog vlasnika broda/tankera

• Ograničena odgovornost na osnovu bruto tonaže broda

• Vlasnici broda su dužni da obezbijede obavezno osiguranje za štetu koja se može prouzrokovati trećim licima

• Nadležni organi su dužni da provjere da li tankeri imaju potvrdu o osiguranju

Konvencija o građanskoj odgovornosti iz 1992. Godine

Odgovornost vlasnika broda

Vlasnik broda se oslobađa od odgovornosti ukoliko se dokaže da je šteta nastala kao rezultat:

• Ratnih događanja ili prirodnih pojava (viša sila)

• Namjernog činjenja ili umišljaja trećih lica

• Nemara ili pogrešnih radnji javnih organa

Vlasnik broda je odgovoran ukoliko se dokaže da je šteta nastala kao rezultat:

• njegove lične radnje preduzete sa namjerom da se prouzrokuje takav gubitak ili ukoliko je znao ili je mogao znati da će takvim činjenjem prouzrokovati takav gubitak


118

Konvencija o građanskoj odgovornosti iz 1992. Godine

Ograničenje odgovornosti vlasnika broda

Bruto registrovana tonaža SDR USD (okvirno)

Manje od 5,000 4 510 000 7 200 000

Za dodatnu bruto tonažu do 140 000 631 1 000

Više od 140 000 89 770 000 150 000 000

Konvencija o Fondu iz 1992. Godine

Drugi stepen


119

Dopunski fond

Treći stepen

• Protokol o osnivanju Dopunskog fonda je stupio na snagu 2005. godine

• Maksimalni iznos naknade je 750 milliona SDR, uključujući obaveze u skladu sa Konvencijama iz 1992. godine

• Naknade naručilaca u zemljama potpisnicama Protokola o osnivanju Dopunskog fonda

• Minimalni doprinos/prilog iznosi 1 million tona

Pragovi u pogledu naknada


120

Pravni okvir

Pragovi odgovornosti

Podjela finansijske odgovornosti

Dobrovoljni industrijski aranžmani


121

Glavni incidenti i naknade

Vrste tužbi

• Aktivnosti čišćenja i preduzimanja preventivnih mjera

• Šteta pričinjena imovini

• Finansijski gubici u sektoru ribarstva i turizma i akvakulturi:

– Gubitak kao posljedica štete

– Čisti finansijski gubitak.

• Šteta pričinjena životnoj sredini

– Razumni troškovi sanacije životne sredine


122

Kvalifikovanost

Opšti kriterijumi

• Gubitak ili šteta nastala kao posljedica zagađivanja (uzročno posljedična veza između zagađivanja i gubitka)

• Svaki trošak se mora odnositi na razumne i opravdane mjere

• Opravdani su samo oni troškovi ili gubici koji su se već desili

• Na tužitelju je teret dokazivanja gubitka ili štete

• Gubitak mora biti ekonomski kvantifikovan

IOPC Fondovi

Osnove

• Upravlja primjenom Konvencija Fonda

• Sastavljen od Skupštine, Izvršnog odbora i Sekretarijata

• Utvrđuje kriterijume za kvalifikovanost tužbi

• Radi procjenu i vrši isplate žrtvama

• Finansira se iz priloga/doprinosa naručilaca nafte


123

Kako posluju IOPC Fondovi?

Opšti organogram

Zemlje članice

januar 2014. godine


124

Ko uplaćuje priloge u Fond?

Naftna industrija

• Naručioci nafte: ‘lica’ koja prime više od 150,000 tona nafte koja podliježe uplati priloga (sirova nafta i teška goriva) na godišnjem nivou i nakon prevoza iste pomorskim putem

• Skupština Fonda, svake godine donosi odluku o visini priloga koji se uplaćuju, na osnovu iznosa neophodnih za isplatu tužbi za naknadu štete

• Naknada po toni se obračunava na osnovu ukupne vrijednosti prikazane u izvještajima o isporučenoj nafti za određenu godinu

• Isplatu priloga vrše naručioci nafte ( a ne države)


125

Izvještaji o isporučenoj nafti

Obaveze država

• Zemlje članice svake godine moraju dostaviti količinu nafte koja je isporučena u prethodnoj kalendarskoj godini, i to za svaku kompaniji pojedinačno, a koja podliježe isplati priloga u toj zemlji.

• Izvještaji o isporučenoj nafti omogućavaju primjenu jednakog tretmana u odnosu na sve zemlje članice; nepodnošenje izvještaja može biti sankcionisano odbijanjem isplate za naknadu štete

Prilozi

Naftna industrija zemalja članica


126

PREGLED KONVENCIJE O OPASNIM I ŠTETNIM MATERIJAMA IZ 2010. GODINE (HNS KONVENCIJA)

Međunarodno pomorsko pravo

Bečići

13. -14. novembar 2014. godine

Adm. Đankarlo Olimbo

Član revizorskog tijela

Ispuštanje opasnih i štetnih supstanci

Ona su stvarna!

• Da pomenemo nekoliko prijavljenih HNS incidenata:

• 192 incidenata koje je rešavala Međunarodna grupa P&I Klubova (2002 – 2010)

• 106 incidenata u Mediteranu koje je riješio REMPEC (1988 – 2007)

• 235 pomorskih incidenata koje su prijavile zemlje članice i koje je objedinila IMO (2006. – jun 2011.)

o Uključujući 40 incidenata koji su se desili u periodu od aprila 2010. do juna 2011. godine


127

Statistika

Po vrsti

Curenja opasnih i štetnih supstanci

Incidenti

Francuska 2000. Indija 2010.

Hemijski tanker Ievoli Sun, koji je prevozio

stiren i druge opasne i štetne

materije, potonuo kod obala Francuske

Kanisteri aluminijijum fosfida su se nasukali na obali nakon što je sa MSC Chitra ispustio 200 kargo kontejnera u Arabisjko more


128

HNS Konvencija

Osnovna načela

• Donijeta na osnovu uspješnog modela Konvencija o građanskoj odgovornosti i Fondu

• Uspostavlja dvostepeni režim jedinstvenog sporazuma u cilju naknade štete nastale usljed gubitka ili štete izazvane licima, imovini i životnoj sredini kao rezultat prevoza opasnih i štetnih materija pomorskim saobraćajem

• U prvom stepenu, naknadu štete isplaćuje vlasnik broda i njegova osiguravajuća kuća

• U drugom stepenu, HNS Fond isplaćuje naknadu štete

• Konvencija pokriva štetu prouzrokovanu zagađivanjem, kao i štetu izazvanu drugim faktorima rizika, npr. požar i eksplozija

Svrha i predmet Konvencije

Štete – član 1 stav 6

• Osiguranje adekvate, pravovremene i djelotvorne naknade štete za:

– Smrt ili povredu lica

– Gubitak ili štetu koja je nastala van broda koji prevozi opasne i štetne materije a koju je pretrpjela imovina, kao i ekonomski gubici

– Troškovi preventivnih mjera, čiščenje i razumne mjere ponovnog uspostavljanja zdrave životne sredine

– Šteta izazvana opasnim i štetnim materijama (HNS) u vezi sa njihovim prevozom morem

• Primjenjuje se na štetu nastalu kao rezultat curenja HNS –a na teritoriji, uključujući i teritorijalno more zemlje potpisnice/članice

• Primjenjuje se na štetu (osim zagađivanja) nastalu van teritorije i teritorijalnog mora svake države:

– Ukoliko je šteta posljedica HNS-a koje je prevozio brod registrovan u zemlji potpisnici


129

Izuzeća

• Šteta nastala usljed zagađivanja naftom sa tankera, kako je definisano CLC Konvencijom

• Šteta nastala usljed curenja brodskog goriva

• Šteta nastala ispuštanjem radioaktivnih materijala

Identifikacija HNS-a

Šta predstavlja HNS?

• Svaka supstanca, osim nafte, koja, ukoliko se nađe u morskoj sredini, može izazvati:

o Opasnost po zdravlje ljudi

o Štetu pomorskim resursima i morskom svijetu

o Može uticati na ljepotu i privlačnost obala i mora

o Uticaj na druge vrste legitimnog iskorišćavanja mora (OPRC - HNS Protokol 2000.)

• Najmanje 50% upakovanog i rasutog tereta koji se prevozi morem, se može smatrati opasnim

• Rasuti teret – čvrst ili tečni hemijski materijal, gasovi i proizvodi koji većinom dolaze iz prerađivačke industrije

• U svrhu HNS Konvencije, uključena je i nafta kako je definisano MARPOL 73/78 u Dodatku I


130

HNS Konvencija 1996

Ograničenja

Nedostaci

• Veliki teret postavljen na države koje moraju obezbijediti izvještavanje o upakovanim supstancama

• Ne postoji opšteprihvaćena sveobuhvatna HNS lista

• Zemlje članice mogu da zahtijevaju određeno ispunjenje obaveza, i nijesu dužne da dostavljaju izvještaje

• Odgovornost za uplatu priloga imaoca/vlasnika LNG-a – pitanje lokalizacije

14 država koje je ratifikovalo Konvenciju

• Angola, Kipar, Etiopija, Mađarska, Liberija, Litvanija, Maroko, Rusija, Sv. Kits, Samoa, Sijera Leone, Slovenija, Sirija, Tonga,

Dok su samo dvije države dostavile izvještaje o prevozu HNS tereta

• Kipar, Slovenija


131

2010 HNS Protokol

Riješava prepreke vezane za ratifikaciju

Ubrzavanje postupka stupanja na snagu

Šteta izazvana upakovanom robom

Značajna izmjena

• Upakovana roba je isključena iz obaveze uplate priloga za HNS terete u 2010 HNS Protokolu.

• Šteta izazvana prevozom upakovane robe, je regulisana obaveznim osiguranjem (“prvi stepen” odgovornosti).

• Ukoliko “prvi stepen” nije dovoljan, HNS Fond isplaćuje preostali iznos naknade čak i u slučaju da naručioci/primaoci upakovane robe ne uplaćuju priloge za finansiranje drugog stepena


132

Odgovornost vlasnika broda

Prvi stepen

• Pokrivenost prvog stepena u skladu sa HNS Konvencijom

• Isključiva odgovornost registrovanog vlasnika broda

– Postoji nekoliko izuzetaka (koji su isti kao i u CLC)

– Kanalisanje odgovornosti

• Obavezno osiguranje

– Licencirane osiguravajuće kuće i garancije/potvrde države

– Tužitelji imaju pravo da tuže osiguravajući kuću

• Ograničenje odgovornosti po incidentu:

– Rasuti HNS teret: najviše SDR 100M (155M US$)

– Upakovani HNS teret: najviše SDR 115M (180M US$)

Oslobađanje od odgovornosti

• Vlasnik broda se oslobađa od odgovornosti ukoliko dokaže da je šteta:

– Nastala kao posljedica objave rata, sukoba, građanskog rata, pobune, ili “prirodnih pojava” ili “više sile“,

– U potpunosti prouzrokovana radnjom ili propustom trećih lica, učinjenih u namjeri da nanesu štetu,

– U potpunosti izazvana nemarom javnog organa u pogledu navigacionih pomagala,

– Izazvana neuspjehom krcatelja broda (ili bilo kog drugog lica) da dostavi informacije u pogledu prirode opasnih i štetnih supstanci, odnosno ukoliko je takav propust rezultirao odlukom vlasnika da odustane od osiguranja robe.

HNS Fond

Drugi stepen


133

• Pokrivenost drugog stepena u skladu sa HNS Konvencijom

• Osmišljen u skladu sa IOPC Fondovima

– Međudržavna organizacija

• Isplaćuje štetu nakon incidenta u slučaju kada:

– Finansijske obaveze vlasnika broda ne pokrivaju cjelokupni iznos prouzrokovane štete,

– Vlasnik broda oslobođen od odgovornosti, ili

– Vlasnik broda u nemogućnosti da isplati finansijske obaveze.

• Ograničena izuzeća

– Ratna dešavanja, neprijateljstva, pobune ili curenja iz ratnih brodova

• Prilozi za HNS Fond uplaćuju primaoci/korisnici rasutog HNS tereta u zemljama potpisnicama

• Ograničenje iznosa isplate štete po incidentu:

– Do SDR 250M (390M US$)

– Za rasuti i upakovani HNS teret

2010 HNS Konvencija

Odgovornost vlasnika broda i ograničenja HNS Fonda


134

Finansiranje HNS Fonda

Pragovi

Tabela težine tereta

Utvrđivanje težine Iznos priloga po težini

Opšti teret 40 miliona tona*

• Rasuti čvrsti

teret • Ostali HNS

20 000/T

Nafta 350 miliona tona

• Čvrsta goriva • Tečna goriva

150 000/T 20 000/T

LNG 20 miliona tona Nije utrđena minimalna

količina

LPG 15 miliona tona 20 000/T

HNS u odnosu na druga potraživanja u pomorskom saobraćaju

Da li će biti uključeni svi aspekti?


135

Zaštita

Koja vrsta štete je propisana Konvencijama?

• CLC i Fond iz 1992. godine

Šteta nastala usljed zagađivanja čvrstim gorivima

• Bunker Konvencija iz 2001. godine

Šteta nastala usljed zagađivanja gorivom i uljima za podmazivanje

• Atinska Konvencija iz 1974. godine

Štetu koju su pretrpjeli putnici na pomorskim plovnim objektima

• LLMC iz 1996. godine

Generalna šteta koju je brod pričinio imovini i licima

• HNS iz 2010. godine

Sve vrste šteta koje su prouzrokovane samom prirodom navedenih HNS supstanci

SCENARIO 1

Isključiva primjena HNS Konvencije

Tokom pristajanja u luku hemijskog tankera (15 000 GT), došlo je do probijanja rezervoara sa benzenom, što je izazvalo neposredan pomor ribe koja se nalazila u luci, čime su generisani mogući dugoročni negativni efekti po morski svijet i zdravlje ljudi.


136

SCENARIO 2

HNS Konvencija i CLC/Konvencija o Fondu: nafta

Naftni tanker (120 000 GT) koji je prevozio sirovu naftu, je eksplodirao u luci i izazvao smrt ukupno 16 članova posade i lučkih radnika i došlo je do izlivanja nafte. Eksplozije koje su uslijedile nakon prve, su prouzrokovale potapanje broda sa preostalim teretom na brodu. Izvršena je evakuacija stanovništva u gradu kao preventivna mjera.

HNS Konvencija

Vlasnik broda 29.5 miliona SDR

HNS Fond 220.5 miliona SDR

Ukupno 250 miliona SDR

Preventivne mjere,

Šteta nanijeta imovini,

Studije štetnih uticaja štete po:

životnu sredinu i zdravlje ljudi,

Finansijski gubitak zbog preduzimanja preventivnih mjera i šteta pričinjena imovini.


137

SCENARIO 3

HNS Konvencija i CLC/Konvencija o Fondu: nafta i HNS

Proizvodni tanker (25 000 GT) se nasukao na stijenu i ispustio gorivo, plin i brodsko gorivo. Došlo je do izumiranja određenih biljnih vrsta (Mangruva) ali nije moguće utvrditi da li je to bila posljedica nasukavanja ili toksičkih efekata goriva.

SCENARIO 4

HNS i Bunker Konvencije

Došlo je do pucanja broda za generalni teret (8 500 GT) i do ispuštanja brodskoh goriva i rezervoara za pesticide prilikom tonjenja broda. Kasnije je izvađen rezervoar sa pesticidima, međutim, ipak je došlo do isticanja određene količine pesticida koja je ugrozila akvakulturu.


138

SCENARIO 5

HNS Konvencija, CLC/Konvencija o Fondu, Bunker i Atinska Konvencija

Dolazi do sudara hemijskog tankera (20 000 GT) i kruzera (85 000 GT) koji rezultira smrću pet ljudi i povredama 30 putnika. Dolazi do pucanja cistjerne sa pogonskim gorivom kruzera. Iz tankera je došlo do curenja tereta sa uljem za podmazivanje i epichlorohydrina što je prouzrokovalo smrt još 10 putnika.


139

Iznosi odgovornosti

Poređenje


140

Odnos između Konvencija

Documents

Montenegro Maritime Law Handbook