MPP - SKRIPTA

Embed Size (px)

Citation preview

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COMUVOD2. Pojam i svrha meunarodnog privatnog prava

Kako bi se razumjela priroda i svrha MPP, najbolje je zapoeti njegovim razlikovanjem od MJP, koje se bavi pravnim odnosima u koje meusobno stupaju drave ili meunarodne organizacije, dok se to ne moe rei za MPP koji se bavi privatno pravnim odnosima onima u koje meusobno stupaju fizike i pravne osobe kao subjekti privatnog prava.Dakle nije nadnacionalno pravo, ve predstavlja unutranju granu prava koja treba da regulira pravne situacije koje su povezane sa inostranstvom koje su dakle samo injenino meunarodno obiljeene. Finalni cilj MPP je postizanje internacionalne stabilnosti, privatnopravnih odnosa i pravne sigurnosti subjekata u takvim odnosima. Ovoj pravnoj grani i ne odgovara sasvim kvalifikativ meunarodno, jer je ono po svom poloaju unutranja grana prava u svakoj dravi, oslanja se uglavnom na unutranje izvore. Ipak postoji vaan i ubjedljiv argument u prilog zadravanja naziva ove grane prava, a to je da je njegov cilj internacionalistiki, jer tei ka postizanju internacionalne stabilnsoti privatnopravnih odnosa,a time i postizanju pravne sigurnosti subjekata tih odnosa na internacionalnom planu.

3. Predmet reguliranja meunarodnog privatnog prava: privatnopravni odnosi i injenina stanja s meunarodnim obiljeijima

Meunarodno privatno pravo pravno regulira privatnopravne odnose koji su inostrano ili internacionalno obiljeeni.3.1. Privatnopravni odnosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMMeunarodno privatno pravo se bavi odnosima privatnog prava: onima u koje meusobno stupaju privatni subjekti, fizike i pravne osobe.Izraz privatnopravni odnosi predstavlja jednu zbirnu oznaku za statusnopravne, porodinopravne, nasljednopravne, stvarnopravne, obligacionopravne i jednim dijelom radnopravne i privrednopravne odnose. Takvi pravni odnosi, koji tek trebaju da postanu pravni odnosi (koje reguliu unutranje pravne grane), postaju predmetom reguliranja meunarodnog privatnog prava onda kada su na odreen nain povezane sa stranim suverenitetom, odnosno stranom dravom. Meunarodno privatno pravo nije posebna pravna grana (kao to je npr. graansko i porodino pravo) jer se ne bavi samo jednom odreenom vrstom privatnopravnih odnosa. Ono je sveobuhvatno, tj. obuhvata razliite tipove pravnih odnosa.

3.2. Inostrano (meunarodno) obiljeije

Strani element je izvjesna injenica ili okolnost koja jedno injenino stanje ili jedan ve oformljeni pravni odnos vezuje sa stranim suverenitetom.injenica ili okolnost koju nazivamo inostranim elementom moe se pojaviti u bilo kojem od elemenata pravnog odnosa: - u subjektu; - u objektu; ili - u sadrini samog odnosa (u pravima i obavezama subjekata). Ako je jedan od subjekata strani dravljanin ili ako se radi o firmi koja ima stranu nacionalnu pripadnost, strani element je prisutan u subjektu privatnopravnog odnosa. Ako se stvar koja je predmet (objekt) privatnopravnog odnosa nalazi na stranoj teritoriji, govorimo o stranom elementu u objektu. Ukoliko je privatnopravni odnos nastao na stranoj teritoriji ili tamo treba da bude realiziran, tada strani element figurira u sadrini (pravima i obavezama) takvog pravnog odnosa.

3.3. Posljedice prisutnosti meunarodnog obiljeja

Ako je jedan privatnopravni odnos internacionalno obiljeen (sadri inostrane elemente), odnosno nije posve domai, postavlja se pitanje o tome koji, odnosno iji organi e biti nadleni da o takvom odnosu raspravljaju i odluuju, i ije e zakonodavstvo biti mjerodavno za njegovu pravnu regulaciju.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMSituacija je jasna ukoliko su involvirane drave vezane meunarodnim ugovorom na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi koji je regulirao materiju u koju konkretan sluaj spada.U suprotnom, odgovor na ovo pitanje mora dati sama drava pred ijim se organima pitanje postavlja, a da bi takav odgovor bio prihvaen i od drugih drava (koje on ne obavezuje), on mora na drugi nain postii internacionalnu prihvatljivost. U suprotnom, validnost pravnog odnosa ili odluke o njemu, bie ograniena na teritoriju drave o kojoj je rije. Kada injenino stanje ili ve formiran privatnopravni odnos ima veze sa vie drava, tada meunarodno privatno pravo treba da odgovori na sljedea pitanja: 1. iji organi su nadleni za raspravljanje i odluivanje o takvom odnosu? 2. Moe li odluka suda jedne drave biti priznata i izvrena u drugoj dravi? 3. Moe li stranac biti subjektom jednog privatnopravnog odnosa? 4. ije zakonodavstvo je mjerodavno za takve odnose? Analogno tome, unutar meunarodnog privatnog prava postoje odgovarajue pravne cjeline, odnosno odgovarajue problemske oblasti i za svaku od njih se koristi pripadajui tehniki termin: - sukob jurisdikcija - za prvo i drugo pitanje; - privatnopravni poloaj stranaca - za tree pitanje; - sukob (kolizija zakona) - za etvrto pitanje.

Ako posmatramo meunarodno privatno pravo kao naunu disciplinu (granu pravne nauke), slijedit emo iru koncepciju o predmetu meunarodnog privatnog prava koja prevladava u doktrini bive Jugoslavije, a prema kojoj se u okviru meunarodnog privatnog prava trebaju razmatrati i pravila o sukobu zakona, kao i pravila o sukobu jurisdikcija i privatnopravnom poloaju stranaca. 4. Izvori meunarodnog privatnog prava

Izvori meunarodnog privatnog prava imaju dvostruki karakter, s obzirom da je to unutranja pravna grana u svakoj dravi (meunarodno privatno pravo) i kao takva ima formalne pravne izvore u Ustavu i zakonima, ali rije je i o pravnoj disciplini koja ima internacionalni cilj: obezbijediti stabilnost privatnopravnih odnosa na meunarodnom planu i pravnu sigurnost subjekata tih odnosa.To je razlog to meunarodno privatno pravo ima 2 vrste izvora i to: 1. UNUTRANJE (INTERNE) i

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. VANJSKE (MEUNARODNE).

4.1. Unutranji (nacionalni) izvori

Unutranji izvori meunarodnog privatnog prava su: Ustav; domai zakoni i podzakonski akti i (sudska praksa, obiaji i pravna nauka). Nain regulisanja meunarodnih privatnopravnih odnosa u uporednom pravu je razliit. S jedne strane imamo zemlje koje imaju kodificirane norme meunarodnog privatnog prava, tj. koje imaju poseban zakon koji regulira meunarodno obiljeene privatnopravne situacije. Drugu grupu ine zemlje u kojima su norme meunarodnog privatnog prava kodificirane, ali ne u posebnom zakonu, ve se nalaze u uvodnom ili zavrnom dijelu graanskog zakonika. U preostalim zemljama norme meunarodnog privatnog prava su fragmentarno rasporeene u zakonima koji se odnose na ureenje pojedinih privatnopravnih oblasti. U bivoj Jugoslaviji je 23. jula 1982. god. donesen Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (preporueno: Zakon o meunarodnom privatnom pravu ZMPP). Preuzevi ovaj zakon u svoj pravni poredak, Bosna i Hercegovina se svrstala u red zemalja koje imaju poseban zakon o meunarodnom privatnom pravu, tj. modernu kodifikaciju MPPa. U Zakonu je u potpunosti regulisana oblast kolizije zakona, kolizije jurisdikcija, ali je van njegovog domaaja ostala materija privatnih prava stranaca. Pored ovog Zakona, za meunarodno privatno pravo su znaajni i drugi zakoni kao izvori, a kojima se ureuju: transportno pravo; trgovako pravo; autorsko pravo i pravo industrijskog vlasnitva; reim kretanja i boravka stranaca; procesno pravo; mjenino i ekovno pravo; reim stranih ulaganja; obavljanje vanjskotrgovinske djelatnosti itd.

4.2. Vanjski (internacionalni) izvori

Vanjski (internacionalni) izvori meunarodnog privatnog prava nastali su ili iz potrebe da zemlje na bilateralnoj osnovi pravno reguliraju neke aspekte privatnopravnih odnosa njihovih dravljana ili graana, ili pak iz potrebe da se o nekim aspektima privatnopravnih odnosa postigne ira meunarodna saglasnost zakljuivanjem multilateralnih sporazuma (konvencija, ugovora).4.2.1. Bilateralni meunarodni ugovori

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOd dovstranih (bilateralnih) ugovora za MPP su posebno znaajni:1. ugovori o pravnoj pomoi u graanskim i trgovakim stvarima 2. ugovori o uzajamnom pravnom saobraaju u graanskim i trgovakim stvarima; 3. ugovori o priznavanju i izvravanju sudskih odluka; 4. konzularni ugovori; 5. ugovori o dostavljanju izvoda iz matinih knjiga; 6. trgovinski ugovori i sl.

4.2.2. Multilateralni meunarodni ugovori

U pogledu multilateralnih konvencija, za MPP poseban znaaj imaju Hake konvencije (ima ih najvie). U BiH je na snazi veliki broj multilateralnih konvencija:1. Pariska konvencija o zatiti industrijske svojine (1883.); 2. Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela (1886.); 3. Univerzalna konvencija o autorskom pravu (1952.); 4. Haka konvencija o graanskom sudskom postupku (1954.); 5. Beka konvencija o ugovornom pravu (1969.) i dr.

Kada su u pitanju multilateralne konvencije, treba znati da postoje 2 vrste tih konvencija: 1. Multilateralne konvencije sa materijalnopravnim normama na direktan nain ureuju odnose iz svog djelokruga. Ovim konvencijama drave ujednaavaju svoja zakonodavstva u odreenim oblastima (putem ratifikacije). Sreemo ih u oblasti meunarodnog transporta, trgovine i sl. 2. Multilateralne konvencije sa kolizionim normama na indirektan nain reguliraju odnose iz svog djelokruga. Cilj ovih konvencija je ujednaavanje meunarodnog privatnog prava zemalja lanica, odnosno postizanje meunarodne saglasnosti o tome po kojem pravu e se urediti odreeno pravno pitanje.

Na osnovu ove podjele se u meunarodom privatnom pravu i razlikuje direktni i indirektni metod reguliranja.Direktni (neposredni) metod reguliranja imamo tamo gdje se reguliranje vri materijalnim pravnim normama. Tamo gdje se reguliranje vri kolizionim normama (normama o sukobu zakona) radi se o indirektnom metodu reguliranja.

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4.3. Hijerarhija pravnih izvora meunarodnog privatnog pravaU situaciji kad je isto pravno pitanje na razliite naine ureeno vanjskim i unutranjim pravnim izvorima, u MPP vai princip da meunarodni izvori imaju prednost u primjeni u odnosu na unutranje zakonodavstvo. Ako je jedno pitanje razliito regulisano viestranim i dvostarnim ugovorom koji obavezuju jednu zemlju, postavlja se pitanje koji ugovor ima prvenstvo u primjeni.Prema jednom shvatanju bilateralne konvencije imaju prednost u odnosu na multilateralne, a prema drugom, bilateralni sporazum nije nuno i specijalni propis u odnosu na multilateralni, te treba primjeniti maksimu le posterior derogat legi priori.. dakle primjena sporazuma koji je kasnije zakljuen. To za domae organe podrazumjeva dunost pronalaenja relevantnog konvencijskog prava radi njegove primjene. To s 1 strane znai obavezu da se utvrdi postoji li me.ugovor koji je in concreto na snazi, a s 2 strane, da se ztvrdi kako glasi odgovarajua pravna norma iz tog izvora.

4.4. Popunjavanje pravnih praznina

Drugo je pitanje samih naela .Sam ZMPP kao ni postojei Ustav BiH ne sdri programski dio u kojem bi bila izaena naela na kojima poiva pravni poredak BiH. Postoje naela MPP-a i mnoga od njih su ugraena u ZMPP, poput naela najtjenje povezanosti ili naela favorizacije pravnog posla. Kad je u pitanju meusobna nadlenost, pravne praznine e biti veoma rijetke. Ipak u sluaju pravne praznine, trebalo bi poi od naela analogne primjene unutranjih propisa o mjesnoj nadlenosti naih organa. U materiji prava stranaca pravne praznine se mogu oekivati u veoj mjeri. Najprije treba ustanoviti da li je rije o pravu koje se moe kvalificirati kao ljudsko pravo zagarantirano me.konvencijama. U suprotnom, treba provjeriti da li sa stranevom dravom postoji meunarodni ugovor koji sadri klauzalu nacionalnog tretmana ili klauzalu najpovlatenije nacije. Tek ako ni to nije sluaj, pravnu prazninu treba popuniti osloncem na analognu primjenu propisa koji se odnose na slina prava, te naela unutranjeg prava.

OPTI DIO

SUKOB ZAKONA

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. Osnovni problem meunarodnog privatnog prava: pravno reguliranje injeninog stanja s meunarodnim obiljeijem

U sluaju prisutnosti inostranog elementa u privatnopravnom odnosu, najvei doktrinarni, ali i praktini znaaj ima pitanje: kojem zakonodavstvu takav odnos treba podvrgnuti?Ovo pitanje je bitno jer prije svega, pojedinana dravna zakonodavstva pravno djeluju samo unutar svojih granica, a pojedinani privatnopravni odnosi, ukoliko u sebi sadre inostrani element, treba da djeluju na internacionalnom planu. S druge strane, u oblasti privatnopravnih odnosa nema meunarodnih pravila koja bi bila mjerodavna za privatnopravne odnose s internacionalnim obiljeijem. U takvoj situaciji, nunu mjeru kooperacije izmeu razliitih zakonodavstava obezbjeuju tzv. kolizione norme1 MPP-a, koje ine dio unutranjeg pravnog poretka svake zemlje, a koje su izraz dobre volje domae drave da sluajeve s inostranim elementom izuzmu iz svog pravnog reima i dopusti da se na njih primjeni i neko strano zakonodavstvo. Prema tome, funkcija kolizionih normi jest da upute na pravo odreene drave kao mjerodavno za reguliranje jednog privatnopravnog odnosa s inostranim elementom.

U meunarodnom privatnom pravu vrijede dva najoptija principa: 1. Odgovor na pitanje koje je pravo mjerodavno za reguliranje privatnopravnih odnosa s inostranim, ili internacionalnim obiljejima, daju uvijek norme MPP-a (kolizione norme) drave u kojoj se pitanje postavlja; 2. Mjerodavno moe biti samo jedno od zakonodavstava sa kojima je sluaj povezan, i to ono s kojima je ta povezanost najznaajnija. Ostali opti principi meunarodnog privatnog prava su: pitanja lino pravnog statusa, porodini i nasljedni odnosi s inostranim obiljejima, u pravilu su podvrgnuti pravu drave iji su osobe dravljani (lex nationalis) ili drave u kojoj je njihovo prebivalite (lex domicilii); pitanja vlasnitva i druga stvarna prava u pravilu su podvrgnuta zakonu drave u kojoj se dotina stvar nalazi (lex rei sitae); obligacioni odnosi (ugovorne obaveze, obaveze na naknadu tete i sl.) u pravilu su podvrgnuti zakonodavstvu drave na ijoj su teritoriji poduzeti akti vezani za nastanak1 Kolizija sukob razliitih zakona, tj. zakona razliitih drava.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMobaveze ili njeno izvrenje: npr. drave u kojoj je zakljuen ugovor, drave u kojoj treba nastupiti izvrenje ugovorne obaveze, drave u kojoj je izvrena protupravna radnja na kojoj se bazira zahtjev za naknadu tete ili drave u kojoj su nastupile tetne posljedice takve radnje; formalna (proceduralna) valjanost svakog pravnog posla u pravilu je podvrgnuta propisima zemlje u kojoj je pravni posao nastao (pravilo locus regit actum).

Meunarodno privatno pravo u osnovi se bavi problemom prostornog vaenja pravnih normi, i svojim pravilima omoguuje da, u odreenim okolnostima, organi jedne drave primjenjuju neko strano zakonodavstvo.

2. Mogunost izbjegavanja problema

2.1. Iskljuiva primjena domaeg prava

Na temelju svog teritorijalnog suvereniteta drava odnosno njeni organi bi mogli ignorirati inostrane elemente, te iskljuivo primijeniti domae pravo. Ovakav stav, ustvari znai negiranje meunarodnog privatnog prava kao pravne discipline.Ako je uvijek mjerodavno domae pravo, onda pitanje koje e pravo biti mjerodavno vie nema smisla. Naime, neoboriva je tvrdnja da e domai organi najkorektnije primijeniti sopstveno (domae) pravo na osnovu svog znanja i iskustva steenog u obavljanju redovnog posla. Uz to postupak je jednostavniji, jeftiniji i bri ako se ne postavlja problem dokazivanja stranog prava (amerika doktrina). Meutim, iskljuiva primjena domaeg prava, kao nain da se izbjegne prostorni sukob zakona, je primitivna jer podrazumijeva jednak postupak u sluaju sa stranim elementom i u sluaju lokalnih pravnih pitanja. Isto tako, iskljuiva primjena legis fori, kao rjeenja, prijeti ugroavanju pravde i pravinosti. Civilizirano drutvo ne moe funkcionirati samo u nacionalnim ve jedino u internacionalnim okvirima.

2.2. Unifikacija (nacionalnih) zakonodavstava

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2.2.1. Unifikacija materijalnog prava

Da bi se izbjegao problem prostornog sukoba razliitih zakonodavstava, potrebna je unifikacija (izjednaavanje) zakona na meunarodnom planu, to se moe postii jedino internacionalnom saglasnou drava, tj. meunarodnim sporazumom koji bi obavezivao sve zemlje.U nekim pravnim oblastima postignuti su znaajni rezultati na ovom planu, zahvaljujui meunarodnim organizacijama osnovanim u cilju meunarodnog ujednaavanja prava u pojedinim oblastima: - Institut za meunarodno pravo; - Meunarodna pravna asocijacija; - Konferencija za meunarodno privatno pravo u Hagu; - Rimski institut za unifikaciju privatnog prava (1928.).

Znaajni rezultati u pogledu unifikacije materijalnog prava zemalja lanica ostvareni su pod okriljem OUN i u okviru EU. Rije je uglavnom o poslovnim (ugovornim) odnosima sa meunarodnim obiljeijem, o pravima tzv. industrijskog vlasnitva i autorskim pravima. Vano je spomenuti Varavsku konvenciju koja je u potpunosti unificirala pravila o prevozu putnika i robe vazdunim putem, i to kako u pogledu jurisdikcije (nadlenosti) tako i u pogledu mjerodavnog prava. U doktrini su sve glasnija razmiljanja o tome kako se teite glavnog problema meunarodnog privatnog prava postupno pomjera ka podruju meunarodne nadlenosti, odnosno priznavanja stranih odluka. Ipak, univerzalna svjetska jednoobraznost privatnih prava nije mogua. To prvenstveno vrijedi za ona podruja privatnopravnih odnosa ija pravna regulacija nosi peat historijskih, religijskih, geografskih, socijalnih, ekonomskih i drugih posebnosti pojedinih naroda i drava, kao to je npr. sluaj sa propisima koji se tiu braka i porodice, nasljeivanja i sl. To znai da je sukob zakona neizbjean, a time i primjena kolizionih normi.

2.2.2. Unifikacija kolizionog (meunarodnog privatnog) prava

Napori meunarodnih organizacija, prvenstveno Hake konferencije za MPP, pokazali su da ni ujednaavanje kolizionih normi razliitih nacionalnih zakonodavstava nije mnogo jednostavniji zadatak. Jasno je da se ne moe doi do univerzalnog kodeksa meunarodnog privatnog prava ije bi kolizione norme obavezivale sve zemlje. Osnovni razlog su opet razlike u oblasti privatnopravnih odnosa, osobito u oblasti porodinog i statusnog prava. Angloamerike

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMzemlje insistiraju da je za regulisanje statusa osoba, porodine i nasljedne odnose sa inostranim elementom mjerodavno domicilno pravo osoba (lex domicilii), dok veina kontinentalnih zemalja preferira kao mjerodavno pravo dravljanstva osoba (lex nationalis). Ipak postignuti su i ovdje krupni rezultati, pa su donesene hake konvencije koje npr. na multilateralnoj osnovi rjeavaju koliziju zakona u oblasti testamentalnog nasljeivanja, i deliktne odgovornosti u drumskom saobraaju. Pored ovih konvencija, bilateralnim ugovorima su ostvareni i mnogi slini aranmani meu pojedinim dravama.

2.3. Uloga hake konferencije za meunarodno privatno pravo

Konferencija za MPP u Hagu je najznaajnija svjetska institucija koja se bavi MPP. To je stalna meuvladina organizacija koja djeluje u okviru Hake akademije za MPP. Statut konferencije je na snazi od 15.jula 1955, a redovne etverogodinje sesije odravaju se poevi od od 1956 g. Cilj ove me.institucije je internacionalna pravna regulacija privatnopravnih odnosa sa meunarodnim obiljejima. Ve odavno je Konferencija napustila nastojanja da unificira cjelokupno me.privatno pravo, te poela sa radom na unifikaciji rjeenja u vezi sa pojedinim pitanjima. Tako je npr.50-tih g prolog vijeka Konferencija bila zaokupljena unifikacijom prava meunarodne kupoprodaje, ali isto tako i unifikacijom pravila o zatiti maloljetnika i njihovom izdravanju. Haka konferencija je nastavila svoj rad, uvijek sa istim ciljem : postii ujednaenost rjeenja o mjerodavnom pravu. Osnovni metod rada Konferencije je donoenje multilateralnih me.konvencija. Sekretarijat Konferencije tijesno sarauje sa vladama zemalja lanica. Stalna kancelarija Hake konferencije kontaktira sa tzv.centralnim organima koje u tu svrhu formiraju lanice tih konvecija. Sa istim ciljem Konferencija je u stalnoj saradnji sa drugim me.organima kao to su specijalizirane agencije OUN, Vijee Evrope, Evropska unija, Organizacija amerikih drava itd. Do danas je pod okriljem Hake konferencije doneseno 36 konvencija, a u BIH su na snazi sljedee : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Haka konvecija o graanskom sudskom postupku iz 1954 Haka kovencija o formi testamenta iz 1961 Haka konvecija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961 Haka konvecija o zakonu koji se primjenjuje na saobraajne nezgode iz 1971 Haka konvecija o graansko pravnim aspektima meunarodne otmice djece iz 1980 Haka konvecija iji je cilj da osigura laki pristup pravosuu na me.planu iz 1980

lanstvo BIH tee od 07.juna.2001, a centralni organ je Ministarstvo vanjskih poslova BIH. lanstvo u Konferenciji e BiH omoguiti direktno sudjelovanje u radu ne samo Plenarne skuptine nego u skladu sa Statutom i u radu njenih stalnih organa. Sve zemlje slijednice bive Jugoslavije su lanice hakih konvencija koje se odnose na graanski postupak u predmetima sa inostranim obiljejima.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. Izbor mjerodavnog prava kao rjeenje problema

Izbor mjerodavnog prava kao rjeenje problema sukoba zakona znai mogunost da se izvri izbor meu zakonodavstvima koja kolidiraju, te da se jedno od njih kao mjerodavno primijeni na dati sluaj.Sa aspekta domae drave i njenih organa pred kojima se vodi postupak to znai da se otvara mogunost da umjesto domaeg prava (lex fori) bude eventualno primijenjeno neko strano pravo. Odabir mjerodavnog prava mora biti utemeljen na odreenom kriteriju preferencije, koji u kolizionoj normi mora biti vidljiv. Taj bi kriterij morao biti i internacionalno prihvatljiv. Taj, u meunarodnom privatnom pravu prihvaen i za njega karakteristian metod naziva se: vezivanje, lokalizacija, alokacija ili atribucija. A zasniva se na tome, to u situaciji kad je jedan sluaj povezan sa vie drava te veze u pravilu nisu iste vrste ni istog znaaja, pa je najee mogue izdvojiti takvu koja e se smatrati odluujuom za izbor prava koje e se primijeniti.

3.1. Metod vezivanja

Meu nazivima kojima se obiljeavaju pravila MPP-a (kojima se rjeava prostorni sukob zakona) o samoj sutini tih pravila najbolje govori izraz pravila vezivanja.Kada je jedan privatnopravni odnos istovremeno vezan sa razliitim zemljama, treba odluiti koja je od tih vezanosti najvanija, to znai da moramo nai elemenat vezivanja (faktor lokalizacije, odluujua injenica, taka najtjenje veze).

Pri traenju taaka vezivanja polazi se od vrste odnosa o kojima je rije. Upravo na taj nain su u meunarodnom privatnom pravu nastala karakteristina koliziona rjeenja u pojedinim oblastima privatnopravnih odnosa: u stvarima linog statusa, porodinim i nasljednim odnosima se primjenjuju lex nationalis i lex domicilii kao tipina koliziona rjeenja; na podruju stvarnopravnih odnosa, tj. stvari lex rei sitae je prihvaeno kao tipino koliziono rjeenje; kada su u pitanju obligacioni odnosi kao tipino koliziono rjeenje prihvaeno je lex voluntatis, lex loci contractus, lex loci solutionis, lex domicilii venditoris, lex loci delicti i lex loci laesionis; kada je u pitanju forma pravnih poslova kao opteprihvaeno koliziono rjeenje je lex loci actus ili locus regit actum.1

1 lex nationalis dravljansko pravo; lex domicilii domicilno pravo (pravo mjesta boravka);

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDakle, treba fiksirati najbliu vezu koju dato injenino stanje ili ve formirani privatnopravni odnos ima sa odreenom dravom, a time i s njenim pravom.

3.2. Pojam najtjenje povezanosti

Izbor (odreivanje) mjerodavnog prava treba da bude u korist onog prava s kojim je konkretan odnos najue, najblie, najsnanije, najznaajnije, najrealnije i sl. povezan. To je naelo opte prihvaeno u velikom broju nacionalnih zakonodavstava, te predstavlja osnovni princip kolizionog prava uopte. U tom svojstvu ono predstavlja bazinu referencu prilikom formuliranja pojedinanih pravila MPP-a, odnosno prilikom izbora mjerodavnog prava ad hoc kad takvih pravila nema. Sama mnoina izraza kojima se nastoji odrediti ovo naelo, a koji nisu potpuni sinonimi, upozorava na to da se radi o naelu kojem manjka pojmovna definitivnost.

Nekoliko moguih definicija:

1. Najtjenja povezanost je naelo (princip) MPP-a, prema kojem na privatnopravne situacije s internacionalnim obiljejem treba primijeniti pravo one drave s kojom ta pravna situacija ima onaj kontakt ili one kontakte koji su sa aspekta meunarodnog privatnog prava zemlje u kojoj se pitanje postavlja, unaprijed odreeni kao najvaniji za taj tip pravne situacije; 2. Najtjenja povezanost je teini kontakt u instrumentariju MPP-a jedne zemlje, koja izbor mjerodavnog prava, za datu pravnu situaciju sa meunarodnim obiljejem, ne fiksira unaprijed, ve ga preputa sudiji koji e ga izvriti ad hoc vagajui znaaj povezanosti te pravne situacije sa razliitim dravama; 3. Najtjenja povezanost je takva vezanost pravne situacije s nekom dravom koja usljed svoje internacionalno prihvaene vanosti opravdava primjenu prava te drave in concreto.

3.3. Evolucija ideje o najtjenjoj povezanosti (historijski razvoj MPP-a)

Ideja najtjenje povezanosti mogla bi se prepoznati ve u principu personaliteta prava, kao prvom poznatom kriteriju za primjenu prava koji se javio u pravnom partikularizmu nastalom nakon raspada Rimskog carstva. Razvojem feudalizma,lex rei sitae pravo mjesta nalaenja stvari; lex voluntatis pravo odreeno voljom stranaka; lex loci contractus pravo mjesta nastanka ugovora; lex loci solutionis pravo mjesta izvrenja; lex domicilii venditoris pravo prodavevog prebivalita; lex loci delicti pravo mjesta gdje je uinjena protivpravna radnja; lex loci laesionis pravo mjesta gdje je nastupila teta; lex loci actus pravo mjesta gdje se djelovalo; locus regit actum opteprihvaeno koliziono rjeenje.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMumjesto pripadnosti grupi odreenoj po porijeklu, teini kriterij za primjenu prava postaje pripadnost zemlji, feudu, odnosno feudalnom gospodaru. Osnovni princip u primjeni prava postaje princip teritorijalnosti. Jacobus Balduini, glosator iz prve polovine XIII vijeka, prvi je odvojio pitanje upravljanja parnicom (ordinatoria litis) tj.procesnog prava, od odluivanja o meritumu (decisoria litis). Principu najtjenje povezanosti najznaajniji doprinos dao je Savigny svojom teorijom o sjeditu pravnih odnosa. Ovaj princip dobio je svoj moderni izraz u Schnitzerovoj teoriji karakteristine inidbe. Npr. ako se pitamo sa kojom dravom je najblie povezan jedan kupoprodajni ugovor, po ovoj teoriji bi odgovor bio da je to domicil odnosno sjedite prodavca, jer je prodavac nosilac inidbe koja je karakteristina za ovaj ugovor (predaja stvari, tj.isporuka robe).Analogno tome je mogue odrediti mjerodavno pravo i za druge vrste ugovora. Savremena zakonodavstva esto kombinuju princip najtjenje veze sa teorijom karakteristine inidbe, dolazei na taj nain do elastinih i istovremeno predvidljivih rjeenja koja odgovaraju zahtjevima savremenog privatnopravnog saobraaja.3.4. Dva osnovna metoda utvrivanja najtjenje veze

U meunarodnom privatnom pravu se jasno razlikuju dva razliita pristupa realizaciji naela najtjenja povezanosti:- aprioristiki (deduktivni ili sintetiki) metod - dominira u klasinom MPP-u, gdje se mjerodavno pravo odreuje unaprijed, za sve budue sluajeve odreene vrste, zakonom; - posterioristiki (induktivni ili analitiki) metod - dominira u novijem MPP-u, gdje se mjerodavno pravo odreuje za jedan konkretan sluaj, odlukom suda.

Zakonodavstva evropskih zemalja se u najveoj mjeri zasnivaju na aprioristikom metodu koji se sastoji u tome da zakonodavac unaprijed, pomou generalnih, apstraktnih kolizionih normi fiksira najtjenju povezanost za datu vrstu privatnopravnih odnosa, utvrujui tipine take vezivanja i obavezujui domai forum da na takve odnose primijeni pravo drave s kojom postoji teini kontakt kao pretpostavljeni izraz najtjenje povezanosti. Dakle, ovdje imamo objektivizirane faktore lokalizacije s kojima se uspostavlja visok stepen predvidljivosti mjerodavnog prava, ime se ujedno stvara pretpostavka za perspektivno pribliavanje nacionalnih kolizionih sistema. S druge strane, aprioristiki metod utvrivanja najtjenje veze i izbora mjerodavnog prava ima i svoje nedostatke, jer se temelji na zakonodavevom predvianju buduih odnosa i njihovoj neizbjenoj tipizaciji uoptavanju.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUpravo se zbog toga nastoji primjenjivati posterioristiki metod, tj. sudsko odluivanje u konkretnom sluaju in concreto. Amerika doktrina tei ka fleksibilizaciji taaka vezivanja (teinih kontakata).

4. Kolizione norme

Kolizione norme meunarodnog privatnog prava ine dio unutranjeg pravnog poretka svake drave, a izraz su dobre volje domae drave da sluajeve sa inostranim elementom izuzme iz svog pravnog reima i dopusti da se na njih primijeni i neko strano pravo.Osnovna funkcija kolizione norme jeste da uputi na pravo odreene drave kao mjerodavno za reguliranje privatnopravnih odnosa sa inostranim elementom. Vezivanje (alokacija ili lokalizacija) privatnopravnih odnosa u meunarodnom privatnom pravu se vri pomou faktora lokalizacije, taaka vezivanja ili odluujuih injenica koje se ugrauju u kolizione norme. U evropskom meunarodnom privatnom pravu, kod izbora mjerodavnog prava, tj. utvrivanja najblie veze, dominira aprioristiki metod koji se bazira na specijalnim pravnim normama koje se nazivaju kolizionim normama. Kolizione norme su pravne norme naroite strukture, koje privatnopravne odnose s inostranim elementom reguliraju na tzv. posredan (indirektan) nain. Objektivni cilj kolizione norme jest da kao mjerodavno pravo za konkretan privatnopravni odnos odredi pravo drave sa kojom je sluaj u najtjenjoj vezi. Ona odnos ne rjeava meritorno, ve samo posredno, jer samo upuuje na pravo (odreene drave) koje e pitanje meritorno rjeiti. Takva norma mora: 1. imenovati pitanje ili odnos na koji se ima primijeniti; te 2. fiksirati teinu taku vezivanja u skladu sa ranije iznesenim principima.

Npr.: Tako e koliziona norma koja se odnosi na formu braka glasiti ovako: Na formu zakljuenja braka primjenjuje se zakon drave u kojoj se brak zakljuuje!

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDakle, brak zakljuen u skladu sa propisima zemlje zakljuenja (npr. Italija) formalno je valjan i izvan te zemlje (propisi Italije).

Ako se radi o materijalnim pretpostavkama za zakljuenje braka (sposobnosti za stupanje u brak) tada e koliziona norma glasiti: Materijalne pretpostavke za zakljuenje braka sa stranim elementom, ocjenjuju se po zakonu drava iji su dravljani budui suprunici!

Klasina podjela kolizionih normi je na jednostrane i dvostrane. Jednostrana koliziona norma uvijek upuuje na jedno (najee domae) pravo u vezi s odreenim pravnim pitanjima. Takva koliziona norma ne daje potpun odgovor na pitanje koje pravo treba primijeniti. Dvostrana (viestrana) pravna norma bira mjerodavno pravo izmeu dva ili vie prava povezanih sa sluajem. Ova norma odgovara na 2 pitanja: da li domae ili strano pravo, a ako je to strano pravo onda i koje (ije) je to pravo. Na koje e pravo ona uputiti, zavisi od okolnosti konkretnog sluaja, odnosno od toga sa kojim od tih prava postoji teini kontakt.

Razvojem kolizione tehnike pristupa se i modernijoj podjeli kolizionih normi na alternativne i kumulativne. Alternativne kolizione norme utvruju najmanje dva teina kontakta, pa time i dva (ili vie) potencijalno mjerodavna prava. U oblasti graanskopravnih delikata npr. obino se predvia alternativna primjena prava drave u kojoj je izvren delikt (lex loci delicti) ili prava drave u kojoj je nastupila teta (lex loci laesionis), pri emu e kriterij opcije: povoljnost mjerodavnog prava za oteenog (tzv. princip favor victimae). Alternativno vezivanje moe biti inspirirano nastojanjem da se jedan pravni odnos odri u vanosti, kao to je sluaj sa alternativnim kolizionim pravilima koja odreuju formu testamenta i koja ovu ocjenu podvrgavaju pravu mjesta sastavljanja testamenta ili nacionalnom pravu ostavioca, ili pravu njegovog prebivalita (boravita).Ako testament ne bi bio formalno valjan po zakonu zemlje u kojoj je sastavljen, a to je polazno koliziono rjeenje, mogue je primijeniti nacionalni zakon ostavioca, a ako ni po tome testament ne zadovoljava formu, moe se primijeniti ostavioevo domicilno pravo, itd.... U ovakvim sluajevima se govori o tzv. kaskadnom vezivanju.

Kumulativne kolizione norme upuuju na primjenu prava dviju ili ak vie drava, ali istovremeno. Tako npr. da bi se razveo brak sa stranim elementom potrebno je, prema kolizionoj normi naeg MPP-a, da je istaknuti brakorazvodni uzrok predvien istovremeno i u zakonu zemlje iji organ razvodi brak, ali i u zakonima drava iji su dravljani brani

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMdrugovi. Svrha ovakvog kolizionog rjeenja je u tome da se uzimanjem u obzir vie zakonodavstava osigura validnost pravnog odnosa u veem broju zemalja.

5. Karakter i klasifikacija tipinih teinih kontakata

Meu uobiajenim teinim kontaktima (takama vezivanja), malo je onih koji uvijek, bez dvojbe, ukazuju na jednu dravu i njeno pravo kao mjerodavno.Najvei stepen izvjesnosti u tom pogledu prua mjesto nalaenja nekretnina (situs) kao teini kontakt koji opredjeljuje izbor mjerodavnog prava na podruju stvarnopravnih odnosa, i uvijek upuuje na jedno zakonodavstvo ono koje vai u dravi na ijoj teritoriji nekretnina lei. Takve take vezivanja (teine kontakte) nazivamo prostim. Veina taaka vezivanja e, nasuprot tome, ukazivati na barem dva prava i tada govorimo o kompleksnim takama vezivanja. Ako je npr. koliziono pravilo utemeljeno na dravljanstvu osobe kao teinom kontaktu, a osoba o kojoj se in concreto radi je bipatrid, tada i koliziona norma nuno usmjerava na dva zakonodavstva. U tom sluaju, u mnogim zakonodavstvima je utvreno pravilo po kojem se u sluaju pojave lica sa dvostrukim ili viestrukim stranim dravljanstvom uzima u obzir samo jedno od njih tzv. aktivno ili efektivno dravljanstvo dravljanstvo one drave, sa kojom je osoba stvarno najblie povezana.

Neposredne take vezivanja predstavljaju vrste faktore lokalizacije koji vode ka odreenom pravu kao mjerodavnom, i u ovu kategoriju spadaju sve tipine take vezivanja (dravljanstvo, domicil, redovno boravite, mjesto zakljuenja ugovora, mjesto izvrenja delikta i sl.). Okvirne take vezivanja preputaju sudu odluku o pravu koje je mjerodavno u konkretnom sluaju.

Mnoge okolnosti koje uspostavljaju koneksitet izmeu jednog internacionalno obiljeenog sluaja i odreene drave i njenog prava, i koje se kao takve koriste kao take vezivanja u kolizionim normama, po svojoj su prirodi proste injenice (npr. mjesto nalaenja stvari). Nasuprot tome, neke od esto koritenih taaka vezivanja su zapravo ve same pravni odnosi (npr. dravljanstvo, domicil).

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPsiholoko vezivanje je takoe prisutno u meunarodnom privatnom pravu, i to u dva razliita konteksta. U prvom redu, veina savremenih zakonodavstava doputa strankama da same odrede pravo koje e biti mjerodavno za njihove ugovorne odnose, pa se govori o autoniomiji volje kao taki vezivanja ili teinom kontaktu. Pored ovakvog, direktnog uticaja na izbor prava, volja stranaka moe utjecati posredno djelujui na druge take vezivanja: stranke mogu mijenjati prebivalite, dravljanstvo, mjesto ugovaranja i sl.

Najznaajnija klasifikacija taaka vezivanja je: - take vezivanja koje upuuju na pravo s kojim osobe imaju teinu vezu; - take vezivanja koje utvruju teini kontakt objekta (stvari) s odreenom dravom; - take vezivanja koje kao mjerodavno, indiciraju pravo mjesta gdje se djelovalo.

6. Problemi vezani s primjenom kolizionih normi

Iako je primjenjivanje kolizionih normi naizgled jednostavan proces:1. pravno pitanje koje imamo pred sobom treba svrstati u odgovarajuu kategoriju privatnopravnih odnosa; 2. potom odabrati kolizionu normu koja takve odnose regulira; 3. i slijedom teinog kontakta, utvrenog u kolizionoj normi, doi do mjerodavnog prava. Svaki od ovih koraka moe biti problematian.

Prethodna pitanja, koja se mogu pojaviti prije nego je odabrana koliziona norma ine u MPPu tzv. problem kvalifikacije, koji se odnosi na tumaenje i shvatanje pravnih pojmova, termina i instituta sadranih u kolizionim normama, kao i u materijalnim normama stranog mjerodavnog prava. Naime, pored sukoba zakona u obiajenom smislu rijei, postoji i tzv. latentni sukoba zakona koji nastaje kao rezultat razliitog poimanja pravnih izraza, pravnih ustanova i samih taaka vezivanja u razliitim dravama.

6.1. Kvalifikacija injeninog stanja sa stranim elementom

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postavlja se pitanje: Pod koju kolizionu normu podvesti konkretno injenino stanje ili pravno pitanje s inostranim elementom?Rjeenje je jednostavno ako se radi o odnosima koji se u veini prava shvataju na isti nain.Npr.: dvije osobe razliitog spola ele zasnovati pravom ureenu zajednicu ivota, u svakoj dravi e takvo injenino stanje biti podvedeno pod instituciju braka, pa je logino da u tom sluaju treba primijeniti kolizionu normu koja se odnosi na zakljuenje braka.

Meutim, nekada je injenino stanje takvo da se ono u razliitim zemljama podvodi pod razliite pravne institute, pa i razliite oblasti pravnih odnosa.Npr.: ukoliko nastane spor vezan za meusobna darovanja branih drugova. U nekim zemljama ovo pitanje spada u oblast branoimovinskih odnosa, u nekim u oblast linih dejstava braka, a u nekim u oblast ugovornih odnosa.

Ako je nadlean na organ, on uvijek primjenjuje domae pravo, tj. nae kolizione norme. Pritom se ne bjei ni od ekstenzivnog tumaenja, tj. prilagoavanja injeninog stanja domaim pravnim shvatanjima (ukoliko u domaem pravu nema odgovarajueg pravnog instituta pod koji bi se injenino stanje moglo podvesti).6.2. Kvalifikacija teinog kontakta

I teini kontakt moe biti podloan razliitim tumaenjima u domaem i stranom pravu, pa kao takav dovesti do neoperativnosti kolizione norme koja se na njemu bazira.Npr.: pod mjestom zakljuenja ugovora se shvata mjesto iz kojeg je otpremljen prihvat ponude, onda to vodi jednom mjerodavnom pravu, a ako se pod mjestom zakljuivanja shvata mjesto u kojem je prihvat ponude primljen, mjerodavno je drugo pravo.

Ovakve probleme, pored mjesta zakljuivanja ugovora, stvaraju i neke druge take vezivanja (prebivalite, pripadnost pravne osobe, mjesto izvrenja delikta i sl.). Teini kontakt (taka vezivanja) se kvalificira (tumai) prema pravnim shvatanjima i standardima zemlje o ijoj se kolizionoj normi radi, tj. po domaem pravu. 6.3. Problem drava sa sloenim pravnim poretkom U situaciji kada teritorijalne jedinice (u sloenim dravama) donose zakone u oblasti privatnih prava, mogu nastati privatnopravni odnosi vezani za vie teritorijalnih jedinica, pa e to dovesti do tzv. interlokalnog ili unutranjeg sukoba zakona. Drugi problem sastoji se u odreivanju mjerodavnog stranog prava kada domae kolizione norme ukazuju na pravo sloene drave, pa se postavlja pitanje koje pravo od federalnih jedinica treba primijeniti. O tome u doktrini postoje 2 osnovna stanovita: 1. Prvo, po kojem izbor prava treba prepustiti unutranjim kolizionim normama dotine strane drave princip dvostepenosti; i

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. Drugo, po kojem neposredan izbor vri koliziono pravilo koje je i uputilo na sloeni pravni poredak princip jednostepenosti. Za BiH problem unutranjih sukoba zakona je svakako od posebnog interesa s obzirom na jedinstveno ustrojstvo drave. Prema odredbama Deytonskog ustava, privatnopravni odnosi su naelno podvrgnuti zakonodavnoj nadlenosti entiteta. To znai da je unutranji sukob zakona u oblasti privatnih prava gotovo izvjestan kada su u pitanju entiteti. Slina situacija je i u FBiH. Gotovo sve privatnopravne oblasti u zakonodavnoj su nadlenosti kantona. U BiH su dakle mogue dvije vrste unutranjih sukoba zakona: meuentitetski i meukantonalni. Rjeavaju se analognom primjenom preuzetog jugoslovenskog Zakona o rjeavanju sukoba zakona i nadlenosti u statusnim porodinim i nasljednim odnosima. Za ostale pravne odnose vlada pravna praznina.

7. Problemi vezani za primjenu mjerodavnog prava

Ako je koliziona norma uputila na domae pravo kao mjerodavno (jer teini kontakt postoji samo sa domaom dravom) tada nema problema koje treba primijeniti.Meutim, ukoliko je koliziona norma uputila na neko strano pravo kao mjerodavno, javlja se problem. S jedne strane, moe se desiti da u konkretnom sluaju postoji neki od zakonom propisanih razloga koji obavezuju domai organ da odstupi od primjene stranog mjerodavnog prava, a s druge strane, ako takvi razlozi ne postoje, strano pravo treba saznati i esto tumaiti, to moe imati dodatne komplikacije.

7.1. Problem saznanja stranog prava

Potrebno je utvrditi sadrinu dotinog stranog zakonodavstva radi njegove primjene ili je potrebno saznati njegovu sadrinu kako bi se mogla pravilno primijeniti neka norma domaeg prava, koja se odnosi na privatna prava stranaca ili na sukob jurisdikcija.U prvom sluaju (radi njegove primjene na privatnopravni odnos sa stranim elementom) ovo pitanje se rjeava na 2 naina, pri emu je odluujue to da li se strano pravo tretira kao ravnopravno domaem, ili pak kao injenica: - Ako se prihvati prvo gledite, tada e organ primjene prava imati slubenu obavezu da sazna strano pravo; - S drugog gledita, ta bi obaveza pala na stranku, poto stranke dokazuju injenice

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMu postupku. Na ZMPP u pogledu ovog pitanja ustanovljava obavezu suda da po slubenoj dunosti utvrdi sadrinu stranog mjerodavnog prava, ali sud moe upotrijebiti i javnu ispravu koju u postupku mogu podnijeti stranke. Sud se moe obratiti i Ministarstvu pravosua i zatraiti obavjetenje o stranom pravu.

U ovom drugom sluaju, domai organ mora utvrditi sadrinu stranog prava po slubenoj dunosti, poto je to uvijet za korektno okonanje postupka.7.2. Tumaenje stranog prava

U sluaju primjene stranog, na osnovu domae kolizione norme, problem tumaenja je dodatno kompliciran.Tu se postavlja pitanje hoemo li pojmove i ustanove stranog prava tumaiti i shvatati prema principima i pravnim shvatanjima dotinog stranog pravnog sistema ili prema principima i pravnim shvatanjima domae drave. Ova pitanja se u meunarodnom privatnom pravu tretiraju kao problem tzv. drugostepene kvalifikacije. U doktrini, a i u uporednom pravu, vlada stanovite po kojem pojmove i ustanove stranog prava treba tumaiti prema pravnim shvatanjima i principima dotinog stranog pravnog sistema. Na ZMPP stoji na stanovitu da se strano pravo ima tumaiti (primjenjivati) prema svom smislu i pojmovima koje sadri.

8. Razlozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava

Premda su kolizione norme u naem pravu imperativne, pa se imaju po slubenoj dunosti primijeniti uvijek kad sluaj sadri inostrane elemente, katkada je organ koji ih primjenjuje ovlaten da ne postupi po njihovoj uputi.Radi se o izuzecima koje valja restriktivno tumaiti i koji se ne bi smjeli pretvoriti u izgovor koji opravdava esto izbjegavanje i zaobilaenje mjerodavnog stranog prava. Ti razlozi su: 1. Renvoi (ranvoa) uzvraanje i upuivanje dalje; 2. Izigravanje zakona (fraus legis); 3. Javni poredak (ordre public);

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4. Fenomen tzv. normi neposredne primjene.

8.1. Uzvraanje i upuivanje dalje (renvoi)

Uzvraanje i upuivanje na dalje pravo (ranvoa) je pojava u meunarodnom privatnom pravu koja moedovesti do toga da se umjesto domaom kolizionom normom odreenog mjerodavnog stranog prava ipak primijeni domae, ili pak neko drugo strano pravo umjesto onog koje je oznaeno kao mjerodavno.Ova pojava temelji se na teorijskoj postavci o tome da domaa koliziona norma, kad upuuje na strano pravo, ne upuuje direktno na strano materijalno (porodino, nasljedno, obligaciono) ve na strano pravo u cjelini dakle i na strano koliziono pravo. Ovo e biti sluaj npr.: Ako u naoj zemlji treba da se ocijeni da li je jedan dravljanin Ujedinjenog Kraljevstva, ije je prebivalite kod nas, poslovno sposoban? Naa koliziona norma upuuje na pravo dravljanstva, tj. na englesko pravo. Engleska koliziona norma, za ocjenu poslovne sposobnosti upuuje na pravo prebivalita osobe, tj. na nae pravo (u ovom sluaju). Dakle, engleska koliziona norma je uzvratila na nae pravo (npr. ili na belgijsko pravo, ako bi prebivalite osobe bilo u Belgiji). Rezultat: Umjesto prava koje je mjerodavno po naoj kolizionoj normi (englesko pravo) ipak bi se primijenilo domae (nae) ili neko drugo strano (belgijsko) pravo. to se tie naeg prava, ZMPP konstatira obavezu domaeg organa da prethodno (prije nego to primijeni strano mjerodavno pravo) ispita kolizione norme stranog prava na koje je usmjeren i da slijedi njihovu uputu bez obzira na to kuda ona vodi. Ukoliko se indicirano strano pravo, svojom kolizionom normom, takoe proglaava mjerodavnim za ureenje datog sluaja, problem se lako rjeava. Meutim, u sluaju upuivanja dalje (na neko drugo strano pravo), ishod e biti pozitivan ako se tree pravo samo proglaava mjerodavnim. Takav prirodan prekid lanca upuivanja uslijedit e kad se doe do prava ija je koliziona norma istovjetna onoj koja je na nju ukazala (kad ona sadri isti teini kontakt). Bit e primijenjeno upravo to materijalno pravo. Ako se upuivanja ne zavre prirodnim prekidom lanca, trebalo bi primijeniti pravo koje je prvobitno indicirano naom kolizionom normom.

8.2. Izigravanje zakona (fraus legis)

Institut izigravanja zakona (fraus legis) u meunarodnom privatnom pravu poiva na dva elementa:

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. OBJEKTIVNOM do promjene take vezivanja je dolo legalnim putem; i 2. SUBJEKTIVNOM sastoji se u namjeri da se promjenom teinog kontakta doe do mjerodavnosti nekog drugog prava a ne onog koje bi inae bilo mjerodavno prema domaoj kolizionoj normi.

S obzirom na naelo Ius et fraus numquam cohabitant1 neizbjena je neka vrsta sankcije za fraudulozno ponaanje stranaka. Ova sankcija nije usmjerena na subjekte, ve na opstojnost pravnog posla koji je nastao uz izigravanje zakona on se naime ponitava. Domai organ je obavezan da po slubenoj dunosti pazi na izigravanje domaih kolizionih normi, a takvu obavezu nema kada su u pitanju kolizione norme stranih drava. Najee su predmet izigravanja kolizione norme u oblasti osobnog statusa fizikih i pravnih osoba, porodinog (posebno branog) i nasljednog prava. Na ZMPP sadri specijalnu odredbu o izigravanju zakona u kojoj stoji da se pravo koje bi bilo mjerodavno po domaim kolizionim normama ne primjenjuje ako bi njegovo primjenjivanje imalo za cilj izbjegavanje primjenjivanja domaeg prava.

8.3. Javni poredak Prihvatanje kolizionog naina reguliranja privatnopravnih odnosa s inostranim elementom za dravu znai pristajanje na mogunost da se pred njenim organima moe primjenjivati i strano materijalno pravo. To bi, s obzirom na razliitosti nacionalnih zakonodavstava, moglo dovesti i do toga da domai organ treba primijeniti neko strano pravo, ija su rjeenja neprihvatljiva za domau dravu.Ni jedna drava ne prihvata mogunost primjene stranog prava bezrezervno, ve uz tzv. rezervu javnog poretka. Pozivom na ovu ustanovu, domai organ koji u konkretnom sluaju treba da primijeni strano pravo, jer ga na to obavezuje domaa koliziona norma, moe odstupiti od njegove primjene i umjesto njega primijeniti lex fori svoje pravo. Prema naem ZMPP, ne primjenjuje se strano pravo ako bi njegovo dejstvo bilo suprotno ustavom utvrenim osnovama drutvenog ureenja.

8.4. Fenomen tzv. normi neposredne primjene

Unutar svakog pravnog sistema postoje propisi koji, usljed svoje naroite svrhe, odnosno naroitog znaaja s obzirom na svoju materijalnu sadrinu, zahtijevaju

1 Pravo i nepotenje nikada ne mogu opstati zajedno

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMbezuslovnu primjenu i koji kao takvi moraju biti izvan domaaja kolizionog mehanizma (prama Savigny-u).U naoj literaturi koristi se izraz norme neposredne primjene. Radi se o naroito znaajnim propisima koji se zbog svoje bliske veze sa organizacijom i funkcioniranjem drave posmatraju kao poseban korpus pravnih normi koje ne podlijeu naelu svojevrsne meuzamjenjivosti prava razliitih drava. Zakonodavac veoma rijetko eksplicitno propisuje bezuslovnu primjenu neke pravne norme, pa se njen takav karakter mora izvui iz njene sadrine i cilja. Opte je pravilo da se tu radi o normama koje izraavaju snaan interes drave. Najee je rije o propisima koji se odnose na: reguliranje i kontrolu trita i nacionalne ekonomije; kao i propisi koji se tiu zatite domaeg poljoprivrednog zemljita ili reima nekretnina uope.

9. Kolizione norme opteg karaktera

Zakon o MPP sadri i dva koliziona pravila opteg znaaja. Jedno od njih tie se mjerodavnog prava u pogledu valjanosti oblika pravnih akata, a drugo se odnosi na mjerodavno pravo u pogledu zastarjelosti. Kad je u pitanju ocjena o formalnoj validnosti bilo kojeg pravnog posla, ZMPP propisuje alternativnu mjerodavnost prava mjesta gdje je pravni posao zakljuen ili prava koje je mjerodavno za sadrinu pravnog posla odnosno pravne radnje. To praktino znai da e pravni posao ili pravna radnja biti u pogledu forme smatrani validnim ukoliko odgovaraju ili propisima drave u kojoj su nastali ili drave ije je pravo mjerodavno za taj pravni posao ili pravnu radnju. Odredba nastoji odrati pravni posao na snazi. Tako e npr. ugovor o prodaji pokretne stvari biti valjan u pogledu forme ako je valjan bilo prema pravu mjesta zakljuivanja, bilo prema pravu koje su odredile stranke, a ako one nisu odredile to pravo, onda prema odredbama l.20 ZMPP tj.onda prema pravu drave na ije pravo, prema ocjeni suda ukazuju posebne okolnosti sluaja ili ako sud ne nae da te okolnosti postoje, onda prema pravu drave u kojoj je sjedite prodavca. Prema drugom optem kolizionom pravilu, nastupanje zastrajelosti ocjenjuje se prema pravu koje je mjerodavno za sadrinu pravnog posla tj. pravne radnje. Sline prirode je i odredba koja rjeava pitanje mjerodavnosti prava teritorijalne jedinice u okviru sloene drave. Ta odredba upuuje na kolizione norme o unutranjem sukobu zakona dotine drave. No ako dotina drava nema takve norme, princip najblie veze pravnog odnosa sa nekom od teritorijalnih jedinica u sloenoj dravi. Kolizionu prirodu imaju i opte odredbe koje se odnose na tzv.sukob dravljanstva tj.na osobe s dvostrukim ili viestrukim dravljanstvom . Taka vezivanja je u takvim sluajevima domae dravljanstvo, ako ga osoba posjeduje uz strano ili strana, a u suprotnom se primjenjuje princip duplog vezivanja : relevantno je pravo drave za

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMkoju bipatrida, pored jednog od njegovih dravljanstava, vezuje njegovo prebivalite. Ako takav sticaj ne postoji, taka vezivanja je ponovo princip najblie veze.

10. Uloga reciprociteta u meunarodnom privatnom pravu

Reciprocitet je pojam vezan s meudravnim odnosima i kao takav predstavlja kategoriju me.javnog prava. Postojanje reciprociteta izmeu domae i odreene strane drave, moe biti uslov za uivanje nekih prava stranaca ( npr.pravo stranca na nasljeivanje u postupku pred domaim sudom, pravo na sticanje vlasnitva na nekretninama u domaoj dravi i sl.) Pojam reciprociteta ili uzajamnosti u najirem smislu podrazumjeva jednako ponaanje izmeu dviju suverenih drava. Moe biti rije o ponaanju u pogledu tretmana stranaca, priznavanju sudskih i dr.odluka, te o pruanju me.pravne pomoi. Po nastanku, reciprocitet moe biti : 1. Diplomatski podrazumjeva postojanje bilaterlanog ili multilateralnog me.ugovora koji drave ugovornice tada obavezuje po principu pacta sunt servanda. Tada se drave ugovornice u pogledu odreenih pravnih pitanja ponaaju jednako. 2. Zakonski se bazira na istovrsnim zakonskim odredbama o nekom pravnom pitanju u dravama o kojima je rije. Npr. drava A u svom zakonu o nasljeivanju propisuje da stranci imaju isti pravni poloaj u ostavinskom postupku kao to je i poloaj domaih nasljednika, a isti takav propis prisutn je i odgovarajuem zakonu drave B. Tada izmeu drava A i B postoji zakonski reciprocitet u pogledu nasljednih prava stranaca. 3. Faktiki nastaje via facti, dakle jednkim ponaanjem drava u pravnoj praksi. Takav se reciprocitet u sluaju sumnje mora dokazivati, to moe biti skopano s velikim potekoama. Stoga drave esto, tamo gdje se reciprocitet postavlja kao uvjet, uvode oborivu pravnu pretpostavku o njegovom postojanju kako bi se izbjegla potreba njegovog dokazivanja u svakom konkretnom sluaju. Po obimu ili sadrini reciprocitet moe biti : 1.Formalni - ako je u MPP neto uvjetovano formalnim reciprocitetom, smatra se da je taj uvjet ispunjen samim tim to zemlje o kojima je rije naelno izjednaavaju strance sa domaim dravljanima, nejee na nivuo ustavnopravnih normi. Pritom se uzimaju razlike u nacionalnim zakonodavstvima u pogledu dostupnosti konkretnih prava. 2.Materijalni postoji ako je konkretno pravo priznato u obje zemlje. Npr.ako drava A uvjetuje nasljedno pravo stancu dravljaninu drave B materijalnim reciprocitetom, onda to znai da e on npr. moi naslijediti nekretninu ukoliko dravljani drave A to isto mogu u dravi B.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. Efektivni je taj koji bi izmeu dvije drave postojao onda kad su njihovim dravljanima dostupna odreena prava, ali u istom obimu. Npr. dravljanin drave B moe pri takvom uvjetu naslijediti zemljite u dravi A, ali samo do granice tzv.zemljinog maksimuma koji je propisan u dravi B i koji se kao limit primjenjuje na dravljane drave A. U tijesnoj vezi reciprociteta stoji i pojam retorzije koja je negativni reciprocitet tj nepoeljno uzajamno ponaanje dviju drava. To ponaanje drava je mogue zato to jedna od njih ustrojno odbija primjeniti pravo one druge, iako bi to prema svojim kolizionim pravilima trebala uiniti, pa onda isto ponaanje nastupi i s druge strane.

POSEBNI DIO

ODREIVANJE MJERODAVNOG PRAVA

1. Osobni status, porodinopravni i nasljednopravni odnosi

U oblasti ovih odnosa sa inostranim obiljejem, u pogledu izbora mjerodavnog prava dominira vezivanje posredstvom osoba. Kao relevantne vezanosti u ovoj se oblasti pojavljuju: dravljanstvo; prebivalite (domicil); redovno boravite; nacionalnost pravnog lica i sl. Dravljanstvo predstavlja pravno politiki status osobe na osnovu kojeg ona duguje lojalnost jednoj odreenoj dravi. Domicil je vie vezan za graanski status osobe i reguliranje njenih privatnih prava i obaveza. Dravljanstvo se bazira na mjestu roenja ili na porijeklu, dok domicil predstavlja boravak odreene osobe u odreenoj dravi uz njenu namjeru da se tu trajno nastani Dakle, jedna osoba moe biti dravljanin jedne zemlje, a istovremeno biti domicilirana na teritoriji neke druge. Tad se postavlja pitanje kojem pravu treba podvrgnuti njen osobni pravni status, njene porodinopravne i nasljednopravne odnose. U korist dravljanstva navodi se da je to kriteriji koji se lako utvruje, dok mu se s druge strane prigovara da takva vezanost ne znai nita kod osoba koje sa svojom domovinom nemaju stvarnih veza, kao i kad je rije o bipatridima, apatridima i izbjeglima. U prilog domicilu navodi se da je najprirodnije da osoba bude podvrgnuta zakonima zemlje u kojoj je njezin dom, ali s druge strane ta taka vezivanja je nepouzdana s obzirom da je podlona promjenama.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNae meunarodno privatno pravo stoji na principu dravljanstva kao odluujue injenice za izbor mjerodavnog prava u stvarima osobnog statusa, porodinim i nasljednim stvarima, a domicil se primjenjuje supsidijarno.

1.1. Osobni status 1.1.1. Fizike osobe 1.1.1.1. Pravna sposobnost

U pogledu pretpostavki za nastanak pravnog subjektiviteta fizike osobe, pojedina svjetska zakonodavstva se i danas razlikuju, tako da pitanje poetka pravne sposobnosti moe uzrokovati sukob zakona.Danas postoji opa saglasnost da ovo pitanje treba podvrgnuti personalnom zakonu osobe o kojoj se radi, tj. zakonu njenog dravljanstva ili zakonu njenog domicila ili zakonu njenog redovnog boravita. Pitanje prestanka njene pravne sposobnosti jo e ee dati povoda sukobu razliitih zakonodavstava s obzirom na razliite pravne fikcije u vezi sa komorijentima1, kao i s obzirom na razliite posljedice koje se pripisuju uz institut proglaavanja nestalog lica umrlim i sl. Kada je rije o komorijentima, momenat prestanka pravne sposobnosti ocjenjuje se u najveem broju zemalja po nacionalnom ili domicilnom pravu. Problem prestanka pravne sposobnosti nestalog lica, koliziono se regulira na 2 naina: 1. dominira primjena personalnog prava nestale osobe; 2. u nekim zemljama se mjerodavnom uzima lex causae.

Po naem ZMPP, za proglaenje nestalog lica umrlim mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin bilo to lice u vrijeme nestanka.

1.1.1.2. Poslovna sposobnost

1 Osobe koje su nastradale u istom dogaaju, gdje nije mogue ustanoviti koja je od tih osoba umrla prije a koja kasnije.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU pravilu poslovna sposobnost ocjenjuje se po domovinskom pravu ili domicilnom pravu (pravu prebivalita ili tzv. redovnog boravita) osobe o kojoj je rije, ali susreemo i razne korekcije u kolizionom reguliranju ovog pitanja. Tako vicarski ZMPP propisuje da se osoba ne moe pozvati na to da je poslovno nesposobna po pravu svog redovnog boravita ukoliko ima poslovnu sposobnost po zakonima zemlje u kojoj je zakljuila pravni posao povodom koga se ovo pitanje i postavlja, pod uvjetom da druga strana u poslu nije znala ili nije morala znati za nesposobnost svog saugovaraa. Ta se korekcija osnovnog principa u naelu ograniava samo na podruje ugovornih odnosa s inostranim elementom. I na ZMPP sadri ovakvu odredbu koja se ima primjenjivati samo na ugovorne odnose. Od primjene personalnog prava odstupa se u korist pravnog posla, tj. s ciljem da se zakljueni posao odri na snazi uprkos tome to se stranka poziva na to da nije poslovno sposobna prema pravu svoje drave. Na taj nain se, izuzetni, personalni princip korigira teritorijalnim principom. Pitanja ogranienja i liavanja poslovne sposobnosti jedne osobe takoer su principijelno podvrgnuta personalnom zakonu osobe. U vezi s ovim statusnim pitanjima pokazuje se izvjesna premo domicilnog principa u odnosu na dravljanski, a pogotovo dolazi do izraaja prednost upotrebe redovnog boravita kao elastine take vezivanja: svaka drava se smatra odgovornom za dobrobit maloljetnika ili punoljetnih poslovno nesposobnih osoba koje faktiki borave na njihovoj teritoriji. Jednom steena poslovna sposobnost ne gubi se promjenom dravljanstva ili promjenom prebivalita, bez obzira na razliite propise koji vae u dravi iji je dravljanin osoba postala ili dravi na ijoj se teritoriji osoba nastanila. Starateljstvo: U uporednom pravu vrijedi princip da za uspostavljanje zatite nad poslovno nesposobnim licima treba primjeniti pravo s kojim tienik ima najbliu vezu, tj. personalno pravo tienika. Uz lex personalis tienika, neka pitanja starateljstva su u uporednom pravu ipak vezana za personalni status staratelja, npr. ona vezana za dunost prihvatanja i vrenja starateljstva, dok je u pogledu nadzora nad vrenjem starateljstva najee mjerodavna lex fori. Kod uspostavljanja tzv. privremenih starateljskih mjera, uvijek je mjerodavna lex fori. Haka konvencija o zatiti maloljetnika iz 1902. godine stajala je na domovinskom (dravljanskom) principu, koji je korigiran vezivanjem za redovno boravite maloljetnika samo u sluaju kada je uspostavljanje starateljstva nemogue po odredbama legis nationalis tienika. Prema naem ZMPP, za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, kao i za odnose izmeu staraoca i lica pod starateljstvom (tienika), mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin lice pod starateljstvom.

1.1.2. Pravne osobe

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nacionalna zakonodavstva se bitno razlikuju u reguliranju nastanka, djelovanja i prestanka pravnih osoba. Kao kriteriji vezivanja (teini kontakti) se navode: dravljanstvo lanova pravnog lica; mjesto osnivanja; mjesto sjedita; kriteriji kontrole.Dravljanstvo lanova pravne osobe je danas prevazien i teko upotrebljiv, kako zbog multinacionalnog sastava glavnih organa uprave, tako i zbog dioniarskih drutava gdje su vlasnici kapitala anonimni. Mjesto osnivanja pravne osobe ukazuje na pravo drave u kojoj je pravne osoba registrirana kao pravni subjekt. Ovo stanovite je vladajue u angloamerikim zemljama. I na ZMPP polazi od kriterija mjesta osnivanja, ali e ipak za status pravne osobe biti mjerodavno pravo drave u kojoj ta osoba ima stvarno sjedite, ako i po pravu te drave osoba ima njenu pripadnost. Prednost ovog kriterija vezivanja je sigurnost koju on prua zahvaljujui injenici da se registracija pravne osobe moe lako utvrditi, pa time se lako moe doi i do mjerodavnog prava. Slabost ovog kriterija je u tome to se temelji samo na formalnopravnim elementima, a zanemaruje mnogo vanije, stvarnije i tjenje vezanosti, kao to su: - porijeklo kapitala; - stvarno sjedite uprave; - mjesto djelovanja i sl. Ovaj kriterij je podesan za izigravanje zakona u vidu fiktivnih registracija pravnih osoba. Mjesto sjedita pravne osobe je kriteriji koji je najire prihvaen (izvan angloamerikih zemalja), a bazira se na shvatanju da se kod odreivanja pripadnosti jedne pravne osobe mora uzeti u obzir sredina u kojoj se odvija njena aktivnost. Pomou ovog kriterija, koji je relativno stabilan, zasniva se jedna prirodna i logina veza izmeu pravne osobe i jedne drave, tj. veza koja asocira na domicil fizike osobe (radno sjedite pravnog lica). Prema ovom stanovitu pravna osoba je najtjenje povezana sa mjestom (dravom) u kojem se nalaze glavni organi uprave. Kriteriji kontrole pravne osobe kao nain odreivanja prava mjerodavnog za njen osobni pravni status, pojavio se u vrijeme Prvog svjetskog rata u vezi sa sekvestracijom neprijateljske imovine. Primjena ovog kriterija je poslije rata naputena, ali se on ponovo koristio u vrijeme Drugog svjetskog rata, to pokazuje da on odgovara potrebama vandrednog stanja.

Najvanije konvencije iz ove oblasti su:

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- Haka konvencija o priznanju svojstva pravne osobe stranim drutvima, udruenjima i zadubinama iz 1956. god. - bazirala se na principu registracije i stvarnog sjedita, pri emu se ovi kriteriji kombiniraju; i - Briselska (Evropska) konvencija o uzajamnom priznavanju trgovakih drutava i pravnih osoba iz 1968. god. - govori o priznavanju stranih pravnih osoba u zemljama EZ.

1.2. Porodinopravni odnosi 1.2.1. Brak s inostranim elementom

Nacionalna zakonodavstva se u ovoj materiji razlikuju vie nego u bilo kojoj drugoj oblasti privatnopravnih odnosa. Propisi kojima se regulira zakljuenje braka, sposobnost za stupanje u brak, nevanost i razvod braka su tijesno vezani za moral, obiaje, religiju da se esto smatraju sastavnim djelom njenog javnog poretka.Dakle, ovdje se radi o osobnom statusu dvije osobe, pa e princip primjene personalnog prava esto ukazivati na problem primjene dva zakonodavstva. Bitne su razlike u formalnoj i materijalnoj validnosti braka, a kada je u pitanju materijalna valjanost, razlikuju se dva osnovna naina vezivanja: 1. vezivanje posredstvom mjesta sklapanja braka; i 2. vezivanje posredstvom osoba (primjena leges personales buduih suprunika).

1.2.1.1. Mjerodavno pravo u pogledu forme braka

Problem mjerodavnog prava za formu braka s inostranim obiljejima pojavljuje se u dva vida: 1. koje pravo primijeniti u pogledu forme braka koji se zakljuuje pred domaim organima, a postoji strani element u subjektu; i 2. po kojem pravu treba procijeniti da li je brak zakljuen u inostranstvu formalno valjan, tj. moe li kao takav biti registriran u matinoj knjizi vjenanih i proizvoditi pravno dejstvo na domaoj teritoriji. U pogledu prvog problema, u meunarodnom privatnom pravu postoji univerzalni standard, a to je primjena legis loci celebrationis, dakle primjena prava drave na ijoj se teritoriji brak zakljuuje. Postoje situacije u kojima domai organi imaju ovlatenje da zakljuuju brakove na stranoj teritoriji, kao to i strani organi mogu imati istata takva ovlatenja na domaoj teritoriji (diplomatsko konzularni brakovi, brakovi pri vojnim jedinicama na stranoj teritoriji, brakovi koje zakljuuje zapovjednik broda na otvorenom moru).

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMCeremonija zakljuenja diplomatsko konzularnih brakova tei e prema zakonodavstvu drave imenovanja. Da bi moglo doi do sklapanja braka u diplomatsko konzularnim predstavnitvima, moraju biti ispunjeni prethodni uvjeti: 1. organi o kojima je rije moraju imati ovlatenje od vlastite drave; 2. drava prijema mora dati saglasnost tim organima; 3. budui suprunici treba da su dravljani zemlje o ijem se predstavnitvu radi.

Za formu braka mjerodavno je pravo mjesta u kome se brak zakljuuje (l. 33 ZMPP). Za nevanost braka (nepostojanje i nitavost) mjerodavno je bilo koje pravo po kome je brak zakljuen (l. 34 ZMPP).

1.2.1.2. Mjerodavno pravo u pogledu materijalnih uvjeta

Kada je rije o materijalnim pretpostavkama za zakljuenje braka jasno se razlikuju dva naina vezivanja, odnosno izbora mjerodavnog prava: 1. vezivanje za mjesto zakljuenja braka; i 2. vezivanje za personalno pravo buduih branih drugova.

U veini kontinentalno evropskih zemalja primjena personalnog prava na ocjenu materijalnih uvjeta za sklapanje braka znai kumulativnu primjenu nacionalnih zakona oba budua suprunika. Na ZMPP stoji na istom stanovitu da se uslovi za zakljuenje braka ocjenjuju za svako lice prema zakonu drave iji je ono dravljanin u vrijeme stupanja u brak. Meutim ovdje dolazi do problema kumulativne primjene dvaju razliitih zakona i pitanja da li su nacionalni zakoni buduih suprunika mjerodavni za svakog od njih ponaosob ili su oba nacionalna zakona mjerodavna za oba budua suprunika. Ovdje se radi o dilemi ozmeu tzv. obine i tzv. distributivne kumulacije. Obina kumulacija znai da se uslovi za stupanje u brak svakog od napturijenata ocjenjuju prema dva zakona: po njegovom nacionalnom zakonu i istovremeno prema nacionalnom zakonu njegovog budueg branog druga. Distributivna kumulacija znai da brane smetnje predviene u nacionalnom zakonu jednog od suprunika imaju uticaja samo na njegovu sposobnost za stupanje u brak. Ovo stanovite je prihvaeno, kako u veini zemalja, tako i kod nas. Postoje, meutim, brane smetnje kod kojih primjena distributivne kumulacije naprosto nije mogua, a to su tzv. dvostrane brane smetnje (krvno srodstvo, raniji brak itd.) koje

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMsprjeavaju sklapanje braka, bez obzira da li su sadrane u jednom ili drugom nacionalnom zakonu. Na ZMPP kae da se uvjeti za sklapanje braka naelno prosuuju prema nacionalnom zakonu buduih suprunika, ali da brak pred naim organima nee biti zakljuen i onda kad su uslovi po tim zakonima ispunjeni, ako postoje smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, krvno srodstvo i nesposobnost za rasuivanje.

1.2.1.3. Dejstva braka s inostranim elementom

Za line i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani (lex nationalis), a ako su brani drugovi dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju prebivalite (zajedniki lex domicilii) ili zajedniko redovno boravite. Ako brani drugovi nemaju ni zajedniko dravljanstvo ni prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo drave u kojoj su imali posljednje zajedniko prebivalite (posljednja zajednika lex domicilii). Ako se mjerodavno pravo ne moe odrediti ni po jednoj od navedenih taaka vezivanja, onda je mjerodavno pravo BiH (lex fori) l. 36 ZMPP. Na ZMPP ugovorne imovinske odnose suprunika podvrgava pravu koje je mjerodavno za line i zakonske imovinske odnose meu njima, a to pravo je mjerodavno i u pogledu dopustivosti voljnog izbora prava (autonomija volje) brani drugovi mogu izabrati pravo koje e biti mjerodavno za brano imovinski ugovor i onda je mjerodavno pravo koje su izabrali l. 37 ZMPP. Za imovinske odnose lica koja ive u vanbranoj zajednici mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani. Ukoliko je rije o osobama razliitog dravljanstva, primjenjuje se pravo zemlje njihovog zajednikog prebivalita (domicila). Ova koliziona pravila vrijede i za ugovorne imovinske odnose ovih osoba.

1.2.1.4. Razvod braka s inostranim elementom

Za razvod braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme podnoenja tube (primarna taka vezivanja). Ako su brani dugovi dravljani razliitih drava u vrijeme podnoenja tube, za razvod su mjerodavna kumulativna prava obje drave iji su oni dravljani. Ako se brak ne moe razvesti po prethodnom kriteriju, za razvod braka je mjerodavno pravo BiH, odnosno domae pravo (lex fori) ukoliko je jedan od branih drugova imao prebivalite u BiH u vrijeme podnoenja tube ili ukoliko je jedan od branih drugova na dravljanin.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKad je u pitanju meunarodno reguliranje izbora mjerodavnog prava za razvod braka, primarna teina vezanost je, u pravilu, zajedniko dravljanstvo suprunika, potom zajedniki domicil i na kraju posljednji zajedniki domicil. Haka konvencija o razvodu i rastavi iz 1970. govori o priznavanju odluka o razvodu, koje su ve izreene u nekoj od drava ugovornica.

1.2.1.5. Nevanost braka s inostranim elementom

Brak moe prestati: 1. ponitenjem (usljed materijalnih nedostataka u momentu njegovog zakljuenja, tj. brane smetnje); i 2. proglaavanjem nepostojeim (formalni propusti i nedostatci kod njegovog zakljuenja).

Postavlja se pitanje prema kojem pravu treba ocijeniti da li je takvih nedostataka doista bilo?U uporednom meunarodnom privatnom pravu postoje dva naina za odreivanje mjerodavnog prava: 1. kod prvog, u pogledu uzroka nevanosti braka treba primijeniti isto koliziono pravilo koje vrijedi za njegovo zakljuivanje; 2. drugi je onaj prema kojem treba primijeniti koliziono pravilo koje vai za razvod. U naem meunarodnom privatnom pravu prihvaena je prva koncepcija. To znai da je dovoljno da razlog za ponitavanje postoji u nacionalnom zakonu jednog od branih drugova ili da postoji jedna od apsolutnih branih smetnji predvienih naim porodinim zakonodavstvom.

1.2.2. Usvojenje s inostranim elementom

I na podruju kolizionog reguliranja usvojenja dominira tzv. personalni statut. Na ZMPP u pogledu prava mjerodavnog za ocjenu pretpostavki za zasnivanje usvojenja utvruje kumulativnu primjenu nacionalnih zakona stranaka (usvojioca i usvojenika), ne dajui prevagu ni jednom od njih. Lex fori se ovdje, ukoliko nije osnovno rjeenje, pojavljuje u korektivnoj ulozi. Ako su usvojilac i usvojenik dravljani razliitih drava, za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja, mjerodavna su kumulativna prava obje drave iji su oni dravljani.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMAko brani drugovi zajedniki usvajaju, pored prava drave iji je dravljanin usvojenik, za usvojenje i prestanak usvojenja mjerodavna su i prava drava iji su dravljani i jedan i drugi brani drug. Za oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva. Za dejstvo usvojenja mjerodavno je pravo drave iji su dravljani usvojilac i usvojenik u vrijeme zasnivanja usvojenja, a ukoliko su stranke dravljani razliitih drava mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju prebivalite. Ukoliko su usvojilac i usvojenik dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo BiH, ako je jedan od njih dravljanin BiH, a ukoliko ni usvojilac ni usvojenik nisu dravljani BiH, mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin usvojenik (na ovaj nain ZMPP favorizira interese usvojenika). Veoma vaan dokumenat iz oblasti usvajanja sa internacionalnim obiljejem je Haka konvencija o meunarodnom usvojenju iz 1993., koja jo nije na pravnoj snazi u Bosni i Hercegovini. Ovaj multilateralni meunarodni instrument je doivio veliku internacionalnu afirmaciju.

1.2.3. Zakonsko izdravanje izmeu srodnika

Zakonska obaveza izdravanja, koja ima za cilj osiguravanje sredstava za ivot bliskim licima u porodici kad se za tim ukae potreba, univerzalno je prihvaena u uporednom pravu, ali su prisutne znaajne razlike u materijalnom reguliranju ove obaveze, kruga lica koja ova obaveza tereti, u pogledu trajanja obaveze, itd.Sistem jedinstvenog vezivanja postoji u zemljama koje materiju izdravanja koliziono reguliraju na jedinstven nain, bez obzira na to iz kojeg odnosa ona proistie. Kao take vezivanja pojavljauju se: 1. mjesto odluivanja (locus fori); ili 2. dravljanstvo. Jedinstveno vezivanje posredstvom dravljanstva otvara dilemu izmeu primjene domaeg zakona jedne, odnosno druge strane u obligaciji (ako povjerilac i dunik nisu dravljani iste drave), poto nije mogua kumulativna primjena oba zakona. Veina zemalja se opredjeljuje za nacionalni zakon dunika kao mjerodavno pravo.

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU zemljama koje primjenjuju sistem diferenciranog vezivanja nailazimo na razliite kolizione norme za razliite vidove izdravanja, pri emu one mogu biti: 1. OPTE kada se odnose na ire kategorije porodinopravnih odnosa koje ukljuuju i obavezu izdravanja (npr. dejstva braka, posljedice razvoda braka, usvojenje...; ili 2. POSEBNE kada se odnose ba na izdravanje kao zaseban kolizioni problem, pri emu se za razliite vidove izdravanja predviaju i razliiti teini kontakti: - izdravanje izmeu roditelja i djece; - izdravanje izmeu branih drugova; - izdravanje izmeu osoba u vanbranoj zajednici; - izdravanje izmeu usvojitelja i usvojenika; - izdravanje izmeu ostalih srodnika. 1.2.3.1. Izdravanje izmeu roditelja i djece

Stanovite koje polazi od naela posebne drutvene zatite djeteta nalae da se i na kolizionom planu favorizira interes djeteta kada se ono pojavljuje u ulozi povjerioca. S druge strane, polazei od toga da u situaciji kad izdravanje trai roditelj od svog djeteta nema mjesta primjeni naela posebne zatite djeteta, neka zakonodavstva za te sluajeve predviaju posebnu kolizionu normu utemeljenu na dravljanstvu roditelja, kao teinoj vezanosti. Za odnose izmeu roditelja i djece mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani, a ako su dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj svi oni imaju prebivalite. Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo BiH ako je dijete ili koji od roditelja dravljanin BiH, a ako ne postoji ni jedan od predvienih uslova, mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin dijete (favorizira se interes djeteta kada se ono pojavljuje u ulozi povjerioca!).

1.2.3.2. Izdravanje izmeu usvojitelja i usvojenika

U uporednom pravu u pravilu nema kolizioih normi koje se odnose na izdravanje izmeu usvojitelja i usvojenika. Stoga se take vezivanja utvrene za dejstva usvojenja i odnose izmeu adoptivnih srodnika smatraju relativnim i za obavezu izdravanja. Za izdravanje izmeu ovih lica bie mjerodavan nacionalni zakon (lex nationalis) usvojitelja, a ako su usvojitelji brani drugovi razliitog dravljanstva mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za dejstva braka (lex familiae). Ukoliko bi takvo vezivanje bilo nemogue (jer suprunici nemaju zajednike take vezivanja) u obzir dolazi lex fori.

1.2.3.3. Izdravanje izmeu ostalih srodnika

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZMPP ima specijalnu kolizionu normu kad je u pitanju izdravanje izmeu ostalih srodnika, koja upuuje da je za obavezu izdravanja izmeu krvnih srodnika, osim roditelja i djece, ili za obavezu izdravanja srodnika po tazbini mjerodavno pravo drave iji je dravljanin srodnik od kog se zahtijeva izdravanje (lex nationalis dunika izdravanja).

Znaajniji dokumenti iz ove oblasti na meunarodnom planu su: - Njujorka konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu iz 1956. koja je na snazi i u naoj zemlji; i - Konvencija o zakonu koji se primjenjuje na obavezu izdravanja iz 1973.

Kao to se vidi, u oblasti osobnog pravnog statusa i porodinopravnih odnosa s inostranim elementom dominantan je princip vezivanja za personalno pravo osoba o kojima se radi. On se bazira na temeljnom zahtjevu da odluka o izboru mjerodavnog prava bude pravina, te da bude u skladu s opravdanim oekivanjima stranaka. S druge strane stoji isto toliko znaajan zahtjev za stabilnou ove vrste privatnopravnih odnosa i predvidivou mjerodavnog prava.

1.3. Nasljednopravni odnosi

U uporednom kolizionom pravu sreemo dva razliita naina vezivanja koja poivaju na dva razliita shvatanja zaovstavtine:1. u prvom sluaju dominiraju personalne take vezivanja (kao jedinstvene imovinske mase); 2. u drugom se pored ovih pojavljuje situs nekretnina kao teini kontakt za nepokretni dio zaovstavtine (kao podijeljene imovinske mase).

1.3.1. Zakonsko nasljeivanje

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU zemljama koje prihvataju sistem jedinstvene zaostavtine vezivanje se vri posredstvom ostavioeva dravljanstva u vrijeme smrti ili posredstvom njegovog posljednjeg domicila. U zemljama koje prihvataju sistem podijeljene zaostavtine, za nekretnine je jedinstvena taka vezivanja njihov situs (mjesto nalaenja), a u pogledu pokretnina dravljanski ili domicilni princip. U doktrini modernog meunarodnog privatnog prava zagovara se shvatanje o jedinstvu zaostavtine koja kao takva jedinstvena imovinska masa treba da bude podvrgnuta jedinstvenom nasljednopravnom reimu. Na ZMPP kao osnovni teini kontakt u ovoj materiji predvia ostavioevo dravljanstvo u vrijeme smrti. Ovdje je upotrijebljeno prosto koliziono pravilo sa samo jednim teinim kontaktom, koje, poto drugaije nije reeno, vrijedi i za pokretnu i za nepokretnu zaostavtinu. To znai da na ZMPP prihvata sistem jedinstvene zaostavtine. Ako je ostavilac bio apatrid, kao supsidijarna povezanost uzima se domicil (prebivalite), odnosno boravite ostavioca u vrijeme smrti. Ako se ni takva vezanost ne bi mogla ustanoviti, predvia se primjena nasljednog prava. Ako je ostavilac bipatrid, domae dravljanstvo iskljuuje strano, odnosno uzima se u obzir pravo drave u kojoj je on istovremeno imao i prebivalite. Nae pravosue je nadleno samo za raspravljanje nepokretne zaostavtine koja se nalazi na domaoj teritoriji, bez obzira na dravljanstvo ostavioca. Dakle, nepokretna zaostavtina koja se nalazi u inostranstvu izvan je jurisdikcije naeg pravosua (sistem podijeljene zaostavtine). ZMPP predvia mogunost da nekretnine u inostranstvu budu predmet raspravljanja pred naim sudom, ali samo ako je ostavilac bio na dravljanin, i ako po pravu drave u kojoj se nalaze nekretnine nije nadlean njen organ.

1.3.2. Testamentalno nasljeivanje

Meunarodno privatno pravo se u ovoj oblasti koncentrira na pitanje: koje je pravo mjerodavno za ocjenu formalne valjanosti testamenta?Najee se u kolizionom pravu pitanje forme testamenta vezuje alternativno: 1. za lex loci actus (mjesto preduzimanja pravnog posla); ili 2. za lex nationalis ostavioca u vrijeme smrti.

Po naem ZMPP testament je punovaan u pogledu oblika ako je punovaan po jednom od sljedeih prava: 1. po pravu mjesta gdje je testament sastavljen;

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. po pravu drave iji je dravljanin bio ostavilac (bilo u vrijeme raspolaganja testamentom, bilo u vrijeme smrti);3. po pravu prebivalita ostavioca (bilo u vrijeme raspolaganja testamentom, bilo u vrijeme smrti); 4. po pravu boravita ostavioca (bilo u vrijeme raspolaganja testamentom, bilo u vrijeme smrti); 5. po pravu Bosne i Hercegovine; 6. za nekretninu i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi.

Haka konvencija o sukobu zakona u pogledu forme testamentalnih raspolaganja iz 1961. utvruje alternativno (kaskadno) vezivanje. Ova konvencija je na snazi i u BiH. Vaingtonska konvencija o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnog testamenta iz 1973. god. Ova konvencija nije kolizione prirode, ve cilja na to da lanice ugrade u svoja zakonodavstva pravila jednoobraznog zakona o obliku meunarodnog testamenta koja su sastavni dio Konvencije. Cilj je dakle unifikacija nacionalnih pravila. Za formalnu punovanost testamenta nije vano gdje je sastavljen, gdje se nalazi imovina, kojeg je dravljanstva ostavilac i gdje je njegovo prebivalite ili boravite.

Jedinstvena jednoobrazna pravila Konvencije su: - testament treba biti sainjen u pismenom obliku na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi nain (ostavilac ga ne mora tada ak ni svojeruno potpisati); - nakon toga, on u prisustvu dva svjedoka i ovlatene osobe izjavljuje da je dotino pismeno njegov testament, te ga tada potpisuje ili priznaje potpis za svoj; - potom ovlatena osoba izdaje potvrdu o tome da se kod sastavljanje testamenta postupalo u skladu s jednoobraznim pravilima. Time testament stie svojstvo meunarodnog i priznaje se u svim zemljama lanicama. Ova konvencija je na snazi i u BiH.2. Stvarnopravni odnosi

Kada su u pitanju stvarnopravni odnosi, postoji ak niz razlika koje vode ka sukobu zakona. Npr.: razlike u pogledu kategorizacije stvari na pokretne i nepokretne; na res in commercium i res extra commercium; u pogledu pravila o odranju (usucapio) i posjedu (posessio). Vezivanje pravnog reima jedne stvari za personalni zakon vlasnika ili posjednika, znailo bi nepredvidivost i nestalnost tog reima, koji bi se mijenjao s promjenama osobe vlasnika ili draoca. S toga, stabilizacija stvarnopravnih odnosa je vezana za samu stvar kao najpodesniji elemenat za vezivanje u ovoj materiji. Za meunarodno privatno pravo poseban znaaj ima podjela stvari na pokretne i nepokretne.

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2.1. NekretnineSama priroda nekretnina, njihova nepokretljivost i oigledna povezanost s teritorijom odreene drave daje osnov za njihovo podvrgavanje pravu drave na ijoj teritoriji one lee. Nekretnine su trajno i tijesno vezane s dravom u kojoj se nalaze i njenim pravom. Problem izbora mjerodavnog prava za vlasnike i druge stvarnopravne odnose rijeen je sam po sebi i u toj oblasti princip najtjenje veze najpotpunije je ostvaren. Pravilo lex rei sitae jedan je od najstarijih principa meunarodnog privatnog prava, koji je postao opti, univerzalni princip vezivanja kada su u pitanju nekretnine. Takav znaaj ima i danas.

2.2. Pokretne stvari 2.2.1. Uopte

U samom poetku razvoja meunarodnog privatnog prava pokretne stvari su bile podvrgnute personalnom zakonu vlasnika ili draoca. Ovo shvatanje je, meutim, naputeno u kontinentalnom pravu, pa mu je domaaj suen samo na one pravne odnose u kojima se pokretnine prenose u masi, univerzalnom sukcesijom, kao npr. nasljeivanjem ili u okviru brano imovinskog reima. Ovakav nain vezivanja u dananjim uslovima je neprihvatljiv, jer ako bi pravni reim jedne stvari bio podvrgnut domicilnom pravu njena vlasnika, to bi znailo ne samo nestalnost pravnog reima stvari, koji bi s mijenjao s promjenama domicila vlasnika, nego to ukljuuje i neprihvatljivu pretpostavku da kupac, ili povjerilac znajui da je domicil vlasnika izvan teritorije na kojoj se stvar nalazi poznaje i dotino strano pravo. Domicil vlasnika bi mogao biti upotrebljiva taka vezivanja kad su u pitanju stvari koje slue linoj upotrebi i koje, kao takve, prate vlasnika ali sukobi zakona najee nee nastati povodom takvih stvari. Lex rei sitae je danas vladajue rjeenje kada su u pitanju pokretnosti, a conflit mobile (promjena mjesta nalaenja stvari), kao neizbjena posljedica, nastoji se izbjei tako to se mjerodavnost lex rei sitae vezuje za momenat perfektuacije injeninog stanja ili pravnog akta koji dovodi do sticanja, promjene ili gubitka stvarnog prava o kojem se radi. Prihvatanje principa lex rei sitae automatski namee potrebu za dodatnim pravilima vezivanja koja bi trebalo da rijee tzv. pokretni sukob zakona (conflit mobile), sukob zakona povodom stvari ije je mjesto nalaenja u trenutku prenoenja stvarnih prava neizvjesno (res in transitu, stvari u prevozu), kao i povodom stvari koje same slue za prevoz (sredstva prevoza).

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2.2.2. Mobilni sukob zakona

Sutina problema koji u meunarodnom privatnom pravu nazivamo mobilni sukob zakona (conflit mobile) je u tome to je varijabilni teini kontakt izmijenjen u vremenu izmeu momenta nastanka neke pravne transakcije (ili nekog privatnog prava) i momenta raspravljanja o tome. Upravo je mjesto nalaenja pokretnih stvari u tom smislu problematian teini kontakt. Rije je dakle o situacijama u kojima na teini kontakt u kolizionoj normi (mjesto gdje se stvar nalazi) ukazuje na dva prava: 1. pravo ranijeg mjesta nalaenja; i 2. pravo kasnijeg mjesta nalaenja. Koje od njih je definitivno mjerodavno za rjeenje pravnog pitanja? dvije situacije: Postoje

Prva je ona kad je sticalac stekao neko stvarno pravo na pokretnoj stvari prema pravu ranijeg mjesta nalaenja, a stvar je potom premjetena u zemlju u kojoj za sticanje tog prava treba ispuniti dodatne uvjete. U tom pogledu vlada stanovite prema kojem se ve steeno pravo ne gubi promjenom situsa stvari. Druga je ona kad je stvar premjetena iz zemlje u kojoj pravo jo nije bilo steeno (zbog nepovoljnih uvjeta), u zemlju prama ijem su pravu uvjeti za sticanje tog prava ispunjeni, pa se namee pitanje da li je ono automatski steeno samim premjetanjem stvari. Ako u zemlji gdje se stvar ranije nalazila nije ostvaren ni jedan od uvjeta koji se trae za sticanje nekog prava, onda promjena situsa ne moe dovesti do automatskog sticanja tog prava, premda su prema pravu kasnijeg situsa ispunjeni svi uvjeti.

Kako na ZMPP ne sadri nikakva pravila u pogledu mobilnog sukoba zakona povodom pokretnih stvari, trebalo bi, kao opte, prihvatiti stanovite o mjerodavnosti prava one drave prema ijem su se pravu najranije stekli svi uvjeti za sticanje (kao i gubitak) spornog stvarnog prava.

2.2.3. Res in transitu

Princip legis rei sitae je kritian kad do nekog raspolaganja sa stvarnopravnim dejstvom dolazi povodom stvari koja se u tom trenutku nalazi u internacionalnom transportu. On

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMse smatra neopravdanim s obzirom na nestalan karakter nalaenja stvari u pokretu kao take vezivanja. Primjena lex rei sitae je esto i nemogua, poto se u trenutku raspolaganja i ne zna gdje se stvar nalazi. Za stvari u prometu kao take vezivanja najee se uzimaju: - mjesto otpreme stvari (locus expeditionis); i - mjesto opredjeljenja (locus destinationis).

Znaajnu ulogu imaju pritom interesi domae drave da stvarnopravne odnose vezane za robni promet podvrgne kontroli i reimu vlastitog pravnog poretka. Zemlje sa znaajnim izvozom vide interes za primjenom prava mjesta otpreme, kao teinog kontakta, dok se zemlje sa velikim uvozom priklanjaju zakonu mjesta destinacije (opredjeljenja). Prema naem ZMPP-u, u pogledu stvari koje se nalaze u prevozu, mjerodavno je pravo mjesta odredita (opredjeljenja) l. 18.

2.2.4. Osnovna sredstva prevoza

Opteprihvaeno stanovite je da se stvarnopravni reim osnovnih sredstava prevoza ureuje pravom drave iju pripadnost sredstvo ima. Ovo se prvenstvano odnosi na brodove i vazduhoplove, koji su u pogledu stvarnih prava podvrgnuti zakonu drave u kojoj su registrirani.Ipak, mjesto nalaenja stvari (broda ili vazduhoplova) ima uvijek prevagu kao odluujua vezanost kad se radi o pitanjima izvrenja ili uspostavljanja sredstava obezbjeenja na brodu ili vazduhoplovu. Tako npr. u sluaju zapaljenja broda radi osiguranja potraivanja ne bi bio primjenjen zakon zastave broda, ve bi se pravna pitanja vezana za to rjeavala prema zakonu zemlje u kojoj je dolo do zapaljenja. Prema naem ZMPP, na prevoznim sredstvima, mjerodavno je pravo drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva l. 8.

2.2.5. Specifini problemi

Koliziono reguliranje stvarnih prava na pokretnim stvarima dodatno je optereeno tekoama kad su u pitanju stvarna prava inkorporirana u vrijednosnim papirima, i kad se radi o nematerijalnim stvarima.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKako se prenoenje prava na papiru vri predajom, pravo mjesta nalaenja u pravilu koindicira s pravom mjesta gdje se transakcija vri. Najproblematinije je koliziono rjeavanje u sluaju tzv. dikumentarnog prenosa vlasnitva, pri emu se najee gubi koicidencija mjesta gdje se stvar nalazi i mjesta gdje se nalazi papir (npr. skladite). Ovdje nema jedinstvenog rjeenja. U vicarskoj doktrini se zagovara alternativna primjena ovih taaka vezivanja (situs same stvari ili mjesto nalaenja papira), a na ovom stanovitu je i Haka konvencija o zakonu koji se primjenjuje na prodaju pokretnih tjelesnih stvari iz 1958. Problem stvara i podjela stvari na materijalne i nematerijalne, koja je bliska, ali ne i ista sa podjelom stvari na tjelesne i netjelesne. Kao taka vezivanja za ovu kategoriju stvari u doktrini se predlae primjena prava najblie veze

Na ZMPP ne pravi razliku izmeu nekretnina i pokretnih stvari u pogledu mjerodavnosti legis rei sitae.

3. Obligacioni odnosi

Centralna kategorija obligacionih odnosa nisu osobe, odnosno subjekti obligacije. Subjekti obligacionog odnosa se mogu mjenjati u toku trajanja obli