untitledSenat Sveuilišta u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007.
godine Odluku kojom se rukopisu pod
naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski rjenik istraivanja i
proizvodnje nafte i plina",
autora Miroslava Peria odobrava korištenje naziva sveuilišni
prirunik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
Miroslav Peri
ENGLESKO HRVATSKI
ENCIKLOPEDIJSKI RJENIK
Prošlo je trideset godina od pojave specijaliziranog naftnog
rjenika autora profesora Svetislava La-
zia, “Englesko – hrvatsko – srpski naftni rjenik”, kojega je
objavio zagrebaki asopis Nafta. Od tog vre-
mena naftna struka doivjela je ogromne promjene, koje su se napose
iskazale u uporabi elektronikih
raunala, novim tehnologijama, novim znanjima, novim materijalima,
tehnikama i koncepcijama, novim
sustavima upravljanja i voenja procesa...
Sva ta znanstveno- struna i praktina postignua pratili smo i
uvodili ih u naše poslovne procese
i mi u INI, no nismo do sada imali jedan takav opsean i temeljit
rjenik, koji bi struno obrazloio svo to
novo bogatstvo pojmovlja, bez ijeg je razumijevanja nemogue
sudjelovati u razvitku naftne industrije.
Upravo u „ Englesko – hrvatskom enciklopedijskom rjeniku
istraivanja i proizvodnje nafte i plina „ auto-
ra dipl. ing. Miroslava Peria, dobili smo iznimno vrijedno djelo
koje sadri 12 200 defi nicija i 7 100 pojmo-
va. Radi se o do sada najpotpunijem djelu takve vrste u nas.
Vrijednost Perieva rjenika napose je sadrana u tome što su
zastupljene sve znanstveno- strune
discipline širokog podruja istraivanja i proizvodnje nafte i plina,
ali i naftna geologija, geofi zika, razrada
leišta, bušenje i opremanje bušotina, ekologija i druge discipline.
Autor se godinama koristio relevan-
tnom leksikografskom graom : rjenicima, leksikonima, prirunicima,
udbenicima, strunim lancima,
prikazima, enciklopedijama, na nekoliko svjetskih jezika, što samo
upotpunjuje sliku temeljita, ozbiljna i
profesionalna rada Miroslava Peria. To je vidljivo i iz popisa
navedene literature.
Još su tri znaajne odlike Perieva rjenika. Prva, usklaenost pojmova
sa vaeim normama me-
unarodnog sustava mjera. Drugo, preciznost u defi niranju pojmova,
i tree, autor nije panju posvetio
samo prevoenju, ve i strunoj pozadini te širem objašnjenju znaenja
odgovarajueg pojma.
Rjenik e koristiti svima onima koji su na bilo koji nain vezani uz
naftnu industriju, od znanstveni-
ka, profesora u školama i na Sveuilištu, strunjaka razliitih
struka, djelatnika na procesnim slinim po-
strojenjima u naftnoj industriji, studenata naftnog inenjerstva i
geologije, novinarima i svima onima koji
ele produbiti svoja znanja i u ovom podruju.
Raduje me pojava ovog kapitalnog djela naftne enciklopedistike, tim
više što dolazi iz INE ( Nafta-
plina ), iz samih temelja struke i svakodnevne provjere steenih
znanja u praksi. Raduje me i suradnja sa
strunjacima Rudarsko geološkog naftnog fakulteta Sveuilišta u
Zagrebu, kao i prinos naših ININIH re-
cenzenata.
S velikim zadovoljstvom ispratimo Periev rjenik u našu znanstveno –
strunu i inu javnost, kako bi,
duboko vjerujem, potvrdio visoku vrijednost u svakom pogledu.
Glavni i odgovorni urednik
na hrvatskom tlu
Ovako opsean, temeljit, znanstveno-struan i aktualan
enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvod-
nje nafte i plina, kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava
Peria, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova
gospodarstva i strunjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne
industrije i koji stalno korespondiraju sa
najnovijim znanjima i postignuima u ovoj industriji. Tako je u ovaj
Periev rjenik, uz sav njegov i trud re-
cenzenata, te svih onih koji su na bilo koji nain sudjelovali u
njegovu objavljivanju, ugraeno puno toga
što je stvarano stoljeima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na
našem tlu.
Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na našem tlu datiraju ve
od 12. stoljea, a vezane su uz na-
pise u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom
ulju i slinim pojmovima. Tako se u tom
stoljeu u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje meu trgovcima.
U zapisima iz 1391. godine spomi-
nje se obitelj upor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje
„ terram Paklenz „ zemljište, što zna-
i da se tu nalazila nafta – paklina. U dubrovakim ljekarnama se u
15. stoljeu prodavao olio petrolio, a od
lijekova se spominju asphalt i petroleum.
Naftu u hrvatskoj knjievnosti prvi spominje 1569. godine Petar
Zorani u svojim „Planinama“. Prvi za-
pisi o vaenju nafte na tlu današnje Hrvatske su iz 16. stoljea, a
objavio ih je Petri Andreae Mathioli u dje-
lu : „Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de
Medica materia” u Veneciji 1565. godine.
Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara
te u Panoniji. U 17. stoljeu prirodni asfalt
se kopa u Vinišu kod Trogira, a sredinom 18. stoljea u Paklini kod
Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudar-
skim nainom. Godine 1788. budimpeštanski profesor kemije Jakob
Winterl izvještava svoje Sveuilište o
prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod meimurskog sela
Peklenice.
Devetnaesto stoljee prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak
naftne industrije na našem tlu. U
drugoj polovici stoljea zapoinje organizirano istraivanje i vaenje
nafte na temelju zakona Austro –
Ugarske monarhije. Nafta se runo vadi iz prirodnih izvora u
Peklenici i Selnici (kod Murskog Središa) Mi-
kleuški (nedaleko Kutine) Baindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje.
Prve dozvole za istraivanje „ zemne
smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza
1858. godine temeljem Opeg austrij-
skog zakona, donijetog samo godinu dana ranije.
U franjevakom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) uva se
iznimno vaan dokument iz po-
druja naše naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u
oblinjem mjestu Baindolu, zapoela je
s radom tvornica u kojoj se manufakturno preraivala nafta. Godinu
dana kasnije, 1859., pukovnik E. Dra-
ke zapoinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u.
Godine 1883. u Rijeci je zapoela s radom tada najmodernija i najvea
rafi nerija u Austro – Ugarskoj
monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car
Franjo Josip II.
Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona
nafte.
Sisaka rafi nerija zapoela je s radom 1927. godine. Izmeu dva
svjetska rata u Hrvatskoj su sagrae-
ne rafi nerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je
tridesetak koncesija za istraivanje nafte do-
6
maim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ušle najvee svjetske
naftne kompanije : Standard Oil, She-
ll, Vacuum Oil Company, Agip i druge.
Tih godina u svjetsku naftnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun
Lui – Lucas ( 1855. – 1921.) , koji je
svjetsku slavu doivio kao jedan od najuspješnijih istraivaa i
pronalazaa nafte toga doba. Ameriki in-
stitut za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937. godine
Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dosti-
gnua u naftnom rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak
znanstvenika i gospodarstvenika.
Godine 1935. objavljen je roman Antuna Bonifaia „ Krv majke zemlje
„ drugi u svijetu nakon Sinclero-
va „ Petroleja“ , koji na umjetniki nain govori o teškoama
naftaškog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga
rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske naftne industrije, koja e
u narednih više od pola stoljea, imati
kljunu ulogu u hrvatskom gospodarskom i svekolikom razvitku.
Krenimo redom.
Godine 1952. osnovan je Naftaplin. Naime, 1. sijenja 1952. poinje
djelovati Poduzee za proizvodnju
nafte i plina, Zagreb, nastalo spajanjem postojeih dravnih
privrednih poduzea iz naftne djelatnosti: Pro-
izvodnje nafte Gojlo, Proizvodnje nafte Šumeani, Materijalnog
servisa Glavne direkcije za naftu NR Hrvat-
ske i Poduzea za elektrokarotana mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja
1952. posluje pod nazivom Naftaplin
– poduzee za istraivanje i proizvodnju nafte i plina. Prve godine
postojanja Naftaplin je proizveo 102 000
tona nafte i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
Od 1. sijenja 1964. godine , sjedinjenjem Rafi nerija nafte Sisak i
Rijeka, te Naftaplina u jedinstveno po-
duzee, poinje djelovati Kombinat nafte i plina, koji od studenoga
iste godine djeluje pod nazivom „ INA
Industrija nafte, Zagreb. Nastupa razdoblje znaajnih poslovnih
pothvata:
1965. puštena je u rad degazolinaa u Ivani Gradu
1968. završen je magistralni plinovod Ivani Grad – Kutina
1979. ostvarena najvea prerada nafte u rafi nerijama u Rijeci i
Sisku od 10 milijuna tona
1979. Izgraen je i pušten u rad Jadranski naftovod – JANAF, sustav
cjevovodnog transporta nafte od luke
Omišalj na Krku do rafi nerija nafte u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH,
Srbiji, Maarskoj i Slovakoj; kapacite-
ta 20 milijuna tona te duine 760 km od ega na podruju Hrvatske
ukupno 610 km
1980. puštena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko
postrojenje u Ivani Gradu i Etilensko po-
strojenje u Zagrebu
1981. ostvarena je najvea proizvodnja nafte od 3,1 milijun
tona
1985. završena je izgradnja II. faze polja Molve i Centralne
plinske stanice Molve II.
1985. puštena su u proizvodnju naftna polja na zajednikoj koncesiji
u podmorju Angole te stigla prva naf-
ta iz Angole
1987. izgraeno i pušteno u rad Podzemno skaladište plina Okoli,
kapaciteta 500 milijuna prostornih me-
tara plina
1988. proizvedene su najvee koliine ekvivalentne nafte – 5,1
milijun tona (3 mil. t nafte i 2,1 mlrd mpri-
rodnog plina)
1989. proizvedene su najvee koliine prirodnog plina 2,2 mlrd
m
1991. INA postaje javno poduzee u potpunom vlasništvu Republike
Hrvatske
1993. INA postaje dioniko društvo
1999. zapoela je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja
na polju Ivana u sklopu zajedni-
kog projekta sa Agipom
2003. završena je prva faza privatizacije INE prodajom 25% + jedne
dionice maarskoj kompaniji MOL
2004. otkrivene su samostalne komercijalne koliine prirodnog plina,
plinskog kondenzata i nafte na kon-
cesijama u Siriji
2005. zapoeta je proizvodnja nafte iz vlastitih koncesija u
Siriji
2006. Zapoeta je druga faza privatizacije INE.
Ovo je tek mali isjeak na razvitak naftne industrije na našem tlu.
Od sredine 20. stoljea on je pogla-
vito vezan uz INA Industriju nafte, ije djelovanje je pomoglo
razvitku brojnih krajeva naše Domovine, od
razvitka gospodarstva, lokalne i javne infrastrukture, zdravstva,
školstva, obrazovanja, kulture do svih dru-
gih djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih
pokazatelja. U tom je razdoblju INA proi-
zvela oko 100 milijuna tona nafte i 55 milijardi prostornih metara
prirodnog plina, pribline vrijednosti vri-
jednosti oko 22milijarde eura. INA i danas ostaje kljunom okosnicom
hrvatskog gospodarstva. Jer, ovakvi
rjenici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja, mogu
niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj,
kao što smo vidjeli, dugi i uspješni razvitak.
Mr. sc. Mijo Ivurek
Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog
razumijevanja u ljudskom društvu.
Rjenici su, razumljivo, neophodan i dragocjen alat za efi kasno
udovoljavanje jezinih zahtjeva odre-
ene zajednice.
Današnje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnološkog napretka
koji je, zahvaljujui razvo-
ju raunala i informatike tehnologije, praen ogromnim rastom i
razmjenom podataka i informacija
(rauna se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisua znanstvenih
i strunih radova godišnje, od ega
je najvei dio na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko
su znanstvene i tehnološke informa-
cije i njihova razmjena vani u današnje vrijeme, ali je nuno
naglasiti dominaciju engleskog jezika u
svjetskoj znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput
hrvatskog, više ili manje neuspješno se bore
protiv prodora engleskog nazivlja (s jednakim problemom se, meutim,
susreu i jezici velikih i tehno-
loški visokorazvijenih naroda (npr. njemaki, francuski).
Potreba za specijaliziranim strunim rjenicima u podruju hrvatske
naftne i plinske industrije
koja se bavi geološko-geofi zikim istraivanjem ugljikovodika,
razradom njihovih leišta te proizvod-
njom, obradom i transportom nafte i plina svakako nije upitna,
osobito potreba za rjenikom enciklo-
pedijskog tipa radi boljeg razumijevanja specifi nog nazivlja.
Spomenuta potreba je posebno uoljiva
zbog sve vee inferiornosti standardnog hrvatskog strunog nazivlja
(koje je, ako uope postoji) vrlo
skromna opsega u praksi. Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju
vrlo esto i sve više se rabe
engleski pojmovi u etimološkom (rjee) ili fonetskom (znatno eše)
obliku koji je uglavnom nepravi-
lan („kroatiziran“), ak i u sluaju kada postoje odgovarajui i
korektni hrvatski termini. Jednak problem
postoji i u slubenoj dokumentaciji – projektima, elaboratima,
studijama, programima i drugoj.
Enciklopedijski englesko-hrvatski rjenik istraivanja i proizvodnje
nafte i plina se koncepcijski
osniva na defi nicijama skupnih pojmova (cjelovitih danih sustava,
procesa, metoda, sklopova, opreme,
ureaja, postrojenja) i defi nicijama njihovih bitnih dijelova ili
komponenata s upuivanjem na srodne
i tehnološki povezane termine. Osnovna svrha ovog rjenika je
ponuditi korisnicima saete i jasne de-
fi nicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan.
Treba napomenuti da u rjenik u pravilu
nisu ukljueni usko specijalizirani i rijetko upotrebljavani
termini.
Rjenik je ureen na nain da su engleski pojmovi (pisani masnim
uspravnim slovima) navedeni
strogo abecednim redom, pri emu se pojmovi sastavljeni od dviju
rijei spojenih crticom ili od više
rijei smatraju pri tome kao jedna, cjelovita rije. Prijedlozi i
lanovi ine integralni dio pojma. Hrvatski
ekvivalent je pisan kosim (kurzivnim) slovima.
Rjenik ne sadri popis kratica budui da nisu upotrebljavane u
tekstu. Naime, u samim defi nici-
jama pojedinih pojmova ili u sluaju više defi nicija jednog pojma
navedeno je podruje primjene kada
je to bilo potrebno.
8
U svakoj defi niciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s
numerikim vrijednostima ili bez njih,
istodobno su navedene jedinice Meunarodnog sustava (SI) i njihove
vrijednosti i jedinice angloame-
rikog sustava mjera s njihovim ekvivalentnim vrijednostima.
U prilozima rjenika su prikazane najvanije i u naftnoj industriji
naješe primjenjivane mjerne
jedinice angloamerikog, metrikog i Meunarodnog (SI) sustava,
njihovi uzajamni odnosi i faktori pre-
tvorbe jedinica jednog sustava u drugi.
Enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina, kao
i svako izdanje tog ili slinog
tipa, ne moe naravno obuhvatiti ukupnu terminološku problematiku
tog podruja budui da se nje-
gov opseg morao saeti u prihvatljive granice. Takoer, on ne moe (i
ne treba) biti zamjena za specija-
lizirane rjenike pojedinih znanstvenih i tehnikih disciplina. Prema
tome, iako je ovaj rjenik opsean,
sigurno je da e on u budunosti neizbjeno zastarijevati zbog pojave
novih tehnika i tehnologija,
promjene postojeih ili gubitka njihova znaaja u praksi. Snaan
razvoj znanosti, tehnike i tehnologije
svakodnevno raa nove procese i metode, opremu i ureaje i, prema
tome, nove termine. Takoer, neki
termini e u budunosti vjerojatno izai iz uporabe ili e biti
zamijenjeni drugim.
Rjenik sadri oko 12300 defi nicija i 7100 sinonima (ukupno oko
19400 terminoloških jedinica).
Za njegovu izradu su upotrijebljeni specijalizirani rjenici drugih
jezika (ruski, francuski, njemaki), en-
ciklopedije, kapitalne knjige i periodina izdanja te raspoloiva
hrvatska literatura.
Na kraju izraavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliu i
gospodinu Mariju Weisseru na nji-
hovoj maksimalnoj podršci. Takoer zahvaljujem recenzentima gospoi
Maji Bratani i gospodi Ivi Ste-
ineru, Zdenku Krištaforu, Dragutinu Domitroviu i Marijanu Krpanu te
lektoru hrvatskog dijela rjenika
Ismetu Ibrahimpašiu na njihovom temeljitom radu. Takoer sam
zahvalan gospodinu Daliboru Mudri-
u na svesrdnoj strunoj i tehnikoj potpori u izradi rjenika, te
uredniku gospodinu Miji Ivureku.
Autor
9
Aa Aalenian, Aalenian stage – alen, aalen. Stratigrafski
kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle Jurassic) ili
najgornjeg dijela donje jure (uppermost Lower Jurassic) u V.
Britaniji – iznad jeovila (Yeovilian), a ispod bajocija (Bajocian).
Trajao je otprilike prije 180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi
smatraju alen potkatom bajocija.
abandon – napustiti, v. abandon a well. abandon a well – napustiti
bušotinu. Trajno obustaviti
(prekinuti) proizvodnju nafte ili plina iz bušotine na iscrpljenom
sloju/leištu ili zatvoriti naftnu ili plinsku bušotinu koja više
nije produktivna (ija proizvodnja više nije profi tabilna),
postaviti cementni ep u ka- nalu bušotine (kako bi se zaštitile
podzemne vode od zagaivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/lei-
šta, odnosno sprjeavanje migracije fl uida izmeu razliitih slojeva)
i demontirati opremu bez štetnog utjecaja na okoliš. Iz bušotina
koje su izbušene za proizvodnju, ali se nisu opremile, moe se
katkada izvaditi i tako spasiti dio zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi, casing). Likvidacija bušotine se razlikuje od njena
privremena zatvaranja budui da se takve bušotine mogu kasnije
ponovno pustiti u proizvod- nju. U mnogim saveznim dravama SAD nuno
je dopuštenje slubenih tijela (organa) za napuštanje bušotine; v.
close a well, abandoned well, temporarily abandoned.
abandoned channel – (1) napušteno (mrtvo) korito. Ko- rito u kojem
više nema vodotoka. (2) mrtvi meandar, v. oxbow, 3.
abandoned crude oil – ostavljena (napuštena) nafta. Sirova nafta
koja je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara i nije pokupljena od
operatora.
Sinonim: abandoned oil. abandoned meander – napušteni meandar, v.
cutoff
meander. abandoned oil – ostavljena (napuštena) nafta, v.
aban-
doned crude oil. abandoned pressure – tlak napuštanja.
Maksimalni
srednji tlak plinskog leišta pri kojem proizvodnja bušotine više
nije ekonomina. Tlak napuštanja po-
najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za is- poruku
potrošaima (obino je izmeu 50 i 70 bar, odnosno izmeu 700 i 1.000
psi) i ekonomskoj pri- mjenjivosti komprimiranja.
abandoned well – napuštena (likvidirana) bušotina. Bu- šotina koja
više ne slui svojoj svrsi (na primjer, pro- izvodna, injekcijska,
mjerna), naftna ili plinska bušo- tina ija se proizvodnja smanjila
ispod profi tabilne ili bušotina koja se nakon bušenja pokazala
neproduk- tivnom (suhom). Bušotina se takoer moe likvidirati zbog
tehnikih uzroka (na primjer, zbog urušavanja stijenke kanala,
zaglavljivanja bušaih šipki i dr.). U svim likvidiranim bušotinama
se mora kanal ispuniti cementnom kašom (postaviti cementni ep) i
uše pokriti (zavariti) teškom cementiranom elinom ploom, tj.
bušotina se mora ostaviti u takvom stanju da ne moe naškoditi
izvorima slatke vode ili poten- cijalnim leištima ugljikovodika
tijekom neograni- ena perioda; v. temporarily abandoned, shut-in
well, shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged and
suspended.
abandonment – napuštanje, likvidacija. Dovoenje bu- šotine u stanje
da se moe napustiti na neodreeno vrijeme ili konano, bez potrebe za
daljnjom brigom o njoj. Tako pripremljena bušotina za napuštanje
nee zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti oštetiti
potencijalna leišta ugljikovodika; v. aban- don a well, abandoned
well.
abandonment contour – (1) dijagram napuštanja. Di- jagram ovisnosti
stvarne ukupne proizvodnje naftne bušotine i njene procijenjene
konane proizvodnje. Rabi se za odreivanje vremena kada je najekono-
minije napustiti bušotinu; (2) dubina napuštanja. Dubina naftnog
leišta s vodotlanim reimom na kojoj je napredujui vodo-naftni
kontakt dosegao krovinu produktivnog sloja i bušotina se
napušta.
abandonment costs – troškovi napuštanja. Troškovi radova na
likvidaciji bušotine – vaenje opreme i postavljanje cementnog epa u
kanalu.
abandonment plug – cementni ep u napuštenoj bušo- tini. Cementni ep
ili most koji se postavlja u kanalu
11
bušotine koja se napušta (likvidira) – neprofi tabilne (iscrpljene)
ili neproduktivne («suhe») bušotine.
abandonment pressure – tlak napuštanja plinskog leišta. Minimalni
tlak eksploatacije ili tlak obustav- ljanja (prekida)
iskorištavanja plinskog leišta ili sta- tiki tlak plinskog leišta
pri kojem je ukupna dobit od proizvedenog plina priblino jednaka
troškovima proizvodnje. Ovisi o raznim faktorima – cijeni plina,
indeksu produktivnosti bušotina, veliini leišta/ polja, lokaciji
leišta/polja u odnosu na trište, tipu trišta plina i radnom tlaku
magistralnog transpor- tnog plinovoda, a obino je uvjetovan
ekonomskim uzrocima. Neka poduzea za transport plinovodima uzimaju
da je tlak napuštanja jednak 22,5 bar/1.000 metara dubine leišta
(100 psi/1.000 stopa dubine). Procjena tlaka napuštanja je esto
nuna kada se otkrije plinsko leište/polje, a za njegov proraun je
potrebno znati (a) minimalni ekonomini kapaci- tet proizvodnje
svake pojedine bušotine; (b) tlak u površinskom plinskom sustavu
(tlak u plinovodu za otpremu plina kupcima ili tlak na usisu
kompresora), i (c) pad tlaka u leištu, kanalu bušotine i površin-
skom plinskom sustavu. O veliini tlaka napuštanja ovisi konaan
iscrpak (pridobive rezerve) plina – tlak napuštanja plinskog leišta
s vodotlanim reimom je vei od tlaka napuštanja volumetrijskog
plinskog leišta (leišta bez vodonosnog bazena napajanja ili
akvifera) zbog prodora vode iz akvifera u leište pa je, prema tome,
konaan iscrpak plina iz takva leišta manji.
abandonment shales – šejlovi neaktivnih lepeza. Šejlo- vi
sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepeza- ma na dnu
podmorskih bazena kada takve lepeze postanu neaktivne.
abd-gw – skraenica termina abandoned gas well (na- puštena plinska
bušotina), v. abandoned well.
abd-ogw, abdogw – skraenica termina abandoned oil and gas well
(napuštena naftna i plinska bušotina), v. abandoned well.
abd-ow – skraenica termina abandoned oil well (napu- štena naftna
bušotina), v. abandoned well.
AB electrodes – elektrode A i B. U karotai bušotina i istraivanjima
otporskom metodom (metodom elektrine otpornosti) – strujne
elektrode karotane sonde izmeu kojih se propušta elektrina struja
(napon se mjeri izmeu mjernih elektroda M i N).
ablation – ablacija. (1) U glaciologiji – (a) Svi procesi ijim se
djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega i leda ledenjaka,
plutajueg leda ili snjenog pokri- vaa. Ti procesi ukljuuju
kopnjenje, evaporizaciju (sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaniko
razaranje (mehaniko razaranje se katkada iskljuuje ili se po- jam
ablacije moe ograniiti na površinske pojave). (b) Koliina snijega
ili leda koja je uklonjena proce- som ablacije; Sinonim: wastage.
(2) U geomorfologiji – odvajanje i uklanjanje materijala stijena i
stvaranje (formiranje) rezidualnih sedimenata, osobito djelo-
vanjem vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i toplji- vih
materijala. Veina specijalista, meutim, znaenje pojma ablacija
ograniava na proces trošenja (sma- njivanje mase) ledenjaka
kopnjenjem i isparavanjem (evaporacijom).
ablation area – podruje (zona) ablacije. Dio ledenjaka (glacier)
ili polja fi rna (snowfi eld) na kojem je tijekom godine ablacija
vea od akumulacije snijega i leda.
Podruje ispod snjene linije (equilibrium line). Sino- nim: zone of
ablation.
ablation breccia – ablacijska brea, brea otapanja, v. solution
breccia.
ablation debris – ablacijski fragmenti (krhotine, od- lomci,
debris). Materijal stijene bilo koje veliine (od blokova do veliine
estica gline) koji se kao izolira- ni fragmenti ili diskontinuirane
nakupine nalazi na površini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran
da bi formirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine). Takoer,
materijal koji ini ablacijsku morenu.
ablation moraine – ablacijska morena. Neravna naku- pina ili
kontinuirani sloj ablacijskog morenskog ma- terijala – ablacijskog
tila (ablation till) ili ablacijskih fragmenata ili detritusa
(ablation debris) koji prekri- vaju led u podruju ablacije ili lee
na podinskoj (te- meljnoj) moreni (v. ground moraine) koja je
nastala od tog istog ledenjaka.
ablation rate – brzina ablacije. Koliina leda ili snijega koju
ledenjak, plutajui led ili snjeni pokriva izgu- be u jedinici
vremena. Obino se izraava u milime- trima vodenog ekvivalenta na
sat ili dnevno.
ablation till – ablacijski til. Ablacijski morenski materi- jal –
slabo vezani fragmenti stijena (debris) koji su se prethodno
nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim se akumulirali na mjestu
nakon što je površina lede- njaka bila uklonjena ablacijom.
ablation gradient – gradijent ablacije. Promjena brzine ablacije
ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora. Obino se izraava u
milimetrima ekvivalenta vode po metru visine. Termin gradijent
ablacije se takoer nepravilno rabi u sluajevima kada se eli oznaiti
promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom do snjene
linije.
abnormal anticlinorium – nenormalni (obratni) anti- klinorij.
Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe sekundarnih bora
konvergiraju prema gore.
abnormal events – anomalni nailasci seizmikih valova. U seizmikoj
prospekciji – anomalije seizmikih po- dataka koji nisu podaci refl
eksije, kolebanja regular- nih valova-smetnji na seizmogramima
registriranim pri metodi refl eksije valova. Ukljuuju pojave kao
što su refrakcije (prelamanja), refl ektirane refrakcije,
difrakcije (ogibi), površinski valovi i katkada višekrat- ne refl
eksije. Iako termin anomalan sugerira da takvi sluajevi nisu
uobiajeni, oni se esto javljaju u seiz- mikim podacima.
abnormal formation pressure – nenormalni (anomal- ni) tlak
formacije (slojni tlak), v. abnormal high pressu- re, abnormal low
pressure.
abnormal high pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak. Leišni
ili slojni tlak (tlak geološke forma- cije) koji je vei od
normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. Nastaje kada tijekom
pokapanja (prekrivanja) sedimentnih stijena doe do njihove
kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da isti- skivani fl
uidi ne mogu uvijek istei iz pora pa moraju podnijeti ukupno
optereenje iznad zalijeuih nasla- ga stijena (što uzrokuje anomalno
visoke slojne tlako- ve). Nenormalno visoki tlak obino imaju leišta
koja su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne dopuštaju
izlaenje fl uida iz pornog prostora (okolne stijene su sprijeile
izlaenje fl uida iz pora i litostatiki tlak se prenio na tlak fl
uida). Vrijednosti nenormalno visokog tlaka su izmeu hidrostatikog
i litostatikog
12
tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressu- re) moe
izazvati erupciju bušotine ili onemoguiti kontrolu procesa bušenja,
a znatno nii tlak od nor- malnog slojnog tlaka (underpressure) moe
uzroko- vati zaglavljivanje bušaih alatki u kanalu bušotine.
Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure, super-normal
pressure; v. abnormal low pressure, over- pressured reservoir,
underpressured reservoir.
abnormal low pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak. Leišni
ili slojni tlak (tlak geološke formacije) koji je nii od normalnog
hidrostatikog tlaka za danu dubinu. esto je uzrokovan erozijskim
odnošenjem dijela pokrovnih sedimentnih stijena, koje je smanji- lo
dubinu leišta ali nije utjecalo na tlak u izoliranom leištu.
Sinonimi: abnormally low pressure, subnormal pressure; v. abnormal
high pressure, overpressured re- servoir, underpressured
reservoir.
abnormally high formation pressure – nenormalno (anomalno) visoki
tlak formacije (slojni tlak), v. abnor- mal high pressure.
abnormally high pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak, v.
abnormal high pressure.
abnormally high reservoir pressure – nenormalno (anomalno) visoki
leišni tlak, v. abnormal high pre- ssure, overpressured
reservoir.
abnormally low formation pressure – nenormalno (anomalno) niski
tlak formacije (slojni tlak), v. abnor- mal low pressure.
abnormally low pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak, v.
abnormal low pressure, underpressured reservoir.
abnormally low reservoir pressure – nenormalno (anomalno) niski
leišni tlak, v. abnormal low pressure, underpressured
reservoir.
abnormally pressured reservoir – leište s nenormal- no (anomalno)
visokim tlakom, v. overpressured reser- voir.
abnormal pore pressure – nenormalni (anomalni) por- ni tlak. Porni
tlak koji je vei ili manji od normalnog hidrostatikog tlaka sloja
ili leišta za danu dubinu.
abnormal pressure – nenormalni (anomalni) tlak, v. ab- normal high
pressure.
abnormal reservoir pressure – nenormalno (anomal- no) visoki leišni
tlak, v. abnormal high pressure.
abnormal synclinorium – nenormalni (obratni) sinkli- norij.
Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe se- kundarnih bora
konvergiraju prema dolje.
aboveground retorting of oil shales – površinska de- stilacija
naftnih škriljavaca. Termokemijska prerada naftnih (bituminoznih,
uljnih) škriljavaca na površini za dobivanje nafte.
abrasion – abrazija. U geologiji – mehaniko trošenje (razaranje),
brušenje, struganje (grebanje) ili trljanje površine stijene pri
trenju i sudaranju s abrazivnim vrstim esticama stijena
transportiranih (prenoše- nih) vjetrom, ledom, valovima, tekuom
vodom ili gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je
sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se takoer podrazumijeva
abradirana površina (mjesto) ili re- zultat abrazije, npr. abrazija
kao rezultat djelatnosti ledenjaka.
abrasion drilling – abrazivno bušenje, bušenje abraziv- nim mlazom.
Metoda bušenja mlazom (strujom) fl u- ida s abrazivnim esticama (na
primjer s esticama pijeska) koji izlazi iz mlaznica.
abrasion platform – abrazijska platforma. Široka, pre- ma moru
blago nagnuta i smještena ispod nivoa mora, koja je nastala
dugotrajnom erozijom (erozij- skim djelovanjem) valova. U svom
prvotnom polo- aju nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje
je podvrgnuta eroziji. Abrazijska platforma je vanjski produetak
plae (ala) koju podlokavaju valovi i koja prelazi u još ravniju
površinu.
abrasion shoreline – abrazijska (retrogradacijska, od- stupajua)
obalna linija, v. retrograding shoreline.
abrasion tableland – abrazijski plato. Široko, povišeno podruje na
kojem su izdanci razliitih stijena svede- ni na gotovo jednak nivo
agensima denudacije.
abrasion test – ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji bušaih
isplaka – laboratorijsko ispitivanje potenci- jalne abrazivnosti
materijala za oteavanje bušaih isplaka. Postupak se sastoji u
mjerenju gubitka te- ine posebno oblikovane eline lopatice miješa-
lice nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100 o/ min u
laboratorijski pripremljenom uzorku isplake. Abrazivnost
ispitivanog materijala se kvantitativno izraava kao brzina
gubljenja teine (u miligrami- ma u minuti). Na stupanj abrazivnosti
materijala za oteavanje najviše utjeu tvrdoa minerala i veliina i
oblik estica, na primjer, neke kristalne forme mi- nerala hematita
(koji je samljeven do visokog sadr- aja velikih estica) su
abrazivnije. Hematiti su tvri od barita, grublje su mljeveni i
abrazivniji su, pa je hematit za oteavanje isplake tipian kandidat
za is- pitivanje abrazivnosti.
abrasive – (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji – fragment
stijene, estica minerala ii zrno pijeska koji slue kao prirodni
agensi (sile) pri abraziji stijena ili površine kopna. (2) abraziv.
U tehnici – prirodna ili umjetna tvar (materijal) prikladna za
brušenje, glaa- nje, rezanje ili išenje. U prirodne abrazive
spadaju dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak, dijatomit i
plovuac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karbo- rund
(silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi. (3)
abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike) sredstva za
brušenje ili mehaniko razaranje stijena.
abrasive jet cleaning – išenje abrazivnim mlazom, abrazivno mlazno
išenje. Operacija jednokratno- mg ili višekratnog injektiranja fl
uida s pijeskom u bušotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri
tlaku od 70 bar (1.000 psi) radi išenja perforacija i uklanjanja
naslaga gipsa. Mlazovi fl uida rastresu i polome gipsne naslage
sudaranjem sa stijenkom ka- nala bušotine. Pomicanjem alatke za
išenje abra- zivnim mlazom (jetting tool) na koloni uzlaznih cijevi
(tubing) gore-dolje moe se potpuno oistiti cijeli kanal
bušotine.
abrasive jetting – (1) obrada abrazivnim mlazom (stru- jom). Obrada
u kanalu bušotine kojom se mlazom (strujom) fl uida s vrstim
esticama uklanjaju nasla- ge s površine cijevi i dijelova dubinske
opreme. Fluid za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku u
kanalu bošotine koja je opremljena mlaznicama za usmjeravanje
struje fl uida. Veina konstrukcija tih alatki rabi regulirano
rotacijsko gibanje kako bi se osigurala obrada itavog opsega
površine. Obrada abrazivnim mlazom se takoer moe primijeniti za
rezanje dijelova dubinske opreme bušotine (fl uidom s
visokoabrazivnim esticama, na primjer, pijeskom). (2) abrazivno
perforiranje, perforiranje abrazivnim
13
mlazom (strujom). Metoda perforiranja zaštitne kolo- ne (kolone
zaštitnih cijevi, casing) mlazom (strujom) fl uida koji sadrava
abrazivne vrste estice.
AB rectangular array – AB fi ksni pravokutni (gradijen- tni)
raspored elektroda, v. electrode array.
absolute abundance – apsolutna obilnost. Toan broj individuuma
nekog taksona (taxon) na odreenoj površini (podruju) ili u odreenom
volumenu; v. abundance, relative abundance.
absolute age – apsolutna (apsolutna geološka) starost. Geološka
starost (v. geologic age) fosilnog organiz- ma, minerala, stijene,
sedimenta, geološke strukture ili geološkog zbivanja (dogaaja)
izraena u vremen- skim jedinicama – obino u godinama. Odreivanje
apsolutne starosti je osnova geokronologije (v. geo- chronology).
Termin apsolutna starost se uobiajeno rabi kao sinonim termina
izotopna starost (isotopic age) ili radiometrijska starost (v.
radiometric age), ali se takoer moe odnositi na starost odreenu na
druge naine – brojanjem godova drvea, varvi (sezonski sedimenti) i
drugo. Uporaba termina ap- solutna starost se danas ne preporua
budui da on podrazumijeva sigurnost ili tonost koja se ne moe
postii suvremenim metodama datiranja i tipino nosi stanovitu
potencijalnu pogrešku, na primjer dvije apsolutne starosti odreene
za isti pluton se mogu razlikovati stotine milijuna godina.
Relativna geološka starost (v. relative age), nasuprot, pokazuje je
li dani geološki materijal mlai ili stariji od okolnog materijala
na bazi stratigrafskih i strukturnih odnosa. Sinonim: actual age,
v. relative age.
absolute age determination – odreivanje apsolutne starosti.
Izraunavanje apsolutne starosti (v. abso- lute age) obino (ali ne
uvijek) na bazi izuavanja radioaktivnih izotopa. Omjer produkata
raspada i produkata roditelja u uzorku se kalibrira odreenim brojem
godina prema jednadbi starosti (age equati- on) – ovisnosti izmeu
radioaktivnog raspada i geo- loškog vremena.
absolute boiling point – apsolutno vrelište. Vrelište tvari izraeno
jedinicom skale apsolutne temperatu- re; v. boiling point, true
boiling point.
absolute chronology – apsolutna kronologija (geo- kronologija).
Geokronologija (v. geochronology) koja se temelji na apsolutnoj
starosti (v. absolute age), obino izmjerenoj u godinama metodom
radiome- trijskog datiranja, a ne na superpoziciji (redoslijedu
uslojavanja) i/ili sadraju fosila (fosilnih ostataka) kao u
relativnoj kronologiji (v. relative chronology).
absolute date – brojka apsolutne starosti. Trajanje ne- kog dogaaja
koje je obino izraeno u godinama i obuhvaa odreeni vremenski
interval.
absolute density – apsolutna gustoa. Gustoa ili rela- tivna gustoa
fl uida svedena na standardne uvjete (tlak i temperaturu). Sinonim:
absolute gravity.
absolute fi lter – apsolutni fi ltar. Filtar za separaciju svih
estica promjera veeg od specifi ciranog. U teh- nologiji radnih fl
uida za obrade slojeva i remontne operacije bušotina – tip fi ltra
za uklanjanje fi nih vr- stih estica iz radnih fl uida. Uporabom
takvih fi ltara mogu se iz fl uida ukloniti sve estice
mikrometarske veliine; v. fi ltration, nominal fi lter.
absolute gravity – apsolutna gustoa, v. absolute den- sity.
absolute-gravity instrument – instrument za mjere-
nje apsolutne vrijednosti sile tee. Ureaj (pribor) za mjerenje
apsolutne vrijednosti sile tee (gravitacije) u danoj toki. Taj tip
mjerenja je znatno tei od odre- ivanja (mjerenja) relativnih
vrijednosti budui da se svi fi ziki utjecaji moraju procijeniti s
maksimalnom tonošu. Mjerenja se izvode razliitim tipovima re-
verzibilnih njihala ili odreivanjem vremena tijekom kojeg tijelo
pri slobodnom padu prevali odreenu udaljenost; v. relative-gravity
instrument.
absolute humidity – apsolutna vlanost. Sadraj vo- dene pare u zraku
izraen kao masa vode po jedi- ninom volumenu zraka (kao omjer
koliine vode u masenom % i jedinice volumena zraka); v. humidity,
relative humidity, specifi c humidity.
absolute open fl ow (AOF) – apsolutni kapacitet proi- zvodnje.
Apsolutno potencijalno davanje plinske bu- šotine kada je protutlak
na produktivni sloj jednak nuli ili atmosferskom tlaku, a trenje u
koloni uzlaznih cijevi (tubing) i teina stupca plina od površine do
sloja su zanemareni. Vrijednost se odreuje raunski s pomou log-log
ovisnosti razlike kvadrata stati- kog i dinamikog tlaka na dnu
bušotine i protoka plina koji se dobije ispitivanjem bušotine
metodom protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proi- zvodnje
se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopu- štenih kapaciteta
(normi) proizvodnje izmeu bušo- tina na polju od strane dravnih
organa za regulaciju razrade. Na primjer, propisom se moe odrediti
da nijedna bušotina ne smije proizvoditi kapacitetom veim od 25%
apsolutnog kapaciteta; v. open fl ow, calculated absolute open fl
ow.
absolute open fl ow potential (AOFP) – apsolutni po- tencijalni
kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski kapacitet proizvodnje
koji bušotina moe ostvariti eruptiranjem kada u njoj (u sredini
perforacija) vlada nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i
efektivnoj debljini leišta te drugim faktorima. Odreuje se raunski
prema podacima ispitivanja bušotine. Sino- nim: AOF
potential.
absolute permeability – apsolutna (fi zika, relativna)
permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne stijene kada je
potpuno (100%) zasiena jednim fl uidom – naftom, plinom ili vodom.
ini mjeru spo- sobnosti kojom jednofazni fl uid moe strujati kroz
pore stijene kada su one zasiene samo tim fl uidom. Sinonim:
specifi c permeability, total permeability, v. permeability, eff
ective permeability, primary permea- bility, secondary
permeability.
absolute pollen frequency (APF) – apsolutna uesta- lost peludi.
Procjena stvarne koliine peludi istaloe- ne po jedinci površine
tijekom danog vremenskog odsjeka. Dobiva se preraunavanjem
(korekcijom) koliine peludi po jednom gramu taloga s faktorima koji
se baziraju na brzini sedimentacije.
absolute porosity – apsolutna (fi zika) poroznost. Uku- pan volumen
pornog prostora stijene koji ukljuuje sve pore – uzajamno povezane
(pore kroz koje struje fl uidi i tako sudjeluju u proizvodnji) i
izolirane (uzaja- mno nepovezane pore iz kojih se ne mogu pridobiti
nafta i plin). Poroznost stijene ne mora istovreme- no znaiti da
stijena posjeduje vodljivost za fl uide upravo zbog udjela uzajamno
nepovezanih pora. Na primjer, neke stijene, poput lave ili plovuca,
imaju veliku apsolutnu poroznost ali su bez vodljivosti za fl uide.
Apsolutna poroznost je priblino jednaka
14
absorption gas processingabsolute pressure
efektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje su slabo do
umjereno cementirane (konsolidirane), ali se kod stijena s visokim
stupnjem cementacije i vapnenaca mogu znatno razlikovati. Apsolutna
po- roznost se odreuje kao omjer ukupnog pornog volumena stijene i
ukupnog volumena stijene, a izraava u dijelovima jedinice ili
postotka. Sinonim: total porosity, v. porosity, eff ective
porosity, primary porosity, secondary porosity.
absolute pressure – apsolutni (stvarni) tlak. Zbroj ma- nometarskog
tlaka (tlaka oitanog na manometru) i atmosferskog tlaka; v. ga(u)ge
pressure.
absolute temperature – apsolutna temperatura. Te- oretski
izmjerljiva temperatura na skali termodina- mike temperature.
Temperatura u Celzijevim stup- njevima u odnosu na apsolutnu nulu
kod – 273,16 °C (Kelvinova skala) ili kod –459,69 Fahrenheita
(Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne temperature
ledište vode je kod 273,16 K, a vrelište na 373,16 K.
absolute time – apsolutno (apsolutno geološko) vrije- me. Geološko
vrijeme (v. geologic time) izmjereno u godinama, osobito vrijeme
koje je odreeno radio- metrijskim metodama (prema radioaktivnom
raspa- du elemenata); v. mineral time, physical time, relative
time.
absolute viscosity – apsolutna (dinamika, moleku- larna)
viskoznost, dinamiki koefi cijent viskoznosti, v. coeffi cient of
viscosity.
absolute volume – apsolutni volumen (obujam). Volu- men tvari po
jedinici njene mase ili koji zauzme ili istisne vrsta tvar kada se
doda vodi, podijeljen te- inom tvari. Jednak je recipronoj
vrijednosti apso- lutne gustoe (gustoe pri standardnim uvjetima).
Izraava se u m3/kg (gal/lbm).
absorbed water – apsorbirana voda. (1) Voda koja je mehaniki
zadrana u tlu i koja ima svojstva slina svojstvima obine vode pri
jednakoj temperaturi i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav nain
prodire u litosferu; v. adsorbed water.
absorbent – apsorbent. Materijal koji se rabi za ukla- njanje
tekuine (tekuih faza) iz plinova postupkom (metodom) apsorpcije
(npr. apsorpcijsko ulje za uklanjanje tekuih faza iz masnog plina);
v. absorber, absorption.
absorbent oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. absorber –
apsorber, apsorpcijska kolona. Ureaj (ver-
tikalna kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u kojem se vrši
uklanjanje kapljevina (tekuih faza) iz plina postupkom apsorpcije.
Na postrojenjima za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina
apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekuih ugljikovodika
(dobivanje prirodnog benzina) iz plina apsorpcijskim postupkom. U
koloni se odvija kon- takt izmeu ulazne struje plina (ulazi na dnu
kolo- ne) i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu
kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira tekue
ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se uklanjaju iz ulja
postupkom destilacije. Apsorberi se takoer primjenjuju za
uklanjanje vode iz prirodnog plina (dehidraciju plina) upotrebom
glikola (naje- še trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin
ulazi na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina glikola
se spušta s vrha kolone (u silaznom strujanju). Suhi (dehidrirani)
plin izlazi na vrhu kolone a glikol
zasien vodom na njenom dnu. Zasieni glikol se koncentrira u
rebojleru i ponovno rabi za dehidra- ciju. Apsorberi se rabe i za
uklanjanje sumpornih plinova iz prirodnog plina upotrebom
ferioksida ili alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber
tower, absorption column, absorption tower.
absorber capacity – kapacitet apsorbera (apsorpcijske kolone).
Maksimalni volumen (koliina) prirodnog plina koji se moe obraditi
(preraditi) u apsorberu pri specifi ciranoj brzini apsorpcije,
temperaturi i tlaku.
absorber column – apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.
absorber oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. absorber tower
– apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber. absorbing well – apsorpcijski (drenani) zdenac
(bunar),
v. drainage well. absorption – apsorpcija. (1) U kemijskoj
tehnologiji –
Upijanje plinova vrstim tvarima ili tekuinama ili upijanje tekuina
vrstim tvarima, pri emu se upija- nje vrši cijelim volumenom
(masom) tvari koja upija, tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno
se raspore- uje po itavom volumenu druge tvari (za razliku od
adsorpcije, koja se odvija samo na površinskom sloju). Apsorpcija
je operacija kemijske tehnike koja se u naftnoj industriji
primjenjuje za izdvajanje teih tekuih ugljikovodika iz masnog
prirodnog plina i plina koji nastaje pri preradi sirove nafte te za
ukla- njanje vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz pri- rodnog
plina; v. adsorption. (2) U fi zici – svaki proces (mehanizam) pri
kojem se energija, npr. elektroma- gnetska ili seizmika, pretvara u
toplinu (toplinsku energiju). (3) U optici – smanjenje jakosti
(intenzite- ta) svjetla pri njegovu prolaenju kroz apsorbirajuu
tvar ili pri njegovu dbijanju (refl eksiji) od površine. U
kristalima se apsorpcija moe mijenjati s promjenom duljine vala ili
smjera kolebanja transmitiranog svje- tla. (4) U geofi zici –
konverzija (pretvorba) jednog oblika energije u drugi oblik kada
energija prolazi kroz neku sredinu, na primjer energija seizmikih
valova se djelomino pretvara u toplinsku energiju (toplinu) kada
valovi prolaze kroz stijene. (5) Prodi- ranje (pronicanje)
površinske vode u litosferu na bilo koji nain.
absorption coeffi cient – koefi cijent apsorpcije, apsor- pcijski
koefi cijent. Za plin – volumen plina apsorbiran jedininim
volumenom otapala.
absorption column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorption gasoline – benzin apsorpcijske degazolina- e. Prirodni
benzin (gazolin) dobiven na postrojenju degazolinae prirodnog plina
postupkom apsorpcije ili ekstrahiran iz rafi nerijskog plina.
Izdvajanje benzi- na se vrši u apsorberima ili apsorpcijskim
kolonama primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural gasoline,
adsorption gasoline.
absorption gas processing – obrada (prerada) plina apsorpcijskim
postupkom. U tehnologiji obrade plina – uklanjanje teih
ugljikovodika iz plina u apsorbe- rima ili apsorpcijskim kolonama
primjenom apsor- pcijskog ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika
opravdava vei iscrpak trišnih produkata iz plina ili ako specifi
kacije rosišta plina za prodaju zahtijevaju izdvajanje više teih
ugljikovodika; v. absorber, gas processing, adsorption gas
processing.
15
abyssal zoneabsorption gas sweetening
absorption gas sweetening – apsorpcijsko uklanjanje kiselih
komponenata iz plina. U tehnologiji obrade plina – išenje plina od
kiselih komponenata (sum- porovodika, ugljik-dioksida) postupkom
apsorpcije. Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna
dijela – ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenzi- ranih
ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora korozije i kemikalija
za obradu bušotina iz ulazne struje plina; uklanjanje se poboljšava
pranjem plina vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s
pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog separatora (za
uklanjanje kapljive faze iz oišenog plina i sprjeavanje zagaivanja
opreme u daljnjem tijeku procesa iza separatora). U okviru
postrojenja je takoer sustav za regeneraciju apsorbenta.
absorption gas treating – apsorpcijsko uklanjanje kiselih
komponenata iz plina, v. absorption gas swee- tening.
absorption oil – apsorpcijsko ulje. Laki tekui ugljiko- vodik –
ulje (naftno ili iz katrana kamenog ugljena) koje se rabi za
izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju) teih tekuih ugljikovodika (na
primjer, prirodnog benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom
apsorpcije u ureajima koji se nazivaju apsorberi ili apsorpcijske
kolone (v. absorber). Apsorbirani uglji- kovodici se destilacijom
izdvajaju iz ulja. Sinonimi: wash oil, absorbent oil.
absorption plant – apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje za
izdvajanje tekuih ugljikovodika (kondenzabilnih komponenata) iz
prirodnog ili rafi nerijskog plina po- stupkom apsorpcije u
apsorberima ili apsorpcijskim kolonama uporabom apsorpcijskog ulja
kao otapala. Na apsorpcijskim postrojenjima se moe iz plina iz-
dvojiti izmeu 40% i 75% propana, a iscrpak heksana i teih
ugljikovodika moe iznositi i do 100%. Apsor- birane frakcije plina
se iz ulja izdvajaju destilacijom a ulje se regenerira i ponovno
upotrebljava.
absorption process – apsorpcijski proces, v. absorption
plant.
absorption-refrigeration cycle – apsorpcijsko-ras- hladni ciklus.
Tip sustava za hlaenje koji se rabi na postrojenju za stripovanje
prirodnog plina u kojem se rashladno sredstvo, obino amonijak,
apsorbira vodom.
absorption tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
abundance – obilnost. (1) U geokemiji – srednja kon- centacija
nekog elementa, npr. nikla u meteoritima ili kisika (oksida) u
Zemljinoj kori. Termin obilnost se takoer rabi za relativni srednji
sadraj, na primjer, za redoslijed obilnosti elemenata u Zemljinoj
kori (ki- sik, silicij, aluminij, eljezo, kalcij itd.). (2) U
ekologiji – broj (koliina) individua danog taksona po jedinici
površine ili volumena sedimenata.
abundance ratio – izotopni omjer. Omjer broja atoma jednog izotopa
i ukupnog broja atoma u smjesi izo- topa.
abundance zone – vršna zona, v. acme zone. abysmal – abisalan,
dubokomorski, v. abyssal, 1. abyss – (1) bezdan, ponor, v. chasm.
(2) bezdan, abis, v.
deep. abyssal – (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanogra-
fi ji – koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone), koji
pripada oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana (v. depth zone)
veoj od 900 metara (3.000 stopa).
Termin takoer oznaava organizme koji pripadaju toj sredini. Sinonim
(manje preporuljive uporabe): abysmal. (b) U geologiji – koji se
odnosi na sredinu sedimentacije u najdubljem podruju oceanskih
bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna ravnica je ravna
(gotovo horizontalna), a fi nozrnasti sedimenti se taloe sporo
djelovanjem slabih turbi- ditnih struja ili suspenzijom iz vode.
Dubina vode je vea od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda
hladna i suneva svjetlost je minimalna. (2) abisalan, dubokovodni.
Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu najvee dubine jezera na
kojoj je voda «stajaa» ili ima postojanu temperaturu. (3) abisalan,
plutonski, dubinski. U petrologiji – termin za oznaavanje ma-
gmatske intruzije (igneous intrusion) ili nastalih erup- tivnih
stijena v. plutonic. (4) abisal, abisalna zona, v. abyssal
zone.
abyssal-benthic – abisalno-bentoski. Koji se odnosi na dno abisalne
zone (abyssal zone), koji pripada ben- tosu abisalne regije (zone)
oceana. Sinonim: abysso- benthic.
abyssal cone – abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip podmorske
(dubokomorske, abisalne) lepeze (v. sub- marine fan).
abyssal deposit – abisalni (pelagiki) sediment, v. pela- gic
deposit.
abyssal fan – podmorska (dubokomorska, abisalna) le- peza, v.
submarine fan.
abyssal fl oor – abisalno dno. Oceansko dno ili dno abi- salne zone
(abyssal zone).
abyssal gap – abisalni klanac. U marinskoj geologiji – prolaz koji
spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal plain) smještene na
razliitim nivoima kroz koji se transportiraju klastini sedimenti.
Sinonim: gap.
abyssal hill – abisalni breuljak. Uobiajena forma relje- fa
oceanskog dna, breuljak visine 600 do 900 meta- ra (2.000 do 3.000
stopa) i širine nekoliko kilometara u dubokom oceanu, koji se
nalazi prema moru od abisalne ravnice i u bazenima izoliranim
hrptovima, izdignuima ili jarcima.
abyssal injection – abisalna injekcija magme. Proces prodiranja i
dizanja plutonskih magmi (magmi koje su se formirale na velikoj
dubini) kroz duboke kon- trakcijske pukotine u Zemljinoj
kori.
abyssal intrusion – abisalna (plutonska) intruzija, v. plutonic
intrusion.
abyssal pelagic – abisalno-pelagiki. Koji se odnosi na otvoreni
ocean ili pelagiku sredinu na abisalnim du- binama. Sinonim:
abyssopelagic.
abyssal plain – abisalna ravnica. Zaravnjeno podruje oceanskog dna,
koje obino poinje od baze kon- tinentskog podnoja (continental
rise), s nagibom manjim od 1:1.000. Nastaje taloenjem sedimenata
mutnih struja i pelagikih sedimenata koji pokapa- ju (prekrivaju)
prvotni reljef. Abisalne ravnice zauzi- maju najdublje dijelove
mnogih oceanskih bazena (ocean basins).
abyssal rock – abisalna (plutonska, dubinska) stijena, plutonit, v.
plutonic rock.
abyssal tholeiite – abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic
tholeiite.
abyssal zone – abisalna zona. Ekološka zona ili vode oceana na
velikim dubinama izvan granica konti- nentskog šelfa, obino dublje
od 1.000 metara (ili na dubinama izmeu 2.000 i 6.000 metara, gdje
tem-
16
peratura vode obino nije vea od 4 °C). Sinonim: abyssal.
abyssobenthic – abisalno-bentoski, v. abyssal-benthic. abyssolith –
abisolit, batolit, v. batholith. abyssopelagic – abisalno-pelagiki,
v. abyssal pelagic. Acadian – akadijska serija. Stratigrafska
serija srednjeg
kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sje- vernoj Americi
(zastarjeli sinonim termina Abertan) – iznad georgija (Georgian), a
ispod potsdama (Pots- damian).
Acadian orogeny – akadska orogeneza. Srednjopale- ozojska
deformacija koja je obuhvatila uglavnom sjeverni dio planinskog
sustava Appalachians. Vrhu- nac akadske orogeneze se moe datirati
po slojevi- ma sedimenata kao poetak kasnog devona, ali su se
zbivanja deformacija, plutonizma i metamorfoze nastavila i kasnije
(starost intruzivne aktivnosti i me- tamorfoze je radiološkim
metodama procijenjena na period prije 330 do 360 milijuna
godina).
acantharians (Acantharia, Acantharina) – akantarije. Podrazred i
podred radiolarija (zrakaša, radiolarians). Karakterizirani su
centrogenim skeletom (centroge- nous skeleton) graenim od sulfata
stroncija (cele- stita) i centralnom kapsulom zatvorenom u tanku
jednostavnu opnu (ovojnicu).
acanthodian fi shes – akantodi, bodljikave ribe, v. acan-
thodians.
acanthodians (Acanthodii) – akantodi, bodljikave ribe. Podrazred
izumrlih riba koštunjaa (osteichthyans). Najstarije primitivne
ribe. Karakterizirani su pera- jama koje su s prednje strane
poduprte bodljama (spines). Ukljuuju najstarije gnatostome
(eljusto- uste, gnathostomes) iz gornjeg silura. Stratigrafska
rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim: acanthodian fi
shes.
acarids (Acarida) – akaridi. Red arahnida (paunjaka, arachnids).
Karakterizirani su nepostojanjem trbušne (abdominalne) segmentacije
(abdominal segmenta- tion), ali s podjelom tijela na proterosomu
(prote- rosoma) i histerosomu (hysterosoma). Stratigrafska
rasprostranjenost: devon-danas.
acaustobiolith – akaustobiolit. Negoriva organska sti- jena ili
stijena u ijem je stvaranju vanu ulogu imala akumulacija iste
mineralne tvari organizmima; v. caustobiolith.
acaustophytolith – akaustofi tolit. Akaustobiolit (v.
acaustobiolith) nastao aktivnošu biljaka, npr. pela- giki mulj koji
sadri dijatomejske alge (dijatomeje) i nuliporni greben (rif ) ili
vapnenac.
accelerated erosion – ubrzana erozija. Erozija koja se na danom
podruju odvija brzinom veom od brzine normalne erozije (v. normal
erosion). Obino je uvje- tovana utjecajem ljudske aktivnosti koja
poremeu- je ili razara (uništava) prirodni pokrov i na taj nain
izrazito smanjuje otpornost površine zemlje na ero- ziju i brzinu
infi ltracije. U faktore koji uvjetuju ubr- zanu eroziju spadaju
poveanje spiranja zbog sjee šuma, nepravilno kultiviranje tla,
obrada tla bez iri- gacije, utabavanje pašnjaka stokom, poari i
krenje prirodne vegetacije, iskapanje tla za temelje zdanja i
cesta, urbanizacija vodokaptanih bazena, dnevni rudarski kopovi ili
taljenje bakra i drugo. Ubrzanu eroziju takoer mogu uzrokovati i
faktori koji nisu rezultat ljudske djelatnosti, npr. gromovi ili
najezda glodavaca.
accelerator – ubrziva. U kemiji – tvar koja se rabi za poveavanje
brzine kemijske reakcije, npr. ubrziva vezanja cementne kaše u
operacijama cementacije bušotina se primjenjuje za ubrzavanje
reakcije izme- u cementa i vode kako bi se bre postigla vrstoa
cementa i skratilo vrijeme ekanja na njegovo veza- nje
(stvrdnjavanje); v. cement accelerators.
accessory – (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral. (2)
akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastini mate- rijal koji je
nastao od fragmenata (krhotina) vulkan- skog konusa ili starijih
lava. Termin je dio klasifi kacije materijala vulkanskih erupcija
koja se osniva na na- inu postanka i ekvivalentan je terminu
resurgentan vulkanski materijal (resurgent ejecta). (3) akcesoran.
U paleontologiji – naziv za sekundarni ili minorni element
pregradnih šavova amonita, npr. akcesorni reanj (accessory lobe)
ili akcesorno sedlo (accessory saddle). Takoer kao imenica oznaava
takav reanj ili sedlo.
accessory element – akcesorni element, element u tra- govima, v.
trace element, 1.
accessory mineral – akcesorni (sekundarni, sporedni) mineral.
Mineral ije postojanje ili nepostojanje u nekoj stijeni ne utjee na
rezultate njene analize, od- nosno ije postojanje u stijeni nije
bitno za ispravnu klasifi kaciju stijena. Openito se nalaze u vrlo
malim koliinama, a u sedimentnim stijenama to su vei- nom teški
minerali (v. heavy minerals). Sinonim: acce- ssory; v. essential
mineral.
accessory spore – akcesorna spora (truska). Spore koje se nalaze u
stijenama tek u vrlo malim koliinama. Meu akcesornim sporama mogu
biti tipovi (forme) s vrlo ogranienom (uskom) rasprostranjenošu
koji se rabe za korelaciju i zonalno rašlanjivanje (zonira- nje),
na primjer slojeva ugljena.
access road – pristupna cesta. Cesta koja je izgraena od javne
ceste do lokacije bušenja.
accidental error – sluajna pogreška. Nepredvidljiva pogreška ije se
pojavljivanje ne moe objasniti ni- jednim od poznatih matematikih
ili fi zikalnih zako- na ili pravila i iji je nastanak uvjetovan
jedino slua- jem, npr. pogreška koja se pojavljuje zbog promjene
vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati. Sinonim: random
error.
accidental inclusion – sluajna (egzogena) inkluzija (uklopak),
ksenolit, v. xenolith.
accommodation – raspoloivi prostor sedimentacije, v. accommodation
space.
accommodation block – stambeni blok. Modul postro- jenja za
odobalno bušenje namijenjen za stanovanje osoblja, prehranu,
uredski prostor i rekreaciju.
accommodation platform – stambena platforma. Brod, poluuronjiva
platforma ili fi ksna (stacionarna) platforma za stanovanje
osoblja. Obino su blizu i spojene s proizvodnom platformom.
accommodation space – raspoloivi prostor sedimen- tacije. U
geologiji – volumen prostora koji je raspo- loiv za akumulaciju
sedimenata. Sinonim: accom- modation.
accordant fold – sukladna (konkordantna) bora. Jedna od nekoliko
bora koje imaju slinu orijentaciju.
accordion fold – uglata bora. Bora u kojoj uspravna kri- la imaju
konstantnu debljinu slojeva, a dio du linije pregiba bore je
karakteriziran oštro zašiljenim obli- kom i poveanjem debljine
slojeva. Termin je danas
17
accumulatoraccreting plate boundary
zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (znae- nju), a sada se
katkada rabi kao sinonim za boru prije- loma (streliastu boru
nastalu od pojaseva prijeloma plošnih struktura, kink fold).
Sinonimi: angular fold, concertina fold.
accreting plate boundary – akrecijska (divergentna, konstruktivna)
granica ploa. U geologiji – granica iz- meu dviju ploa koje se
odmiu s novom litosferom oceanskog tipa nastalom na šavu. Sinonim:
divergent plate boundary, diverging plate boundary; v. conver- gent
plate boundary, transform plate boundary.
accretion – (1) akrecija (prirašivanje) kopna. U sedi- mentologiji
– (a) Postupno i sporo poveavanje ili proširivanje kopna
(zemljišta) pod utjecajem prirod- nih sila koje djeluju tijekom
dugog razdoblja, npr. na plai (alu) nanošenjem (naplavnjivanjem)
pijeska iz mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumu-
lacijom sedimenta istaloenog rijekom. Po zakonu, prirast zemljišta
pripada vlasniku zemljišta koje se na taj nain povealo. Sinonimi:
aggradation, alluvi- on; v. lateral accretion, vertical accretion.
(b) Zemljište koje se povealo ili je nastalo kao rezultat akrecije;
(c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura
sedimentnih stijena – (a) Proces kojim se anorgan- sko tijelo
poveava usljed vanjskog dodavanja novih estica, npr. prianjanjem.
(b) Konkrecija (concretion), osobito konkrecija koja pravilno raste
od središta prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c)
Taloenje eolskog pijeska na kontinuiranoj pješanoj površini zbog
smanjenja jaine vjetra ili poveanja hrapavosti površine. (3)
akrecija, tektonska akreci- ja. U strukturnoj geologiji – dodavanje
kontinentu materijala otonog luka ili mikrokontinentalnog
materijala konvergentnim i transformnim gibanjem, tj. sudaranjem
(kolizijom) i sljepljivanjem ili šavnim spajanjem. Lokalno, vrlo
veliki volumeni materijala, koji sadri ivere ofi olita, dodani
akrecijom. Sinonim: tectonic accretion. (4) akrecija (prirašivanje)
korita. Ispunjavanje rijenog korita uvjetovano faktorima kao što su
zamuljivanje ili djelovanje valova. (5) srašivanje estica
probušenih stijena. U tehnologiji bušenja – mehanizam prianjanja
djelomino hidra- tiranih estica probušenih stijena uz sklop
dubinskih bušaih alatki. estice stijena se nakupljaju u obliku
kompaktnog slojevitog taloga.
accretionary – akrecijski. Koji je sposoban poveati se (narasti)
vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem materijala. Termin se osobito
odnosi na sekundar- ne sedimentne tvorevine (strukture) nastale
pove- anjem primarnog (ve postojeeg) nukleusa (na primjer, okruglo
tijelo koje je formirano valjanjem) ili na vapnenac koji se
formirao na mjestu postanka sporim akumuliranjem organskih
ostataka.
accretionary limestone – akrecijski vapnenac (vapne- njak).
Vapnenac formiran sporom akumulacijom or- ganskih ostataka.
accretionary terrane – akrecijski stijenski kompleks. Alohtona masa
kontinentalnog ili oceanskog mate- rijala koja je dodana rubu
kratona sudaranjem (ko- lizijom) i sljepljivanjem. Kako se misli da
je veina stijenskih kompleksa tako nastala, termin se moe smatrati
suvišnim. Sinonim: accreted terrane.
accreted terrane – akrecijski stijenski kompleks, v. accre- tionary
terrane.
accretion ripple mark – akrecijski riplmark. Nesimetri-
ni riplmark s poloenom i zakrivljenom (savijenom) padinom
zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i mak- simalnim kutom nagiba
manjim od kuta mirovanja (poetka klizanja rastresitog materijala).
Sastoji se od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti estica; v.
avalanche ripple mark.
accretion till – akrecijski (bazalni) til, v. basal till. accretion
vein – akrecijska ila. Tip ile u kojoj je mi-
neralni sediment nastao kao rezultat ponavljanog is- punjavanja
materijalom zbog višekratnog otvaranja pukotina.
accumulation – (1) akumuliranje, nagomilavanje, go- milanje. (a) U
glaciologiji – svi procesi koji ledenjaku, plivajuem ledu ili
snjenom pokrovu (pokrivau) dodaju nove koliine snijega ili leda,
ukljuujui sni- jeenje, kondenzaciju, snjenu lavinu, prenošenje
(transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode. Sinonimi:
alimentation, nourishment; v. ablation. (b) U naftnoj geologiji –
faza u postanku (razvoju) leišta ugljikovodika tijekom koje su
ugljikovodici migrirali u leište i tamo ostali. (2) akumulacija.
(a) U glacio- logiji – koliina snijega ili drugih vrstih
precipitata koja je dodana ledenjaku ili polju fi rna tijekom pro-
cesa akumulacije. (b) U naftnoj geologiji – ugljikovo- dici koji su
se akumulirali (koji zalijeu) u leištu.
accumulation area – podruje akumulacije. Dio lede- njaka ili polja
fi rna gdje je tijekom godine akumu- lacija vea od ablacije;
podruje iznad snjene linije (equilibrium line). Sinonimi:
accumulation zone, fi rn fi eld, zone of accumulation; v. ablation
area.
accumulation chamber – akumulacijska komora. Oprema plinskog lifta
(gaslifta). Upotrebljava se kada je zbog volumena proizvedenih
slojnih fl uida kontinuirani (neprekidni) plinski lift nepraktian.
Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu uzlaznih cijevi
(tubing) periodikim injektiranjem komprimiranog plina. Dok fl uidi
struje u uzlaznim ci- jevima usisni zaklopac je zatvoren, pa je
sloj zaštien od djelovanja tlaka.
accumulation of oil and gas – akumulacija (naku- pljanje) nafte i
plina. U naftnoj geologiji – proces nakupljanja ugljikovodika u
poroznim i propusnim slojevima i njihovo raslojavanje – plin se
akumulira na najvišem nivou leišta, voda (ako postoji) na naj- niem
nivou, a nafta izmeu njih. Proces akumulacije ugljikovodika traje
nekoliko milijuna godina.
accumulation of petroleum – akumulacija ugljikovodi- ka. U naftnoj
geologiji – (1) Termin slobodne upora- be koji oznaava naftno ili
plinsko leište/polje. (2) Podzemna akumulacija nafte koja moe
osigurati njenu proizvodnju u ekonominim koliinama. (3) Proces
formiranja leišta ugljikovodika (nafte, plina) njihovom migracijom;
v. accumulation of oil and gas.
accumulation zone – zona akumulacije. (1) v. accumu- lation area.
(2) Podruje na kojem se prvobitno nata- loila osnovna masa snijega
koja dovodi do snjenih lavina. Sinonim: zone of accumulation.
accumulative rock – akumulativna stijena, kumulat, v.
cumulate.
accumulator – (1) hidrauliki akumulator. Visokotlani rezervoar
(posuda) koji se rabi za skladištenje teku- ine ili plina pod
tlakom (skladištenje energije u tim oblicima) za iznenadne i brze
potrebe hidrauliki ili pneumatski aktiviranih sustava za velikom
snagom tijekom kratkog perioda. U procesu bušenja, na pri-
18
acid additivesaccumulator battery
mjer, hidrauliki se akumulatori rabe za aktiviranje
protuerupcijskih ureaja (preventera) na bušaim postrojenjima (obino
sadre hidrauliki fl uid pod tlakom komprimiranog dušika i nalaze se
na odree- noj udaljenosti od uša kopnene bušotine i na ušu odobalne
bušotine). Akumulator se ponovno napaja manjim kapacitetom i
sporije vraanjem radnog fl u- ida. (2) elektrini akumulator.
Naprava za akumulira- nje elektrine energije koja je korisni
prenosivi izvor energije. Pri punjenju akumulatora se elektrina
energija pretvara u kemijsku, a pri njegovu pranje- nju se zbiva
obratan proces. Sinonimi: accumulator battery, rechargeable
battery, secondary battery, sto- rage battery.
accumulator battery – elektrini akumulator, v. accu- mulator,
2.
accuracy – tonost. (1) Tijesno slaganje (closeness of agreement)
izmeu rezultata mjerenja (test result) i prihvaene referencijske
vrijednosti (stvarne vrijed- nosti mjerene veliine – accepted
reference value). Termin se ne smije miješati s pojmom preciznost
(v. precision). (2) Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjer- nog ureaja
ili instrumenta) da pokazuje vrijednosti bliske pravim
vrijednostima mjerenih veliina (true value of measurand).
accuracy of measurement – tonost mjerenja, mjerna tonost. Tijesno
slaganje (closeness of agreement) izmeu mjernog rezultata (result
of measurement) i istinite (prave) vrijednosti mjerene veliine
(true va- lue of measurand), v. accuracy.
accuracy of measuring instrument – tonost mjerila (mjernog
instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjernog instrumenta)
da pokazuje vrijednost blisku pravoj vrijednosti mjerene veliine
(true value of me- asurand).
AC demagnetization – demagnetizacija u izmjeni- nom magnetskom
polju, v. alternating-fi eld dema- gnetization.
acetic acid – octena (etanska) kiselina. U tehnologiji obrade
slojeva – organska kiselina, bistra, bezboj- na viskozna tekuina
ili staklasta kristalina masa oštrog (prodornog) mirisa sa
svojstvom miješanja (miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se
esto rabi za obradu naftnih i plinskih slojeva. Ponajprije je pri-
kladna za bušotine s visokom temperaturom (veom od 120 °C/250 °F)
ili kada se u tehnologiji obrade sloja trai produljeno vrijeme
reakcije (octena kise- lina ima svojstvo sporije reakcije). Octena
kiselina je manje korozivna od uobiajeno primjenjivane solne
kiseline (pa se obrade njome mogu lakše inhibirati ili usporiti
kada dugo traju) što je osobito nuno u obradama gdje se zahtijeva
zaštita specijalnih legu- ra. U veini operacija obrada octena
kiselina se rabi zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima.
Si- nonim: ethanoic acid.
acetolysis – acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena kiselina
djeluje slino djelovanju vode kod hidrolize, npr. reakcija koja se
primjenjuje pri maceraciji kada se organski materijal (poput
treseta) zagrijava u smjesi koja se sastoji od devet dijelova
octenog an- hidrida i jednog dijela koncentrirane sulfatne (sum-
porne) kiseline. Pri tome se osobito jako razgrauje celuloza.
acetylene – acetilen, etin. Najjednostavniji lan alkina (alkinskog
reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan
i vrlo zapaljiv plin karakteristina slatka mirisa. Rabi se u
organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: et- hyne.
acetylenes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici,
ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes.
acetylene series of hydrocarbons – alkini, acetileni, acetilenski
ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (al- kinskog) reda, v.
alkynes.
ACF diagram – dijagram ACF. U petrologiji – trojni (ternarni)
dijagram na kojem je prikazan pojedno- stavnjeni sastav metamorfnih
stijena. Konstruira se nanošenjem molekulskih koliina triju
komponena- ta: A=aluminij-oksid, Al
2 O
2 O); C=kalcij-oksid,
5 ; F=feroksid, FeO +
magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A+C+F (u molovima)
preraunava se na 100%. Do- pušteno je postojanje viška
silicij-dioksida; v. AFM diagram, A’KF diagram.
acicular – igliast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle; (b)
Naziv za sedimentnu esticu ija je duljina tro- struko (i više) vea
od širine.
acid – (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – gene- riki
termin kojim se oznaavaju fl uidi za obrade (sti- mulacije) slojeva
i koji obino podrazumijeva solnu (klorovodinu) kiselinu i mješavinu
aditiva kiselini. Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako
projekti- rane da ukljuuju paletu tipova kiselina ili mješavina
kiselina – octenu, mravlju, solnu, fl uorovodinu i fl u- orobornu.
Primjene razliitih tipova kiselina ili njiho- vih mješavina se
baziraju na karakteristikama reakci- je pripremljenog radnog fl
uida za obradu. (2) kiseo. (a) v. silicic. (b) v. acidic. (c)
Termin kojim se oznaava kiseli, odnosno natrijski plagioklas.
acid additives – aditivi kiselinama. U tehnologiji obra- de
(stimulacije) slojeva kiselinama – kemikalije i ma- terijali koji
se dodaju kiselini kako bi se promijenila njena svojstva tijekom
obrade radi poveanja njene djelotvornosti i sprjeavanja neeljenih
posljedica koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U
aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori korozije
(corrosion inhibitors) – organski ili anorgan- ski spojevi za
usporavanje brzine reakcije kiseline s površinskom i dubinskom
opremom; djelotvornost inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu
i koncentra- ciji kiseline i inhibitora te postojanju drugih
aditiva u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) –
aditivi za poveavanje viskoznosti kiseline, ime se usporava brzina
reakcije i smanjuje gubitak kiseline; primjenjuju se topljive
smole, sintetski polimeri, fi ni pijesak, fi na sol; (c) aditivi za
sprjeavanje gubljenja fl uida (fl uid-loss additives) – dodaju se
kako bi se po- stiglo dublje prodiranje kiseline u formaciju; rabe
se topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja (friction
reducers) – dodaju se radi smanjivanja gubi- taka usljed trenja
izmeu kiseline i cijevi te kiseline i pukotine, ime se omoguuju vei
kapaciteti injek- tiranja kiseline i smanjuje snaga koja je
potrebna za pumpanje zadanim kapacitetom; obino se rabe sin- tetski
poliakrilamidi; (e) površinski aktivne tvari (sur- face-active
agents) - primjenjuju se za sprjeavanje stvaranja emulzija koje
mogu poveati gubitke tlaka kada se bušotina ponovno pusti u
proizvodnju i/ili za promjenu moivosti kako bi se poboljšala
reakcija kiseline s formacijom; (f ) agensi za sprjeavanje
stva-
19
acidicacid brittleness
ranja taloga (antisludge agents) – dodaju se za sma- njivanje
nastanka netopljivog taloga od asfaltena, smole, parafi na i drugih
kompleksnih ugljikovodika (formiraju ga neke sirove nafte u
kontaktu s kiseli- nom); rabe se specifi ne površinski aktivne
tvari; (g) alkoholi (alcohols) – dodaju se za poboljšavanje i-
šenja bušotine nakon završene obrade; primjenjuje se metilni ili
izopropilni alkohol; (h) pasivatori (seque- sterants, sequestering
agents) – primjenjuju se za spr- jeavanje precipitacije spojeva
eljeza iz odraene kiseline; obino se rabe limunska, mlijena i
octena kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i
nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivai reakcije
(chemical retarders) – agensi za usporavanje brzine reakcije
kiseline kako bi se postiglo njeno du- blje prodiranje u sloj; rabi
se mravlja kiselina s dodat- kom kemikalija, i (j) usmjerivai
(materijali za usmje- ravanje) radnog fl uida (diverters, diverting
materials) – mehaniki materijali (obino brtvene kuglice) i ke-
mijski materijali (benzojeva kiselina, parafi nske po- limerne
kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog fl uida za obradu u manje
propusne zone (intervale) sloja umjesto u propusne zone; v.
acidizing.
acid brittleness – vodikova (kisela) krtost, vodikovo pu- canje pod
naprezanjem, v. hydrogen embrittlement.
acid bottle – epruveta s fl uorovodinom kiselinom. Sta- klena
cjevica djelomino ispunjena razblaenom fl uorovodinom kiselinom;
nekad se rabila za odre- ivanje otklona kanala bušotine od
vertikale (za odreivanje kuta nagiba kanala bušotine); v. acid- dip
survey.
acid clay – kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj sus- penziji
izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela glina (varijetet
Fullerove zemlje).
acid dip-survey – odreivanje kuta nagiba kanala bu- šotine
epruvetom s fl uorovodinom kiselinom. Meto- da mjerenja kuta nagiba
kanala bušotine (otklona kanala bušotine od okomice) staklenom
epruvetom ispunjenom fl uorovodinom kiselinom. Epruveta se spušta u
kanal bušotine u vodonepropusnoj navlaci i u njemu zadrava 20 do 30
minuta. Za to vrijeme kiselina nagrize stijenku epruvete u
horizontalnom nivou, što omoguuje odreivanje otklona smjera kanala
bušotine od vertikale. Metoda se danas više ne primjenjuje; v. acid
bottle.
acid dispersion – kiselinska disperzija. Mješavina anor- ganske ili
organske kiseline i aromatskog otapala koja se rabi za uklanjanje
nafte i parafi na iz forma- cije pri obradi skeleta stijene
(matriksa) kiselinom. Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u
kontakt s formacijom. Kiselinske disperzije se takoer rabe za
uklanjanje kamenca.
acid eff ect – utjecaj kiseline. U procjeni formacije – pro- mjena
u mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih neutrona koja je
uzrokovana obradom karbonatne formacije kiselinom. Obrada kiselinom
poveava po- roznost formacije i ostavlja kloride u njoj i time po-
veava popreni presjek zahvata neutrona. Budui da te promjene utjeu
na vrijeme raspada termikih (toplinskih) neutrona, one se moraju
uzeti u obzir pri interpretaciji.
acid formation treatment – obrada sloja kiselinom, v.
acidizing.
acidfrac, acid frac (AF) – kiselinsko hidrauliko frakturi- ranje,
v. acid fracturing.
acid fracture – frakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji obrade
slojeva – napraviti umjetne pukotine u sloju, na primjer, tvrdom
produktivnom vapnencu, injekti- ranjem kiseline pri visokom tlaku u
sloj; v. acid frac- turing.
acid fracture treatment (ACFR, acfr) – kiselinsko hi- drauliko
frakturiranje v. acid fracturing.
acid fracturing – kiselinsko hidrauliko frakturira- nje. Metoda
stimulacije bušotina koja se osniva na stvaranju umjetnih pukotina
u leišnoj stijeni i na njihovu otapanju injektiranom kiselinom
(izjedanju stijenki nastalih pukotina kiselinom, ime se pove- ava
vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja do bušotine).
Operacija se izvodi vrlo slino hidrau- likom frakturiranju, s
razlikom što se primjenjuje za stimulaciju karbonatnih leišta niske
permeabilnosti (vapnenakih, dolomitskih), gdje su kiseline djelo-
tvornije nego u pješenjakim leištima. Postupak se sastoji u
injektiranju odreenog volumena iner- tne, gelirane vode u bušotinu
kako bi se napravila pukotina u formaciji, zatim emulzije kiseline
i nafte s podupiraem ili bez njega (za izjedanje površine sti-
jenke pukotine), a na kraju se moe injektirati obrok obine
kiseline. Naješe se rabi klorovodina (sol- na) kiselina 15%-tne
masene koncentracije (katkada dvostruko vee ili manje
koncentracije), jer nije sku- pa u odnosu na njenu mo otapanja
leišne stijene i jer stvara topljive soli (ponajprije kloride
kalcija i ma- gnezija) kada reagira s vapnencima ili dolomitima.
Takoer se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi sa solnom
kiselinom, prvenstveno za tzv. vrue bušo- tine (s temperaturom veom
od 120 °C) – mravlja ili octena. Obrade karbonatnih slojeva
kiselinskim frak- turiranjem, meutim, mogu biti neuspješne u mno-
gim sluajevima zbog toga što su površine (plohe) pukotina (moene i
izjedene kiselinom) premekane ili je vrstoa formacije nedovoljna da
sprijei zatva- ranje pukotina usljed tlaka (teine) pokrovnih nasla-
ga ili se pukotine ispune netopljivim fi nim esticama (kada se
nakupi znatna koliina tih estica nakon reakcije kiseline sa
stijenom) koje smanje njihov pro- toni kapacitet (v. closed
fracture acidizing) Sinonimi: acidfrac, acid fracture treatment,
acid fracturing trea- tment; v. hydraulic fracturing, matrix
acidizing.
acid fracturing treatment – kiselinsko hidrauliko frak- turiranje,
v. acid fracturing.
acid gases – kiseli plinovi. Sumporovodik i ugljik-diok- sid u
prirodnim i rafi nerijskim plinovima. Uz postoja- nje vlage
stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas.
acid gas removal – uklanjanje kiselih plinova, v. gas
sweetening.
acid gel – kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodava- njem
koloidnih estica.
acidic – kiseo. U petrologiji – (a) Naziv za eruptivne (ma-
gmatske) stijene (v. igneous rock) koje sadre više od 66% (ili 60%)
silicij-dioksida. Termin acidic se katkada slobodno, ali nekorektno
(i nepreporuljivo) rabi kao sinonim termina felsic (felziki) i
ekvivalent termina oversaturated (prezasien), ali ti termini
ukljuuju tipove stijena (npr. nefelin, sijenit, kvarcni bazalt)
koje se openito ne smatraju kiselim. Neki autori ne odobravaju taj
termin zbog njegove neodreenosti. Kisele eruptivne stijene ine
jednu od etiriju skupi- na eruptivnih stijena prema njihovoj široko
upotre- bljavanoj klasifi kaciji koja se bazira na sadraju
silicij-
20
acid number (of crude oil)acidic igneous rocks
dioksida u njima – uz bazine (v. basic), neutralne (v.
intermediate) i ultrabazine (v. ultrabasic) eruptivne stijene.
Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne uporabe za
oznaavanje bilo koje eruptivne (ma- gmatske) stijene koja se
preteno sastoji od svijetlih minerala, ima relativno malu gustou i
sadri manje od 65% silicij-dioksida.
acidic igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v.
acidic.
acidic rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v.
acidic.
acid igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) sti- jene, v.
acidic.
acid inhibitor – inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Ke- mijski
inhibirajui aditiv koji se primjenjuje u ope- racijama obrade
(stimulacije) slojeva kiselinom za usporavanje kemijske reakcije
kiseline sa stijenom kako bi se zaštitila dubinska oprema bušotine
i opre- ma za izvoenje obrade (sprijeilo njihovo ošteenje) od
korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline mogu biti
organski spojevi (na primjer, s dušikom ili sumporom) ili
anorganski (na primjer, bakar ili arsen). Tip i koncentracija
inhibitora se odreuju prema vr- sti materijala opreme (štienog
metala) i specifi nim uvjetima u kanalu bušotine (temperaturi i
trajanju izloenosti djelovanju kiseline tijekom obrade).
acid intensifi er– intenzifi kator reakcije kiseline. Aditiv koji
se primjenjuje u operacijama obrade slojeva kiselinom za ubrzavanje
ili pojaavanje kemijske re- akcije kiseline sa stijenom. Intenzifi
cirana kiselina je smjesa inhibirane klorovodine (solne) i fl
uorovodi- ne kiseline. Fluorid pojaava reakciju kiseline.
acidite – acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata
silicij-dioksidom.
acidity – kiselost. U petrologiji – postotni sadraj silicija
(izraen kao suma kationa) u mineralima i stijenama. Stijene koje
sadre više od 60% silicija se nazivaju kiselim (acidic).
acidity coeffi cient – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi ci-
jent, v. oxygen ratio.
acidity quotient – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi ci- jent,
v. oxygen ratio.
acidization – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidi- zing.
acidize – obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing. acidizing
– obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – metoda poveanja kapaciteta proi- zvodnje ili
injektiranja bušotina pumpanjem (injekti- ranjem) kiseline u
intervale (zone) leišta (sloja) koji su topljivi u kiselini (veinom
u karbonatna leišta – vapnenaka i dolomitna – i pješenjake s
dostatnim sadrajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili bilo
kakvi blokirajui materijali iz perforacija i kolone zaštitnih
cijevi (casinga) ili sa stijenki produktivnog sloja te poboljšalo
strujanje fl uida u leišnoj stijeni proširivanjem pora i time
poveavanjem permeabil- nosti sloja. Operacije obrade bušotina
kiselinama se, ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja,
openito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko frakturiranje
(stvaranje pukotine u leištu i izjedanje površine njene stijenke
kiselinom kako bi se pove- ala vodljivost pukotine – v. acid
fracturing) i obrada pukotina kiselinom (v. fracture acidizing);
(b) obrada matriksa kiselinom (operacija uklanjanja ošteenja sloja
injektiranjem kiseline malim kapacitetom bez
frakturiranja formacije – v. matrix acidizing), i (c) pra- nje
kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u kanalu bušotine – v.
acid wash) i išenje bušotine kiselinom (v. wellbore cleanup).
Od anorganskih kiselina se za obradu naješe rabe 15%-tna
klorovodina (solna) kiselina (regular acid), a s dodavanjem
inhibitora i 30%-tna koncentracija, mješavina klorovodine i fl
uorovodine kiseline ili tzv. isplana kiselina za obradu pješenjaka
(mud acid) i fl uorovodina, a od organskih kiselina octe- na i
mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s karbonatima i drugim
mineralima i formirati topljivi produkti reakcije. Takoer je nuno
da se mogu inhi- birati kako bi se izbjegla korozija i da se mogu
rabiti usporivai brzine reakcije kiseline sa stijenom (kako bi se
produljilo vrijeme reakcije jake kiseline, zaštitila oprema u
bušotini i omoguilo prodiranje kiseline u formaciju) i drugi
aditivi koji u kombinaciji s kise- linom smanjuju trenje,
stabiliziraju gline i razbijaju emulzije. Kiselina se obino nakon
pumpanja u bu- šotinu ostavlja u njoj odreeno vrijeme pod tlakom, a
nakon svršetka reakcije se izbacuje i bušotina se oisti.
Volumeni injektirane kiseline obino variraju od 4 do 400 m3, a
koncentracija od 10 do 20%. Prema nainu (tehnici) izvedbe, obrada
kiselinom moe biti (ovi- sno o tome je li je strujanje kiseline u
obraivanu for- maciju kontrolirano usmjereno ili je nekontrolirano)
regulirana (kontrolirana ili selektivna – v. controlled acidizing
treatment) i neregulirana (nekontrolirana ili neselektivna – v.
uncontrolled acidizing treatment). Ako se obrada izvodi
injektiranjem kiseline u više koraka, tada se naziva višestupanjska
(v. stage acidi- zing).
Obrada kiselinom se takoer primjenjuje za išenje bušotina od
ostataka cementa, bušae isplake, ka- menca i krhotina od
perforiranja (wellbore cleanup treatment). U nekim metodama
hidraulikog frak- turiranja formacija kiselina se rabi kao radni fl
uid za frakturiranje (v. hydraulic fracturing). Sinonimi: acid
formation treatment, acidization of wells, acidizing job, acidizing
of formation, acidizing of wells, acidizing treatment, acid job,
acid stimulation, acid treating of wells, acid treatment, acid well
treatment, well acidi- zing.
acidizing a well – obrada (stimulacija) bušotine kiseli- nom, v.
acidizing.
acidizing job – operacija obrade (stimulacije) kiselinom, v.
acidizing.
acidizing of formation – obrada (stimulacija) sloja kise- linom,