17
Izvorni članak UDK [323.1:316.75]:325.3(4) Primljeno 16. 10. 2009. Nicolao Merker Sveučilište »La Sapienza« u Rimu, Odjel za filozofiju, Via Carlo Fea 2, IT–00161 Rim [email protected] Nacionalne ideologije i kolonijalistički mitovi u suvremenoj Europi Sažetak U članku se razmatra nastanak i razvoj pojma ‘nacija’ u novovjekovnoj Europi, koja su shvaćanja pripadnosti naciji pritom bila u igri, te kako je cijeli ovaj kompleks ideologija utjecao na teoriju i praksu kolonijalnog ekspanzionizma nacionalnih država. S time je usko povezan i mit o tome da je kolonijalna ekspanzija Europe bila prvenstveno širenje civiliza cije. U kritičkom sučeljavanju s ovim ideologijama na koncu se pojavljuje kako kolonijalno pitanje u marksizmu, tako i globalno nasljeđe kolonijalizma danas. Ključne riječi nacija, ljudska prava, etnocentrizam, kolonijalizam, marksizam, civilizacija 1. Uputiti se u povijest Vjerojatno nema ni jedne ideje u modernoj epohi koja bi imala tako totalizi- rajuće značenje kao ideja nacije. Ona je stvorila kolektivna ponašanja koja su od sedamnaestog stoljeća nadalje udarila pečat na najmanje dva stoljeća europske historije. Danas se postavlja pitanje funkcionira li još uvijek kon- cept nacije pred licem strahota do kojih su doveli nacionalizmi i šovinizmi? Odnosno ne bi li ideja »nacije«, kako je bila do sada koncipirana, trebala biti zamijenjena nečim drugim? Samo pod jednim jedinim uvjetom može se razjasniti poneka perspektiva. A taj je da se vratimo natrag i razmotrimo koje je događaje prouzročila u Europi – zacijelo početkom modernog doba, iako su korijeni daleko dublji – koliko sama stvarnost, toliko i koncept nacije. Upravo je ideja nacije stvorila drastič- no raširena uvjerenja: tko treba pripadati kolektivitetu, a tko naprotiv treba ostati izvan njega. U devetnaestom stoljeću, vijeku velikog razvitka ideologija o nacionalnoj drža- vi, teoretiziralo se kako prisutnost nacije zahtijeva postojanje barem šest ili sedam elemenata. Zajednički je morao biti teritorij, jezik, etničko porijeklo, navike i običaji, zakoni i religija, i na kraju, historijska prošlost. To je odgo- varalo nacionalističko-političkoj doktrini po kojoj su nacija i država morale odgovarati jedna drugoj. Svaka nacija je trebala postati država, a svaka država sadržavati jednu naciju. Danas su stavke toga popisa sasvim drugačije izmiješane. Na teorijsku ne- konzistentnost nacionalističkih modela, s druge strane, već je dosta efikasno bio ukazao austromarksist Otto Bauer u svojoj knjizi iz 1907. o nacionalnom pitanju (Bauer 1907/1924/1999). Taj ću tekst implicitno imati na umu u izla- ganju koje slijedi.

Nacionalne ideologije i kolonijalistički mitovi u suvremenoj Europi

  • Upload
    vodat

  • View
    241

  • Download
    11

Embed Size (px)

Citation preview

IzvorničlanakUDK[323.1:316.75]:325.3(4)Primljeno16.10.2009.

Nicolao MerkerSveučilište»LaSapienza«uRimu,Odjelzafilozofiju,ViaCarloFea2,IT–00161Rim

[email protected]

Nacionalne ideologije i kolonijalistički mitovi u suvremenoj Europi

SažetakU članku se razmatra nastanak i razvoj pojma ‘nacija’ u novovjekovnoj Europi, koja su shvaćanja pripadnosti naciji pritom bila u igri, te kako je cijeli ovaj kompleks ideologija utjecao na teoriju i praksu kolonijalnog ekspanzionizma nacionalnih država. S time je usko povezan i mit o tome da je kolonijalna ekspanzija Europe bila prvenstveno širenje civiliza­cije. U kritičkom sučeljavanju s ovim ideologijama na koncu se pojavljuje kako kolonijalno pitanje u marksizmu, tako i globalno nasljeđe kolonijalizma danas.

Ključne riječinacija,ljudskaprava,etnocentrizam,kolonijalizam,marksizam,civilizacija

1. Uputiti se u povijest

Vjerojatnonemanijedneidejeumodernojepohikojabiimalatakototalizi-rajućeznačenjekao idejanacije.Ona jestvorilakolektivnaponašanjakojasuodsedamnaestogstoljećanadaljeudarilapečatnanajmanjedvastoljećaeuropskehistorije.Danassepostavljapitanjefunkcioniralijošuvijekkon-ceptnacijepredlicemstrahotadokojihsudovelinacionalizmiišovinizmi?Odnosnonebiliideja»nacije«,kakojebiladosadakoncipirana,trebalabitizamijenjenanečimdrugim?Samopodjednimjedinimuvjetommožeserazjasnitiponekaperspektiva.AtajjedasevratimonatragirazmotrimokojejedogađajeprouzročilauEuropi–zacijelopočetkommodernogdoba,iakosukorijenidalekodublji–kolikosamastvarnost,tolikoikonceptnacije.Upravojeidejanacijestvoriladrastič-noraširenauvjerenja: tkotrebapripadatikolektivitetu,a tkonaprotiv trebaostatiizvannjega.Udevetnaestomstoljeću,vijekuvelikograzvitkaideologijaonacionalnojdrža-vi,teoretiziralosekakoprisutnostnacijezahtijevapostojanjebaremšestilisedamelemenata.Zajedničkijemoraobititeritorij,jezik,etničkoporijeklo,navikeiobičaji,zakoniireligija,inakraju,historijskaprošlost.Tojeodgo-varalonacionalističko-političkojdoktrinipokojojsunacijaidržavamoraleodgovaratijednadrugoj.Svakanacijajetrebalapostatidržava,asvakadržavasadržavatijednunaciju.Danassustavke togapopisasasvimdrugačije izmiješane.Na teorijskune-konzistentnostnacionalističkihmodela,sdrugestrane,većjedostaefikasnobioukazaoaustromarksistOttoBauerusvojojknjiziiz1907.onacionalnompitanju(Bauer1907/1924/1999).Tajćutekstimplicitnoimatinaumuuizla-ganjukojeslijedi.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi672

1.1. Pleme, rod, biološko porijeklo i kultura

Prvobitnazajednica,onaprirodna,obiteljska,poslijeseproširilanagenskaonakolektivitet srodnikapokrvnomsrodstvu,koji susvibilipotomci istogrodonačelnika,svišegentes(rodova)kojisučinilipleme–tribus.Plemenijeimalostabilneodnosesteritorijem,isprvazbognomadstva,azatimzbogpe-riodičnihdaljnjihpreseljavanja.Ujedinjenja,ušireshvaćenom»političkom«smislupojedinihplemena,događalasuseodprilikedoprilikeibilasuvrlonestabilna.Nousamomplemenu,kojejeimalozajedničkoporijekloigdjenijebilopodjelazbogprirodnihprepreka,gdjesusenaimeosjećalisličnipri-rodniutjecajiigdjejedolazilodomeđusobnihbrakova,nastaojerazmjernohomogenkarakter roda.Ljudejenaujedinjavanjenaveocijelinizuvjetaborbezapreživljavanje;aputoviunutarnjekohezijenekogkolektivitetabilisudvojaki.Prvijezacije-lobilogenetskonasljeđe,kojejemeđusobnopovezivalogeneracijeidava-loživotkrozzajednicu potomaka–dakleradiloseozajednicionihkojisuuspješnijeoddrugihizašliizvlastiteborbezapreživljavanje.Drugijefaktorpredstavljalostečenokulturnonasljeđe,odnosnokoncepcijasvijeta,kojesupojedincidobivaliunasljeđeodprijašnjihgeneracija.Onajeproizvelazajed­nicu kulture.Radiseodvafaktorakojasumeđusobnopovezana:otradicija-manastalimzajedničkimporijeklom,koje,kakobipredstavljaletrajnuvezu,morajubitiprenošenekulturom.Pukozajedničkoporijeklo,bezkulturnepo-vezanosti,tvorisamorasu,alizajednicunikada.

1.2. Razbijanje plemenskih zajednica, karolinški sudovi

KrajemantičkograzdobljagermanskasuplemenauEuropi,zavrijemevelikeseobenaroda,proživjelazajedničkusudbinu.Postupnosuseizbrisalipojediniplemenskiosjećajimigrantskihnarodateihjezamijenioosjećajroda.Tiro-doviselećiseopetsasvojestraneimiješajućisesonimautohtonimnanovimteritorijimaizgubilisuvelikdiosvojihizvornihkarakteristika.Osjećajrodapostao jesvojevrsno»sjećanjenarod«, i toviše ilimanjemitskosjećanje;prošlidogađajirodasuusuštinipostaliizmišljenaprošlost.Idejaobiološkomporijeklu,ozajedništvukrvikaoprvotnojvezikolektivi-teta,nastavilajeigrativrloukorijenjenuulogu.Dobilaječakinstitucionalnuvažnost.Nakarolinškimsudovimasudacjepitaostrankeizkojesu»nacije«,odnosnopremakorijenuriječinatio,izkojega»roda«tj.na-rodapotječu.Ide-ja»nacije«kao(na)rodadovodilajedoadministracijepravdeispunjeneloka-lizmimaietničkimtradicijama,ukratkouvijekkaosasvimposebnogprava.Ukarolinškimjesudovimapreživjelaideološkaprošlost.Dokjeustvarnosti,prema tokudogađaja, usvajanje stranih elemenatavećbilopogodilo cijelonekadašnjeuređenje.Ovoseodnosilokakonastaruzajednicupotomstvatakoinastaruzajednicukulturezasnovanunaporijeklu.Utojjetočkifeudalnaepohaizmislilazajednicukulturanovogtipakojavišenijeimalavezaspri-rodnomzajednicom.

1.3. Od feudalnog viteza do kapitalizma

U feudalizmu je postajalo široko zajedništvo odnosa, interesa i kulture iz-međuonihkojisu,neovisnooteritorijuiprebivalištu,vodiliživotfeudalnihvitezova.Tojedovelodoizvjesnihposljedica.Dovelojedonizainstrumenataumeđusobnimodnosima,kojisutendencijalnobilinadteritorijalni,tj.doraši-renostizajedničkihjezikanavrlovelikomprostoru.Takođeridozajedničkih

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi673

pravnihinstitucijaidoizvjesnogjedinstvanavadaiobičaja.Bilasuto,razu-mijese,pravaiobičajifeudalnognačinaživotasvojstveniuskojdruštvenojklasikoja jeuživaladominantanpoložaj.Širokemasestanovništvabile suizvantihprocesakojisudovodilidogeneralizacija,odnosnouopćavanja.Atisuprocesi,ipak,iudobruizlu,pripremalipoprištezanastanak»nacija«kojevišenisubilebiološkogtipa.Kasnijesusenavrhnacionalnezajednicepostavilidvoroviprinčevaiplemi-ća,aposlijeapsolutističkadržava.Zavrijemetihdogađanjanastaojecijelinizfaktoraujedinjavanjasposobnihodrediti,izravnoilineizravno,istovjet-nostidejainačinaosjećanja.Tisufaktoribilisljedeći:objedinjavanjeterito-rija i proširivanje teritorija suverena, birokracija neophodna za upravljanjenjimatejezikdržavneupraveivojska.Kaoglavnipokretačdjelovanjanaprvomemjestubila jemonetarnaimer-kantilnaprivreda,ekonomijaproizvodnjeroba.Onanijebilasamopreduvjetzafunkcioniranjebirokratskogivojnogaparatavećjeutjecalainatodaserazličitilokalniidiomipretvoreunacionalnijezikilibaremujezikvrloveli-kihprostora.Monetarnaekonomija ikapitalističkaproizvodnjadovela jedoprometanesamo roba već i ljudi pa dakle i do cirkuliranja ideja.Masovni dolazak ugradove,koji jeomogućila industrijalizacija, stavilo je seljakaudoticaj sasvjetovimadrugačijimodnjegovaprvobitnogmjestaukojemjebiozatvoren.Sličan učinak imalo je i služenje vojne obaveze. Školski sistem pružao jeinstrumentezastjecanjezajedničkekultureregijamakojesumeđusobnobilevrlorazličite.Slobodaudruživanjaiokupljanja,kaoislobodaizražavanjaitiska,tj.proizvodidemokratsko-parlamentarnoguređenja,postavilisuvelikapitanjaepoheusvakoseoskonaselje.Općepravoglasadovelojedoborbezaglasove,idonadmetanjaizaglasposljednjegbirača.Timejenacijakaozajednicakulturaprevagnulanamorfološkomplanu.

1.4. Dinamika procesa uklapanja

Geneza proširene zajednice, što je u suštini nacija, oblikuje se dakle krozprocesuklapanjausvešireživotneprostore:svakatežidaseintegriraupret-hodnepomoćudvarazličitainstrumentakojejevećranijesusrela.Riječjeonasljeđivanjuskoljenanakoljeno,vrijednostistečenihuborbizapreživlja-vanje, teoprenošenjuhumanih tekovinakulturepojedincimapovezanimuzajednicujezikomidruštvenimsponama.Važnostovogaposljednjegjedvo-struka.Proistječeizčinjenicedastvaranjezajedničkogjezikanastajeiznuž-nostizameđusobnimodnosima,kolikoičinjeniceočitoproizašleizoneprveda,ukolikosetiodnosirazbijuilioslabe,tajistijezikbivaosuđennapostup-nodiferenciranjepremadrugimjezicimakojisumumanjeilivišesrodni.Instrumentimeđusobnekohezije,kaoineprestanodjelovanjejednihnadru-ge, su mnogi; a to nacionalnim fenomenima daje zapanjujuću raznolikostoblika.

1.5. Neobično promjenjive morfologije

Postojenacijeukojimajeprirodnazajednicaistovjetnaskulturnomzajedni-com;imapakionihukojimanepostojizajedničkoporijeklotejeisključivodjelovalazajednicakultura(kojauključuje,razumijese,izajedničkahistorij-skaiskustva);inakrajupostojenacijeukojimasepojedinci,iakosubiološkimješanci,osjećajupripadnicimaistogkulturnogprostora.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi674

Kakobisenekinarodosjećaojedinstvenim,nijedovoljanzajedničkijezik.Odljudikojigovoreistimjezikomnastalesurazličitenacije,kadanaprimjerrazlikauvjeroispovijestibivashvaćenakaotolikosnažnadasprečavastva-ranjejednejedinstvenekulture.KaoštojeslučajsdvahispanofonapodručjakaoštosuŠpanjolskaiJužnaAmerika,gdjesumakrorazlikebiloporijekla(melestvouJužnojAmerici)idruštveno-političkihuvjetailionihpovijesnograzvojazapriječilitransformacijuzajedničkogjezikaunacionalnuzajednicukulture.Istosutakonaširokompodručjuzajedničkejužnoameričkehispano-fonijehistorijskerazlikeizmeđurazličitihregijadoveledorađanjarazličitihnacija.Usprkosbliskostijezika,DanciiNorvežanisustvorilidvijerazličitenacijejerjebilarazličitanjihovakulturainjihovahistorija.Nizozemci,germanskogrodaiupočetkuzajedničkogjezikasNijemcima,stvorilisuvlastiti jezikikulturujerjetoodgovaralociljevimaujedinjenjasadržanimunjihovojhisto-riji.Nakraju,naprimjeruSjedinjenihAmeričkihDržavanijesamodajejezikdonesenizEngleskekaozemljeporijeklanačinioodnjihposebnunacijuvećjednakotakocijeliskupvrloosobitihihomologizirajućihhistorijskihiskusta-vakaoistanovitihshvaćanjatestanjasvijestikojasurezultatsvegatoga.

1.6. Ideologija nacionalnog karaktera

Doktrinenacionalizmainacionalnedržaveizdevetnaestogstoljećavidjelesuutakozvanom»nacionalnomkarakteru«nekognarodanepromjenjivonaslje-đe.Pripisivalisumusakralnikarakter.Smatralisugametafizičkimblagomkojesenasljedovalorođenjem.Ustvaritakozvani»nacionalnikarakter«nijeništadrugodolizgrušanikomadhistorije,različitooblikovanpremaokolno-stima,tekojivarirasvariranjemtihokolnosti.Onnemaskoroništazajednič-ko,osimkao ideološkaprojekcija, sprošlošćunacijekojuuzgajajuetničkinacionalizmiikojajeodovihmistificiranaiideologizirana.»Etničkipreporod«–opaziojeameričkisociolingvistJoshuaFishman–»nepati samo zbogprošlosti otišle u nepovrat, završene i zauvijek izgubljene,već,štojejošgore,patizbogprošlostikojanikadnijenipostojala«(Fishman1985: 405).Radi se svakako o prošlosti koja se nemože povezati – kakojetonaglasioameričkipolitologWalkerConnor(1991:9)–nisjednimodsadašnjihnaroda.Svakijedanaspostojećinarodbeskrajnorazličitodsvojihtobožnjihetničkihpredaka.Sudbineonihkojidolazeprijeutječunakarakteronihštodolazeposlije,alinenatajnačindakarakterprethodnihgeneracijabivaistovjetanskarakteromgeneracijakojeslijede.Odsudbinepredakapotomcidobivajubiljeg,alinisučistaijednostavnakopijavlastitihpredaka.RadiseoistomfenomenukojijevećOttoBauerprimijetionanacionalnomplanuteganazvao»nacionalnomapercepcijom«.Radiseosljedećem: tijekomvjekovasvakanacijaprimaelementekulturenajrazličitijihnacija.StariGermaniprimalisunaprimjerutjecajenaprednijekeltskekulture,azatimrimske.Kršćanstvoimjedonijeloelementeistočnjač-kihkultura,grčke i rimske.Napočetkufeudalizmaosjećaose jakkulturniutjecajProvanse,auperiodukrižarskihratovasnažnisutalijanskiiorijen-talni utjecaji. Ipak nijedna nacija nikada nije prihvatila strane uplive a daihnijetransformiralaiprilagodilavlastitomhumusu.Naistisenačinsvakageneracijaodnosipremajeziku,običajimaiznanjimaprethodnegeneracije;te instrumente ona prilagođava vlastitim potrebama i vlastitim zahtjevimapreoblikujućiih,varirajućiih,nekadčakiodbacujućiihizamjenjujućidru-gima.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi675

Takozvanizajedničkikarakternekenacijenikakoneznačidapojedincitena-cijemeđusobnosličepobiološkomkarakteru.Značidajenakaraktersvakogpojedincautjecalajednateistasnagaiistahistorijskakomponenta.Utjecaojezbirzajedničkihiskustavaizajedničkinačinodgovoranataiskustva.Tajzbiritajnačintvorenacionalnielementtečinevidljivim»nacionalnikarakter«.Unjegovomnastankunemaništamistično,tojezbirmorfologijakojesustrogoempirijske.

1.7. Varijable zajedničke sudbine

Ukolikojenacijabilazajedništvo sudbine,odnosno kolektivno iskustvo zajed­ničke historiještojeujediniloTalijane,Francuze,Englezeitd.usvakupoje-dinuodnjihovihnacija,smjestasejavljajednopitanje:štolokalnezajedniceiužeporodu,kojesesmještajuunutarnekenacije,imajurazličitouodnosunakonceptnacije?Zarnedjelujezajedničkasudbina,tj.zajedničkahistorija,natodaSicilijancibuduSicilijanci,aLombarđaniLombarđaniuItaliji,daPrusidabuduPrusi,aBavarciBavarciuNjemačkojteBretonciBretonci,aProvansalciProvan-salciuFrancuskoj?Ilinakraju,zaristastvarnevrijedizastanovnikesvakedolineisvakogkraja?Gdjeprolazidiskriminatorskirezzbogkojegizvjesnezajednicekarakterasmatramo»nacijama«,dokdrugedržimoužimkolektivi-maunutarnekenacije,subordiniranetojnaciji?Kriterijjeudimenzijama,odnosnoučinjenicidaužikolektivitetnesačinjavaprirodnuzajednicuilikulturnuzajednicu,kojajeustanjusamoodreditivlasti-teuvjeteegzistencije,odnosnovlastitimdometomiutjecajemodržatiucije-lostivlastitikarakterspramdrugihkolektiviteta.Užikolektivitetjepodčinjenuvlastitojegzistencijiodnosimakojeonodržavasdrugimkolektivitetimanaprostorimakojisuistotakoograničeni.Otimodnosimaovisirazvojnjegovogmaterijalnogikulturnogživota.Drugimriječima,njegovahistorijainjegovživotnužnosuodređenihistorijskomsudbinomnacijeuzetesveukupno.

1.8. Fenomen lokalizama

Ovdjesedotičemopojave lokalizamaunutarnekenacije.Postojeočitesu-bjektivnepredispozicijeunastavljanjudjedovskihtradicija,iliuupotrebiling-vističkogsredstvakaoštojedijalekt,biloizobičajabilokaoutješnopokrićeuočuvanjuodstranihtijelakojasepričinjavajukaoprijetnje,jersejavljajupoteškoćeprinjihovomprepoznavanju.Poredovihsubjektivnihmomenataproblemuodnosa lokalnihdijalekata inacionalnogjezikamožesesvakakopripisatiiobjektivnahistorijskasloženost.Uvrijemeslabegeografskepovezanosti(zabačenoselo,dolinailiizdvojenikraj,samodostatnaregija)dijalektjebiovrijedaninstrumentlokalnejezičnekomunikacije(osimštojebiogotovoijedini).Biojerođenizlokalnihuvjetai veza kojima su, zajedno s odgovarajućimkoncepcijama života, ljudi bilipovezani,prijesvegaseljaci,zakojenisupostojalidrugisvjetoviokojimabionimogliimatikakvogiskustva.Zbirsvihtihlokalnihosobitostidošaojeusuprotnostsindustrijskirazvijenimkapitalizmom,saslobodomkretanjaradnikakojisuradilizanadnicu,sasu-vremenimuređenjemdržava(kaoštosunaročitodemokratsko-parlamentarnedržave)isasuvremenimškolskimsistemom.Kadjekapitalizamzaprijetiofe-udalnomsistemu,glasnogovornicizemljišnihgospodarahvalilisulokalizmepropovijedajućidaupravotamo,ufeudalnimlokalizmima,ležesvetikorijeni»narodnogroda«kojetrebaspasiti jersuplodrodaivjere.Kadajeukon-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi676

tinentalnuEuropuušla suvremenademokracija,koju jedonijelaFrancuska1789.,sprečavalisujojnapredovanjekaostranomproizvodukojićeuništitiprimordijalnumističnusuštinunacije.Svakidobar rodoljub trebao ještititiropskipoložajseljakaodgrađanskeinstitucijepravnejednakosti.Udijalektimajeidanasvidljivalokalističkaideologija.Naziresekaoostatak.Dovoljnojebititogasvjestantekodupotrebelokalnogjezikaneinsistiratinatimaspektimainezloupotrebljavatigakaotegljačaanakronističkihsadržaja;naprotiv,trebananjegovuupotrebugledatikaonaeventualnoestetskouživa-njeiograničitiganaprivatnuupotrebu,funkcijukojojonizvrsnosluži.Kadsepakradiodrugimsferamakolektivnogživota,širim,značajnijimirazrađe-nijim,regresijamanazastarjeleiodbačenejezičnekolosijeke,predstavljenekaousmjerivačejezikaubudućnosti,odnosnokaoopćevrijednosti,riječjeočistoideološkomnametanju,opretenzijamanabudućnostputemregresijenanajsićušnijemogućedomovineprošlosti.

2. Dva puta teorije o naciji

Ostajeposljednjepitanjekojesetuitamovećpostaviloizmeđuredova.Tj.kojikriterijupotrijebiti,nakraju,dabisezajednozadržalisvitimnogobrojnielementi,odteritorijadojezika,iodzakonadoobičaja,kojisukatkadasviprisutni,akatkadainisu,ahistorijskisupovezanikolikourealitetunacijetolikoiunjenomkonceptu?Teorijeonaciji,otkadsusepočeleformuliratikrajem18.stoljeća,razvilesuseusuštiniudvapravca.Opat Sieyès je godine 1789., uoči Francuske revolucije, u svom čuvenompamfletuŠto je država?pisaokakojenacijatijeloudruženihljudi,kojiživepodzajedničkimzakonom,ikojepredstavljaistozakonodavnotijelo(Sieyès1789/1989:27).Nekojnacijisedaklenepripadapoizvornomilirodovskimporijeklu,ukratkonepo»krvi«,većpo»građanskomstatusu«,potomeštosedijelezajedničkepolitičko-pravnevrijednosti.Suprotnotompravcu,poli-tičkijeromantizam,naročitouNjemačkoj,aliidrugdje,»naciju«sveonanaj-užuodmogućihdimenzija,tj.naetničkielementkaonanjenunajznačajnijuosobinu.Tojeustvaripovrataknapitanjekarolinškihsudacanatokakavje»porođenju«pojedinac,daklenajednuodnajrestriktivnijihkarakteristikajerisključujesveostale.

2.1. »Jus solis« i »jus sangvinis«

Dva pravca, onaj francuski i onaj njemački, shematski prikazani, imali suzajednički korijen:modernupolitizaciju koncepta nacije, odnosnonjegovupovezanostsdržavomkaoteritorijalno-pravnimaparatom.Noizmeđutadvapoimanjadržave-teritorijaupadauočineizmjernarazlika.Prvakoncepcijagovoridapripadatinekojnacijiznačipripadatijednomcivil-nomdruštvusmještenomdakakonaodređenomteritoriju,aličijisvičlanoviuživajuopćaprava,bezrazlikeporodu,porijekluilikulturnimtradicijama.Tojejus solis,jednakopravozabilokogatkoprebivanaistomteritoriju.Drugadoktrinakažedanacija-teritorijkaonositeljpravamoraimatietničkoporijeklo, biti rezervirana za izvjesnu etničkugrupu, rasu, porijeklo, dakleimativrijednostikoje su suštinskimonokulturalne,oplemenjenedrevnošćukojaseproklamirauzmnogogalame.Tojejus sanguinis,pravokojejejed-nakosamozaonekojisujednakipoistovjetnomporijeklu.»Francuska«novinabilajeidejanacijekaoskupauniverzalnihljudskihigra-đanskihprava,koncepcijakojasenajboljeočitovalauslavnojDeklaraciji o

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi677

pravima čovjeka i građaninaizosmogamjeseca1789.NatomsutragudanasnastavilePoveljaUN-aiuznjuvezanaOpća deklaracija o pravima čovjekaiz1948.IuidućimdokumentimaUN-a‘nacija’seuvijekodređujekaoonajjasnitippolitičkogcivilnogdruštvakojinaprvommjestukarakteriziračinje-nicadaseunutarnjegakonkretnoprimjenjujuopćapravačovjeka.

2.2. Utilitarističko vrednovanje dviju doktrina

Želimoliprovjerititeoretskodjelovanjedvijudoktrina?Višenegopozivanjenanačela(pozivanjejeuvijekmanje-višerelativno)mislimdajesvrsishod-nijejednostavnorazmislitioprimjenjivosti.Kojaoddvijeformulacije,daliona»tla« ili ona»krvi«, olakšavapromjenjive i općenito teškopredvidivesituacije zajedničkog života ljudi? Koja više odgovara promjenama, onimpromjenama kojih je danas društvo prepuno?Koja je doktrina, drugim ri-ječima,konceptualnoelastičnija,daklepragmatskilakšepotrošnaizsasvimjednostavnogmotivaštojeprimjenjivanavećibrojosoba?

2.3. Ideologija etničkog izopćivanja

Ukolikosenaciju,dapočnemostim,moraidentificiratisvrijednostimaroda,izbacivanjesvakog»etničkirazličitog«elementapostajeimperativomkolikoistvaranjeideologizamakojipotičunaetničkukohezijuovakoodređeneetnič-ko-nacionalnezajednice.Zajednicasepretvaraunekuvrstuburskogkraala,unaoružanizatvoreniprostor.Njutrebabranitiodsvakogatkosenalaziizvannje.Zatosenjomemoraupravljatikaobojnimpoljemnadkojimsenadvija-junebrojeneopasnosti.Stogatrebapostojatiautoritativnivođa,karizmatskiFührerkojivodietničkunacijukaoštosujevodiliratničkivođeprvihple-menskihzajednica.Truddasepostavimouoptičkuvizijuetničko-nacionalnihdoktrinajekoristanjerkadsmogaučinilismjestanailazimonaiznenađenje.Upravonavrhuncu»etničkogprava«iisključivanja»različitog«,etničkopostajeneodrživimjerzavršavaućorsokaku.Kojibitouopćebiotrenutak,kadabiišliunatraškepolancugeneracija,ukojemmiješanjerodovajošnepostoji,nijejošpočelo,ikadjevladalaisključivočistoća?Kadbisetouspjeloutvrditi,bilabitonaj-svetijatočka,najvažnijikamenkušnje,iskonskokrilo.To jemeđutimnemogućeutvrditi.Teritorij apsolutne etničke homogenostioznačiobi nekomjesto toliko zatvorenou sebe i u tolikojmjeri zabačenodabionokrozčitavemilenijebiloisključenoizseljenjaljudi,kojisu,upra-vo suprotno tome, tokom stoljeća dolazili baš iz tih zabitnih kutova da bisepomiješali sdrugima tedabi stvorilinacijekojeodgovarajudanašnjemshvaćanju.Zahtijevatietničkuhomogenostdanas(kakogodjeseželishvatiti–ilikaoetničko-biološkuilikaoetničko-kulturnu)bilobijednakohoduunatraškekojibi, kadbi biokonsekventan, svepostojeće teritorijalne suverenitetemoraopodijelitinasvemanjeimanje,svedonjihoveatomizacije,odnosnodood-morištanastubištunekezgradeilidoštaleubrdskomgazdinstvu.Radilobiseobeskrajnimlokalizmimakojibisenašlinesamojedanpovrhdrugogvećifatalnojedanprotivdrugog.

2.4. Etnicizam i etničnost – pravilo supsumcije

Etničkanasljeđa sdruge su strane snažna stvarnost sa svojomhistorijom itradicijom,složenaivrlorazrađena.Tutrebapažljivopravitirazlikuizmeđu

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi678

etničnosti i etniciteta. Etničnost kao teorija i kao ideologizacija radikalnihrazlikameđuskupinamapojedinacaje,usvjetluvlastitihkonkretnihposljedi-ca,lakputpremahobbesijanskimratovimasvakogprotivsviju.Topokazujuetničkačišćenja,kojihjepunanašaprošlost,aimaihiunašojsadašnjosti.Etnicitetje,nasuprottome,budućidapredstavljanezamišljeni,većstvarniidentitetkojikarakterizirajezičnozajedništvoihistorijsko-kulturnetradicijevezanezamjestoinasljedstvovećnataloženihideja,moćnačinjenicaskojomtrebapozitivnoračunati.KrajemdevetnaestogvijekaMoritzLazarus, njemački židovski intelektua-lacteprematomečlanetničkemanjine,seponadaourađanjenacijekojabinastalananačin»nakojinebiporicalaništaodnasljeđaroda,nioduniver-zalnihljudskihprincipa«(Lazarus1880:37).Toseočitoodnosilonanačelaiz1789.,daklenainstancudaseunasljeđeroda,tj.upartikularneelemente,moguusidritiidalekoopćenitijevrijednosti.U današnjem vremenu Jürgen Habermas (1996/1998: 10–31) primjećujekakose suvremenodruštvočini sveudaljenijimod»starogmodelanacije-države s kulturnohomogenim stanovništvom«.Stoga je nužna, kakobi seizbjeglocijepanjacivilnogdruštva,političkakulturaudaljenaodmodelaet-ničkog identiteta»pred-političkih«, tj. pred-modernihdruštava (koja,da serazumijemo, uzdižu kao vlastitu idealnu regulativu negdašnja zastranjenja,obilježenasamodovoljnošćuionimštojeodavnaprohujalo).Neophodnojeda»mnogostrukostsupkultura«,tj.mnoštvalokalnihipartikularnihkultura,budesupsumirana,odnosnozamijenjena»jedinstvom«opće»političkekultu-re«–kulturezajedničkogživota.

2.5. Podvesti »naciju-etnos« pod »naciju-demos«

Drugimriječima,radiseosupsumiranjupojmanacije­etnosa,odnosnoetnič-kognarodainjegovognasljeđapodnaciju­demos,štoznačipodpojamnacijepolitičkog naroda, a nikako ne obrnuto.Koje implikacije postoje u svemutome?Činimisedasuonetrojake.Uprvomredujavljaseskoronotornaopservacija.Svrstavanjeetničkogiden-titetapodopćenitijudimenziju,tj.podopćipolitičkiidentitetdemokratskihprava,bašodgovaraetničkomidentitetu.Jersamozahvaljujućizajamčenomstatusupolitičko-građanskihpravamoguseštititi specifičnaprava,ameđunjimaionaetničko-kulturna.Ovaposljednjabivajudovedenauopasnostkadseetničkerazlikepretočeupolitičke,kadseprimjenjujuupolitici.Prelaže-njegranicedopuštenog,odnosnoprekoračenjevrhadogađasesvakiputkadkonstatacijapostojećihetničkihrazlika(jezika,rase,kulture,religije,tradicijaitd.)prerasteudoktrinupokojojsepremaskupinamakojesunositeljitihra-zlikamoraju,upravozbognjih,primjenjivatirigidneinstitucionalnepodjeleistvaratiograđeniprostori,bilometaforičkibilostvarni.Nadrugommjestupostojepopratneokolnosti.Morasepotvrditikakojeuva-žavanjeopćihljudskihpravajediniodgovornatragičneposljediceizazvanetokomdvajustoljećaetničkogpopulizma,kojijeunutarsvakezajednicene-umorantvoracisključivosti,umjestouključivanja,kojijedaklesamposebiproizvođač»stranaca«idiskriminiranih.Natrećemsemjestunalaziuvijekvažećačinjenica,vjerojatnonajvažnijaodsvih:daplurietničkanacija-demosnijerođenaniizčijeglave.Onajepokušajdaseodgovorinastvarnostkojucivilnodruštvonamećevećduževrijeme.Trebasamootvoritioči.Zavlastitemetamorfozecivilnodruštvonikadanijetražiloničijedozvole.Nidanasononečekanadozvoledapostanemjesto

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi679

višenacionalnogprometaosoba, etnija i ideja.Treba shvatiti tu suvremenupojavudabiseuspjelosnjomizićinakraj,dasekasnijenebimoraotrpjetiprotuudarkaotičnestvarnostikojanassatirejerjenekontrolirana.Starajela-tinskaposlovicagovorilafata volentem ducunt, nolentem trahunt–»historij-skesudbinevodeonogakojiihprati,aobarajuonogatkoimsesuprotstavlja«.Upravljatipojavomsuvremenemultietničkenacijeupravojesuprotnoodpo-dizanja ograda i zagrađenih prostora ili od umnažanja granica, kako bi sesprečavaleintegracijeiasimilacije.Sigurnodajezatopotrebanprilagodljiviprefinjenkonceptualniinstrument,skupidejaotvorenihzanovo,sposobanrazlikovati,aliiujedinjavati.Nazvaobihgainstrumentomneoprosvjetitelj-skogpragmatizma.Aon,jasno,neobitavauetnicizmu.

3. Nacionalne ideologije i kolonijalizam

Teorijaetničkenacijeimalajedvijevarijante,većprematomejeliunjojpre-vladavalabiološko-prirodnatezailietničko-kulturna.Odpočetkadevetnaes-togstoljećaobjesutezeciljalenatodapokažufizičko-moralnusuperiornostjednenacijeuodnosunadruge.Konceptualni(moduli)modeliprikladnidaobjasnevećapravaivećevrijednostiekspanzionističkihpolitikazasvakupo-jedinačnunaciju-državupostojalisuvećmnogoprijenegoštojeposljednjihtrideset godina devetnaestog stoljeća kapitalizam poprimio oznake imperi-jalizmaumodernomsmislu riječi i služio ideologijamakoje sumudavaleprimamljivoobličje.Napojedinačnedinamikeekspanzije,naročitonaširenjeuprekomorskezem-lje,daklenakolonijalizamunajklasičnijem terminološkomsmislu, jako jeutjecaloonoštobihnazvao»kolonijalnafilozofija«svakezasebneeuropskenacije-države(ilieuropskogporijeklakaoštojetobioslučajsaSjedinjenimDržavama) koje su u tom smislu djelovale.Rađanje pojedinih nacionalnihdržavabilojepraćenoifavoriziranozasebnom»nacionalnomideologijom«,tj.skupomidejaiosjećajatematerijalnihinteresakojisuseogledaliusvijesti,atisuinstrumentibilineophodnijersustvaralipristanak.Upravosusetespe-cifičneetničko-političkeikulturnekoncepcije,većnataloženeiprihvaćeneurazličitimnacionalnimideologijama,uputileprekomora.

3.1. Poteškoća da se definira kolonijalizam

Poteškoćadasetočnodefinirakolonijalizamnastajeizrazličitostiisloženostinjegovihosobinajeroneodražavajurazličitehistorijskeepoheideologije.Nije bilo slučajno što seDietrich Schäfer godine 1903., kao prvi njemač-kiautorvrloraširenogudžbenikakolonijalnehistorije,našaopredzadatkomstvaranja što precizne definicije. Suvremeni kolonijalni sistemi su se dife-renciraliupravonacionalno.Svakanacionalnadržava(naročitoakosekasnopojavilakaoštojetobioslučajsNjemačkom)moralajezasebestvoritivla-stitupovoljnuskaluvrijednosti.Tj.moralajeneprestanoproklamirati–kakojetoupravočinioSchäfer–daje»pravakolonizatorskaaktivnost«samoonakojuvršivlastitanacija,pojmljenakao»djelovanjepotkrijepljenosvjesnimciljevimakojitrebajupovećatinacionalnupolitičkumoć«(Schäfer1921:6),a ishodi te operacije ovisili su od »poliedričnog višeg talenta« spojenog s»upotrebomratnihsredstava«(isto:8).Autorprihvaćaciljevenjemačkogko-lonijalizmakaoinjegoverasne(irasističke)premise.Objašnjenjeposebnostikolonijalizmavlastitenacijeuvijeksepretvaraloupohvalutogposebnogtipanacionalnogkolonijalizma.Naravno,uvijekjevlastitanacijabilatakojaje,razumijese,imala»poliedričanvišitalent«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi680

PoslijeDrugogsvjetskograta,kadjedobarglasnacionalizamaiekspanzioni-zamadoživiozasluženudevalvaciju,obranakolonijalizmajedoživjelapro-mjenu.Njenamodernakarakteristika,kaosastavnidiomodernepolitikemoći,maskiranajepribjegavanjemopćimmjestimakojavrijedeusvimepohama.Govor se usredotočio na neizdiferencirani proces civilizacije koji bi bio utoku(ilibiseostvarivao)usvakovrijemeinasvakomemjestu,zahvaljujući»kolonizaciji«shvaćenojkaoopćihoddaljekojipodrazumijeva,adapritomnemijenjakarakteristike,daklesve,počevšiodpočetnihmigracijaprethis-torijskih plemena do Europskog kolonijalnog ekspanzionizma suvremeneepohe.Suvremenespecifičnostisigurnovišerespektiradefinicijakojuje1994.pred-ložioberlinskihistoričarHelmutStoecker.Kolonijekojebisetočnijemoglenazvati

»…teritorijimakojimaupravljailikojeduginizgodinakontrolirastranavlastizekonomskih,političkih,vojnihidrugihciljeva,bilotimeštoprimjenjujesiluilisilomprijeti,ičijejeautohto-nostanovništvoumnogimslučajevimauništeno,protjerano,porobljeno,podjarmljeno,ilipot-punolišenoprava,iliusvakomslučajunijeizjednačenosgrađanimasilekojanjimadominira«(Stoecker1994:348–349).

3.2. Ekspanzionizam »zdravih nacija«

Ta definicija obuhvaća samo objektivne fakte. Jednako trajne učinke usvijestikolonizatorakao ikoloniziranih imalesusubjektivnepredodžbe ikonceptivezaneuzekspanzionizam.Nasubjektivnoznanjeiosjećajeuko-lonijalnojsrediniduboksuutisakučiniledvijeistodobnealimeđusobnora-zličitekomponente:sjednestranepercepcijadacijeliZapadimazajedničkokulturnonasljeđeiopćezajedničkekarakteristike,dokjesdrugejestranepostojalasvijestdasenačinishvaćanjakolonizacijerazlikujuodnacijedonacije.Udemografskojjekulturibilaprisutnaidejaantimaltuzijanskogporijekladasuživotnostnekenacijeipovećanjenjenogstanovništvasinonimi.Općenitosenaglašavalo–uNjemačkojsutočinili»katedarskisocijalisti«kaoštojetobioSchmoller–daekspanzijačinividljivompozitivnunacionalnuenergiju»kulturnihnaroda«,sposobnihda»sosjećanjemvlastitesnageproširevlastitegranice, pokore strane zemlje, da si prostor zamigracije osiguraju osvaja-njem, kolonizacijom, emigracijom« (Schmoller 1900: 172).To su »zdraveisnažnenacijeuusponu«(isto:182).Schmolleruseuizvjesnimgranicamačinila»istinitaiprimjenjivapostavkaoopćemujednačenomkarakterukul-turnihzapadnihnaroda«(isto:182).Zatoseoniopćenitomorajučuvatiod»prodorastanovitihnižihrasa,kaoštojedanasnaprimjerprodorKinezauAmeriku,iliSlavenauIstočnuNjemačku«,obziromdaterasepredstavljaju»opasnostzanačinživota,zaobičajeizarasnitipvišihrasa,naročitoakojepritokstranekrvisuvišejak«(isto:147).

3.3. Zapad – jedino i ekskluzivno sjedište civilizacije

UzeurocentrizamproširennaSjedinjeneAmeričkeDržave,kaoogranakEu-rope,čitavaZapadnaEuropajenekavrstavelikenacije,superiornaostatkusvijeta.AodtogostatkasvijetaZapadnetrebaprihvatitiništaodobičajaniodkrvi,alimumora,vice versa,nametnutipozapadnjenje.Aksiomurođenevišecivilizacije(iznjegasuproizašlecivilizatorskemisije,poželjneodprirodeiodsudbine)najprije je ideološkiuzdizaokolonijalizam,azatimimperijali-zam.Kadasenaprelaskuosamnaestogudevetnaestostoljećerodilasuvreme-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi681

nakoncepcijanacije,upravojeunjenoimeproklamiranavišacivilizacija.Tj.uime»nacionalnihosobina«upravooniheuropskihnacijakojesuopćenitoproglašenesuperiornima,biloporodu,porijeklu,etničkojprirodi(kakojetosuštinskitražionjemačkimodel),bilozatoštosuteosobinestvorilevrijedno-stivišecivilizacije,kolikoipokodeksuopćihljudskihprava(kakoje,uop-ćemobliku,sugeriraofrancuskiianglosaksonskiuzor).Ideološko-nacionalnaopravdanjakolonijalizmaispunjavajučitavebiblioteke,takodaćeovdjebitidovoljnonavestisamonekolikoprimjera.

3.3.1. Primjer ideologije superiornosti

Godine1803. engleskihistoričar JohnMalcolm,budućiguverner engleskesredišnjeIndije,naglašavaojepotrebupreventivnogrataprotivnekoglokal-nogmaharadžejerćetimratom»prevladatipravda,redidobraupravanadnepravdom,neredomitiranijom«idonijeti»prirodniprogresivniporastci-vilizacije« (Foerster 1997: 61). Pierre Savorgnan deBrazza, naturaliziraniFrancuz,talijanskiistraživačiguvernerfrancuskogKongaodgodine1888.do1894.,ujednojjesvojojzdraviciiz1892.kazaokakoželi»podićičašuci-viliziranjuAfrike,kojesedogodiloparalelnimnaporimasvihnacija,svakeodnjihpodvlastitomzastavom«(Pakenham1991/1993:202).Isvakajedoistaveličalavlastitezaslugeciviliziranja.Godine1887.njemačkajevladaizjavilada»jenašzadatakkaokulturnenaci-jepacificiratidivljake«(Petschull-Höepker1986:80).Tj.kakojeslavljeničkipjevaojedančlanakuGartenlaubeu–»Vrtnompaviljonu«,popularnomča-sopisukojijebiomasovnočitan–odkadaje5.6.1884.njemačkazastavapodignutanadTogoom,zemljombezakonjai»najnižegtipadržavnoguređe-nja«,svesepromijenilo;sadaNijemci,»misionarikulture«,izglađujusuko-bemeđuplemenima,prekidajutrgovinurobljemiosvajajusrcaljudiliječećibolestikao»bijelišamani«(Anonimno1889).Ijaoonomtkobistaonaputtomhumanitarnomzanosu.Nijemci–izjavljivaoje1886.PauldeLagarde,pristalicaetno-kulturnognacionalizmauNjemačkoj–»znajudaimajumisijupremasvimnacijamasvijeta:ukolikoihsespriječi(…)dajeizvršenjihovojelegitimnopravoupotrijebitisilu«(Lagarde1920:423).UFrancuskojsuzavrijemeTrećeRepublike,kojasežustrotrudilaproširitikolonijalniimperij,dominantniglasovismatralidajesasvimsvejednohoćeliseciviliziranjepostići topovimaili trgovinom.ZabivšegprimjeraJulesaFerryja,premagovoruodržanomuParlamentu1885.,»’civilizirati’jejedno-stavnoznačilodaFrancuska(…),gdjegodtomožečiniti,moraširitivlastitijezik,vlastiteobičaje,vlastituzastavu,vlastitooružjeivlastitigenij«(Ferry1893–1898,V:220).Svakiputbitćeupotrijebljenonajkorisnijesredstvo,sva-kakopodjednakofunkcionalnozaostvarivanjetemeljnogprincipa,tj.onogada»višeraseimajupravonadnižima«,jer»njihovajedužnostdacivilizirajutenižerase«(isto:210–211).Pačaksuipočecitalijanskogkolonijalizma,zbrkaniineefikasnijersuodra-žavaliunutarnjestanjeuzemlji,imalivlastituretoriku.Godine1871.Mazzi-nijepriželjkivaotalijanskiTunispozivajućisena»neizbježnokretanjekojezoveEuropudaciviliziraafričkekrajeve«(DelBoca1976:55).Jednavojnič-kapjesmaiz1885.govorilaje,ukontekstuokupacijeEritreje,da»uvrućimpustinjama/uarenipunojžara/podučitćemocrnce/kakosecivilizacijastva-ra«(isto:205).AzabiskupaLeuce,godine1887.,upravostalijanskomko-lonizacijomafričkihnarodapočetće»razvitaknjihovematerijalneimoralnekultureteprestatinjihovosadašnjestanjebarbarstva«(isto:254).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi682

4. Kolonijalizam i geopolitika

KrajemdevetnaestogstoljećadogodioseuNjemačkojzlosretnisusretizme-đuetničkogpopulizmaigeopolitike.Principnacionalnosti,dragliberalima,pretvorioseudogmurasnesuperiornostijednenacijenaddrugimaiprematomepotpunoglegitimitetazasuperiornunacijudaseširiidausebeuvučeteritorijeidržave.Godine1901.skatedreuLeipzigugeografFriedrichRatzel,jedanodotacatakozvane»političkegeografije« (iliupravo»geopolitike«),označio jekaopolitičko-rasnu»najvećuopasnost«upravo»slavenskumigracijusistokapre-mazapadu«jerbiovamogladovestidozagađenjanjemačkekrvitejepred-ložiodaseistublokiraekonomskuzajednicomsvihdržavapodnjemačkomhegemonijom»zapadnoodVisle«(Schulz1991:56).Ukratko,onjegeopoli-tičkimciljevimadaorasnoruho.Sdrugepakstrane,premaopćojpostavcinjegovogčuvenogtraktataPolitič­ka geografija(1897.),ključsvakedržavnemoćiležaojenetolikourasnojhomogenostivlastitogstanovništvakolikouteritorijalnomprincipu,uposje-dovanjutla,uširenjupremanovimzemljama.Takodasenekanacijamoraproširivati(podjarmljujućidruge)uprvomredudabisteklaživotniprostor;primjenjivanjerasističkepolitikejednostavnojebilosredstvozapostizanjetogcilja.Koncept»životnogprostora«daojekolonijalizmujošjednoopravdanje,jošogoljenije isirovije,koje jedalonovudimenzijuonojvećpoznatoj istari-joj–civilizatorskojmisiji.Odgeopolitikesudolazilesugestijedalekomanjesklonemitizaciji.Nakonjednogsvogistraživačkogputovanja1891.uEritre-ju,liberalniposlanikFerdinandoMartini,budućiprvicivilniguvernerkolo-nije,izjaviojedanestojiargumentcivilizacije.UpravouslučajustanovnikaEritreje,koji subiliKopti, nije se radiloodivljimplemenima,ogrezlimuidolatriji,negookršćanskomnarodukojijetobiovećstoljećimaičijejepo-litičkouređenjestaroviševjekova.TakodaMartinijunakrajunijepreostaloništadrugovećdaproklamiradogmučistedominacije,»zamjenjivanjejednerasedrugom«,jer»domorodacsmetanašemdjelu«,kaoštosuuAmericisme-talicrvenokošcite»musemorapomoći(…)svimsredstvimaštonampružacivilizacija koju on instinktivnomrzi, kako bi bio uništen: naizmjeničnomupotrebomartiljerijeineprekidnimnavikavanjemnarakiju«(DelBoca1976:455).Nijednokolonijalnoosvajanjeizdevetnaestogstoljećanijedneodeuropskihzemalja(uključivšiRusiju injensibirskiIstok)nijesestvarnopretvorilouonaj»životniprostor«okojemsupričalipričeoništosuopravdavalikoloni-jalizam.Svasutapodručjaostaladalekoodtogadapostanupravekolonijeukojebisemoglonaselitistanovništvo,odnosnoukojebiseljudiizmajkedomovinemoglipreselitiuznačajnijembroju.

5. Kolonijalna ekspanzija za prve socijaliste

Kolikojebilaraširenaidejacivilizacijskemisijerezultiraizčinjenicedasuje u devetnaestom stoljeću prihvaćali, uz rijetke izuzetke, čak i socijalisti.Ipak,onisutočinilibezetničko-rasnihnaglasaka.Takojekomunist-utopistÉtienneCabet,usvojojRevoluciji iz 1830.(1833.)insistiraonaidejiFrancu-skekojaširidemokratskevrijednostiistogaje»nacijadobrotvorka«,štoviše»osloboditeljicanacijasvugdje,uEuropi,udvjemaAmerikama,inajudalje-nijimpredjelimaAzije«(Held-Schrader1985:197).Saint-SimonovacCon-stantinPecqueur,usvomtraktatuDruštvena ekonomija(1837.)jetvrdioda

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi683

jecivilizatorskaekspanzijasvakevelikenacijedjelokoječakželisamBog.A pristašaFourieraVictorConsiderant još je 1848.mislio na kolonizacijuzaostalih zemalja koju bi trebale zajednički poduzeti sve europske zemlje.MeđuizuzetkejespadaokomunistLouis-AugusteBlanqui,kojijeprimjeći-vaokakonikakva»civilizatorska«intervencijaizvananebimoglanadomje-stitidugotrajnuspontanuevolucijunekognaroda.

»Nesretninarodi,kojejenašprodoriznenadiouameričkimprostranstvima,ilinazabačenimarhipelazimaPacifika,predodređenisudautomsmrtonosnomsusretupodlegnu«(Held-Schra-der1985:223).

No,njegovjeglasbiousamljen,acijela»civilizatorska«djelatnostmoralajeispočetkabitiponovopromišljena.

5.1. Kolonije u klasičnom marksizmu

ZaonogakomesuMarxiEngelspredstavljaliinspiracijupitanjesepostavlja-lokaodalekosloženije.Engelsjedefinirao,ujednomsvompismuiz1848.zatjednikThe Northern Star,završetakfrancuskogosvajanjaAlžirakao»napre-dakcivilizacije,jersvetenacijeslobodnihbarbaraizgledajuveomaponosne,plemeniteislavnejedinogledaneizudaljenosti«,aakosepogledaizblizauodnosu na njihovo hajdučko barbarstvo »na kraju krajeva treba preferiratimodernogburžuja,snjemusvojstvenomcivilizacijom,industrijom,redomidonekleprosvijećenimduhomkojigasvudaprate«(OMEVI:523).EngelssečakrazveseliozbogameričkogosvajanjaMeksika.Iakojedobroznaodaćetajratneposrednokoristiti»najprijesamoburžoazijiSjedinjenihDržava«,misliojedajetimeMeksiko»nasilnouvučenuhistorijskakretanja«idatozaMeksikopredstavljanapredak.Stogaje»uinteresubašnjegovograzvojadaonubudućebudepodtutorstvomSjedinjenihDržava«(Engels1848/1973:538).Što se tiče koloniziranja Indije, postoji lapidarniMarxov sud, odnosno da»Engleskamoratuizvršitidvostrukumisiju(…) jednurazornu,drugupre-porađajuću:uništitistaroazijatskodruštvoipostavitimaterijalnetemeljeza-padnogdruštvauAziji«(Marx1978:223).PačakjeiRusija,kojusuMarxiEngelsvidjelikaonajgoruzvijerzbogslobodogušilačkeopasnostikojujeonapredstavljala,ujednomEngelsovompismuprijateljuod23.5.1851.bilaprosuđivanakao»istinskinaprednauodnosunaIstok«,jer»ruskavladavi-na,sasvomsvojombrutalnošću,sasvomsvojomslavenskomprljavštinom,ostvarujedjelociviliziranjanaCrnommoru,naKaspijskommoruiucentral-nojAziji,međuBaškirimaiTatarima«, jersutamo,historijskomzaslugomRusije,uvedeni»naposeelementimoderne industrijskecivilizacije« (OMEXXXVIII:290).FrancuskauAlžiru,SjedinjeneDržaveuMeksiku,EngleskauIndijiiRusijaprekoUrala zaMarxa su djelovale kao pokretači objektivnog historijskogzakonaisadiletamoklicesuvremenostikojesu,razarajućidrevnesocio-eko-nomskeplemenske,patrijarhalneisrednjovjekovneoblikeživotairazvijajućimerkantilnopoduzetništvo,akasnijeonokapitalističko-industrijsko,trebaletakopostavitipretpostavkezaprelazakusocijalizam.Bilajetoilinijasoci-jalistaDrugeinternacionale.KarlKautsky,čuvarmarksizmaunjemačkojSo-cijal-demokratskojpartiji,pozivaose1907.na»metodemirnogciviliziranja«kojejeonusvomneoprosvjetiteljskomuvjerenjudodijelio»učiteljima«kojisutrebalipreobrazitidomoroce»odplašljivihpodanika,nabusitihineprija-teljskiraspoloženih,udrageprijateljepunepovjerenja«(Kautsky1907/1977:153).Bebel,predsjednikpartije,tejeistegodineobjasnionaEssenskomkon-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi684

gresudakolonijalnapolitikanije»samaposebizločin,budućidaonamože,uodređenimokolnostima,postaticivilizatorskaaktivnost«,jerje»samovažnokakoseonaprovodi«(P-Essen1907:272).A»revizionist«Bernsteinvećjenekolikogodinaranijeizjaviodase»divljacimasamouvjetnomožepriznatipravonateritorijekojeoniposjeduju«,budući»davišacivilizacija,nakrajukrajeva,raspolažeisvišimpravom«(Bernstein1899:219).Zacijelojeinahorizontusocijalistavelikuuloguigralouvjerenjeosuštinskojetničko-civilizacijskojsuperiornostiindustrijaliziranihburžujskihzemalja.Sdrugestrane,isamapočetnateorija,socijalizamMarxaiEngelsa,nesumnjivojebioeurocentričnadoktrina:usmisludajetateorijarođenaudruštvenimiideološkimuvjetimaEuropeidaseraširilapočevšiodEurope.Kasnijećemarksizam-lenjinizamuSovjetskojRusijiupostavljanjunacionalnogikolo-nijalnogpitanjasvakakobitieurocentrističan.

6. Kolonijalno nasljeđe – krajnje složeno pitanje

Komponentebilokolonijalnestvarnostibilopojmovaonjojvrlosusložene.Moguovdje naglasiti samoneke točkekoje bi u raspravi o tomproblemumorali tematizirati.Opće jepraviloda su različiti tipovikolonijalizmane-ophodno izazvali,kaouepruvetiu laboratoriju, različite reakcijeodstranekoloniziranih.Ili,kakoseobičnokaže,daehouvijekvraćatvojvlastitiglas.S jednestrane,ekonomsko iskorištavanje radnesnage iotimanjeprirodnihbogatstavasamoposebinijepredstavljalonekinovifenomenjersuiupreko-morskimzemljamadomorociimaliistotakvihvlastitihiskustava,alijeZapaddoniodvijeizvoznerobedotadsasvimnepoznate.Naprvomemjestu(itovećod17.stoljećanadalje)idejeznanstvenerevolucijeinakontoganjihovprak-tičniproizvod– industrijskurevoluciju,azajednosnjimanaravno istruk-turalneiorganizacijskekomponenteeuropskogcivilnogdruštvapovezanestedvijerevolucije.Nadrugommjestuizveojeiidejuonacionalnojdržavi,uključivšiinjenuliberalno-demokratskuarhitekturukaoštosu(odFrancuskerevolucijenadalje)deklaracijeouniverzalnimpravima,neotuđivimodpravačovjekaigrađanina.Kakobiseshvatilaepohakolonijalizma,kaoiepohadekolonizacije,neophod-nojeuspostavitiproceduruipopisčinjeničnozasnovanzasvetetrizapadneizvoznerobe–odnosnosistematskojpoliticiiskorištavanja,znanstvenojiin-dustrijskojrevolucijitenacionalnojdržaviiuniverzalnimpravimačovjeka.Samosenatajnačinvjerojatnomogu,dobroprocjenjujućivezekojepostojeizmeđu ta tri elementa, izbjeći ideološki ćorsokaci u koje se idući drugimputemzaplićepokušajdavanjabilancehistorijskogputabilokolonijalizmabilodekolonizacije.Moždajedonekemjeremogućepogoditikakoisamadekolonizacija,kojajenadjeluvećnekolikodesetljeća,sasvojestranemožebitidekolonizirana,odnosnooslobođenaodvlastitihkolonijalnihostatakainatruha.Povelja Ujedinjenih Narodaiz1946.iOpća deklaracija o pravima čovjekaUN-aiz1948.proizašlesuizDeklaracije o pravima čovjeka i građaninaiz1789.Tatridokumentamogusemirnedušesmatratizapozitivnokonceptu-alnonasljeđeZapadakojejeovajprenio.Priznavanjeopćihpravačovjekaigrađaninazabranjujedaseodnosiizmeđurazličitihcivilizacijaizrodeuetno-centričnekonflikteukojimasvakacivilizacijavitlavlastitim»vrijednostima«kaooružjemkojimćepogoditionudrugu.Jediniputkojimsemože ići jestonajkojimsekrajnjeopreznokoračana-prijed.Sastojiseutomedasepronađe,odslučajadoslučaja,onaodređena

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi685

točkaukojojmoguusimbiozisneizostavnimopćimljudskimpravimakoeg-zistiratiiposebna»pravanarazlikovanje«.Ovazadnjasuizrazindividualnogikolektivnogkulturnogpostojanja(apodrazumijevajusubjektivnusvijestopripadnostiovome ilionomevjerskom identitetu)kojenajvećimdijelomudobanastankarečenihDeklaracijauopćenijepostojalo.Snjimajepovezananužnostdapretenzijenaapsolutnostpartikularizama(etničkih,lokalnih,reli-gioznihitd.)buduodlučnoblokiraneuonimtočkamanjihovazadovoljavanjaukojimabidošleusukobsuniverzalnimvrijednostimaljudskogdostojanstvaipravde.UpravojezatouDeklaraciji UN-aiz1948.pravonaspecifično»različite«identitete–ilidrugačijerečeno,pravona»različitost«–podvedenopodjednuvrloočituklauzulukojaopisujeuvjete.Taklauzulazabranjujedasespecifič-napravapostižunaštetuuniverzalnihprava.Primarno ljudsko pravo(kojetrebashvatitiikaopravo,aliikaodužnost)jeneotuđivopravosvakogpoje-dincadasudjelujeuzajedničkomidentitetu,najširemogućem,atojenjegovidentitetljudskogbićaidamutajidentitetbudezagarantiran.Natoprimarnopravomožesesamonadovezatipravona»različitost«,alionoganikakonemožezamijenitinitiponištiti.

Stalijanskogapreveo Luka Bogdanić

Literatura

Anonimno1889:»DieBismarckburgimAdeliland«,Die Gartenlaube. Illustrirtes Fami­lienblatt,XXXVI:862.

Auch,Eva-Maria&Förster,Stig(ur.)1997:»Barbaren« und »Weisse Teufel«. Kulturkon­flikte und Imperialismus in Asien vom 18. bis zum 20. Jahrhundert,Paderborn–München,Schöningh.

Bauer, Otto 1907: »Die Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie«,Marx­Studien. Blätter zur Theorie und Politik des wissenschaftlichen Sozialismus,vol.II.21924:Wien,VerlagderWienerVolksbuchhandlung.1999:talijanskodjelomičnoizdanje(La questione nazionale),NicolaoMerker(ur.),Roma,EditoriRiuniti.

Bernstein,Eduard1899:Die Voraussetzungen des Sozialismus und die Aufgaben der So­zialdemokratie, Stuttgart,Dietz. 1974: talijanski prijevod (I presupposti del socialismo e i compiti della socialdemocrazia)EnzoGrillo,predgovorLucioColletti,Roma–Bari,Laterza.

Connor,Walker1991:»FromTribetoNation?«,History of European Ideas,XIII:5–18.

DelBoca,Angelo1976:Gli italiani in Africa Orientale. La conquista dell’impero,Roma–Bari,Laterza.

Demandt, Alexander (ur.) 1991: Deutschlands Grenzen in der Geschichte, München,Beck.

Engels,Friedrich1848:»DieBewegungenvon1847«,Deutsche Brüsseler Zeitung,23.1. 1848. 1973: talijanski prijevod (I movimenti del 1847) FaustoCodino, u:OMEVI:531–540.

Ferry,Jules1893–1898:Discours et opinions,vol.V,PaulRobinet(ur.),Paris,Colin.

Fishman,Joshua1985:The Rise and Fall of the Ethnic Revival. Perspectives on Language and Ethnicity,Berlin–NewYork,Mouton.

Förster,Stig1997:»Gerüchte,SpioneundKriegstreibereien.DiemerkwürdigeGeschichtederbritischenExpansionspolitik in Indien1793–1804«,u:Auch,Eva-Maria&Förster,Stig(ur.):»Barbaren« und »Weisse Teufel«. Kulturkonflikte und Imperialismus in Asien vom 18. bis zum 20. Jahrhundert,Paderborn–München,Schöningh:45–62.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi686

Habermas,Jürgen1996:Die Einbeziehung des Anderen. Studien zur politischen Theorie,Frankfurt/M,Suhrkamp.1998:talijanskiprijevod(L’inclusione dell’altro. Studi di teoria politica)LeonardoCeppa,Milano,Feltrinelli.

Held-Schrader,Christine1985:Sozialismus und koloniale Frage. Die überseeische Ex­pansion im Urteil früher französischer Sozialisten,Göttingen–Zürich,Musterschmidt.

Kautsky, Karl 1907: Sozialismus und Kolonialpolitik, Berlin, BuchhandlungVorwärts.1977:talijanskidjelomičniprijevod(Socialismo e politica coloniale)u:Kautsky,Karl:La questione coloniale. Antologia degli scritti sul colonialismo e sull’imperialismo,RenatoMonteleone(ur.),Milano,Feltrinelli:98–157.

Kautsky,Karl 1977:La questione coloniale. Antologia degli scritti sul colonialismo e sull’imperialismo,RenatoMonteleone(ur.),Milano,Feltrinelli.

Lagarde,Paulde(PaulAntonBötticher)1886/51920:Deutsche Schriften,Göttingen,Die-terich.

Lazarus,Moritz1879/21880:Was heisst national? Ein Vortrag,Berlin,Dümmler.

Marx,Karl1853:»TheFutureResultsofBritishRuleinIndia«,New­York Daily Tribune,8.8.1853.1978:talijanskiprijevod(I risultati futuri della dominazione britannica in In­dia)FaustoCodino,u:OMEXII:223–229.

OME=Marx,Karl&Engels,Friedrich1972–:Opere,Roma,EditoriRiuniti.

Pakenham,Thomas1991:Scramble for Africa 1876–1912,London,Weidenfels&Nicol-son.1993:njemačkiprijevod(Der kauernde Löwe. Die Kolonisierung Afrikas 1876–1912)KatharinaFörs,Düsseldorf–Wien,EconVerlag.

P-Essen 1907: Protokoll über die Verhandlungen des Parteitages der Sozialdemokra­tischen Partei Deutschlands, abgehalten zu Essen a.d.Ruhr vom 15. bis 21. September 1907,Berlin,BuchhandlungVorwärts.

Petschull,Jürgen&Höpker,Thomas(ur.)1986:Der Wahn vom Weltreich. Die Geschichte der deutschen Kolonien,Herrsching,Pawlak.

Schäfer,Dietrich1903/41921:Kolonialgeschichte,Berlin–Leipzig,VereinigungWissen-schaftlicherVerleger.

Schmoller,Gustav1900:Grundriss der Allgemeinen Volkswirtschaftslehre,vol.I: Begriff. Psychologische und sittliche Grundlage. Litteratur und Methode. Land, Leute und Tech­nik. Die gesellschaftliche Verfassung der Volkswirtschaft,Leipzig,Duncker&Humblot.

Schultz,Hans-Dietrich1991:»Deutschlands‘natürliche’Grenzen«,u:Demandt,Alexan-der(ur.):Deutschlands Grenzen in der Geschichte,München,Beck:32–93.

Sieyès,Emmanuel-Joseph1789:Qu’est­ce que le tiers état?.1989:talijanskoizdanje(Che cosa è il terzo stato?),UmbertoCeroni(ur.),Roma,EditoriRiuniti.

Stoecker,Helmuth1994:»ZurDefinitiondesBegriffs‘Kolonie’sowieabgeleiteterBegri-ffeundderenVerwendung(undNichtverwendung)inderGeschichtsliteratur«,u:Wagner,Wilfried(ur.):Kolonien und Missionen. Referate des 3. Internationalen kolonialgeschich­tlichen Symposiums 1993 in Bremen,Münster,LITVerlag:340–352.

Wagner,Wilfried(ur.)1994:Kolonien und Missionen. Referate des 3. Internationalen ko­lonialgeschichtlichen Symposiums 1993 in Bremen,Münster,LITVerlag.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671–687)

N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalističkimitoviusuvremenojEuropi687

Nicolao Merker

Nationale Ideologien und kolonialistische Mythen im modernen Europa

ZusammenfassungErörtert wird die Entstehung und Entwicklung des Begriffes „Nation“ im Europa der Neuzeit, welche Auffassungen über die Zugehörigkeit zu einer Nation dabei im Spiel waren, und wie sich dieser gesamte Ideologienkomplex auf die Theorie und Praxis des kolonialen Expansionis­mus der Nationalstaaten ausgewirkt hat. Damit ist auch der Mythus eng verbunden, dass die koloniale Expansion Europas hauptsächlich eine Ausbreitung der Zivilisation gewesen sei. In kritischer Auseinandersetzung mit diesen Ideologien kommt abschließend sowohl die koloniale Frage im Marxismus zur Sprache, als auch das Globalerbe des Kolonialismus heute.

SchlüsselwörterNation,Menschenrechte,Ethnozentrismus,Kolonialismus,Marxismus,Zivilisation