87
,,PRAVNI ASPEKT ,,PRAVNI ASPEKT PROBLEMATI PROBLEMATI Č Č NIH KREDITA U NIH KREDITA U NJIHOVO RJE NJIHOVO RJE Š Š AVANJE U PRAKSI AVANJE U PRAKSI ’’ ’’ SEMINAR, 29. SEMINAR, 29. - - 30.2011.GOD. 30.2011.GOD. PODGORICA PODGORICA

Moritoring kreditnog portfolija

  • Upload
    lamhanh

  • View
    233

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Moritoring kreditnog portfolija

,,PRAVNI ASPEKT ,,PRAVNI ASPEKT PROBLEMATIPROBLEMATIČČNIH KREDITA U NIH KREDITA U

NJIHOVO RJENJIHOVO RJEŠŠAVANJE U PRAKSIAVANJE U PRAKSI’’’’ SEMINAR, 29.SEMINAR, 29.--30.2011.GOD.30.2011.GOD.

PODGORICAPODGORICA

Page 2: Moritoring kreditnog portfolija

Doc. dr Halil KalaDoc. dr Halil Kalačč

MORITORING KREDITNOG PORTFOLIJA MORITORING KREDITNOG PORTFOLIJA

29. 09.2011. GOD. PODGORICA29. 09.2011. GOD. PODGORICA

Page 3: Moritoring kreditnog portfolija

SadrSadržžajaj

Uvod Uvod

ŠŠta je lota je lošš

kreditkredit, kako ga izbje, kako ga izbjeććii

Upravljanje kreditnim rizikomUpravljanje kreditnim rizikom

Moritoring kreditnog portfolijaMoritoring kreditnog portfolija

LoLošši krediti u CG i okrui krediti u CG i okružženjuenju

Modeli rjeModeli rješšavanja loavanja lošših kreditaih kredita

Page 4: Moritoring kreditnog portfolija

UVODUVOD

Bankarski sektor, nakon globalne ekonomske krize, Bankarski sektor, nakon globalne ekonomske krize, bremenit je, pored ostalog i problematibremenit je, pored ostalog i problematiččnim kreditima nim kreditima koje radi svog opstanka mora rjekoje radi svog opstanka mora rješšavati.avati.

Bankarski sektor se mora osposobiti da se ne nađe viBankarski sektor se mora osposobiti da se ne nađe višše u e u takvoj situaciji. To se motakvoj situaciji. To se možže postie postićći primjenom i primjenom najnovijih rjenajnovijih rješšenje koja omoguenje koja omoguććavaju svođenje ovih avaju svođenje ovih problema na minimum.problema na minimum.

Ova reprezentacija pod nazivom ,,Moritoring kreditnog Ova reprezentacija pod nazivom ,,Moritoring kreditnog portfolijaportfolija’’’’

sadrsadržži i prikaz kako se moritoringom i i prikaz kako se moritoringom

kreditnog portfolija problematikreditnog portfolija problematiččni krediti mogu svesti ni krediti mogu svesti na minimum u svakoj banci.na minimum u svakoj banci.

Page 5: Moritoring kreditnog portfolija

Rad sadrRad sadržži i sagledavanje rizika u bankarstvu, a naroi i sagledavanje rizika u bankarstvu, a naroččito ito kreditnog i upravljanje kreditnim rizikom.kreditnog i upravljanje kreditnim rizikom.

U radu je dat prikaz, osnovnih podataka, problematiU radu je dat prikaz, osnovnih podataka, problematiččnih nih kredita u Crnoj Gori i zemljama u okrukredita u Crnoj Gori i zemljama u okružženju.enju.

Dat je prikaz naDat je prikaz naččina rjeina rješšavanja problematiavanja problematiččnih kredita u nih kredita u bankarstvu Crne Gore.bankarstvu Crne Gore.

DaDa

lili

se u tome se u tome uspijevauspijeva??

Page 6: Moritoring kreditnog portfolija

ŠŠta je lota je lošš

kreditkredit

??

OdluOdlukomkom

o o minimalnimminimalnim

standardimastandardima

zaza

upravljanjeupravljanje kreditnimkreditnim

rizikomrizikom

CentralneCentralne

bankebanke

CrneCrne

Gore,Gore,definisano je da sedefinisano je da se

pod pod nekvalitetnomnekvalitetnom

aktivomaktivom smatrajusmatraju

se se stavkestavke

aktiveaktive

(nekvalitetni krediti)(nekvalitetni krediti)

kojekoje

susu

klasifikovaneklasifikovane

u u kategorijukategoriju

C i C i ninižžee..KKriterijumiriterijumi

zaza

klasifikacijuklasifikaciju

zasnivajuzasnivaju

nana

analizianalizi

pokazateljapokazatelja::

profitabilnostiprofitabilnosti

i i ekonomiekonomiččnostinosti, , likvidnostilikvidnosti, , kapitalizovanostikapitalizovanosti

i i zaduzadužženostienosti, , novnovččanimanim

tokovimatokovima

u u

prethodnomprethodnom

i i budubuduććemem

perioduperiodu

i i drugimdrugim

relevantnimrelevantnim pokazateljimapokazateljima..

Page 7: Moritoring kreditnog portfolija

NekvalitetniNekvalitetni

kreditikrediti

Posljedice nPosljedice nekvalitetniekvalitetnihh

kreditkreditaaNNekvalitetniekvalitetni

kreditikrediti, u visokom procentu,, u visokom procentu,

predstavljajupredstavljaju

jedanjedan

odod

glavnihglavnih

uzrokauzroka

pada pada ekonomskog rasta svake ekonomije.ekonomskog rasta svake ekonomije.

AkoAko

su oni visokog procenta ilisu oni visokog procenta ili

konstantnokonstantno

rasturastu, , resursiresursi

susu

neaktivirani,neaktivirani,

ččimeime

je je sprijespriječčenen

ekonomskiekonomski

rastrast, , šštoto

u u krajnjojkrajnjoj

linijiliniji

ugrougrožžavaava ekonomskuekonomsku

efikasnostefikasnost

zemlje.zemlje.

Page 8: Moritoring kreditnog portfolija

Nakon finansijske krize nNakon finansijske krize nekvalitetniekvalitetni

kreditkreditii

susu

predmetpredmet interesovanjainteresovanja

regulatoraregulatora

i i banakabanaka

u u veveććiniini

bankarskihbankarskih

sistemasistema

zemaljazemalja..NNivoivo

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditakredita, danas,, danas,

povezanpovezan

je je sasa

periodomperiodom

kreditnogkreditnog

bumabuma, , kadakada

je je kreditnikreditni

rastrast

biljebilježžioio

visoke visoke ((dvocifrenedvocifrene

i i trocifrenetrocifrene))

stopestope

i i kadkad

susu

bankebanke

imaleimale

labavelabave

kriterijumekriterijume

zaza

ocjenuocjenu

kreditnogkreditnog

rizikarizika

i i lakolako odobravaleodobravale

kreditekredite

i i riziriziččnijimnijim

kategorijamakategorijama

klijenataklijenata. .

VisokaVisoka

izloizložženostenost

kreditnomkreditnom

rizikuriziku

iziz

tog tog periodaperioda

odrazilaodrazila se se nana

danadanaššnjinji

nivonivo

nekvalitenihnekvalitenih

kreditakredita

i i u u bankarskom bankarskom

sektoru Crne Goresektoru Crne Gore..

Page 9: Moritoring kreditnog portfolija

KKvalitetvalitet

aktiveaktive, , kreditakredita

kaokao

njenenjene

najvanajvažžnijenije

stavkestavke, , statististatističčkiki

je je znaznaččajanajan

pokazatelj mogupokazatelj moguććee

nesolventnostinesolventnosti

banbanaakkaa. . NNekvaliteniekvaliteni

kreditkreditii

mogu dovestimogu dovesti

banbanku uku u

stesteččajaj,a ,a

takve pojave takve pojave vodvodee

smanjujusmanjuju

efikasnostiefikasnosti bankarskogbankarskog

sistemasistema. .

Zato nZato nagomilavanjeagomilavanje

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditakredita

u u bilansimabilansima

banakabanaka

jedanjedan

je je odod

simptomasimptoma

mogumoguććihih

bankarskihbankarskih

krizakriza..

Page 10: Moritoring kreditnog portfolija

NNekvalitetniekvalitetni

kreditikrediti

predstavljajupredstavljaju

jedanjedan

odod

glavnihglavnih

uzrokauzroka ne ostvarivanja planiranog GDP i GDP per capitane ostvarivanja planiranog GDP i GDP per capita. .

NNekvalitetanekvalitetan

kreditkredit, , odrazodraz

je je zapravozapravo

lološšegeg

stanjastanja

klijenataklijenata bankebanke

i i indirektnoindirektno

lološšegeg

stanjastanja

kompanijama i kompanijama i

preduzetnikapreduzetnika..AkoAko

nekvalitetninekvalitetni

kreditikrediti

konstantnokonstantno

rasturastu, , resursiresursi

––

ostali ostali

faktori proizvodnje su neiskorifaktori proizvodnje su neiskoriššččenieni, , ččimeime

je je sprijespriječčenen ekonomskiekonomski

rastrast, , šštoto

u u krajnjojkrajnjoj

linijiliniji

ugrougrožžavaava

ekonomskuekonomsku

efikasnostefikasnost

privredeprivrede

i ekonomije i ekonomije ..

Page 11: Moritoring kreditnog portfolija

NekvalitetniNekvalitetni

kreditikrediti

se se smatrajusmatraju

jednimjednim

odod najvanajvažžnijihnijih

faktorafaktora

kojikoji

utiutiččuu

nana

smanjenjesmanjenje

kreditnekreditne

aktivnostiaktivnosti

bankarskog sektorabankarskog sektora. . UzroUzroččno posledino poslediččno gledano no gledano --

nnemoguemoguććnostnost

kreditiranjakreditiranja

privredeprivrede

uzrokujeuzrokuje

nepovoljnenepovoljne

efekteefekte nana

kvalitetkvalitet

biznisabiznisa

šštoto

povratnopovratno

utiutiččee

nana

bankarskebankarske

kreditekredite. . Tako, kTako, kaoao

posljedicaposljedica

lološšihih

ekonomskihekonomskih

uslovauslova

nivonivo

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditakredita

rasteraste..

Page 12: Moritoring kreditnog portfolija

Nelikvidan i neprofitabilan Nelikvidan i neprofitabilan korporativnikorporativni

sektorsektor

ne ne stimulistimulišše e bankbankee

dada

odobravajuodobravaju

kreditekredite..

PProizvodniroizvodni

sektorsektor, zbog nedovoljnog kapitala, slabi,, zbog nedovoljnog kapitala, slabi,

smanjujusmanjujuććii agregatnuagregatnu

tratražžnjunju

i i tako tako pogorpogorššavaava

usloveuslove

kreditiranjakreditiranja

i i

pravipravi

jojošš

viviššee

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditakredita..Od nivoa kvaliteta upravljanja kreditnim rizikom zavisi Od nivoa kvaliteta upravljanja kreditnim rizikom zavisi

nnivoivo

nenaplativihnenaplativih

kreditakredita

u u ukupnimukupnim

kreditimakreditima

bankebanke.. KvalitetKvalitet

upravljanjaupravljanja

kreditnim kreditnim rizikomrizikom

zavisizavisi

odod

kvalitetakvaliteta

menadmenadžžmentamenta

bankebanke..

Page 13: Moritoring kreditnog portfolija

Kreditni portfolioKreditni portfolio

KreditniKreditni

portfolio portfolio podrazumpodrazumijijevaeva

skupskup

elemenataelemenata dostupnihdostupnih

menadmenadžžmentumentu

bankebanke

u u vezivezi::

vrstevrste, , roroččnostinosti,,

obezbeđenjaobezbeđenja

kreditakredita, , visinevisine

i i strukturestrukture

kamatnihkamatnih

stopastopa. . ZnaZnaččajanajan

segment segment upravljanjaupravljanja

kreditnimkreditnim

portfoliomportfoliom

se se

odnosiodnosi

nana

njegovnjegov

monitoring.monitoring.MonitoringomMonitoringom

portfoliaportfolia

ostvarujeostvaruje

se se kvalitetkvalitet, , doslednadosledna

primenaprimena bankarskihbankarskih

principaprincipa

i i pronalapronalažženjeenje

„„problematiproblematiččnihnih““

kreditakredita

u u strukturistrukturi

aktivaktivee

poslovneposlovne bankebanke..

KreditniKreditni

rizikrizik

i i kvalitetkvalitet

kreditnogkreditnog

portfoliaportfolia

zavisizavisi

odod

stanjastanja endogenihendogenih

i i egzogenihegzogenih

faktorafaktora. .

Page 14: Moritoring kreditnog portfolija

Karakteristike strukture kreditnog Karakteristike strukture kreditnog portfolija bankeportfolija banke

KreditniKreditni

portfolio portfolio obuhvataobuhvata

grupugrupu

kreditakredita

kojekoje

je je menadmenadžžmentment bankebanke

struktuiraostruktuirao

premaprema

korisnicimakorisnicima

kreditakredita. .

KljuKljuččnini

ciljeviciljevi

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

se se odnoseodnose

nana: : --

obimobim

portfolijaportfolija,,

--

strukturustrukturu

potrfolijapotrfolija,,--

kreditnekreditne

uslugeusluge

bankebanke, ,

--

naplatunaplatu

kreditakredita, , --

ccijijenuenu

kreditakredita

((kamatukamatu), ),

--

ostvarenuostvarenu

dobitdobit

(profit) (profit) bankebanke..OblikovanjeOblikovanje

strukturestrukture

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

je u je u nadlenadležžnostinosti

„„toptop””

menadmenadžžmentamenta

bankebanke..

Page 15: Moritoring kreditnog portfolija

PerformansePerformanse

kreditnogkreditnog

portfoliaportfolia

polazepolaze

odod procprocjjeneene

ooččekivanihekivanih

rizikarizika

i proci procjjeneene

ooččekivanihekivanih

prinosaprinosa

popo

odobrenimodobrenim

i i realizovanimrealizovanim

kreditimakreditima..KvalitetKvalitet

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

se se iskazujeiskazuje

koeficijentomkoeficijentom, , kaokao

odnosomodnosom

potencijalnihpotencijalnih gubitakagubitaka

i i ukupnihukupnih

kreditakredita..

Monitoring Monitoring kaokao

procesproces

prapraććenjaenja

kreditakredita

u u kreditnomkreditnom

portfolijuportfoliju,,

odnosiodnosi

se se nana

pojedinapojedinaččnene

i i

ukupneukupne

kreditekredite

u u portfoliuportfoliu

bankebanke. .

Page 16: Moritoring kreditnog portfolija

NNa a kreditnikreditni

portfolio portfolio bankebanke

uticaj imaju uticaj imaju egzogeniegzogeni ((stanjestanje

ekonomijeekonomije) i ) i endogeniendogeni

faktorfaktorii

((upravljaupravljaččkkaa

poslovnposlovnaa

filozofijfilozofijaa). ). Postoji viPostoji višše me modelodela a analizeanalize

kojkojaa

se se koristikoristi

zaza

monitoring monitoring korisnikakorisnika

kreditakredita..UpotrebomUpotrebom

tih analiza tih analiza mogumoguććee

je je napravitinapraviti

razlikurazliku

izmizmeeđuđu

budubuduććihih

korisnikakorisnika

kreditakredita, , kojimakojima prprijijetieti

i i kojimakojima

ne prne prijijetieti

bankrotbankrot

((likvidacijalikvidacija).).

Page 17: Moritoring kreditnog portfolija

KreditniKreditni

portfolio portfolio bankebanke

se se momožžee

posmatratiposmatrati

i i sasa

šširegireg aspektaaspekta

((kompleksnikompleksni

portfolio), portfolio), pripri

ččemuemu

onon

obuhvataobuhvata

ne ne samosamo

kreditekredite

vevećć

i i ostaleostale

izvoreizvore

sredstavasredstava

u u pasivipasivi bilansabilansa

stanjastanja

bankebanke. .

Na Na ovajovaj

nanaččinin

sese

uspostavljauspostavlja

ravnoteravnotežžaa

izmeđuizmeđu

kreditakredita ((plasmanaplasmana) i) i

izvoraizvora

sredstavasredstava

bankebanke. . KreditniKreditni

plasmaniplasmani

trebatreba

dada

susu

jednakijednaki

svojimsvojim

izvorimaizvorima. . DakleDakle, , izvoriizvori

sredstavasredstava

susu

titi

kojikoji

diktirajudiktiraju

obimobim

i i strukturustrukturu

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija..

Page 18: Moritoring kreditnog portfolija

UkolikoUkoliko

bankabanka

imaima

namnamjjerueru

dada

privuprivuččee

novenove klijenteklijente,,

onaona

u u svomsvom

kreditnomkreditnom

portfolijuportfoliju

trebatreba

dada

raspolaraspolažžee

sasa

svimsvim

vrstamavrstama

kreditakredita

kojikoji

susu razlirazliččiteite

namnamjjeneene

i i razlirazliččiteite

roroččnostinosti..

UmUmjjeeššnostnost

““toptop””menadmenadžžmentamenta

bankebanke

jestejeste, , dada drdržžee

u u kreditnomkreditnom

portfolijuportfoliju

one one kreditekredite

kojikoji

se se

najvinajviššee

tratražžee

odod

klijenataklijenata, , kaokao

i one i one kreditekredite

zaza kojekoje

se se ooččekujeekuje

dada

ććee

u u narednomnarednom

perioduperiodu

bitibiti

tratražženieni

odod

klijenataklijenata. .

Page 19: Moritoring kreditnog portfolija

U U principuprincipu

posmatranoposmatrano, , svakisvaki

kreditnikreditni

portfolioportfolio

trebatreba

dada

raspolaraspolažžee sasa

šširokimirokim

spektromspektrom

kratkorokratkoroččnihnih

i i dugorodugoroččnihnih

kreditakredita

kojikoji

susu

namenjeninamenjeni

pravnimpravnim

i i fizifiziččkimkim

licimalicima

u u privrediprivredi, , stanovnistanovnišštvutvu, , budbudžžetskimetskim

organizacijamaorganizacijama

i sl.. i sl..

PonudaPonuda

kreditakredita

trebatreba

dada

je je kompletiranakompletirana

sasa

visinomvisinom

i i vrstamavrstama kamatnihkamatnih

stopastopa, , određenimodređenim

kolateralomkolateralom, , uuččeeššććemem

iliili

izdvojenimizdvojenim

depozitomdepozitom

odod

stranestrane

korisnikakorisnika

kreditakredita..BankeBanke

sese

obiobiččnono

opredopredjjeljujueljuju

nana

uvođenjeuvođenje

zazašštitnihtitnih

klauzulaklauzula, , jerjer

se se

kreditikrediti

odobravajuodobravaju

nana

osnovuosnovu

prikupljenihprikupljenih

tuđihtuđih

izvoraizvora ((depozitnihdepozitnih

izvoraizvora) ) sredstavasredstava..

Page 20: Moritoring kreditnog portfolija

ZaZa

laklakššee

upravljanjeupravljanje

kreditnimkreditnim

rizikomrizikom

odod

velikevelike

je je pomopomoććii

bankamabankama

i i regulatoruregulatoru

statistikastatistika

RegistraRegistra

kreditnihkreditnih

zaduzadužženjaenja..ZnaZnaččajaj

oveove

institucijeinstitucije

je u tome je u tome šštoto

omoguomoguććavaava

bankamabankama

dada

se se boljebolje

informiinformiššuu

prilikomprilikom

odobravanjaodobravanja

novihnovih kreditakredita. .

Time se Time se unaprijeđujeunaprijeđuje

procjenaprocjena

bankebanke

o o rizikuriziku

klijentaklijenta, , povepoveććavaava

efikasnostefikasnost

poslovanjaposlovanja

bankebanke

i i smanjujesmanjuje

trotroššakak

kojikoji

bi bi nastaonastao

kadakada

bi bi bankebanke

imaleimale

manjemanje

informacijainformacija

o o bonitetubonitetu

svojihsvojih

klijenataklijenata..

Page 21: Moritoring kreditnog portfolija

ZaZa

regulatoraregulatora

ova ova statistikastatistika

dajedaje

bitnebitne

podatkepodatke

o o nivounivou

nekvalitenihnekvalitenih

kreditakredita

((popo

nosiocimanosiocima, ,

djelatnostimadjelatnostima

itditd), ), kojikoji

susu

odod

koristikoristi

kreatorimakreatorima ekonomskeekonomske

politikepolitike..

NivoNivo

nenaplativihnenaplativih

kreditakredita

u u bankarskombankarskom

sistemusistemu jednejedne

zemljezemlje

izmeđuizmeđu

ostalogostalog

utiutiččee

i i nana

samsam

kreditnikreditni

rejtingrejting

jednejedne

zemljezemlje

kojikoji

stvarastvara

slikusliku

o o njenomnjenom

investicionominvesticionom

ambijentuambijentu..

Page 22: Moritoring kreditnog portfolija

Bankarski riziciBankarski rizici

NekiNeki

autoriautori

smatrajusmatraju

dada

postojipostoji

šširaira

skalaskala

rizikarizikakojakoja

je je povezanapovezana

sasa

odobravanjemodobravanjem

kreditakredita. .

PremaPrema

E.E.

I. AltmanI. Altman--u (1995), u (1995), najvanajvažžnijenije

kategorijekategorije

rizikarizika,,

kojekoje

susu

u u vezivezi

sasa

funkcijomfunkcijom

komercijalnogkomercijalnog

kreditiranjakreditiranja

su:su:

--

kreditnikreditni

rizikrizik

iliili

rizikrizik

vravraććanjaanja

kreditakredita,,--

rizikrizik

ulaganjaulaganja

iliili

rizikrizik

kamatnekamatne

stopestope,,

--

rizikrizik

kontribucijekontribucije

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija,,--

operativnioperativni

rizikrizik,,

--

rizikrizik

prevareprevare

i i malverzacijamalverzacija,,--

rizikrizik

sindikacijesindikacije

kreditakredita..

Page 23: Moritoring kreditnog portfolija

PoPošštoto

bankebanke

nemajunemaju

direktnudirektnu

kontrolukontrolu

nadnadeksternimeksternim

faktorimafaktorima

((drdržžavnaavna

regulativaregulativa

u u

privredi,inflacijaprivredi,inflacija, , uticajuticaj

viviššee

silesile

i sl.) i sl.) kojikoji

utiutiččuu

nana kreditnikreditni

rizikrizik, , tetežžiišštete

menadmenadžžmentment

““timatima””

bankebanke

je je obiobiččnono

usmusmjjerenoereno

nana

interne interne faktorefaktore

((obimobim kreditakredita, , kreditnakreditna

politikapolitika

i sl.).i sl.).

Page 24: Moritoring kreditnog portfolija

Pored Pored opopšštegteg

izrazaizraza

zaza

modeliranjemodeliranje

kreditnogkreditnogrizikarizika, , kojikoji

se se koristikoristi

zaza

izraizražžavanjeavanje

agregatnogagregatnog

kvalitetakvaliteta

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

bankebanke, , koristekoriste

se ise imodelimodeli

zaza

predviđanjepredviđanje

kvalitetakvaliteta

poslovanjaposlovanja

pojedinihpojedinih

klijenataklijenata

bankebanke**--------------------------------------* M* Međueđu

takvetakve

modelemodele

spadaspada

i i tzvtzv..

ZETA ZETA analizaanaliza, , odnosnoodnosno

model model kojikoji

se se koristikoristi

zaza

monitoring monitoring korisnikakorisnika

kreditakredita

((dudužžnikanika

bankebanke).).ZETA ZETA analizaanaliza

((‘‘Zeta analysisZeta analysis’’) ) predstavljapredstavlja

izrazizraz

kojikoji

definidefiniššee

model model zaza

identifikovanjeidentifikovanje

rizikarizika

bankrotabankrota

korporacijekorporacije..

E. I. Altman i E. I. Altman i njegovinjegovi

saradnicisaradnici

susu

pronapronaššlili

sedamsedam

varijablivarijabli, , prekopreko

kojihkojih

je je mogumoguććee

razlikovatirazlikovati

firmefirme

kojimakojima

pretipreti, i , i kojimakojima

ne ne pretipreti

bankrotbankrot. . VarijableVarijable

obuhvatajuobuhvataju

(Altman, (Altman, HaldemanHaldeman

and Narayanan: 1977, pp. 29and Narayanan: 1977, pp. 29--54):54):

Page 25: Moritoring kreditnog portfolija

ZZadradržžaaćću se u se nana

analizianalizi

kreditnogkreditnog

rizikarizika

bankebanke. . KreditniKreditni

rizikrizik

je je izraizražženen

krozkroz

kvalitetkvalitet

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

bankebanke..PonaPonaššanjeanje

kreditorakreditora

u u pravcupravcu

preduzimanjapreduzimanja

nivoanivoa

kreditnogkreditnog

rizikarizika, , kojikoji

nijenije

direktnodirektno

vidljivvidljiv, , reflektujereflektuje

se se izmeđuizmeđu

ostalogostalog

u: u:

--

kreditnojkreditnoj

politicipolitici

bankebanke,,

Page 26: Moritoring kreditnog portfolija

--

kkvalitetuvalitetu

kreditnekreditne

analizeanalize

bankebanke,,

--

kreditnomkreditnom

nadzorunadzoru

ii

ekspertizamaekspertizama

kreditnihkreditnih

referenatareferenata

bankebanke..EEkspertizekspertize

kreditnihkreditnih

referenatareferenata

predstavljajupredstavljaju

izrazizraz

njihovenjihove

sposobnostisposobnosti,,

obuobuččenostienosti

i i iskustvaiskustva

u u ovimovim

bankarskimbankarskim

poslovimaposlovima..

Page 27: Moritoring kreditnog portfolija

Kreditni rizikKreditni rizik

GeneralnoGeneralno

posmatranoposmatrano, , postojepostoje

dvdvijije e vrstevrste

kreditnogkreditnog rizikarizika..

JednaJedna

vrstavrsta

je je vezanavezana

zaza

povratpovrat

glavniceglavnice

iliili

rate rate glavnogglavnog dugaduga, a , a drugadruga

vrstavrsta

je je povezanapovezana

sasa

plaplaććanjemanjem

kamatekamate

kaokao

prinosaprinosa

nana

plasiranaplasirana

kreditnakreditna

sredstvasredstva. . U U okviruokviru

prveprve

vrstevrste

rizikarizika, , kojakoja

je je vezanavezana

zaza

povrapovraććajaj

glavniceglavnice, , momožžee

nastatinastati

takvatakva

situacijasituacija, , dada

dudužžniknik

neneććee

dada platiplati

dospeludospelu

raturatu

kreditakredita, , iliili

žželieli

dada

platiplati

aliali

ne ne momožžee

usledusled

raznihraznih

finansijskihfinansijskih

tetešškokoććaa

uu

kojekoje

je je trenutnotrenutno

iliili trajnijetrajnije

zapaozapao. .

Page 28: Moritoring kreditnog portfolija

ŠŠtoto

se se kamatekamate

titiččee,,

situacijasituacija

momožžee

bitibiti

istaista

kaokao

šštoto je je navedenanavedena

i i zaza

plaplaććanjeanje

otplateotplate

iliili

rate rate glavnogglavnog

dugaduga

((kreditakredita).).MeđutimMeđutim, , situacijasituacija

i ne i ne moramora

bitibiti

istaista. . NaimeNaime, , svesve

zavisizavisi

odod

toga toga kakokako

je je ugovorenaugovorena

kamatnakamatna

sstopatopa, , dada

lili

je je kamatnakamatna

stopastopa

fiksnafiksna

iliili

je promje promjjenljivaenljiva

i i

kakvokakvo

jeje

kretanjekretanje

kamatnihkamatnih

stopastopa

nana finansijskomfinansijskom

trtržžiišštutu..

Page 29: Moritoring kreditnog portfolija

Upravljanje kreditnim rizikomUpravljanje kreditnim rizikom

UpravljanjUpravljanjee

kreditnimkreditnim

rizikomrizikom

predstavljapredstavlja

bitanbitan

element element postojanjapostojanja

veveććineine

banakabanaka..

KreditniKreditni

rizikrizik

najznanajznaččajnijiajniji

je je pojedinapojedinaččnini

uzrokuzrok

stesteččajevaajeva banakabanaka..

KlasifikacijaKlasifikacija

aktiveaktive

i i rezervisanjerezervisanje

odod

potencijalnihpotencijalnih gubitakagubitaka

utiutiččee

kakokako

nana

vrvrijijednostednost

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

takotako

i i nana

stvarnustvarnu

vrvrijijednostednost

kapitalakapitala

bankebanke..ZbogZbog

potencijalnopotencijalno

znaznaččajnogajnog

uticajauticaja

kreditnogkreditnog

rizikarizika

vavažžnono

je je sprovoditisprovoditi

obuhvatnuobuhvatnu

provprovjjerueru

sposobnostisposobnosti bankebanke

zaza

procprocjjenomenom, , vođenjemvođenjem, , nadzoromnadzorom, ,

odobravanjemodobravanjem

i i naplatomnaplatom

kreditakredita. .

Page 30: Moritoring kreditnog portfolija

Upravljanje kreditnim rizikom Upravljanje kreditnim rizikom

UkupnaUkupna

provprovjjera era upravljanjaupravljanja

kreditnimkreditnim

rizikomrizikom

ukljuuključčujeuje procprocjjenuenu

politikapolitika

i i prakseprakse

upravljanjaupravljanja

kreditnimkreditnim

rizikomrizikom

banakabanaka..RaspravaRasprava

o o uloziulozi

upravljanjaupravljanja

kreditnimkreditnim

rizikomrizikom

odnosiodnosi

se se

nana

kreditnikreditni

portfolio. portfolio. AnalizaAnaliza

ukupnogukupnog

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

prupružžaa

menadmenadžžmentumentu

bankebanke

slikusliku

poslovnogposlovnog

profilaprofila

i i poslovnihposlovnih

prioritetaprioriteta bankebanke

kaokao

i i vrstuvrstu

kreditnogkreditnog

rizikarizika

kojikoji

je je bankabanka

voljnavoljna

dada

preuzmepreuzme..

Page 31: Moritoring kreditnog portfolija

Modeliranje, definisanje i mjerenje Modeliranje, definisanje i mjerenje kreditnog rizikakreditnog rizika

MModeliranjeodeliranje

kreditnogkreditnog

rizikarizika, , odnosnoodnosnonjegovenjegove

funkcijefunkcije,,

relativnorelativno

jeje

lakolako

postaviti postaviti u u opopšštemtem

oblikuobliku..VVeomaeoma

je je slosložženen

procesproces

njegovognjegovog

konkretnogkonkretnog

definisanjadefinisanja

i i merenjamerenja. . KljuKljuččnunu

uloguulogu

u tomu tom

procesuprocesu

pripadapripada

analizianalizi

i i ococjjenieni

kreditnekreditne

sposobnostisposobnosti

tratražžiocaioca

kreditakredita. . PraksaPraksa

bankabanka

uu

ovomovom

segmentusegmentu

bankarskogbankarskog

poslovanjaposlovanja

je je

veomaveoma

razuđenarazuđena, , stogastoga

susu

prisutneprisutne

raznerazne

koncepcijekoncepcije vezanevezane

zaza

analizuanalizu

i i ococjjenuenu

kreditnekreditne

sposobnostisposobnosti

tratražžiocaioca

kreditakredita..

Page 32: Moritoring kreditnog portfolija

KljuKljuččnana

ulogauloga

analizeanalize

i i ococjjeneene

kreditnekreditne

sposobnostisposobnosti tratražžiocaioca

kreditakredita, , bezbez

obziraobzira

dada

lili

je rje rijeiječč

oo

pojedincupojedincu

kaokao

vlasnikuvlasniku

firmefirme

iliili

domadomaććinstvuinstvu

iliili

je rje rijijeečč

o o korporacijikorporaciji

iliili kompanijikompaniji, , jestejeste

u tome,u tome,

dada

se se unaprunaprijijed, ed, odnosnoodnosno

prprijije e

zakljuzaključčenjaenja

ugovoraugovora

oo

kreditukreditu

preciznoprecizno

utvrdiutvrdi: : a) a) dada

lili

je je tratražžilacilac

kreditakredita

sposobansposoban

dada

vrativrati

kreditkredit

kojikoji

namnamjjeravaerava

dada

uzmeuzme,,

odnosnoodnosno

dada

lili

ććee

bitibiti

sposobansposoban

dada vrativrati

kreditkredit

kadakada

istiisti

dospdospijijevaeva

nana

naplatunaplatu,,

Page 33: Moritoring kreditnog portfolija

b) b) dada

lili

je je tratražžilacilac

kreditakredita

spremanspreman

dada

vrativrati

kreditkredit kojikoji

namnamjjeravaerava

dada

uzmeuzme,,

odnosnoodnosno

dada

lili

ććee

bitibiti

spremanspreman

dada

vrativrati

kreditkredit

kadakada

istiisti

dospdospijijevaeva

nana naplatunaplatu. .

UpravoUpravo

nana

osnovuosnovu

ova ova dvadva

elementaelementa, , kojikoji

ččineine centralnecentralne

tataččkeke

analizeanalize

i i ococjjeneene

kreditnekreditne

sposobnostisposobnosti

dudužžnikanika, , bankabanka

trebatreba

šštoto preciznijepreciznije

dada

utvrdiutvrdi

rizikrizik

vravraććanjaanja

kreditakredita. .

Page 34: Moritoring kreditnog portfolija

SSmatramatra

sese,,

dada

je je sposobnostsposobnost

tratražžiocaioca

kreditakredita njegovanjegova

objektivnaobjektivna

karakteristikakarakteristika, a , a spremnostspremnost

subjektivnosubjektivno

svojstvosvojstvo

njegovognjegovog

menadmenadžžmentamenta. . UU

praksipraksi

je je gotovogotovo

nemogunemoguććee

u u potpunostipotpunosti

izvrizvrššitiiti

tataččnono

merenjemerenje

rizikarizika, , stogastoga

nijenije

mogumoguććee

nini njegovonjegovo

potpunopotpuno

otklanjanjeotklanjanje. .

Page 35: Moritoring kreditnog portfolija

KKreditnareditna

sposobnostsposobnost

tratražžiocaioca

kreditakredita

je je mogumoguććnostnost uzimanjauzimanja, , korikoriššććenjaenja

i i vravraććanjaanja

kreditakredita

pod pod

određenimodređenim

((ugovorenimugovorenim))

uslovimauslovima

kreditiranjakreditiranja..TTadaada

se se kaokao

osnovniosnovni

problemproblem

postavljapostavlja

pouzdanopouzdano

mmjjerenjeerenje::

uzimanjauzimanja, , korikoriššććenjaenja

i i vravraććanjaanja

kreditakredita..

Page 36: Moritoring kreditnog portfolija

ProcProcjjenaena

u u vezivezi

uzimanjauzimanja, , korikoriššććenjaenja

i i vravraććanjaanjakreditakredita

((kreditnakreditna

sposobnostsposobnost

tratražžiocaioca) ) obavljalaobavljala

se se tradicionalnimtradicionalnim

merenjemmerenjem

imovineimovine

tratražžiocaioca,,šštoto

predstavljapredstavlja

relativnorelativno

sigurnusigurnu

osnovuosnovu

povpovjjerenjaerenja

bankebanke

u u tratražžiocaioca

kreditakredita..Banka Banka imaima

obavezuobavezu

dada

se prse prijije e odobravanjaodobravanja

kreditakredita, ,

kolikokoliko

god jegod je

to to mogumoguććee, , uvuvjjerieri

dada

je je maksimalnomaksimalno zazašštitiććenaena

odod

viviššee

vrstavrsta

rizikarizika..

Page 37: Moritoring kreditnog portfolija

Tri Tri rizikarizika

se se izdvajajuizdvajaju

kaokao

najznanajznaččajnijaajnija

iiproizilazeproizilaze

iziz

sagledavanjasagledavanja

relacijarelacija::

karakterakaraktera

((““charactercharacter””) = ) = moralnimoralni

rizikrizik

((““moral moral

riskrisk””),),

kapacitetakapaciteta

((““capacitycapacity””) = ) = poslovniposlovni

rizikrizik

((““businessbusiness

riskrisk””))

kapitalakapitala

((““capitalcapital””) = ) = rizikrizik

vlasnivlasnišštvatva

((““propertyproperty

riskrisk””).).

Page 38: Moritoring kreditnog portfolija

MoralniMoralni

rizikrizik

se se vezujevezuje

zaza

liliččnene

osobineosobine

tratražžiocaioca kreditakredita, , njegovnjegov

poslovniposlovni

ugledugled

i i karakteristikekarakteristike

menadmenadžžmentamenta

preduzepreduzeććaa

ččijiiji

je on je on vlasnikvlasnik

iliili

sasa kojimkojim

on on upravljaupravlja..

PoslovniPoslovni

rizikrizik

se se vezujevezuje

zaza

kapacitetkapacitet

preduzepreduzeććaa, , shvashvaććenen

u u dvostrukomdvostrukom

smislusmislu: : --

kaokao

stvarnistvarni

proizvodnoproizvodno--tehnitehniččkiki

kapacitetkapacitet

--

kaokao

finansijskifinansijski kapacitetkapacitet

((izvorizvor

prihodaprihoda

zaza

vravraććanjeanje

kreditakredita).).

Page 39: Moritoring kreditnog portfolija

PoslovniPoslovni

rizikrizik

se se ččestoesto

““pokrivapokriva””

kolateralomkolateralom, , šštotoomoguomoguććavaava

smanjenjesmanjenje

poslovnogposlovnog

rizikarizika

nana

kritikritiččnimnim

tataččkamakama..RizikRizik

vlasnivlasnišštvatva

se se vezujevezuje

zaza

kapitalkapital

tratražžiocaioca

kreditakredita..

OvajOvaj

elmenelmenaat t imaima

posebnuposebnu

uloguulogu

uu

odobravanjuodobravanju hipotekarnihhipotekarnih

kreditakredita, a u , a u savremenimsavremenim

uslovimauslovima

viviššee

oznaoznaččavaava

odgovarajuodgovarajuććuu

strukturustrukturu

sredstavasredstava

i i izvoraizvora sredstavasredstava

tratražžiocaioca

kreditakredita..

Page 40: Moritoring kreditnog portfolija

Kreditni portfolioKreditni portfolio

KKreditnireditni

portfolio portfolio podrazumpodrazumijijevaeva

skupskup

elemenataelemenata dostupnihdostupnih

menadmenadžžmentumentu

bankebanke

u u vezivezi::

vrstevrste, ,

roroččnostinosti,,

obezbeđenjaobezbeđenja

kreditakredita, , visinevisine

i i strukturestrukture kamatnihkamatnih

stopastopa. .

ZnaZnaččajanajan

segment segment upravljanjaupravljanja

kreditnimkreditnim portfoliomportfoliom

se se odnosiodnosi

nana

njegovnjegov

monitoringmonitoring

Page 41: Moritoring kreditnog portfolija

OblikovanjeOblikovanje

strukturestrukture

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

bankebanke

jeje

u u nadlenadležžnostinosti

„„toptop““

menadmenadžžmentamenta

bankebanke..

MenadMenadžžmentment

bankebanke

je je pripri

kreiranjukreiranju

kreditnogkreditnog portfolijaportfolija

veveććimim

ddijijelomelom

ograniograniččenen

kreditnomkreditnom

politikompolitikom

bankebanke..KvalitetKvalitet

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

zavisizavisi

odod

tri tri kljuključčnana

faktorafaktora,,

a to a to susu: (1) : (1) kapitalkapital, (2) , (2) zaradezarade, (3) , (3) kreditnakreditna

disciplinadisciplina..

Page 42: Moritoring kreditnog portfolija

VeliVeliččinaina

kapitalakapitala

bankebanke

direktnodirektno

utiutiččee

nana

prihodeprihodebankebanke, a , a prihodiprihodi

susu

kljuključčnijiniji

izvorizvor

zaradazarada

u u bancibanci..

StogaStoga

je je neophodnoneophodno

voditivoditi

raraččunauna

i o i o kapitalukapitalu

i oi ozaradamazaradama

radnikaradnika

bankebanke

kaokao

motivacionommotivacionom

faktorufaktoru

profitabilnijegprofitabilnijeg

i i sigurnijegsigurnijeg

ulaganjaulaganja

bankebanke. . KreditnaKreditna

disciplinadisciplina

se se odnosiodnosi

nana

kontrolukontrolu

kreditnihkreditnih

trotrošškovakova,,

kreditnikreditni

gubitakgubitak

i i rastrast

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija..

Page 43: Moritoring kreditnog portfolija

Kvalitetan kreditni portfolioKvalitetan kreditni portfolio

ZaZa

kreditnikreditni

portfolio se portfolio se kakažžee

dada

imaima

kvalitetkvalitet

ukolikoukolikopostojipostoji

potpunapotpuna

usaglausaglaššenostenost

sasa

kreditnomkreditnom

strategijomstrategijom

i i

politikompolitikom

bankebanke, , ukolikoukoliko

susu

preciznoprecizno

definisanidefinisani

svisvi elementielementi

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija, i , i ukolikoukoliko

susu

mmjjerljiveerljive

performanseperformanse

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija. . AnalizaAnaliza

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

bankebanke

pokazujepokazuje, , dada

se se kreditikrediti

mogumogu

podpodijijelitieliti

u u dvedve

grupegrupe: : --

problemskeproblemske

kreditekredite, i, i--

standardnestandardne

kreditekredite. .

Page 44: Moritoring kreditnog portfolija

ProblemskiProblemski

kreditikrediti

se se obiobiččnono

daljedalje

klasifikujuklasifikuju

kaokao::a) a) substandardnisubstandardni

kreditikrediti, ,

b)b)

sumnjivisumnjivi

kreditikrediti

i i c) c) kreditikrediti

sasa

gubitkomgubitkom. .

SubstandardniSubstandardni

kreditikrediti

obuhvatajuobuhvataju

svesve

one one kreditekredite

kojikoji pokazujupokazuju

lološšijeije

performanseperformanse

odod

ooččekivanihekivanih

((projektovanihprojektovanih))

performansiperformansi. . SumnjiviSumnjivi

kreditikrediti

obuhvatajuobuhvataju

svesve

one one kreditekredite

kojikoji

imajuimaju

povepoveććaniani

rizikrizik

naplatenaplate. .

Page 45: Moritoring kreditnog portfolija

KreditiKrediti

sasa

gubitkomgubitkom

obuhvatajuobuhvataju

one one kreditekredite

kojikoji

susu otpisaniotpisani

kodkod

bankebanke. .

ProblemskiProblemski

kreditikrediti

obiobiččnono

zavrzavrššavajuavaju

iliili

uu likvidacijilikvidaciji

iliili

u u sanacijisanaciji

((konsolidacijikonsolidaciji) ) korisnikakorisnika

kreditakredita

((dudužžnikanika). ). StandardniStandardni

kreditikrediti

pokazujupokazuju

nepromnepromijijenjeneenjene

performanseperformanse

u u odnosuodnosu

nana

projektovanoprojektovano

stanjestanje kreditakredita..

Page 46: Moritoring kreditnog portfolija

Monitoring Monitoring strategijestrategije

kreditnogkreditnog portfolijaportfolija

bankebanke

PerformansePerformanse

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

polazepolaze

odod

procprocjjeneene ooččekivanihekivanih

rizikarizika

i proci procjjeneene

ooččekivanihekivanih

prinosaprinosa

popo

odobrenimodobrenim

i i realizovanimrealizovanim

kreditimakreditima..ElemenatElemenat

procprocjjeneene

ooččekivanogekivanog

rizikarizika

u u kreditnomkreditnom

portfolijuportfoliju

polazipolazi

odod

procprocjjeneene

ooččekivanogekivanog

povratapovrata odobrenihodobrenih

kreditakredita. .

NiNižžii

nivonivo

povratapovrata

kreditakredita

nosinosi

sasa

sobomsobom

viviššiinivonivo

rizikarizika..

Page 47: Moritoring kreditnog portfolija

StogaStoga

je je neophodnoneophodno

prprijije e odobravanjaodobravanja

kreditakredita

analiziratianalizirati kreditnukreditnu

sposobnostsposobnost

budubuduććegeg

dudužžnikanika

i i njegovunjegovu

potencijalnupotencijalnu

mogumoguććnostnost

dada

o o rokuroku

dospdospijijeeććaa

vrativrati

kreditkredit i i platiplati

kamatukamatu

nana

korikoriššććenieni

kreditkredit..

ObziromObzirom

dada

susu

i i obraobraččunateunate

kamatekamate

elemenatelemenatkreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

kojikoji

utiutiččee

nana

povepoveććanjeanje

iliili

smanjenjesmanjenje

rizikarizika, , neophodnoneophodno

je je rizikrizik

ugraditiugraditi

u cu cijijenuenu

kreditakredita..

Page 48: Moritoring kreditnog portfolija

Analiza performansi kreditnog Analiza performansi kreditnog portfolijaportfolija

MenadMenadžžmentment

bankebanke

trebatreba

dada

pratiprati

kreditnikreditniportfolio portfolio popo

pitanjupitanju

rizikarizika

i i rejtingarejtinga

odobrenihodobrenih

kreditakredita..AnalizaAnaliza

kreditnogkreditnog

rejtingarejtinga

se se obiobiččnono

u u praksipraksi

banakabanaka

povpovjjeravaerava

kreditnimkreditnim

analitianalitiččarimaarima, , odnosnoodnosno

kreditnimkreditnim

referentimareferentima, , jerjer

on on najboljenajbolje

poznajepoznaje

klijentaklijenta

((„„žživiivi

sasa

problemimaproblemima

i i uspuspjjesimaesima klijentaklijenta““).).

Page 49: Moritoring kreditnog portfolija

AnalizaAnaliza

performansiperformansi

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolijapodrazumpodrazumijijevaeva

::

--

identifikovanjeidentifikovanje

svakogsvakog

elementaelementa

kreditnogkreditnog

procesaprocesa,,--

preciznoprecizno

definisanjedefinisanje

analitianalitiččkihkih

mmjjera,era,

--

uticajuticaj

strategijestrategije

nana

performanseperformanse

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija,,--

procprocjjenuenu

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

popo

kategorijamakategorijama

kreditakredita,,��

Page 50: Moritoring kreditnog portfolija

--

procprocjjenuenu

naplatenaplate

kreditakredita

i i kamatakamata

((procenatprocenat otpisaotpisa

kreditakredita),),

--

profitabilnostprofitabilnost

pojedinapojedinaččnihnih

kreditnihkreditnih

izvrizvrššilacailaca,, odnosnoodnosno

sluslužžbibi,,

--

definisanjedefinisanje

vremenavremena

kojekoje

je je posveposveććenoeno

klijentimaklijentima i i žžalbamaalbama

klijenataklijenata

i sl.i sl.

Page 51: Moritoring kreditnog portfolija

Monitoring kreditnog portfolijaMonitoring kreditnog portfolija

ZaZa

svakusvaku

dobrodobro

organizovanuorganizovanu

bankubanku

jeje karakteristikarakterističčnono, , dada

postupakpostupak

saradnjesaradnje

sasa

klijentomklijentom

bankebanke

ne ne prestajeprestaje

kadakada

se se odobriodobri kreditkredit..

NNaprotivaprotiv, , postupakpostupak

saradnjesaradnje

tutu

popoččinjeinje,,

a a zavrzavrššavaava sese

momentommomentom

povratapovrata

dospdospjjelogelog

kreditakredita. .

Page 52: Moritoring kreditnog portfolija

ProcesProces

prapraććenjaenja

kreditakredita

u u kreditnomkreditnom

portfolijuportfoliju nazivanaziva

se se monitoringommonitoringom..

ZadatakZadatak

monitoringamonitoringa

se se odnosiodnosi

dada

neprekidnoneprekidno pratiprati

performanseperformanse

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija, , kaokao

ii

performanseperformanse

pojedinapojedinaččnihnih

kreditakredita

u u kreditnomkreditnom portfolijuportfoliju..

Page 53: Moritoring kreditnog portfolija

PrekoPreko

monitoringamonitoringa

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija, , mmenadenadžžmentment bankebanke

ostvarujeostvaruje::

--

kvalitetankvalitetan

kreditnikreditni

portfolio,portfolio,--

doslednudoslednu

primenuprimenu

kreditnekreditne

politikepolitike,,

--

pronalapronalažženjeenje

problematiproblematiččnihnih

kreditakredita,,--

propustepropuste

pripri

pupušštanjutanju

kreditakredita

u u teteččajaj

((suvisuviššee

dugodugo

ččekanjeekanje

nana

kreditkredit),),--

objektivnoobjektivno

formiranjeformiranje

rezervirezervi

kojekoje

susu

u u funkcijifunkciji

pokrivanjapokrivanja

kreditnihkreditnih

gubitakagubitaka..

Page 54: Moritoring kreditnog portfolija

SluSlužžba moritoringa kreditnog ba moritoringa kreditnog portfolijaportfolija

ZbogZbog

izuzetneizuzetne

vavažžnostinosti

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija,, menadmenadžžmentment

bankebanke

trebatreba

dada

je je kontinukontinuiranoirano

obavobavijijeešštenten

o o stanjustanju

portfolijaportfolija, , kvalitetukvalitetu

portfolijaportfolija

i o i o nekvalitetnimnekvalitetnim

kreditimakreditima

u u strukturistrukturi

portfolijaportfolija. .

DaDa

bi se bi se izveleizvele

nezavisnenezavisne

ococjjeneene

o o kreditnomkreditnom

portfolijuportfoliju, , neophodnoneophodno

je je formiratiformirati

posebnuposebnu

sluslužžbubu

u u okviruokviru

kreditnogkreditnog

odeljenjaodeljenja

kojakoja

ććee

se se svakodnevnosvakodnevno

bavitibaviti problematikomproblematikom

mmonitoringaonitoringa

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

((pregledpregled

kreditakredita, , prapraććenjeenje

kreditakredita, , ococjjenaena

kvalitetakvaliteta kreditakredita,,

prprijijedlogedlog

mmjjera i era i slsl).).

Page 55: Moritoring kreditnog portfolija

Monitoring Monitoring kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

momožžee

se se izraizraččunatiunati

prprijije e odobravanjaodobravanja

kreditakredita, i , i posleposle

odobravanjaodobravanja

kreditakredita,,

a a

samosamo

u u izuzetnimizuzetnim

slusluččajevimaajevima

popo

odobrenimodobrenim

kreditimakreditima..Na Na prviprvi

pogledpogled

ispadaispada

neloginelogiččnono, , dada

se se sprovodisprovodi

monitoring (monitoring (upravljanjeupravljanje

kreditimakreditima) pr) prijije e dobravanjadobravanja kreditakredita, , odnosnoodnosno

odlukeodluke

kreditnogkreditnog

odboraodbora

ii

pupušštanjatanja

kreditakredita

u u opticajopticaj. .

Page 56: Moritoring kreditnog portfolija

MeđutimMeđutim, , objektivnoobjektivno

postojipostoji

potrebapotreba

dada

sluslužžbaba

zaza monitoring monitoring pomognepomogne

kreditnomkreditnom

referentureferentu

((zaduzadužženimenim

zaza

izraduizradu

kreditnogkreditnog

referatareferata) ) dada sagledasagleda

kreditnikreditni

zahtevzahtev

objektivnoobjektivno,,

kakokako

se ne bi se ne bi

narunaruššilaila

strukturastruktura

i i kvalitetkvalitet

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija pogrepogreššnono

dondonijijetimetim

odlukamaodlukama

oo

odobravanjuodobravanju

kreditakredita..

Page 57: Moritoring kreditnog portfolija

SluSlužžba za ba za monitoring monitoring kreditnog portfolija kreditnog portfolija je u je u funkcijifunkciji kreditnogkreditnog

referentareferenta

iliili

kreditnogkreditnog

analitianalitiččaraara

i i

obezbobezbjjeđivanjaeđivanja

informacijainformacija

u u vezivezi: : a) a) analizeanalize

slisliččnihnih

finansijskihfinansijskih

izveizvešštajataja,,

b) b) analizeanalize

izvoraizvora

povratapovrata

kreditakredita, , c) c) metodametoda

otplateotplate

kreditakredita, ,

d) d) analizeanalize

kreditnekreditne

dokumentacijedokumentacije

iie)postavljanjae)postavljanja

pitanjapitanja

klijentuklijentu

pripri

vođenjuvođenju

intervjuaintervjua

sasa

klijentomklijentom. .

Page 58: Moritoring kreditnog portfolija

ČČinjenicainjenica

je, je, dada

se se sasa

ukljuuključčivanjemivanjem

monitoringamonitoringa

u u kreditnekreditne

aktivnostiaktivnosti

prprijije e odobravanjaodobravanja

kreditakredita,,

stvarajustvaraju

usloviuslovi

zaza

eliminisanjeeliminisanje

potencijalnihpotencijalnih propustapropusta

kojikoji

susu

nevidljivinevidljivi

i i nedostupninedostupni

kreditnomkreditnom

referentureferentu,,

odnosnoodnosno

kreditnomkreditnom analitianalitiččaruaru..

Page 59: Moritoring kreditnog portfolija

Monitoring poslije odobravanja Monitoring poslije odobravanja kreditakredita

Monitoring Monitoring posleposle

odobravanjaodobravanja

kreditakredita

predstavljapredstavljastalnostalno

prapraććenjeenje

kreditakredita

odod

stranestrane

kreditnogkreditnog

referentareferenta

zaduzadužženogenog

zaza

kreditnukreditnu

partijupartiju

klijentaklijenta

i i menadmenadžžeraera

u u sluslužžbibi

monitoringamonitoringa. .

ZadatakZadatak

je je monitoringamonitoringa

dada

skreneskrene

papažžnjunju

kreditnomkreditnom referentureferentu

o o nedostatkunedostatku

kreditnekreditne

dokumentacijedokumentacije

pripri

odobravanjuodobravanju

kreditakredita, , neponepošštovanjutovanju

kreditnihkreditnih

propisapropisa ((pripri

odobravanjuodobravanju

kreditakredita) ) definisanihdefinisanih

kreditnomkreditnom

politikompolitikom, , dada

dostavidostavi

listulistu

klasifikacijeklasifikacije

kreditakredita

premaprema naplativostinaplativosti

i sl. i sl.

Page 60: Moritoring kreditnog portfolija

KreditniKreditni

referent je referent je tajtaj

kojikoji

odrodržžavaava

saradnjusaradnju

sasa

klijentomklijentom,, pa je pa je iziz

tihtih

razlogarazloga

monitoring monitoring analizaanaliza

odod

izuzetneizuzetne

vavažžnostinosti

u u vođenjuvođenju

razgovorarazgovora

sasa

kreditnimkreditnim

dudužžnikomnikom..Monitoring Monitoring analizaanaliza

sprespreččavaava

potencijalnepotencijalne

kreditnekreditne

rizikerizike

i i omoguomoguććavaava

odrodržžavanjeavanje

kvalitetnekvalitetne

strukturestrukturekreditnogkreditnog

portfolijaportfolija..

Page 61: Moritoring kreditnog portfolija

IzuzetanIzuzetan

pregledpregled

kreditakredita

predstavljapredstavlja

specifispecifiččanan monitoring, monitoring, kojikoji

se se obavljaobavlja

uu

slusluččajevimaajevima

kadakada

kreditnikreditni

referent referent uouoččii

potepotešškokoććee

uu

vravraććanjuanju glavniceglavnice

kreditakredita

i i plaplaććanjuanju

dospdospjjeleele

kamatekamate..

PotePotešškokoććee

povratapovrata

kreditakredita

mogumogu

nastatinastati

popo

osnovuosnovu objektivnihobjektivnih

faktorafaktora

((problemiproblemi

u monitoring u monitoring

kreditnojkreditnoj

i i fiskalnojfiskalnoj

politicipolitici) i ) i subjektivnihsubjektivnih faktorafaktora

((prezaduprezadužženostenost

i i nelikvidnostnelikvidnost

korisnikakorisnika

kreditakredita).).

Page 62: Moritoring kreditnog portfolija

Monitoring funkcijaMonitoring funkcija

ZaZa

monitoring monitoring funkcijufunkciju

je je vavažžnono, , dada

je je nezavisnanezavisna odod

ostalihostalih

poslovnihposlovnih

funkcijafunkcija, , dada

je je objektivnaobjektivna

u u

sagledavanjusagledavanju

otvorenihotvorenih

problemaproblema

i i dada

bavebavešštavatava oo

svimsvim

pitanjimapitanjima

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolija

((pismenimpismenim

putemputem))„„toptop““

menadmenadžžmentment

bankebanke

i i upravneupravne

organeorgane

bankebanke. .

Page 63: Moritoring kreditnog portfolija

PoslovePoslove

monitoringamonitoringa

momožžee

savsavjjesnoesno

obavljatiobavljatinekoneko

koko

je: je:

--

dobardobar

poznavalacpoznavalac

bankarskogbankarskog

poslovanjaposlovanja,,--

dobardobar

poznavalacpoznavalac

kreditnekreditne

funkcijefunkcije, ,

--

dobardobar

finansijskifinansijski

analitianalitiččarar, , objektivanobjektivan

i i nepristrasannepristrasan

u u sagledavanjusagledavanju

poslovanjaposlovanja

bankebanke. .

ObiObiččnono

se u se u bankamabankama, , sasa

poslovimaposlovima

monitoringamonitoringa, , bavibavi odeljenjeodeljenje

revizijerevizije

iliili

odeljenjeodeljenje

ococjjeneene

kreditakredita, , jerjer

onioni

i i popo

drugimdrugim

pitanjimapitanjima

poslovanjaposlovanja

bankebanke

izveizvešštavajutavaju

„„bordbord““ direktoradirektora

((upravniupravni

odborodbor

bankebanke) i ) i menadmenadžžmentment

bankebanke..

Page 64: Moritoring kreditnog portfolija

RjeRješšavanje nekvalitetnih kreditaavanje nekvalitetnih kredita

UU

uslovimauslovima

visokvisokog procentaog procenta

nekvalitenihnekvalitenih

kreditakredita

u u svomsvom portfolijuportfoliju, , kkaoao

posljedicaposljedica

lološšegeg

upravljanjaupravljanja

kreditnimkreditnim

rizikomrizikom, , bankabanka

je je prinuđenaprinuđena

dada

vodivodi

brigubrigu

o o unutraunutraššnjojnjoj konsolidacijikonsolidaciji

kakokako

bi bi povepoveććalaala

kvalitetkvalitet

aktiveaktive

prijeprije

negonego

dada

odobravaodobrava

kreditekredite..RRezervacijeezervacije

zaza

kreditnekreditne

gubitkegubitke, kao posledica v, kao posledica visokisokogog

nivonivoaa

nekvalitenihnekvalitenih

kreditakredita,,

smanjujesmanjuje

bankarskebankarske

prihodeprihode i i izvoreizvore

zaza

nova nova kreditiranjakreditiranja

i i utiutiččee

nana

njennjen

finansijskifinansijski

rezultatrezultat. .

Page 65: Moritoring kreditnog portfolija

BBankaanka

je je najnajččeeššććee

primoranaprimorana

dada

se se dodokapitalizujekapitalizuje kaokao

bi bi „„pokrilapokrila““

naraslenarasle

rizikerizike

poslovanjaposlovanja..

SSveve

ovoovo

poskupljujeposkupljuje

poslovanjeposlovanje

bankebanke, , zbog zbog najnajččeeššććee, , visokivisokihh

operativnioperativnihh

trotrošškovkova, a, šštoto

se, u se, u

krajnjemkrajnjem, , prenosiprenosi

nana

korisnikakorisnika

bankarskihbankarskih

uslugausluga --

klijentaklijenta

u u viduvidu

viviššihih

kamatnihkamatnih

stopastopa

nana

kreditekredite..

Page 66: Moritoring kreditnog portfolija

KodKod

rjerješšavanjavanjaa

problemaproblema

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditakredita

bankebanke

se se opredjeljujuopredjeljuju::

--

zaza

refinansiranjarefinansiranja

klijenataklijenata, i , i reprogramereprograme

njihovihnjihovih

kreditakredita, , iliili

--

zaza

prodajprodajuu

lološšihih

djelovadjelova

kreditnogkreditnog

portfolijaportfolijaTako banke Tako banke smanjujusmanjuju

nivonivo

izloizložženostienosti

kreditnomkreditnom

rizikuriziku, ,

smanjujusmanjuju

potrebnepotrebne

rezervacijerezervacije, i , i stvarajustvaraju

zdravijezdravije osnoveosnove

zaza

daljedalje

poslovanjeposlovanje. .

Ovo Ovo se i se i događadogađa

u u veveććiniini

bankarskihbankarskih

praksipraksi

danasdanas, , kakokako

bi bi se se pomoglopomoglo

privredamaprivredama

i i bankarskimbankarskim

sistemimasistemima,,

u u

oporavkuoporavku..

Page 67: Moritoring kreditnog portfolija

Kriteriji za definiciju i izraKriteriji za definiciju i izraččunavanje nekvalitetnih kredita unavanje nekvalitetnih kredita su razlisu različčiti od zemlje do zemlje.iti od zemlje do zemlje.

Zato uZato uporedivostporedivost

podatakapodataka

o o nekvalitenimnekvalitenim

kreditimakreditima

popo zemljamazemljama

je je oteotežžanaana

jerjer

svesve

zemljezemlje

ne ne koristekoriste

istuistu

definicujudefinicuju

zaza

izraizraččunavanjeunavanje

nekvalitnihnekvalitnih

kreditakredita. . KKaoao

kriterijumikriterijumi

se se koristekoriste::

--

kakaššnjenjenjenje

u u plaplaććanjuanju

obavezaobaveza, , aliali

i i usklađenostusklađenost novnovččanihanih

tokovatokova

dudužžnikanika, ,

--

finansijskefinansijske

performanseperformanse

preduzepreduzeććaa, , --

kvalitetkvalitet

obezbjeđenjaobezbjeđenja..

Page 68: Moritoring kreditnog portfolija

U U praksipraksi, , veveććinaina

zemaljazemalja

primjenjujeprimjenjuje

klasifikacijuklasifikaciju potrapotražživanjaivanja

u u skladuskladu

sasa

MRS, MRS, ččijaija

primjenaprimjena

podrazumijevapodrazumijeva

procjenuprocjenu

ostvarenihostvarenih

kreditnihkreditnih gubitakagubitaka

nana

osnovuosnovu

istorijskihistorijskih

danadana

u u kakaššnjenjanjenja

u u

izmirivanjuizmirivanju

obavezaobaveza

bezbez

uzimanjauzimanja

u u obzirobzir

analizeanalize finansijskogfinansijskog

stanjastanja

klijentaklijenta. .

Po Po tojtoj

metodologijimetodologiji, , nenaplativinenaplativi

kreditikrediti

susu

onioni

kojikoji kasnekasne

prekopreko

90 90 danadana..

Page 69: Moritoring kreditnog portfolija

U U zemljamazemljama

kodkod

kojihkojih

se se zaza

procjenuprocjenu

rizikarizika

i i klasifikacijuklasifikaciju

aktiveaktive osimosim

danadana

kakaššnjenjanjenja

uzimauzima

i i finansijskofinansijsko

stanjestanje

zajmoprimcazajmoprimca, , vrvrššii

se se procjenaprocjena

ne ne samosamo

ostvarenihostvarenih, , negonego

i i potencijalnihpotencijalnih

gubitakagubitaka. .

U tom U tom slusluččajuaju, , kreditikrediti

se se klasifikujuklasifikuju

popo

kategorijamakategorijama::A A --

dobridobri, ,

B B --

sasa

posebnomposebnom

napomenomnapomenom, , C C --

substandardnisubstandardni, ,

D D --

sumnjivisumnjivi

i i E E --

gubitakgubitak), ), dokdok

pod pod nekvalitenimnekvalitenim

kreditimakreditima

podrazumijevamopodrazumijevamo

svesve

kreditekredite

klasifikovameklasifikovame

u C, D i E u C, D i E popo

bilobilo

komkom

odod

ova ova dvadva osnovaosnova..

Page 70: Moritoring kreditnog portfolija

LoLošši krediti CG i i krediti CG i regionuregionu

PremaPrema

posljednjimposljednjim

raspoloraspoložživimivim

podacimapodacima, , uuččeeššććee nekvalitenihnekvalitenih

u u ukupnimukupnim

kreditimakreditima, , popo

zemljamazemljama

regionaregiona, , iznosiloiznosilo

je:je:SrbijiSrbiji

17,1%, BIH 9,6%, 17,1%, BIH 9,6%, AlbanijiAlbaniji

14,4%, 14,4%,

HrvatskojHrvatskoj

11%11%. . KodKod

nasnas

susu

nana

krajukraju

martamarta

2011. 2011. godinegodine

iznosiliiznosili

23,2%.23,2%.

Page 71: Moritoring kreditnog portfolija

Srbija Srbija Srbija je zemlja u kojoj su problematiSrbija je zemlja u kojoj su problematiččni krediti na ni krediti na

visokom nivou. visokom nivou. ProseProseččni nivo problematini nivo problematiččnih kredita u Srbiji je 17,1 nih kredita u Srbiji je 17,1

posto. posto. U stanovniU stanovnišštvu oni su znatno nitvu oni su znatno nižži, u korporativnom i, u korporativnom

sektoru je nesektoru je neššto vito višši. i. Ono Ono ššto treba da se istakne je to da su uzroci pojave to treba da se istakne je to da su uzroci pojave

rasta i razvoja ove kategorije problematirasta i razvoja ove kategorije problematiččnih kredita nih kredita najnajččeeššćće vezani za recesiju. e vezani za recesiju.

Page 72: Moritoring kreditnog portfolija

U svakoj recesiji, po pravilu, broj ovakvih kredita U svakoj recesiji, po pravilu, broj ovakvih kredita raste u finansijskom sistemu. raste u finansijskom sistemu.

Ono Ono ššto za Srbiju i druge zemlje u regionu to za Srbiju i druge zemlje u regionu predstavlja specifipredstavlja specifiččnost, je da je veliki broj nost, je da je veliki broj kredita odobren sa valutnom klauzulom, kredita odobren sa valutnom klauzulom, ššto to odgovarajuodgovarajućća nestabilnost deviznog tra nestabilnost deviznog tržžiiššta mota možže e da se odrazi i na nivo ovih kredita.da se odrazi i na nivo ovih kredita.

Page 73: Moritoring kreditnog portfolija

ProblematiProblematiččnini

kreditikrediti

ččineine

17,1 17,1 odstoodsto

ukupneukupne

sumesume

kreditakredita

u Srbijiu SrbijiUkupniUkupni

((brutobruto) ) kreditikrediti

bankarskogbankarskog

sektorasektora, , sasa

kakaššnjenjemnjenjem

u u otplatiotplati

dudužžimim

odod

90 90 danadana, , nana

krajukraju

prvogprvog

tromesetromeseččjaja

2011. 2011. godinegodine

ččiniliinili

su su 17,1 17,1 odstoodsto

ukupnoukupno

odobrenihodobrenih

((brutobruto) ) kreditakredita, , objavilaobjavila

je je NarodnaNarodna

bankabanka

SrbijeSrbije..ApsolutnoApsolutno

i i relativnorelativno

povepoveććanjeanje

problematiproblematiččnihnih

kreditakredita

je je nastavljenonastavljeno

tokomtokom

prvogprvog

tromesetromeseččjaja, , rezultirajurezultirajuććii

povepoveććanjemanjem

uuččeeššććaa

u u ukupnimukupnim

kreditimakreditima

u u poređenjupoređenju

sasa

16,9 16,9 odstoodsto

nana

krajukraju

2010. 2010. godinegodine**. . ((TanjugTanjug

--

22. 06. 2011.22. 06. 2011.))----------------------------------------------------------------------------------------------* * StrukturaStruktura

kategorijakategorija

plasmanaplasmana

kojikoji

ččineine

ukupneukupne

problematiproblematiččnene

kreditekredite

je je znaznaččajnoajno

promenjenapromenjena

u u odnosuodnosu

nana

prethodnoprethodno

tromesetromeseččjeje. .

ProblematiProblematiččnini

plasmaniplasmani

privrediprivredi

--

javnijavni

i i privatniprivatni

sektorsektor, , sasa

nivoomnivoom

odod

196 196 milijardimilijardi

dinaradinara, , sadasada

ččineine

69 69 odstoodsto

ukupnihukupnih

problematiproblematiččnihnih

plasmanaplasmana, , dokdok

susu

u u prethodnomprethodnom

tromesetromeseččjuju

bilibili

72 72 odstoodsto. .

StanovniStanovnišštvotvo

sasa

nivoomnivoom

odod

40 40 milijardimilijardi

dinaradinara

ččiniini

14 14 odstoodsto, , dokdok

svesve

ostaleostale

kategorijekategorije

belebeležžee

povepoveććanjeanje

odod

11 11 milijardimilijardi, , dostidostižžuuććii

nivonivo

odod

47 47 milijardimilijardi, i , i ččineineććii

nana

krajukraju

prvogprvog

tromesetromeseččjaja

17 17 odstoodsto

ukupnihukupnih

problematiproblematiččnihnih

kreditakredita. .

UkupniUkupni

problematiproblematiččnini

kreditikrediti

privredeprivrede, , iskljuisključčujuujuććii

javnajavna

preduzepreduzeććaa, , nana

krajukraju

prvogprvog

tromesetromeseččjaja

2011. 2011. godinegodine

iznosiliiznosili

susu

196 196 milijardimilijardi

dinaradinara..

NjihovoNjihovo

uuččeeššććee

u u ukupnoukupno

odobrenimodobrenim

kreditimakreditima

tojtoj

kategorijikategoriji

iznosiloiznosilo

je 22,1 je 22,1 odstoodsto, , šštoto

predstavljapredstavlja

povepoveććanjeanje

nana

nivounivou

odod

0,3 0,3 procentnaprocentna

poenapoena, u , u odnosuodnosu

nana

krajkraj

proproššlele

godinegodine. .

SektoriSektori

sasa

najvenajveććimim

nivoomnivoom

pokazateljapokazatelja

uuččeeššććaa

problematiproblematiččnihnih

kreditakredita

susu

poljoprivredapoljoprivreda

sasa

35,8 35,8 odstoodsto, , prerađivaprerađivaččkaka

industrijaindustrija

--

24,3 24,3 odstoodsto, , obrazovanjeobrazovanje

i i poslovanjeposlovanje

nekretninamanekretninama

--

24 24 odstoodsto, , građevinarstvograđevinarstvo

--

20,3 20,3 odstoodsto, , trgovinatrgovina

--

19,5 19,5 odstoodsto

i i saobrasaobraććajaj, , hotelihoteli

i i restoranirestorani, , komunikacijekomunikacije

--

15,6 15,6 odstoodsto. .

UkupanUkupan

iznosiznos

problematiproblematiččnihnih

kreditakredita

fizifiziččkihkih

licalica

nana

krajukraju

prvogprvog

tromesetromeseččjaja

2011. 2011. godinegodine

iznosioiznosio

je 49,6 je 49,6 milijardimilijardi

dinaradinara. U . U odnosuodnosu

nana

prethodnoprethodno

tromesetromeseččjeje

problematiproblematiččnini

plasmaniplasmani

fizifiziččkimkim

licimalicima

susu

neznatnoneznatno

povepoveććaniani

zaza

0,7 0,7 milijardimilijardi

dinaradinara..

UUččeeššććee

problematiproblematiččnihnih

plasmanaplasmana

fizifiziččkimkim

licimalicima

u u ukupnoukupno

odobrenimodobrenim

((brutobruto) ) plasmanimaplasmanima

fizifiziččkimkim

licimalicima

iznosiloiznosilo

je 9,1 je 9,1 odstoodsto. .

PovePoveććanjeanje

uuččeeššććaa

plasmanaplasmana

sasa

docnjomdocnjom

prekopreko

90 90 danadana

je je registrovanoregistrovano

kodkod

kategorijakategorija

plasmanaplasmana

kojikoji

se se odnoseodnose

nana

zaduzadužženjaenja

popo

kreditnimkreditnim

karticamakarticama

i i stambenestambene

izgradnjeizgradnje..

ZaZa

kategorijukategoriju

plasmanaplasmana

odobrenihodobrenih

pozajmicapozajmica

popo

tekutekuććimim

raraččunimaunima, , kaokao

i i kategorijekategorije

gotovinskihgotovinskih

i i potropotroššaaččkihkih

kreditakredita

uuččeeššććee

je je smanjenosmanjeno. .

Page 74: Moritoring kreditnog portfolija

Crna Gora Crna Gora Bankarski sektorBankarski sektorSveSve

susu

bankebanke

privatneprivatne, , drdržžavaava

imaima

zanemarljivozanemarljivo

uuččeeššććee

u u vlasnivlasnišštvutvu

bankarskogbankarskog

sektorasektora. . OdOd

ččetirietiri

sistemskesistemske

bankebanke

dvijedvije

susu

u u potpunostipotpunosti

sasa

stranimstranim

kapitalomkapitalom. . OdOd

sedamsedam

manjihmanjih

banakabanaka

jednajedna

je u je u vlasnivlasnišštvutvu

domadomaććegeg

kapitalakapitala, a , a

svesve

susu

ostaleostale

sasa

stranimstranim

kapitalomkapitalom..AgregatnoAgregatno, 83 , 83 postoposto

kapitalakapitala

u u bankarskombankarskom

sektorusektoru

potipotiččee

iziz

inoino

izvoraizvora, 14,73 je , 14,73 je privatniprivatni

domadomaććii

kapitalkapital, , dokdok

se se nana

drdržžavuavu

odnosiodnosi svegasvega

2,22 2,22 postoposto..

Page 75: Moritoring kreditnog portfolija

Stanje problematiStanje problematiččnih kredita u CGnih kredita u CG

OdOd

ukupnihukupnih

kreditakredita, , nana

krajukraju

prvogprvog

kvartalakvartala

2011. 2011. godinegodine

7,9% se 7,9% se odnosiloodnosilo

nana

otpisaneotpisane

kreditekredite

(5,5% (5,5% nana

krajukraju

2010. 2010. godinegodine, , odnosnoodnosno

2,6% 2,6% nana

krajukraju

martamarta

2010. 2010. godinegodine), a 12,4% ), a 12,4% nana

restrukturiranerestrukturirane

kreditekredite..RezervacijeRezervacije

zaza

kreditnekreditne

gubitkegubitke

susu

ččinileinile

5,5% 5,5% ukupnoukupno

odobrenihodobrenih

kreditakredita

nana

krajukraju

martamarta

i u i u odnosuodnosu

nana

krajkraj

2010. 2010. godinegodine

smanjenesmanjene

susu

zaza

18,6%, 18,6%, dokdok

susu

u u odnosuodnosu

nana

istiisti

period period prethodneprethodne

godinegodine

ninižžee

zaza

27,9%. 27,9%. NajveNajveććii

diodio

rezervisanjarezervisanja

izdvojenizdvojen

je je zaza

potencijalnepotencijalne

gubitkegubitke

nana

kreditekredite

odobreneodobrene

privatnimprivatnim

privrednimprivrednim

drudrušštvimatvima

(47,7%), (47,7%), zatimzatim

privrednimprivrednim

drudrušštvimatvima

u u drdržžavnomavnom

vlasnivlasnišštvutvu

i i javnimjavnim

organizacijamaorganizacijama**

(28,2%), (28,2%), dokdok

se se nana

kreditekredite

odobrenimodobrenim

fizifiziččkimkim

licimalicima

i i zaposlenimazaposlenima

odnosiloodnosilo

20,4% 20,4% ukupnoukupno

izdvojenihizdvojenih

rezervacijarezervacija

zaza

kreditnekreditne

gubitkegubitke..((podacipodaci

CBCG)CBCG)--------------------------------------* * U U CentralnomCentralnom

registruregistru

raraččunauna

je je nana

krajukraju

martamarta

2011. 2011. godinegodine

evidentiranoevidentirano

54.919 54.919 pravnihpravnih

i i fizifiziččkihkih

licalica

kojakoja

obavljajuobavljaju

djelatnostdjelatnost. . OdOd

ukupnogukupnog

brojabroja

evidentiranihevidentiranih

raraččunauna, 26,6% , 26,6% iliili

14.581 14.581 raraččunauna

bilobilo

je u je u blokadiblokadi, , šštoto

je je zaza

468 468 viviššee

negonego

nana

krajukraju

prethodneprethodne

godinegodine. . UkupnaUkupna

vrijednostvrijednost

dugaduga

popo

osnovuosnovu

kojegakojega

je je izvrizvrššenaena

blokadablokada

raraččunauna

iznosilaiznosila

je 301,6 je 301,6 milionamiliona

euraeura

nana

krajukraju

martamarta

2011. 2011. godinegodine, , šštoto

je je zaza

18,8% 18,8% viviššee

negonego

nana

krajukraju

2010. 2010. godinegodine. . KoncentracijaKoncentracija

dugaduga

je je relativnorelativno

velikavelika, s , s obziromobzirom

nana

to to dada

10 10 najvenajveććihih

dudužžnikanika, , iliili

0,07% 0,07% ukupnoukupno

evidentiranihevidentiranih

dudužžnikanika, , uuččestvujeestvuje

sasa

20,3% u 20,3% u ukupnomukupnom

dugudugu..

((podacipodaci

CBCG)CBCG)

Page 76: Moritoring kreditnog portfolija

SektorSektor

privredeprivrede

predstavljapredstavlja

najznanajznaččajnijegajnijeg

netoneto

dudužžnikanika

crnogorskogcrnogorskog bankarskogbankarskog

sistemasistema..

KreditiKrediti

banakabanaka

odobreniodobreni

sektorusektoru

privredeprivrede

susu

prekopreko

dvadva

putaputa

viviššii

odod sredstavasredstava

deponovanihdeponovanih

u u bankamabankama

odod

stranestrane

ovogovog

sektorasektora, , takotako

dada

je je koeficijentkoeficijent

kkrediti/depozitirediti/depoziti

zaza

ovajovaj

sektorsektor

iznosioiznosio

2,51 2,51 nana krajukraju

posmatranogposmatranog

periodaperioda**..

--------------------------------**Kao Kao rezultatrezultat

prvenstvenoprvenstveno

padapada

odobrenihodobrenih

kreditakredita

ovomovom

sektorusektoru, , koeficijentkoeficijent

krediti/depozitikrediti/depoziti

poboljpoboljššanan

je u je u odnosuodnosu

nana

krajkraj

2010. 2010. godinegodine

(2,75), (2,75), kaokao

i u i u odnosuodnosu

nana

krajkraj

martamarta

2010. 2010. godinegodine

(2,73). (2,73).

SamimSamim

timtim

je i je i netoneto

dug dug privredeprivrede

nana

krajukraju

prvogprvog

kvartalakvartala

smanjensmanjen, i , i iznosioiznosio

je 677,3 je 677,3 milionamiliona

euraeura. U . U odnosuodnosu

nana

krajkraj

2010. 2010. godinegodine

ninižžii

je je zaza

11,8%, 11,8%, odnosnoodnosno

zaza

19,3% u 19,3% u odnosuodnosu

nana

istiisti

mjesecmjesec

prethodneprethodne

godinegodine

((podacipodaci

CBCG)CBCG)

Page 77: Moritoring kreditnog portfolija

BosnaBosna

i i HercegovinaHercegovina

U regionu, iako su ekonomije razliU regionu, iako su ekonomije različčite, finansijski sektor dijeli iste ite, finansijski sektor dijeli iste probleme.probleme.

PrisutanPrisutan

je i problemje i problem

nezaposlenosti, nezaposlenosti, ččija je najveija je najvećća stopa u BiHa stopa u BiH kojakoja

iznosiiznosi

27,2 posto,27,2 posto,

za Crnu Goru 12,1, za Srbiju 20 posto.za Crnu Goru 12,1, za Srbiju 20 posto.

Javni dug, je najveJavni dug, je najvećći u Hrvatskoj, inflacija, je najvei u Hrvatskoj, inflacija, je najvećća u Srbiji.a u Srbiji.Stoga su centralne banke BiH i Crne Gore, te Narodna banka Stoga su centralne banke BiH i Crne Gore, te Narodna banka

Srbije dogovorile tjeSrbije dogovorile tješšnju saradnju kako bi usaglasili mjere kojima nju saradnju kako bi usaglasili mjere kojima bi finansijski sektor odrbi finansijski sektor održžali ali ššto stabilnijim. (Dnevi Avaz, to stabilnijim. (Dnevi Avaz, 08.05.2011. Srarajevo) 08.05.2011. Srarajevo)

Page 78: Moritoring kreditnog portfolija

NajveNajvećći problem za bankarski sektor i u BiH i Crnoj Gori i Srbiji je i problem za bankarski sektor i u BiH i Crnoj Gori i Srbiji je stopa nekvalitetnih kredita, odnosno plasiranja kreditnih stopa nekvalitetnih kredita, odnosno plasiranja kreditnih sredstava sredstava ččiji povrat je neizvjestan. iji povrat je neizvjestan.

U BiH je bankarski sektor zbog nekvalitetnih kredita iskazao U BiH je bankarski sektor zbog nekvalitetnih kredita iskazao gubitak od 124 miliona KM, napominje guverner Centralne gubitak od 124 miliona KM, napominje guverner Centralne banke BiH.banke BiH.

««Iskreno se nadam da Iskreno se nadam da ćće se ovaj trend zaustavitie se ovaj trend zaustaviti

--

novom novom kreditnom aktivnokreditnom aktivnoššćću i promjenom upravljanja rizicima u u i promjenom upravljanja rizicima u komercijalnim bankama, da bi taj trend trebao da dobije silaznu komercijalnim bankama, da bi taj trend trebao da dobije silaznu putanju i da s te strane ne bude daljeg poveputanju i da s te strane ne bude daljeg poveććanja, ali sigurno da je anja, ali sigurno da je uticao na profitabilnost sektorauticao na profitabilnost sektora»», kazao je Guverner CB BiH. ( , kazao je Guverner CB BiH. ( Dnevni Avaz, BiH, 08.05.2011.god.) Dnevni Avaz, BiH, 08.05.2011.god.)

Page 79: Moritoring kreditnog portfolija

RjeRješšavanje problematiavanje problematiččnih kreditanih kredita

U U rjerješšavanjuavanju

problemaproblema

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditakredita

bankebanke

se se opredjeljujuopredjeljuju

iliili

zaza

refinansiranjarefinansiranja

klijenataklijenata, i , i reprogramereprograme

njihovihnjihovih

kreditakredita, , iliili

zaza

prodajprodajuu

lološšihih

djelovadjelova

kreditnogkreditnog portfolijaportfolija, , ččimeime

smanjujusmanjuju

nivonivo

izloizložženostienosti

kreditnomkreditnom

rizikuriziku, , smanjujusmanjuju

potrebnepotrebne

rezervacijerezervacije, i , i stvarajustvaraju

zdravijezdravije osnoveosnove

zaza

daljedalje

poslovanjeposlovanje..

UpravoUpravo

to se i to se i događadogađa

u u veveććiniini

bankarskihbankarskih

praksipraksi

danasdanas, , kakokako

bi se bi se pomoglopomoglo

privredamaprivredama

i i bankarskimbankarskim

sistemimasistemima

u u oporavkuoporavku..

Page 80: Moritoring kreditnog portfolija

Crna Gora dosegla je rekordan nivo stope nekvalitetnih Crna Gora dosegla je rekordan nivo stope nekvalitetnih kredita, 23.2 posto. kredita, 23.2 posto.

VeVeććina tih kredita iz period kreditne ekspanzije.ina tih kredita iz period kreditne ekspanzije. LLooššii

kreditikrediti

susu

problem problem crnogorskogcrnogorskog

bankarstvabankarstva. . To je To je

osnovni razlog zbog osnovni razlog zbog ččega su banke u Crnoj Gori ega su banke u Crnoj Gori iskazale gubitke, koje moiskazale gubitke, koje možžemo ipak tretirati kao emo ipak tretirati kao kalkulativnu kategoriju budukalkulativnu kategoriju budućći da otpis kredita koji ima i da otpis kredita koji ima dobar kolateral ne znadobar kolateral ne značči potpuni gubitak u nekom i potpuni gubitak u nekom narednom vremenu. narednom vremenu.

Page 81: Moritoring kreditnog portfolija

Bankarski Bankarski sistemsistem

je je uzdrmanuzdrman

ekonomskomekonomskom

krizomkrizom. . Prije Prije krize bilo je krize bilo je nekolikonekoliko

godinagodina

ekspanzijeekspanzije, , posebnoposebno

ekspanzijeekspanzije

kreditakredita, , aliali

i i svihsvih

drugihdrugih

bankarskihbankarskih parametaraparametara, , naronaroččitoito

u 2007. u 2007. godinigodini. .

TajTaj

finansijskifinansijski

balonbalon

je je pukaopukao. . U U istoisto

vrijemevrijeme

dodoššlolo

je i do je i do pucanjapucanja

balonabalona

nana

trtržžiišštutu

nekretninanekretnina

i i trtržžiišštutu

kapitalakapitala, , takotako

dada

je je trebalotrebalo

dostadosta naporanapora

dada

se se ooččuvauva

povjerenjepovjerenje

u u bankebanke, , dada

se bankarski se bankarski

sektorsektor

sanirasanira

i i dada

iskoraiskoraččii. .

Page 82: Moritoring kreditnog portfolija

IakoIako

susu

bankarski bankarski sektorsektor

i i ukupniukupni

finansijskifinansijski sektorsektor, , prevaziprevaziššlili

najgorenajgore

stanjestanje, , postojepostoje

potrebepotrebe

zaza

dodatnedodatne

korekcijekorekcije..SmatramSmatram

dada

je je procesproces

revitalizacijerevitalizacije

banakabanaka

uznapredovaouznapredovao, , aliali

postojepostoje

jojošš

brojnibrojni

izazoviizazovi

kojkojii moramoraju ju rjerješšavatiavati..

Page 83: Moritoring kreditnog portfolija

Komercijalne banke su dominantno u stranom Komercijalne banke su dominantno u stranom vlasnivlasnišštvu u Crnoj Gori, imaju vitvu u Crnoj Gori, imaju višše modela po e modela po kojima rjekojima rješšavaju loavaju lošše kredite ili kredite koji e kredite ili kredite koji kasne. kasne.

Banke supsidijari u Crnoj Gori sa svojim matiBanke supsidijari u Crnoj Gori sa svojim matiččnim nim bankama osnivaju faktoring kompanije koje vrbankama osnivaju faktoring kompanije koje vršše e otkup lootkup lošše aktive i po tom osnovu ulae aktive i po tom osnovu ulažžu novi u novi kapital. kapital.

Page 84: Moritoring kreditnog portfolija

ČČetirietiri

modelamodela

u CGu CG

PProcentrocent

nekvalitetnihnekvalitetnih

kreditnihkreditnih

plasmanaplasmana

u u CrnojCrnoj

GoriGori

iznosi 23,2 posto.iznosi 23,2 posto.

NNa a kojikoji

nanaččinin

bankebanke

pokupokuššavajuavaju

rijeriješšitiiti

ovaj problem.ovaj problem.

BankeBanke

u u CrnojCrnoj

GoriGori

krozkroz

ččetirietiri

modelamodela pokupokuššavajuavaju

rijeriješšitiiti

problem problem lološšihih

kreditakredita. .

PrviPrvi

model je model je dada

supsidijarisupsidijari

bankebanke

u u CrnojCrnoj

GoriGori sasa

svojimsvojim

matimatiččnimnim

bankamabankama

osnivajuosnivaju

faktoringfaktoring

kompanijekompanije

kojekoje

otkupljujuotkupljuju

tutu

lološšuu

aktivuaktivu..

Page 85: Moritoring kreditnog portfolija

DrugiDrugi

model je model je dada

direktnodirektno

matimatiččnene

bankebanke

otkupljujuotkupljuju

lološšee kreditekredite. .

TreTreććii

je je dada

se se pojapojaččavajuavaju

aktivnostiaktivnosti

nana

naplatinaplati

kreditakredita. . ČČetvrtietvrti

model je model je jajaččanjeanje

kolateralakolaterala, , šštoto

znaznaččii

dada

bankebanke

i i

nakonnakon

određenogodređenog

vremenavremena

tratražžee

dodatnododatno

osiguranjeosiguranje

zaza date date kreditekredite, , ukolikoukoliko

je to je to potrebnopotrebno. .

To To susu

modelimodeli

kojikoji

vevećć

dajudaju

pozitivnepozitivne

efekteefekte. .

Page 86: Moritoring kreditnog portfolija

UU

CrnojCrnoj

GoriGori

dostigdostignut jenut je

istorijskiistorijski

maksimummaksimum

kadakada

je u je u pitanjupitanju

nivonivo

lološšee

aktiveaktive

i i slijedislijedi

period period smanjivanjasmanjivanja

takvetakve

aktiveaktive..S S ovimovim

problemomproblemom

se se sresreććuu

svesve

ekonomijeekonomije. . RazvijenaRazvijena

EvropaEvropa

imaima

manjemanje

stopestope

lološšihih

kreditakredita..To je To je direktnadirektna

posljedicaposljedica

stanjastanja

u u realnojrealnoj

ekonomijiekonomiji..

AkoAko

imateimate

nelikvidnunelikvidnu

privreduprivredu, , lološšuu

strukturustrukturu

u u privrediprivredi, , smanjenjesmanjenje

aktiveaktive

u u bilansimabilansima

preduzepreduzeććaa, , akoako

imateimate

tehnolotehnološškeke

vivišškovekove, , sasvimsasvim

posljediposljediččnono, , imateimate

i i lološšuu aktivuaktivu

u u bankamabankama. .

Page 87: Moritoring kreditnog portfolija

HVALA !HVALA !