Najljepse Zelje 2 - Poslovice, Savjeti, Recepti

8/17/2019 Najljepse Zelje 2 - Poslovice, Savjeti, Recepti

1/108


2/108

2

Nakladnik:MKVZ

Urednik: Tomislav Lozi ć

Autori i sastavlja č i:Ivan č ica Blaževi ć , Ana Petrov, Nenad Petrovi ć ,

dr. (Ayu) Tomislav Petruši ć , Ana MarijaMilakovi ć , Mladen Mami ć , Tomislav Lozi ć ,

Davor Miklauži ć , Govinda Madhava, BlaženaŠć avina, Katarina Lozi ć , Helena Horvat

Ilustracije:Ines Smiljani ć

Obrada teksta i design:Art Design Goloka

Lektorica:Ana Petrov

Suradnici :Udruga ''Pokret mladih'', Udruga timskih igara

''Lotos'', Ayurvedski Centar ''Somalata''


3/108

3

SADRŽAJ

Uvod5

Kolo mudrosti7 Kuhajmo s ljubavlju

32

Pri č e za djecu i odrasle 63

Naše zdravlje – naša sre ć a 81

Pogovor105


4/108

4


5/108

5

Uvod

… i tako je ova knjiga napokon sretno stigla i uVaše ruke! Možda se niste niti nadali da ć ete judržati u svojim rukama, u svom domu, no ona

je ipak nekako pronašla svoj put. No, kako jeona nastala, sigurno se pitate?

Nakon svog dugog putovanja brod zvan''nesebi č nost'' se zaustavio na obali dalekogmora i iskrcao znatiželjne avanturiste koji suna pustom otoku odlu č ili izgraditi svoj mali,veliki svijet. Pod vodstvom kapetana zvanog''ljubav'' bili su zaneseni idejom o životu bezproblema. Vjetar zvan ''moral'' puhao im je u

leđ

a olakšavajući sve njihove pokrete i vode

ćiih prema željenom cilju. Kad su došli do njega

poželjeli su njegove užitke nesebi č no podijelitisa Vama. Eto, tako je nastala knjiga kojudržite u ruci! Zanimljivo, zar ne?

No, sada još ostaje još jedno pitanje koje Vammožda nije jasno! Zbog č ega je ova knjiga stiglabaš u Vaše ruke?

Vratimo se ponovo u prošlost. Jeste li ikada udjetinjstvu, ili to možda č inite i sada, sanjali iliu stvarnosti razmišljali o svijetu koji jesavršen? Jeste li maštali o svom princu na


6/108

6

bijelom konju koji dolazi po Vas ili da ste Visami bili taj princ? Jeste li se voljeli ''ušuškati''u svoju mekanu posteljinu i razmišljati osvijetu gdje nema problema, boli, smrti ni biloč ega negativnog. Ako je odgovor da, a ja senadam da jest, onda je to dovoljan razlog dač itate ove rije č i koje su tu samo da Vaspodsjete na Vaše duboko sakrivene želje.

''Eto, sada smo se malo bolje upoznali'',poru č uje Vam knjiga koju držite u ruci.''Nekako smo bliskiji, zar ne? Kao da se ve ć dugo poznajemo, ali smo bili odvojeni jedno oddrugog. No, sada je vrijeme da se nastavimodružiti, dragi č itao č e, jer vrijeme je kratko, atoliko lijepih stvari nas č eka u životu.''

Najljepše želje Vašeg srca zovu Vas da im sepridružite u igri u kojoj nema gubitnika i gdjesu svi na kraju pobjednici; zovu Vas da se uljubavnoj bajci života okupate na jezerumudrosti i u njegovim najdubljim predjelima

upoznate dobru vilu kojaće Vam podaritirecept za dug i sretan život.

Nadam se da ć ete znatiželjno uživati u toj igribez granica, a nadam se da ć ete uživati i uknjizi koju smo Vam pripremili.

Sa najljepšim željama,

Vaš urednik


7/108

7

Kolo mudrosti

Sastavio : T. Lozi ć


8/108

8

Ljubav

Kad ljubav ho ć e govoriti, razum mora šutjeti.

Na silu se ne može voljeti.

Ti možda jesi samo jedna od osoba na ovomesvijetu, ali za nekoga si ti taj svijet.

Postoje dva suprotstavljena na č ina kakoč ovjek može voljeti: nesebi č no i sebi č no. Samo

prvi na č in služi samoodržanju, dok je drugisamouništavaju ć .

Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je izalijevati.

Krhka je ta ljubav koja se od prvog udarcalomi.

Ljubav je igra za dvoje u kojoj oboje mogupobijediti.

Plašljiva ljubav nije ljubav.

Čovjek prima onakvu ljubav kakvu daje.


9/108

9

Dužnost bez ljubavi stvara ljutnju.

Ljubav daje samo netko tko ima dovoljnoljubavi i svijetla u svojoj duši, jer samo ljubavuvijek ra đ a novu ili ve ć u ljubav.

Ljubav je nalik zaraznim bolestima: što ih seviše bojimo, više smo im izloženi.

Samo u prozra č noj atmosferi savršeneiskrenosti postoji potpuna i trajna sre ć a

ljubavi.

U ljubavi nema prava i nagodbi. Ima samoljubavi.

Ljubav je sposobnost jednog č ovjeka da dajene osvr ć u ć i se koliko dobiva nazad.

Nitko se tako budalasto ne ponaša u ljubavikao mudar

čovjek.

Ljubav je proljetni cvijet koji sve ispunjavamirisom nade pa č ak i ruševine koje obraste.

Zvuk poljupca nije tako jak kao zvuk topa, alinjegova jeka puno duže traje.


10/108

10

Oč ito je jako teško kad č ovjek voli nekoga tkoga više ne voli, ali je neusporedivo teže kad vas

voli netko koga vi više ne volite.Ljubav ne gleda o č ima ve ć dušom, zato je i

krilati Amor na slikama slijep.

Ljubav nije rezultat seksualnog zadovoljenja,ve

ć je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi.

Kada pripadam tebi, pripadam kona č no isamom sebi.

Gdje se ljubav useli, tu se pamet iseli.

Ljubav je pobjeda snova nad stvarnoš ć u.

Postoji samo jedan put u raj na zemlji -nazivamo ga ljubav.

Straha u ljubavi nema. Savršena ljubav izgonistrah; jer strah je muka, i tko se boji ne živisavršenu ljubav.

Najgori zatvor je zatvoreno srce.

Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima.


11/108

11

Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da jeljubav prolazna.

Ljubav koja se održava poklonima vje č no jegladna.

Ljubav je kada i sam pogled na voljenu osobuizmami osmjeh.

Kada se iskreno voli, ni razdvojenost, nivrijeme ne mogu ništa.

Ljubav je najbolji u č itelj.

Ljubav je staklo koje se lomi ako ga č ovjekprimi suviše nesigurno ili suviše č vrsto.

Tko je savršen u ljubavi, savršen je uduhovnom životu.

Ne napredujemo duhovno s mnogorazmišljanja, nego s mnogo ljubavi.

Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemudva su krila istih vrata koja se otvaraju i

zatvaraju samo zajedno.


12/108

12

U č asu smrti polagat ć emo ispit o Ljubavi.Ako ga položimo, zauvijek ć emo se preseliti k

Ljubavi.Najve ć e blaženstvo koje je ikada postojalo na

svijetu postiže se ljubavlju.

Svetost ne zna č i puno znati ili punorazmatrati; velika tajna svetosti zna

či punoljubiti.

Ono što želiš zadržati za sebe ve ć si izgubio.Ono što daruješ zauvijek ć e biti tvoje.

U rječniku ljubavi rije

č "nemogu

će" ne postoji.

Svaki je č ovjek svijet za sebe i samo je jedanmost kojim se u nj može kro č iti - ljubav.

Prema Bogu ne idemo hodaju ć i, nego ljube ć i.

Ljubiti zna č i radovati se sre ć i drugoga.


13/108

13

Sre ć a

Čudno je kako nam je malo potrebno dabudemo sretni i još je č udnije kako č esto nam

baš to malo nedostaje!

Prijatelje stvara sre ć a, a nesre ć a provjerava.

Kad kuješ svoju sre ć u ne udaraj bližnje poprstima.

I sre ć a se umori kad nekoga dugo nosi naleđ ima.

Ima ljudi koji se više raduju tu đ oj nesre ć i negosvojoj sre ć i.

Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.

Ako tvoja sreća zavisi od postupaka drugihosoba, onda zaista ne možeš biti sretna osoba.

Drži sre ć u kao pticu: što nježnije i lakše! Budeli se osje ć ala slobodnom, ostat ć e ti rado u

ruci.


14/108

14

Prava je tajna sre ć e u tome da mnogozahtijevamo od sebe, a malo od drugih.

U ovom varljivom svijetu nepotrebno jeuzimati srcu sve nesre ć e koje nam se dogode.

Najsretniji je č ovjek koji je u č inio sretnimanajviše drugih ljudi.

Sre ć a potje č e od duhovnog, a ne materijalnogbogatstva.

Sre ć a kuca na vrata pravednih.

Sre ć a je uvijek popratna pojava.Sretnom č ovjeku nitko ništa ne može.

Sre ć a mnogima daje previše, a nikome dosta.

Sre ć a u ovome životu ovisi manje o tome štovam se doga đ a, a više o na č inu na koji toprihva ć ate.

Živjeti za druge nije samo zakon dužnosti ve ć izakon sre ć e.


15/108

15

Život

Gospodari se ra đ aju me đ u robovima.

Ima istina u koje nije dobro vjerovati.

Kad nas Bog ho ć e kazniti, usliša naše molitve.

Najviše zakona ima u pokvarenoj državi.

Iako ljudski život predstavlja neprocjenjivuvrijednost, mi uvijek postupamo kao da je

nešto drugo vrednije od njega.

Život je kao gruda snijega: što je ja č e stiš ć eš,to ć e se prije rastopiti.

Ne gledajte na dijete kao da je neki dragulj,već se trudite da ono to postane.

Ni u što se tako č vrsto ne vjeruje kao u onošto se najmanje zna.

Brak iz ra č una je zajednica ljudi koji nikada nemogu ra č unati jedno na drugo.


16/108

16

Obič an život je ja č i od mudrih knjiga.

Originalan pisac nije onaj koji nikoga neoponaša nego onaj koga nitko ne možeoponašati.

Č itava tajna da produžujemo život sastoji se utome da ga ne skra ć ujemo.

Dvostruko je zadovoljstvo prevariti varalicu.

I nula iza broja dobiva vrijednost.

I vrag može citirati Sveto pismo za svojepotrebe.

Kad ima volje, ima i na č ina.

Lud je samo onaj č ija se ludost ne poklapa saludoš ć u ve ć ine.

Nije sramota pasti, sramota je ne di ć i se.

Rođ enje nije po č etak, smrt nije kraj!

Samo istinito je lijepo.


17/108

17

Nemoj se toliko boriti, najljepše stvari sedogode kad ih najmanje o č ekuješ!

Nitko nije tako gluh kao onaj koji ne ć e č uti.

Pokoravamo se zakonima da bi bili slobodni.

Prava pravda je savjest.

Samo jednostavne stvari nikad ne razo č araju.

Samo onaj 'ko ne zazire od malog, ima pravona ve ć e.

Život je poput bombonijere, nikada ne znaš našto ć eš nai ć i kad ju otvoriš.

Ako nemaš brod, plivaj. Ako ne znaš plivati,izgradi brod.

Oč i govore rje č itije od usana.

Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer ć ese sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu

dosta njegove muke.


18/108

18

Život je PRILIKA - iskusi je. Život je LJEPOTA -divi joj se. Život je SAN - u č ini ga stvarnim.

Život je IZAZOV - suoči se s njim. Život jeZADATAK - izvršavaj ga. Život je IGRA - igraj

se. Život je DRAGOCJEN - njeguj ga. Život je BOGATSTVO - č uvaj ga. Život je LJUBAV -uživaj je. Život je TAJNA - pronikni je. Život jeOBE Ć ANJE - ispuni ga. Život je TRAGEDIJA -uhvati se s njom u koštac. Život je AVANTURA- usudi se. Život je SRE Ć A - zasluži je. Život jeŽIVOT - brani ga.

Prijatelja možeš jedino imati ako si ti prijatelj.

Suština spoznavanja nije u tome gubimo liigru, ve ć kako gubimo, što s time spoznajemo,č emu nas je poraz nau č io, i kako nas to

mijenja. Gubiti na odre đ eni na č in zna č i -dobivati.

Temeljni zakon života je radost. Misli nauspjeh i bit ć eš uspješan. Misli na sre ć u i bitć eš sretan. Misli na zdravlje i bit ć eš zdrav.

Tvoj život je produkt tvojih misli. Misli imajusnagu ostvarivanja.


19/108

19

Demokracija je kada mnoštvo nesposobnihizabere nekolicinu korumpiranih.

Demokracija je proces koji nam garantira dase nama ne ć e vladati bolje nego što to

zaslužujemo.

Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um jevjerni sluga. Mi smo stvorili društvo koje cijenisluge, a zaboravlja darove.

Ne vjerujem u Boga. Znam da Bog postoji.Uvijek je najtamnije pred svitanje.

V jerojatno najteža lekcija za naučiti je ne bitivezan za rezultate svojih djelovanja.

Nema potrebe za hramovima i kompliciranimfilozofijama. Naš vlastiti mozak i srce je naš

hram; moja filozofija je ljubaznost.

D ječ ji život je poput komada papira na kojisvatko ostavlja bilješku.

Život je samo most. Ne gradi ku ć u na mostu.


20/108

20

Žalostan je č ovjek u kojem nije ostalo ništadje č je.

Svaki i najdulji put po č inje prvim korakom!

Ljudi putuju pa se dive visovima planina,divovskim valovima mora, dugim tokovima

rijeka, širokom prostranstvu oceana, i

kružnom gibanju zvijezda; a pored sebe prolazei ne č ude se ni č em.

Ako su žalost i radost, ljubav i mržnja koji se javljaju u svakom svjesnom bi ć u djelo božje,onda i sam Bog mora osje ć ati žalost i radost,

ljubav i mržnju; a ako on to sve osje ć a, kako bionda mogao biti savršen? Ako je Bog stvoriteljsvega i ako se sva bi ć a moraju tiho pod č initi

njegovoj mo ć i, što onda vrijedi živjeti životvrline? Jer zlo i dobro djelo bilo bi tada

jednako, naime sva bi djela poticala od Boga isva bila ista kao i njihov stvaralac.

Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; i

iskustvo - ono je najneugodnije.

U srcu same poteško ć e po č iva mogu ć nost.


21/108

21

Ljudi

Kad imaš sve, ne vidiš ništa; progledaš tek kadnemaš ništa.

Najviše se vole ljudi koji imaju iste vrline,najviše se mrze oni koji imaju iste mane.

Prekomjeran ponos oznaka je sitne duše.

Rana koja se krije, sporo i teško zacjeljuje.

Riječ "sutra" je izmišljena za djecu i zaneodlu

čne ljude.

Samo je jedan kutak svemira kojeg sigurnomožete popraviti, a to ste vi sami.

Samo siromašni misle više na novac negobogati.

Čovjek koji ne mijenja svoje stavove nijeljudsko bi ć e nego - spomenik.

Blago onome tko je u mladosti bio mlad.


22/108

22

Čovjek ima samo ono što daje.

Glupan koji je postao svjestan da je glupannije više glupan.

Kad postane životinja, č ovjek je gori odživotinje.

Kad svi misle isto, zna č i da nitko ne mislidovoljno.

Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe.

Najve ć i č ovjek uvijek ostaje dijete.

Ne sudi - da ti ne sude!

Neka osmijeh bude vaš kišobran.

Nekima se može pomo ć i samo tako da im sene pomaže.

Nije li č udno što se ljudi tako rado bore zasvoju vjeru, a tako nerado žive po njenim

zakonima?


23/108

23

Nitko se ne diže tako visoko kao onaj koji znakuda ide.

Nisu vremena ta koja su loša, nego je č ovjek.

Osveta je uvijek uživanje sitne i slabe duše.

Postati č ovjek je ljepše nego postati kralj.

Pahuljice su nježne i krhke, ali pogledajte štomogu kad su povezane!

Sloboda za kojom tragamo je sloboda dakoristimo naš vlastiti um i tijelo, da živimo svoj

vlastiti život, umjesto život koji pripadasustavu uvjerenja.

Budite promjena koju želite!

Čovjek ispravno vidi srcem; ono što je bitno,oku je nevidljivo.

Čovjek pun duha i u potpunoj se samo ć iizvanredno zabavlja svojim mislima.


24/108

24

Uspješan je č ovjek koji se nau č io živjeti samou sadašnjosti, ali se uvijek kre ć e prema

onome što dolazi poslije. Kad je ljudima dosadno, dosadno im je

ponajprije stoga što su dosadni sebi samima.

Prije nego se po č nete braniti, dobro poslušajteo

čemu je rije

č.

Ako se svaki dan iznova ra đ aš, nikad ne ć ešostarjeti.

Najbolji ljudi nose svoje zlato ne u džepu, negou srcima.

Druži se sa onim koji ć e te boljim č initi.

Mudar č ovjek s podjednakom mirno ć om primapohvale i podnosi uvrede.

Vrijeme je skupocjeno. Ne č ekaj prikladnijevrijeme, jer nisi siguran da ć eš ga imati.

Jedini na č in da biste u ne č emu u životu uživali je da to najprije zaslužite.


25/108

25

Nikada, nikada, nikada, nikada ne odustaj!

Griješiti je ljudski, opraštati božanski.Čovjek koji može pobijediti druge - jak je.

Č ovjek koji pobijedi sebe - svemo ć an je.

I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja.

Kad vladaš svojim umom vladaš i svojimsvijetom.

Čovjek se boji onoga što ne razumije.

Lijepe misli izgra đ uju lijepu dušu.

Osmijeh donosi osmijeh.

Sve i svi oko tebe tvoji su u č itelji.

Nitko ne zna što sve može dok ne pokuša.

Nikoga još nikada nisu slavili zbog ne č ega što je dobio. Slava je bila nagrada za ono što je

dao.


26/108

26

Ako si se uputio prema cilju i putem po č eozastajkivati da kamenom ga đ aš svakog psa koji

laje na tebe, nikada nećeš sti

ći na cilj.

Ne vjeruj zato što je to mudrac rekao.Ne vjeruj zato što je to uobi č ajeno mišljenje.

Ne vjeruj zato što je to zapisano.Ne vjeruj zato što je to prore č eno.

Ne vjeruj zato što netko drugi to vjeruje.Ali vjeruj sam onom što si sam prosudio da je

istina.

Za mudru osobu cijeli je svijet u č itelj, a zabudalu je cijeli univerzum pun neprijatelja.

Pesimist vidi teško ć u u svakoj prilici. Optimistvidi priliku u svakoj poteško ć i.

S gubitkom ovisnosti ne postoji strah odgubitka.

U svakom su č ovjeku tri osobe: ono što mislida je; ono što drugi misle da je; i ono što zaista

je.

Razmišljanje da trebaš odmor č ini tenemirnim. Razmišljanje da moraš naporno


27/108

27

raditi č ini te umornim. Razmišljanje da sinaporno radio donosi samosažaljenje.

Grubost je pokušaj slabi ć a da bude jak.

Ju č er sam bio pametan. Stoga sam želiomijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga

mijenjam sebe.

Tko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se onoč ini.

Tajna nezadovoljstva je u dosadi. Imatevremena razmišljati o tome jeste li sretni ili

niste. Lijek je da se bavite ne č ime.

Budi iskren prema sebi kako ne bi bio lažanprema drugima.

Zadovoljstvo nije samo u završetku aktivnosti,već i u č injenju.


28/108

28

Smiješna mudrost

Meni nije potreban prijatelj koji se u svemuslaže i na sve kima glavom, jer to isto moja

sjena može uraditi još mnogo bolje.

Lijepa ć e te izdati, ružna ti se ne ć e svi đ ati,bogata ć e tobom vladati, a siromašna ć e te

upropastiti. Ti izaberi koju ć eš najlakšepodnijeti!

Medicina je toliko napredovala da prakti č noviše ni jedan č ovjek nije zdrav.

Muškarac je najslabiji kad mu lijepa ženašapu ć e da je snažan.

Nesretan č ovjek i kad padne na perje, razbijeglavu.

Novac kad odlazi ima stotinu nogu, a kaddolazi samo dvije.

Novac je kao žena: da bi ga sa č uvao, trebaš sebaviti njime, ina č e ć e usre ć iti drugoga.


29/108

29

Od svih muzi č kih instrumenata najve ć i utjecajna povijest kulture imala je zviždaljka.

Osobina je genija da opskrbljuje glupanemislima za dvadesetak godina kasnije.

Č itaju ć i nadgrobne spomenike shva ć amo datreba umrijeti ako želimo da se o nama dobro

govori.Doktori se neprekidno trude da nam sa č uvajuzdravlje, a kuhari da ga upropaste. Ovi drugi

kao da su vještiji u svom poslu.

Samo glupi i mrtvi nikad ne mijenjaju svoje

mišljenje.

Čovjek se probija dok je mlad. Kasnije pazi dase mladi ne probijaju.

Čovjek se ra

đa bez zuba, kose i iluzije; takoisto i umire.

Duhovitost je drskost koja je steklaobrazovanje.

Bolje je biti dobro obješen nego loše oženjen.


30/108

30

I zaista, takva je priroda najve ć ih egoista da sukadri da zapale, ako treba, i tu đ u ku ć u da bi

sebi ispekli roštilj.Idealna ljepota za žapca je - žaba.

Nikad ne prisluškuj tu đ e razgovore, jer ne ć ešč uti ništa lijepo o sebi!

Može li se itko sjetiti kad to vremena nisu bilateška i kad novaca nije bilo malo?

Najsigurniji je na č in kako ć ete pogoditi ženskosrce da ga đ ate kle č eć i.

Odmah se vra ć am. Godot.

Ne vrije đ aj krokodila dok nisi prešao rijeku.

Od stranog jezika uvijek se prvo nau č e psovke.

Čuvaj me, Bože, prijatelja jer neprijatelja seč uvam sam.

Teško je vjerovati da netko govori istinu kadznate da biste vi na njegovom mjestu lagali.


31/108

31

Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok sitrijezan.

Adam, prvi č ovjek, izgubio je sve zbog jabuke.

Prijateljstvo sklopljeno uz č ašicu ve ć inom jestakleno.

Aleksandar Veliki i njegov mazgar postali suposlije smrti jednaki.

Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo semrzili, ali nedovoljno da bismo voljeli jedan

drugoga.

Kad č ovjek sjedi jedan sat sa lijepomdjevojkom, to vam se č ini kao jedna minuta.

Ali neka sjedi jednu minutu na vru ć oj pe ć i - to je duže od jednog sata. To je relativnost.

Ništa na ovom svijetu nije stalno osimnestalnosti.

Dom je zatvor za djevojku, a radionica za ženu.

I loš u č enik danas zna istine za koje jeArhimed žrtvovao svoj život.


32/108

32

Kuhajmo s ljubavlju

Napisali i priredili :I. Blaževi ć , K. Lozi ć

A. Petrov, B. Š ć avina, H. Horvat


33/108

33

Ponešto o kuhanju

Kad ste bili mali, vjerojatno ste, kao i ja,uživali pored svoje majke u kuhinjiisprobavaju ć i ukusne kreme koje su se nakontoga našle u Vašem omiljenom kola č u koji steonda sa još ve ć im užitkom ''papali''. Još ondaste sami sebi rekli: ''Kad odrastem, stalno ć upe ć i ovako fine kola č e!'' I, eto, to doba je stiglo,na Vama je red da svojoj djeci pružite finekreme na žlici i još finije kola č e koji nastaju uVašoj ''maloj ku ć noj tvornici č arolija i užitka''.

Jer, hrana i jest užitak. No, treba i znati u njojuživati, rekli bi mudri ljudi, zar ne? Da biužitak bio potpun uvijek koristite zdravu

hranu za pripravljanje Vaših dnevnih obroka,koja uklju č uje povr ć e, vo ć e, žitarice,mahunarke i mlije č ne proizvode. Pripazite daona bude svježa i što prirodnija. Spremajteobroke sa što manje soli, še ć era i masno ć a.No, ono što je najvažnije, pripremajte hranusvojim najmilijima sa što više pažnje i ljubavi

jer su oni najukusniji za č ini u kuhinji.Razmišljajte o lijepim i pozitivnim stvarima zavrijeme kuhanja i Vaši ć e uku ć ani uvijek bitizadovoljni. I ne samo to! I Vi ć ete postatisretniji!Stoga, kuhajmo s ljubavlju! Sretno!

Vaš urednik


34/108

34

Zač inskabiljka

Gdje sekoristi?

AnisKao č aj za djecu i op ć enito protivkašlja (skuhan u vodi ili mlijeku),kompoti, pekmez od jabuka, juhe...

BosiljakNajbolje se slaže sa svježim sirom,mozzarelom i raj č icom; u pizzi; umediteranskoj kuhinji; u hladnimsalatama; svjež ili sušen.

CimetOdli č an za č in za kola č e, pekmez od

jabuka, kompote, rižu i zobenepahuljice na mlijeku.

ChilliU meksi č koj i indijskoj kuhinji, uvarivu, paštetama i jelima od graha.

ČešnjakU marinadama za soju i seitan, urazli č itim pope č cima, sa kuhanimpovr ć em, u pikantnim sirnimnamazima i umacima.

ĐumbirKoristi se umjesto chillija jer je dostaljut, a ne šteti probavi; u juhama,

jelima od povr ć a i nekim kola č ima.

GorušicaGlavni sastojak senfa; za pikantna

jela u senfu; u razli č itimmarinadama.

KimNajbolje se slaže sa krumpirom,kiselim kupusom, ciklom i svježimsirom.

Klin č ić U kola č ima i kompotima.


35/108

35

Utjecaj naprobavu

Posebna svojstva/savjeti za dijetu

Olakšava probavu teškoprobavljive hrane,spre č ava nadimanje ivjetrove u crijevima.

Poveć ava izlu č ivanje žu č ii prikladan je za dijetu

jetrenih, sr č anih ižu č nih bolesnika.

Pospješuje probavumasti i poti č e apetit.

Preporu č a se zabubrežne, še ć erne isr č ane bolesnike.

Pospješuje probavumasti.

Preporu č uje se koddijabetesa.

Poti č e apetit iprokrvljenost probavnihorgana.

U manjim koli č inama jeprepor. za bolesnike sasmetnjama u krvotoku.

U izvjesnoj mjeri poti č eprobavu.

Ima antibiotska svojstvai prikladan je za svedijete.

Pospješuje probavu ipoti č e apetit.

Dobro ga je koristiti utoplim napitcimatijekom zime.

Djeluje kao blago

sredstvo za č išć enjecrijeva.

Pospješuje izlu č ivanje

sline.

Olakšava probavu ispre č ava nadimanje.

Najbolje sredstvo protivnadimanja i vjetrova ucrijevima.

Poti č e cjelokupnuprobavu.

Dobar antiseptik zausta.


36/108

36

Zač inskabiljka

Gdje sekoristi?

Komora č U razli č itim salatama, npr. odkrastavaca, zelene salate i kiselogkupusa; u juhama i jelima od povr ć a.

Kopar U jelima od krumpira i salatama odkrastavaca.

Lovor Sa kiselim kupusom, u juhama i jelima sa raj č icom.

MetvicaU osvježavaju ć im napitcima, npr.limunadi; u nekim slatkišima; uljetnim salatama.

Papar U jelima od soje, paštetama i varivu.

Paprika U juhi varivu, gulašu, paprikašu,pašteti, jelima od krumpira.

PeršinU juhi, varivu, jelima s krumpirom,raj č icom; u razli č itim pope č cima odsoje, povr ć a i žitarica.

PimentU razli č itim pope č cima od soje ipovr ć a, razli č itim namazima ipaštetama; u pikantnim č ajnimkola č ić ima.

RužmarinU marinadi za soju i seitan, za pe č enikrumpir i razli č ite pope č ke.

VanilijaGotovo u svim slatkim jelima (kola č i,kompoti, sladoled, vo ć ne salate,pudinzi, razni napitci…).


37/108

37

Utjecaj naprobavu

Posebna svojstva/savjeti za dijetu

Olakšava probavu teškoprobavljive hrane,spre č ava nadimanje.

Č aj pomaže protivgrč eva kod male djece, auz to je i slatkog okusa.

Blago poti č e rad jetre ižu č nog mjehura.

Preporu č ljiv je za svevrste dijetne prehrane.

Blago poti č e apetit. Prikladan je za sve vrstedijete.

Poti č e apetit. Poti č e rad bubrega;može se upotrebljavati usvim dijetama.

Poti č e izmjenu tvari uorganizmu.

Preporu č ljiv je za jetrenei žu č ne bolesnike.

Utje č e na prokrvljenostsvih probavnih organa.

Pospješuje stvaranje iizlu č ivanje sline.

Blago poti č e izlu č ivanjeprobavnih sokova.

Poti č e krvotok idopušten je u svimdijetama.

Pospješuje izlu č ivanjeprobavnih sokova.

U manjim koli č inama jedopušten u svimdijetama.

Poti č e apetit inadomješta kuhinjskusol.

Posebno prikladan zaše ć erne i sr č anebolesnike.

Nema utjecaja naprobavu.

Prirodni afrodizijak pazato vaniliju zovu i''za č in ljubavi''.

Izvor podataka iz tablice : M. Pahlow, Velika knjigaljekovitog bilja, Cankarijeva založba, Ljubljana, 1989.


38/108

38

Slana jela

Gulaš sa slanutkom

500g krumpira, narezanog na kockice5 žlica maslinovog ulja

2 žlice nasjeckanog poriluka2 nasjeckana režnja č ešnjaka

3 paprike, narezane na kockicenarezani list peršina

500g grubo narezanih raj č ica sa sokom625g kuhanog slanutka

100g dimljenog seitana, narezanog na sitnekockice

zač ini: jedna vrhom puna žli č ica mljeveneslatke paprike, sol, papar

Zagrijte ulje u loncu sa porilukom, paprikom,č ešnjakom i krumpirima. Kuhajte na srednjemplamenu, poklopljeno, uz povremeno miješanjei minimalno dodavanje vode desetak minuta.

Dodajte zatim mljevenu slatku papriku,raj č icu, slanutak, dimljeni seitan i toliko vodeda nivo teku ć ine u loncu bude jednak nivou

krutih sastojaka. Dodajte sol i papar poukusu. Poklopite i kuhajte dok krumpiri posvene omekšaju, oko 30 minuta. Na kraju dodajte

peršin.


39/108

39

Zape č ena tjestenina s tikvicama

300g širokih rezanaca3 tikvice

2 paprike2dl kiselog vrhnja

uljezač ini: vlasac, curry, sol, papar

Rezance skuhajte i dobro ocijedite. Paprikuizrežite na komadi ć e i prepržite na ulju pa jojdodajte tikvice izrezane na kolute i sve zajedno

pržite oko 5 minuta. Zatim dodajte za č inenakon č ega sve sastojke pomiješajte zajedno izalijte vrhnjem. Istresite u tepsiju i pecite oko

25 minuta.

Pohani medaljoni od krumpira i sojinihljuskica

100g sojinih ljuskica3 srednja krumpira

100g graškakrušne mrvice i brašno (po želji i potrebi)

začini: vlasac, curry, sol, papar


40/108

40

Oprani krumpir skuhajte u ljusci, ogulite iizgnje č ite. Ljuskice prokuhajte u vodi i dobro

ocijedite. Grašak tako đ er skuhajte i izgnje č ite.Pomiješajte sve sastojke i oblikujte

medaljone veli č ine po želji. Napravite smjesuod brašna i vode (kao za pala č inke, ali bezše ć era). U tu smjesu umo č ite medaljone, a

potom ih uvaljajte u krušne mrvice.Ispecite medaljone i stavite ih na salvetu da se

ocijede. Za prilog predlažemo kuhanu rižu saumakom od raj č ice.

Peč ena punjena paprika

4 ve ć e paprike1 ve ć i patlidžan

1 raj č ica50g sojinih ljuskica

50g tvrdog sirauljezač ini: malo asafetide ili č ešnjaka,

vlasac, curry, peršin, sol, papar


41/108

41

Ogulite patlidžan i narežite ga na kockice,posolite i ostavite 20 minuta da se odgor č i, azatim ga operite i ocijedite. Sve povr ć e izrežite

na sitno, dodajte za č ine i pirjajte oko 10minuta na ulju. Kad se pirjano povr ć e maloohladi, naribajte sir u nj. Napunite paprike ipecite ih na malo ulja polijevaju ć i ih pritom

vodom.Za prilog predlažemo pire krumpir ili rižu.

Složenac od povr ć a

4 ve ć a krumpira2 mrkve2 tikvice

2 paprike4 raj č ice

1 patlidžan

uljezač ini: peršin, curry, vlasac, sol, papar

U lonac prvo stavite ulje. Kad se ulje malozagrije, dodajte mrkvu izrezanu na kolute,zatim dva krumpira izrezana na isti na č in,

zatim kolute tikvica i papriku,


42/108

42

pa dvije raj č ice i odgor č eni i na kocke izrezanpatlidžan. Zatim ostali krumpir, peršin i nakraju ostale dvije raj č ice. Posolite i dodajte

zač ine.Stavite toliko vode da je bude malo iznadsmjese. Kuhajte na laganoj vatri oko 45minuta. Ne miješajte, samo povremeno

protresite lonac.

Juha za mršavljenje i č išć enje tijela odtoksina

1 l vode1 glavica crvenog luka

1 paprika1 mrkva

1/2 malog celera1 ve ć a raj č ica

1/2 male glavice svježeg kupusaperšin

zač ini: papar, sol

Povr ć e izrežite na kockice i ubacite u kipu ć uvodu te posolite i popaprite. Kuhajte dok

povr ć e ne omekša.


43/108

43

Jedite juhu više puta na dan. Uz nju se može jesti sve ostalo lisnato povr ć e, sirovo i kuhano.Povr ć u se mogu dodati žitarice po želji. Može se

jesti i sve vo ć e osim banana. Alkohol, kava,cigareti i zasla đ eni sokovi ne smiju se

konzumirati jer u tom slu č aju juha ne ć e datirezultata.

Savjet: Kre ć ite se što više.

Kroketi od riže

250g rižebrašno i krušne mrvice (po želji i potrebi)

zač ini: vlasac, curry, sol, papar

Rižu skuhajte pa je istresite na brašnomposipanu podlogu da se ohladi. Dodajte za č ine

i oblikujte krokete.Pomiješajte brašno s vodom (kao za pala č inke,ali bez še ć era) i posolite. Krokete umo č ite

najprije u tu smjesu, a potom u krušne mrvice.Pecite do zlatnožute boje.

Za prilog predlažemo kuhano ili pe č eno povr ć e.


44/108

44

Mitrina bomba

100g skuhanog slanutka100g skuhanog graha100g skuhanog je č ma

100g skuhane sme đ e le ć e2 mrkve srednje veli č ine, koso narezane na

debele ploške1 ve ć i korijen peršina, koso narezan na debele

ploške200ml kupovne pasirane raj č ice1 ve ć a svježa raj č ica, narezana na komadi ć e

1 nasjeckani režanj č ešnjakanarezani list peršina

2 žlice polubijelog glatkog brašnazač ini: ½ žli č ice pimenta, ½ žli č ice curryja, 2prstohvata chillija, 2 žli č ice mljevene slatke

paprike, 2 žli č ice vlasca, 1 prstohvat maj č inedušice, 1 žli č ica kadulje, sol, papar

Na malo ulja i umjerenoj vatri pržite brašno dozlatne boje. Dodajte č ešnjak, maj č inu dušicu,

kadulju, curry, chilli te sve zajedno pržite jošdesetak sekundi. Dodajte 750 ml vode, mrkvu,korijen peršina, svježu raj č icu, slatku papriku,

vlasac, sol i papar te kuhajte 15 minuta uzpovremeno miješanje. Zatim dodajte pasiranu

raj č icu, skuhane grahorice, je č am i peršin. Svezajedno kuhajte dok povr ć e posve ne omekša.


45/108

45

Sojini odresci u umaku od raj č ica spovr ć em

200g sojinih odrezaka skuhajte u blagoposoljenoj vodi. Ocijedite i istisnite dlanovimavodu iz ohla đ enih odrezaka te ih narežite napruti ć e. Marinirajte odreske u kombinacijisljede ć ih za č ina: chilli, curry, papar, slatkapaprika, naribani č ešnjak, vlasac, tamari ili

shoyu, bu č ino i maslinovo ulje. Nakon štomarinada malo odstoji ispržite soju u tavi namalo ulja.

na malo ulja u tavi ispržite 2 ve ć e mrkvenarezane na male ploške.

70g graška skuhajte u blago slanoj vodi iispržite na malo ulja u tavi.

Umak: 2 žlice brašna popržite na malo ulja dozlatnosme đ e boje, dodajte 250ml pasirane

raj č ice, malo vode, 2 žlice slatkoga vrhnja, 1

žlič icu še ć era, po jednu žli č icu bosiljka, slatkepaprike i vlasca te po pola žli č ice curryja ichillija.

Ovaj gurmanski specijalitet odli č no ide uz pirekrumpir i zelenu salatu.


46/108

46

Pope č ci od žitarica i kelja

100g kuhane i ocije đ ene heljdine kaše100g kuhanih i ocije đ enih zobenih pahuljica

500g kuhanog i dobro ocije đ enog kelja,narezanog na komadi ć e

Pomiješajte sve sastojke, dodajte malo bu č inogi malo obi č nog ulja te sljede ć e za č ine:

2 žli č ice naribanog svježeg đ umbira1 režanj naribanog č ešnjaka

½ žli č ice papra½ žli č ice muškatnog oraš č ić a

½ žli č ice currija1 žli č ica vlasca

2 žli č ice slatke paprikesol po ukusu

U smjesu dodajte krušnih mrvica onolikokoliko je potrebno da bi se mogli oblikovatipope č ci. Prije prženja na tavi smjesa treba

odstajati najmanje 1 sat.


47/108

47

Francuska tjestenina

600g tjestenine (po Vašem izboru)1 tikvica srednje veli č ine, narezana na okrugle

ploške1 ve ć a mrkva, narezana na pruti ć e

2 crvene paprike1kg sitno narezane svježe raj č ice

5 žlica maslinovog ulja

1 žli č ica sme đ eg še ć erazač ini: 1 žli č ica kadulje, 1 nasjeckani režanjč ešnjaka, 2 žli č ice bosiljka, 1 prstohvat

ružmarina, 2 žli č ice mljevene slatke paprike,sol, papar

Na maslinovom ulju u velikoj tavi pržite mrkvu3 minute. Dodajte papriku i zajedno pržite još3 minute. Zatim dodajte tikvice i sve zajednopirjajte sa 1/2 dl vode još 5 minuta. Dodajteč ešnjak, kadulju, ružmarin, slatku papriku,

svježu raj č icu i pirjajte još desetak minuta. Nakraju dodajte sol i papar po ukusu, bosiljak,

smeđ

i šećer i pirjajte još par minuta.Pomiješajte francuski umak sa kuhanom

tjesteninom. U slast!


48/108

48

Morski rižoto

250g riže2 žlice slatkog vrhnja

5 žlica maslinovog ulja1 patlidžan, odgor č en i narezan na kockice

1 tikvica, narezana na koluti ć e1 crvena paprika, narezana na sitne kockice

50g prženih pšeni č nih klica

500g sitno narezanih svježih raj č ica1 nasjeckani režanj č ešnjakazač ini: 1 žli č ica currija, 2 žli č ice vlasca,

6 tu č aka šafrana, 2 prstohvata vrijeska ilimaj č ine dušice, 2 žli č ice bosiljka, soli po želji

Skuhajte rižu slijede ć i upute na pakiranju. Prikraju kuhanja u rižu umiješajte 2 žlice slatkogvrhnja. Patlidžan, tikvice i papriku pirjajte namaslinovom ulju u loncu, a kad povr ć e malo

omekša dodajte č ešnjak, curry, vrijesak,šafran, bosiljak, vlasac i pirjajte još 20- ak

sekundi. Dodajte raj č icu i pšeni č ne klice te sve

zajedno kuhajte dok povrće posve ne omekša.Pomiješajte rižu i pirjano povr ć e.


49/108

49

Talijanska foccacia

1 kg bijelog ili polubijelog glatkog brašna1 svježi kvasac

1 žlica sme đ eg še ć era3 žlice maslinovog ulja5 žlica mlijeka u prahu

mlijeko po potrebizač ini: 7 tu č aka šafrana (prokuhati u malo

mlijeka), ružmarin, origano, 1 žlica soliIzmrvite kvasac u malo mlakog mlijeka.

Dodajte še ć er, maslinovo ulje i 1 žlicu brašna,dobro promiješajte i pustite da se kvasac

digne. Pomiješajte preostale sastojke, dodajtedignuti kvasac i mlako mlijeko koliko je

potrebno da zamijesite glatko tijesto. Ostavitetijesto na toplom 20 minuta, promijesite ga paponovno pustite da se diže još 20 minuta. Još

jedanput promijesite tijesto. Sa malomaslinovog ulja premažite veliki lim za pe č enje

te razvucite tijesto na debljinu 3 cm. Po

površini prstima utisnite nasjeckane maslinete pospite ružmarinom i origanom. Pecite 30-45 minuta na 180 0 C. Pe č enu foccaciu

premažite maslinovim uljem.


50/108

50

Parate sa sirom

600g polubijelog brašna2 žlice limunovog soka

4 žlice ulja2 žli č ice solimlaka voda

Od gornjih sastojaka umijesite glatko tijesto i

pustite da odstoji oko sat vremena.Nadjev: 500g svježeg sira pomiješajte sa 1

žlič icom soli.

Od tijesta oblikujte kuglice veli č ine manjeglimuna. Na brašnom posipanoj površini

razvaljajte ih do debljine 2 milimetra. Polovicukruga tanko premažite sa nadjevom i poklopitesa drugom polovicom. Prstima spojite rubove

polumjeseca. Sa rastopljenim maslacem iliobič nim uljem premažite gornju stranu

polumjeseca i još jednom preklopite. Dobiveni

trokut lagano stanjite valjkom i još jednomu č vrstite donji rub. Parate pecite na tavi namalo ulja sa obje strane do zlatnosme đ e boje.Ovi slani hrskavi lisnati trokuti ć i odli č no idu

uz našu ''Mitrinu bombu''!


51/108

51

Čapati – beskvasne poga č ice s maslacem

500g polubijelog brašna50g graham brašna

80g maslaca2 žli č ice solimlaka voda

maslac za premazivanje

Pomiješajte brašno i sol, dodajte izmrvljenimaslac te sa mlakom vodom umijesite meko iglatko tijesto. Najbolje je da tijesto odstoji 1 sat

prije daljnje pripreme.Od tijesta oblikujte loptice veli č ine limuna i nabrašnom posipanoj podlozi razvaljajte tijesto

do debljine 3 milimetra. Poga č ice s obje stranepecite na teflonskoj tavi bez masno ć e do

zlatnosme đ e boje. Vru ć e poga č ice premazujtemaslacem i slažite jednu na drugu u

poklopljenu posudu.


52/108

52

Pizza mozzarella

Za tijesto koristite osnovni recept za foccaciukojem izuzmite mlijeko u prahu i šafran.

Peć nicu zagrijte na 220 0 C. Tijesto razvaljajtedo debljine 0.5 cm. Stavite ga na nauljeni lim ipremažite ga sosom od raj č ica te blago zasolite.Polupe č eno tijesto izvadite iz pe ć nice i posložite

po njemu male ploške mozzarelle, blago

posolite i pospite origanom. Pizzu vratite uvru ć u pe ć nicu i specite ju do kraja. Na pe č enupizzu poslažite listove svježe rikule, poškropitemaslinovim uljem i posipajte paprom. Uživajte!

Tofuneza

75g svježeg tofua kratko prokuhanog u vodi2dl slatkog vrhnja1dl obi č nog ulja

1 žlica limunovog sokazač ini: ½ žli č ice curryja, 1 žli č ica vlasca,

1 žli č ica soli

U uskoj visokoj posudi mixinom razmrvite tofui dodajte slatko vrhnje. U tankom mlazu


53/108

53

dolijevajte ulje i ostale sastojke stalnomiksaju ć i. Po želji dodajte još malo prokuhane

vode.Odli č na alternativa klasi č noj majonezi!

Ljetna salata200g tjestenine, skuhane i

isprane u hladnoj vodi500g svježe raj č ice200g zelene salate

1 veći krastavac100g slatkog kukuruza

100g crnih maslina bez koštica200g feta sira, svježeg ov č jeg sira

ili mozzarellepar listi ć a svježeg bosiljka

maslinovo uljelimunov sok

sol

Sve povr ć e operite, nasjeckajte i pomiješajte sostalim sastojcima.


54/108

54

Slastice, kola č i i napitci

Ledene kocke sa višnjama

Biskvit : 3 č aše tvr đ eg jogurta, 5 č aša oštrogbrašna, 1 i pol č aša še ć era, 1 č aša ulja, 50gotopljene č okolade, 2 vanilin še ć era, 1 i pol

prašak za pecivo, limunova korica

Pomiješajte sve suhe sastojke osim še ć era. Teku ć e sastojke sa še ć erom promiješajte

mikserom dok se smjesa ne zapijeni. Polakododavajte suhe sastojke. Biskvit izlijte u ve ć i

lim za pe č enje i pecite oko 30 minuta na180 0C.

Krema: 7 žlica še ć era, 5 žlica brašna, 1/2 litremlijeka, 2 žlice pudinga od vanilije, 100g

maslaca

Skuhajte kremu i kad se ohladi dodajte maslac

sobne temperature. Lagano umiješajte višnje izkompota (paze ć i da nije ostala koja koštica).Kada se biskvit ohladi prelijte ga sa 3 dl sokaod višnje i namažite kremu. Na kremu stavitešlag od tu č enog vrhnja i naribanu č okoladu.


55/108

55

Pita na tri kata

Biskvit : 200g maslaca, 200g še ć era, 200gbrašna, 200g oraha, 1 kiselo vrhnje, 1 prašak

za pecivo

Promiješajte mikserom smjesu i pecite oko polasata na 180 0C.

Preljev: 3 dl slatkog vrhnja, 3 dl še ć era, 2 žlicemaslaca

Kuhajte dok se ne zgusne. Hladnim preljevomprelijte ohla đ eni biskvit.

Krema: 200g oraha, 200g še ć era, 1 vanilinše ć er, 1 mala žlica mlijeka, 100g č okolade za

kuhanje, 100g maslaca.

Skuhati kremu, ali bez č okolade i maslaca.Ohladite kremu i dodajte joj rastopljenu

č okoladu sa maslacem. Kremu dobro izradite i

premažite kolač. Kola

č pospite mljevenimorasima i izrežite u polumjesece. Najbolje ga je

rezati drugi dan.


56/108

56

Lasi od ananasa i banana

1 banana1 kompot od ananasa

2 jogurta1 paketi ć vanilin še ć era

par kapi teku ć e arome vanilijepar kapi teku ć e arome ruma

sme đ i še ć er

vodaMixinom usitnite bananu i ananas iz kompotazajedno sa sokom. Dodajte jogurt, vanilin še ć er

i arome te vodu i še ć er po želji.

Sok od koprive

100g svježe ubranih mladih kopriva3l izvorske vode

Potopite koprive u vodi i ostavite da takoodstoje najmanje 12 sati. Procijedite. Sok jeukusan č ak i nezasla đ en, a po želji se možedodati limun i sme đ i še ć er. Ovaj je sok jakozdrav, a posebno je koristan za mokra ć ne


57/108

57

putove i krv i može se piti u ve ć im koli č inama.Stoga preporu č amo da ga radite od izvorske ili

profiltrirane vode.

Muffini

250g bijelog glatkog brašna1 prašak za pecivo

1 vanilin še ć er100g sme đ eg še ć era

5 žlica ulja5 žlica punomasnog kiselog vrhnja

1dl mlijeka

Pomiješajte ulje, vrhnje, mlijeko, še ć er i vanilinše ć er. U drugoj posudi pomiješajte brašno iprašak za pecivo. Smjesi teku ć ih sastojaka

žlicu po žlicu dodavajte smjesu brašna

miješaju ć i mikserom. Dobivenu smjesupodijelite u dvije posude.Prvoj smjesi dodajte 2 žlice kakaa, par kapi

arome ruma i arome višnje. Dobropromiješajte.

Drugoj smjesi dodajte 1 žlicu praška za pudingod vanilije i par kapi arome vanilije.


58/108

58

Kolač možete pe ć i u kalupu za muffine ili upapirnatim košaricama za muffine na

klasi č nom limu za pe č enje. U svaku košaricu utijesto utisnite otkoštenu višnju. Pecite na

180 0C oko 30 minuta.

Gopala č inke

500g bijelog glatkog brašna2 žlice sme đ eg še ć era

1 žlica keruba ili prosijanog mljevenog roga č a(koristiti cjedilo za č aj)

1 prstohvat solinaribana korica polovice naran č e

1/2 paketi ć a vanilin še ć era3dl mlijeka

voda po potrebi

U suhe sastojke pomalo dodavajte teku ć inumiješaju ć i mikserom do željene gusto ć e.Najbolje je da pripremljena smjesa prije

pe č enja odstoji nekoliko sati.Pecite Gopala č inke svojim najmilijima s

ljubavlju!


59/108

59

Kinderlada od vanilije

400g sme đ eg še ć era3dl vode

2 vanilin še ć era250g maslaca

500g mlijeka u prahu

U kipu ć u vodu dodajte sme đ i še ć er i vanilin

še ć er. Pustite neka vrije 2 minute pa maknitesa vatre. Pustite da se ohladi do sobnetemperature. Dobiveni sirup prelijte u

plasti č nu posudu za miješanje i uz miksanjedodavajte mlijeko u prahu, a na kraju

umiješajte narezani maslac sobnetemperature. Ako je kinderlada previše gusta,možete dodati ohla đ enu prokuhanu vodu po

potrebi.Ako koristite bijeli še ć er, karamelizirajte ga

zbog boljeg okusa.

Kinderladu možete napraviti sa razli č itim

okusima! Isprobajte okuse sa mljevenimlješnjacima, rastopljenom č okoladom, blagopoprženim kokosom..


60/108

60

Puding od riže sa datuljama ikikirikijem

200g sme đ e riže samljevene u mlincu za kavu1-1 ½ l mlijeka (ovisno o željenoj gusto ć i)

100g sme đ eg še ć era100g datulja, nasjeckanih

100g prženog slanog kikirikija ispranog utoploj vodi

komadi ć prirodne vanilijeRižino brašno pomiješajte sa dijelom mlijeka iše ć erom. U uzavrelo mlijeko ubacite vaniliju ipolako lijevajte smjesu od brašna i mlijeka uzstalno miješanje. Kuhajte desetak minuta, apred kraj dodajte kikiriki i datulje. Umjestokikirikija i datulja, za okus pudinga možete

izabrati kesten pire, kokos, grož đ ice, banane,med (izbjegavajte kombinaciju banana i meda, jer zajedno stvaraju toksi č ne spojeve). Budite

kreativni!


61/108

61

Prekmurska gibanica

1 paket kora za savija č u

Nadjev 1: 1kg oguljenih i naribanih jabuka,še ć er

Nadjev 2: 500g svježeg sira pomiješajte sa 70gše ć era i naribanom koricom jednog limuna

Nadjev 3: 300g mljevenog maka poparite sa 2dlkipu ć eg mlijeka i pomiješajte sa 70g še ć era

Na nauljeni lim za pe č enje stavite 2 lista tijestaza savija č u, prekrijte u tankom sloju sa

ribanim jabukama i pospite še ć erom po ukusu.Prekrijte sa 2 lista tijesta pa ponovite postupaksa jabukama. Na jednaki na č in slažite i ostalenadjeve. Gornji sloj kora premažite sa uljem,narežite kola č na rombove i pecite u pe ć nicioko 45 minuta na 180 0 C. U me đ uvremenunapravite šerbet od 4dl uzavrele vode u kojoj

kuhajte 2 kriške limuna i 70g šećera oko 2minute. Napola ohla đ eni kola č prelijte sa

toplim šerbetom i pustite da se sasvim ohladi iupije sav šerbet.


62/108

62

Dobar tek! Enjoy your meal! (engleski) Guten

Appetit! (njema č ki) Bon appétit!(francuski) Buon appetito! (talijanski)

Buen apetito! (španjolski) Bonan

apetiton! (esperanto) Eet smakelijk!(nizozemski) Jó étvágyat! (ma đ arski)Svadist khana! (hindi) Bom apetite!

(portugalski) Poft ă bun ă ! (rumunjski)Prijatnogo appetita! (ruski) Dober tek!(slovenski) Afiyet olsun! (turski) Dobãrapetit! (bugarski) Dobrou chu ť! (č eški)

Velbekomme! (danski) Hyvää ruokahalua!(finski) Kal ḗ órex ē ! (grč ki) B'tayavon!(hebrejski) Itadakimasu! (japanski)Smacznego! (poljski) Dobru chut!

(slova č ki) Smaklig måltid! (švedski)Sma č noho! (ukrajinski)


63/108

63

Pri č e za djecu i odrasle

Napisali i sastavili :

T. Lozić, M.Mami

ć, D. Miklauži

ć


64/108

64

O (ne)znanju

Bio jednom splavar koji je prevozio ljudesplavom preko rijeke. Jednom tako nai đ e iu č itelj, neki č angrizav č ovjek. Dok su prelazilipreko široke rijeke, tek što su se otisnuli odobale, u č en č ovjek ga upita:''Bijaše li tako i je li ikada možda bilo da sidoživio možda kakvo nevrijeme za vrijemevožnje splavom?''''Ne razumijem ti ja tako zamršena pitanja'',re č e splavar.''Zar nisi nikada u č io jezika u školi?'', upita gau č enjak.''Nisam'', odgovori ponizno splavar.''Tada si pola svoga života potrošio uzalud'',re č e u č enjak srdito i arogantno.Na to je splavar samo šutio.

Međ utim, ne pro đ e dugo i nai đ e jakonevrijeme. Udariše gromovi i kiša ''kao izkabla'', a splav mali poput orahove ljuske.

I splavar se nagnu suputniku pa ga upita:''Jesi li ikad u č io plivati?''''Ne'', re č e uplašeno u č en č ovjek.''E, u č itelju, tada si potrošio č itav svoj životuzalud, jer mi upravo tonemo.''


65/108

65

O č avlima

Bio jednom jedan dječak koji je imao lošunarav. Stoga mu je otac dao vre ć u punu č avala

i rekao mu da svaki put kad pobjesni i izgubikontrolu nad sobom, ukuca jedan u ogradu.Prvoga je dana dje č ak ukucao 30 č avala.

Tijekom sljede ć ih nekoliko mjeseci je nau č iokontrolirati svoj bijes i broj zakucanih č avalase postepeno smanjivao. Otkrio je da je lakšekontrolirati svoju narav, nego zakucavati č avleu ogradu.

I tako je napokon osvanuo dan u kojem dje č aknije morao zakucati nijedan č avao u ogradu.Otišao je ocu i pohvalio mu se kako toga dananije pobjesnio.

Otac mu je tada rekao:''Svakoga dana kada uspiješ kontrolirati svojeponašanje, iz ograde iš č upaj po jedan č avao.''

Dani su prolazili i jednoga je dana dje č ak bio ustanju re ć i svom ocu da je izvadio sve č avle.Otac je uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde.

Tada mu je rekao:''Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj svete rupe u ogradi. Ograda više nikad ne ć e biti


66/108

66

ista. Kada u bijesu kažeš neke stvari, oneostavljaju ožiljak, kao što su ove rupe u ogradi.Možeš č ovjeka ubosti nožem i izvu ć i nož iposlije toga nije važno koliko puta kažeš da ti

je žao, rane ostaju. Verbalna rana je isto tolikobolna kao i fizi č ka.''

Vukovi u nama

Nekada davno je stari Cherokee svome unukuispri č ao jednu životnu mudrost.

''U nutrini svakog č ovjeka se neprekidno vodibitka. Kao borba izme đ u dva vuka. U nutrinisvakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo,bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu,aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh,srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam.Drugi vuk, pak, predstavlja dobro. Predstavljasve ono što pruža užitak: mir, ljubav, nadu,vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost,srda č nost, darežljivost, istinu, suosje ć anje ivjeru.''Mali Indijanac se zamisli na nekoliko

trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u


67/108

67

dubinu djedovih rije č i te ga zapita:''Koji vuk na kraju pobijedi?''

Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svomstarom licu:''Pobje đ uje uvijek onaj kojega više hraniš...''.

Uč enjak i djevojka

Neko ć davno živio jedan u č enjak, arogantan iponosan na svoje silno znanje. Svako jutro

jedna mu je djevojka donosila mlijeko, ali jednog jutra zakasni. ''Djevojko, zaštokasniš?'', upita ju grubo u č enjak.''Gospodine, bilo je nevrijeme i rijeka se jakopodigla. Bilo mi je teško pre ć i preko nje pa samišla oprezno i polako!'', ponizno ć e ljupkadjevojka.''To ti ne ć e pomo ć i, djevojko. Posluži se BožjimImenom i ne ć e biti problema, pre ć i ć ešnabujalu rijeku vrlo brzo i lako!'', savjetovao ju

je u č enjak.Sljede ć eg jutra djevojka se pojavi ranije negoobič no pa ju u č enjak upita: ''Kako to da si

danas uranila?''.


68/108

68

''Poštovani, poslužila sam se savjetom koji stemi ljubazno ju č er dali. Pozivala sam Boga i Onmi je pomogao da pre đ em nabujalu rijeku!'',re č e oduševljeno djevojka.No, u č enjak nije povjerovao njenim rije č imamisle ć i da ona tako prosta i neu č ena nijedostojna takvog č ega pa ju odlu č i odvesti narijeku da ju testira. I stvarno, nije govorila laži,prije đ e ona nabujalu rijeku izgovaraju ć i Božje

Ime bez ikakva problema te pozove onau č enjaka da joj se pridruži. No, u č enjak seubrzo na đ e do grla u vodi bore ć i se sa rije č nomstrujom.Djevojka ć e tada sa druge obale: ''To ti ne ć epomo ć i, u č enja č e! Da bi prešao rijeku trebašuložiti svu svoju ljubav i vjeru u Boga, a nesamo rije č i!''

Pri č a o ograni č enostiPostoji jedna stara indijska pri č a koje kažekako je nekada davno jedan kralj naredio damu dovedu pet ljudi koji su od ro đ enja bilislijepi. Kad su ih našli i doveli u njegov dvorac,

kralj ih je okupio i rekao im kakoće sada imati


69/108

69

priliku da opipaju nešto što se zove slon, anakon toga ć e morati podrobno opisati kako tajslon izgleda.No, kralj je zapovjedio da se svakom od ovihpet slijepaca dozvoli da opipa samo jedan dioslona. Tako da je prvi opipao surlu, drugi glavui kljove, tre ć i noge, č etvrti lijevu stranuslonovog tijela, a peti samo rep. Nakon toga ih

je kralj opet okupio i zamolio da mu opišu

kako slon izgleda.Nije prošlo dugo, a ovih pet slijepaca su sepoč eli ve ć toliko sva đ ati da umalo nije došlo ido tu č e. Prvi je tvrdio da je slon sli č an zmiji sahrapavom kožom, drugi se odmah usprotiviotvrde ć i kako slon nema nikakve veze sa zmijomnego je to nešto zaobljeno i veliko sa dvapovijena koplja koja iz toga vire, tre ć i je tvrdiokako ova dvojica nemaju pojma, jer slonizgleda kao č etiri debela kolca zabijena uzemlju…Svaki od slijepaca tvrdio je da slon izgledaupravo onako kako ga je on opisao. Nikome

nije palo na um predložiti da svatko opiše onošto je opipao pa ć e tako zajedno biti u stanjusklopiti sliku slona i saznati kako on stvarnoizgleda.


70/108

70

Nevini poput male djece

Jednog ljetnog dana odjednom je počela padati jaka kiša. Ljudi koji nisu uspjeli na vrijeme

doć i do svojih ku ć a tr č ali su u skrovišta da biizbjegli kišu. U skrovište je ušlo i dijete, sodje ć om natopljenom kišom, kako bi pobjeglood kiše. Č im je dijete došlo pod nadstrešnicu,dogodilo se nešto neobi č no. Glasan, zagušuju ć igrom i munja su dolazili iz daleka. Tada jenastavilo tutnjiti baš iznad nadstrešnice.Odrasli su se tresli od straha. Jedan od njih jekrivio dijete da je sa sobom donijelo munju igrom i rekao je djetetu da napusti skrovište.

Kiša i grmljavina postajali su sve ja č i. Dijetenije moglo oti ć i. Č ovjek je sve više sumnjao dadje č ak ima nešto s gromom i smatrao je da sespasiti mogu jedino ako dje č ak napustisklonište. Galame ć i, tražio je od dje č aka danapusti sklonište. I drugi ljudi su mu sepridružili u namjeri da istjeraju dijete iz

skloništa. Suznih o č iju, bespomo ć no dijete nijeimalo izbora ve ć je izašlo na kišu koja jelijevala kao iz kabla.Kada je dje č ak odmakao od skloništa, munja jepogodila sklonište i sravnila ga sa zemljom.Kiša i grmljavina su prestali, a dijete senepovrije đ eno vratilo ku ć i.


71/108

71

Zemlja ne pripada č ovjeku nego č ovjekpripada Zemlji

Predsjednik Sjedinjenih Ameri č kih DržavaAbraham Lincoln (1809-1865) predložio je1854.godine da država kupi veliki dioindijanske zemlje, a Indijanskom narodu jeobe ć ao rezervat. Na tu ponudu je dobioodgovor od poglavice plemena Seattle-a. Ovopismo se ubraja me đ u najljepše i najdubljemisli koje su ikada izre č ene na temu č ovjekoveokoline. Pismo se šalje svim zemljama svijetapovodom Svjetskog dana č ovjekove okoline 5.lipnja, a šalje ga UNEP - Program Ujedinjenihnaroda za č ovjekovu okolinu.

Skra ć ena verzija pisma glasi:"Kada Veliki poglavica iz Washingtona šaljesvoj glas da želi kupiti našu zemlju previše odnas traži...Kako se može prodati i kupiti nebo i toplinazemlje? Tako nešto nam je strano. Mi nismovlasnici svježine zraka i bistrine vode... Svaki jedjeli ć ove zemlje svet mom narodu. Svakablistava borova iglica, svako zrno pijeska narije č nom sprudu, svaka iglica u tami šumesveti su u mislima i u životu mog naroda...Dio smo zemlje i ona je dio nas. Mirisave travesu nam sestre. Jelen, pastuh, veliki orao -


72/108

72

bra ć a su nam! Stjenoviti vrhovi, so č nipašnjaci, toplo povijeno tijelo ponijevo i č ovjek,sve to pripada istoj porodici.Ova blistava voda što te č e brzacima i rijekamanije samo voda, ve ć i krv naših predaka. Akovam prodamo zemlju, morat ć ete znati da jesveta i morat ć ete re ć i svojoj djeci da je sveta,da svaki obraz u bistrom jezeru kazujedoga đ aje i uspomene iz života mog naroda.

Žubor vode - glas je oca moga. Rijeke su našabra ć a, utažuju nam že đ . Rijeke nose malekanue. Hrane nam djecu. Prodamo li vam ovuzemlju, morate se sjetiti i u č iti svoju djecu dasu rijeke naša, a i vaša bra ć a. Zato rijekamamorate pružiti dobrotu, kakvu biste bratupružili.Znamo da nas bijeli č ovjek ne razumije. Njemu

je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi...Prema majci - zemlji i prema bratu - nebuodnosi se kao prema stvarima što se mogukupiti, oplja č kati, prodati poput stoke ilisjajnog nakita. Njegova ć e pohlepa uništiti

zemlju i za sobom ostaviti pustoš.Ne znam! Naš se na č in života razlikuje odvašeg. Od pogleda na vaše gradove crvenogč ovjeka zabole o č i... U gradovima bijelogč ovjeka nema mirnog kutka. Nema mjesta nakojem bi se č ulo otvaranje liš ć a u prolje ć e ilidrhtaj krila mušice.

Možda, zato što sam divlji, jednostavno ne


73/108

73

shva ć am. Ruka mi vrije đ a uši. Što vrijedi život,ako č ovjek ne može č uti krik kozoroga ilino ć nu prepirku žaba u bari? Ja sam crvenič ovjek i ne razumijem mnogo...Indijanac voli meki zvuk vjetra, kada sepoigrava sa površinom mo č vara. I mirispovjetarca osvježen podnevnom kišom iliborovinom.Najveć e blago crvenog č ovjeka je č ist zrak.

Bijeličovjek kao da ne opaža zrak koji udiše.Poput nekoga tko je dugo na samrti, imun je

na smrad. Prodamo li vam zemlju, morate sesjetiti da nam je zrak dragocjen, da zrak dijelisvoj duh sa svim životom koji održava.Vjetar, što je mom djedu dao prvi dah,prihvatit ć e njegov posljednji izdisaj. Ako vamprodamo zemlju, morate je č uvati kao svetinju.Kao mjesto na kojem ć e i bijeli č ovjek mo ć iudahnuti vjetar zasla đ en mirisom poljskogcvijeć a.Razmotrit ć emo vašu ponudu da kupitezemlju. Odlu č imo li pristati, zahtijevat ć emo da

ispunite ovaj uvjet: bijeličovjek morat

će seponašati prema životinjama ovoga kraja kao

prema svojoj bra ć i...Što je č ovjek bez životinja? Kada bi životinjanestalo, č ovjek bi umro od velike usamljenostiduha. Što god zadesi životinje, ubrzo sna đ eč ovjeka. Sve je u svijetu povezano.

Morat ć ete u č iti svoju djecu da im je pod


74/108

74

nogama pepeo naših djedova. Da biste poštivalizemlju, reci ć ete im da je zemlja bogataživotom naših predaka. Morat ć ete u č iti svojudjecu, isto kao što mi u č imo našu, da nam jezemlja majka. Što sna đ e zemlju, sna đ e i njenudjecu. Pljuje li č ovjek na zemlju, pljuje na sebesamoga.''

Zemlja ne pripada č ovjeku. Č ovjek pripada

Zemlji!

Pri č a o leptiru Jednog dana pojavio se maleni otvor naleptirovoj č ahuri. Č ovjek je sjedio i gledao kakose leptir nekoliko sati mu č i da bi izvukao svojeslabašno tijelo kroz taj maleni otvor.

Onda je leptir stao. Č inilo se da ne može dalje.Zato je č ovjek odlu č io pomo ć i leptiru: uzeo ješkare i razrezao č ahuru. Leptir je s lako ć omizašao. Me đ utim, imao je krhko tijelo ismežurana krila.


75/108

75

Č ovjek je nastavio promatrati leptira, o č ekuju ć ida ć e se svakog trenutka krila otvoriti, pove ć atii raširiti kako bi podržala leptirovo tijelo iosnažila ga.

Međ utim, ništa se nije dogodilo!Leptir je cijeli svoj život proveo puze ć i okolo saslabašnim tijelom i nerazvijenim krilima.Nikada nije poletio.

Č ovjek, unato č svojoj ljubaznosti i dobrimnamjerama, nije razumio da je poteško ć e krozkoje je leptir morao pro ć i, izlaze ć i iz č ahure,osmislio Bog, kako bi krv iz tijela leptirapotekla u krila i kad se oslobodi č ahure dabude spreman letjeti.

Ponekad su poteško ć e upravo ono što trebamou životu. Kad bi nas Bog oslobodio od svihprepreka, osakatio bi nas. Nikad ne bi postalionoliko snažni koliko možemo biti. Nikada nebismo mogli letjeti.

"Tražio sam Snagu...I Bog mi je dao poteško ć e koje su me osnažile.

Tražio sam mudrost...I Bog mi je dao probleme koje je trebalo riješiti.

Tražio sam bogatstvo...


76/108

76

I Bog mi je dao mozak i tijelo da mogu raditi.

Tražio sam hrabrost ....I Bog mi je dao prepreke koje je trebalosvladati.

Tražio sam ljubav.....I Bog mi je dao ljude kojima je trebalo pomo ć i.

Tražio sam usluge ....I Bog mi je dao prilike.

Nisam dobio ništa od onog što sam tražio....Ali dobio sam sve što mi je trebalo."

Pri č a o napitku besmrtnosti i mladosti

Puno ljudi razmišlja o tome kako postatibesmrtan, kako nikada ne umrijeti i živjetivječ no. Tako je razmišljao i jedan mo ć ni carprije više stotina godina, i o njemu govori ovapri č a.Budu ć i da je bio jako bogat i sve je imao, nijeviše znao kuda sa sobom. Cijeli svijet je bio

njegov, a on je i dalje bio nesretan znajući da


77/108

77

ć e to silno bogatstvo i slavu kad tad moratinapustiti. Zato je naredio svojim lije č nicima daotkriju formulu besmrtnosti.Prošlo je puno godina i car je ve ć ostario pa je

jednom prilikom pozvao svoje lije č nike u svojudvoranu da mu kažu što su napravili.Prvi je rekao:''Veli č anstveni i najve ć i Care, otkrio sam na č inkako možete postati besmrtni! Trebate samo

živjeti moralno i bez grijeha. Toće Vamprodužiti život i ne ć ete morati umrijeti. Ne

postoji formula ili napitak pomo ć u kojeg ć etebiti besmrtni.''Drugi je rekao:''Veli č anstveni Gospodaru, ovo što ste sada č uli

je potpuna glupost. Ja sam otkrio napitak odkojeg ć ete postati besmrtni. Sve što morateč initi jest piti ga redovito u pono ć .''

Car se zamislio nad tim rije č ima lije č nika izatim podanicima zapovjedio:''Smjesta odvedite ovog lije č nika koji nije ništa

otkrio i izbacite ga sa dvora. Ovom drugomdajte sve što poželi!''

I tako je car po č eo piti napitak. Prošlo je višegodina, a izgledao je jednako kao i prije kad jepoč eo sa napitkom.


78/108

78

No, to ga nije u potpunosti zadovoljavalo pa jeponovo naredio lije č nicima da otkriju formulupomla đ ivanja.Prošlo je nekoliko godina i lije č nici su opetdošli u dvoranu da mu kažu što su sve otkrili.Prvi je rekao: ''Cijenjeni i poštovani Care, jasam otkrio da je formula za pomla đ ivanje ve ć unama i da je ne treba nigdje izvana tražiti. Onase sastoji u pravilnom i moralnom na č inu

života, tjelovježbi, prehrani ičisto

ći duha. Akoć e te tako živjeti bit ć ete uvijek mladi i sretni.''

Drugi ć e pak: ''Vaše veli č anstvo, ovaj Vasč ovjek, o č ito je, želi prevariti svojim savjetima,ne bi li se dokopao Vašeg carstva. On Vas želiposlati ravno u smrt! Ja sam pronašao pravinapitak uz pomo ć kojeg ć ete se pomladiti i bitiuvijek mladi!''

Nakon kratkog razmišljanja, Car ć e odlu č no:''Izbacite ovog nitkova koji laže i koji me želiposlati u smrt, a ovog drugog nagraditenajljepšim predmetima iz Carstva!''

I tako je Car po č eo piti napitak zapomla đ ivanje. Nakon nekoliko godina postao jetri puta mla đ i nego što je zaista bio.Kad je došao u željene godine, prestao je sa timnapitkom, a nastavio sa onim protiv starenja.No, budu ć i da se našao u godinama

mladena č kih hirova i ludosti, tako se po č eo i


79/108

79

ponašati, i još mnogo gore. To je preraslosvaku mjeru ukusnog ponašanja. Svaku ve č erse napijao, sve oko sebe je vrije đ ao, hodao jeokolo gol, spavao sa brojnim ženama. Njegovživot je postao raskalašen i bez ikakvihmoralnih vrijednosti. Carstvo je, naravno,poč elo slabiti i javljale su se brojne pobune.Narod je bio nezadovoljan takvim vo đ om.Zapo č eo je i gra đ anski rat u kojemu su

pobijedili protivnici cara, koji nije niti znao zarat od silnog ludovanja sve dok ga ti istiprotivnici nisu zarobili u njegovom vlastitomdvoru. Prvo su ga pustili da se otrijezni prekono ć i, a onda su ga pozvali pred narodni sud iporotu. Pozvali su i vo đ u njegovih protivnika teih oboje pustili da odgovore na pitanje kako ć evoditi Carstvo.Prvo je odgovorio Car: ''Cijenjeni Sude, ja ć uupravljati ovim Carstvom jednako kako samupravljao i do sada. Svi ć e biti zadovoljni jer ć uljudima podariti najve ć i mogu ć i dar – napitakmladosti i napitak besmrtnosti!''

Zatim je odgovorio drugi: ''Cijenjeni Sude inarode, mislim da je svatko svjestan laži koja

je upravo bila izre č ena. Kako ć e jedan pijanac,protuha i amoralist voditi carstvo i ljude unjemu kad niti sebe samog ne može voditi bezvodi č a. To bi bilo kao da slijepac vodi slijepca i

onda obojica padaju u jamu. Car mora biti


80/108

80

besprijekorno č ist, moralan i pošten č ovjeklišen svih mogu ć ih poroka. On treba biti uzorgra đ anima, a posebno djeci. Car mora bitiosoba od karaktera!''

Nakon par minuta razmišljanja, sud je izrekaopresudu:''Molim, izbacite bivšeg cara iz dvora te muoduzmite sve njegove napitke i uništite ih da ih

više nitko ne zlorabi. Umjesto toga dajte mualatke kojim ć e seljacima pomo ć i u obradizemlje. Tako ć e pravda najbolje bitizadovoljena.''

I tako je car prestao biti carem, a carstvom jeponovo zavladala lijepa atmosfera. Izgleda da jeonaj lije č nik kojeg je Car izbacio ipak bio upravu – mladost i vje č nost su u nama, samo ihtrebamo otkriti – i na kraju je taj isti lije č nikizbacio Cara i došao na njegovo mjesto. Sve sevra ć a i sve se pla ć a, kaže stara izreka!


81/108

81

Naše zdravlje – naša sre ć a

Napisao i priredio :dr.(Ayu.) T. Petruši ć


82/108

82

Kakve su nam šanse?

Uz sav tehnološki napredak, razvoj iistraživanje č ovjek još uvijek nije našaoodgovore o tome tko je, kamo ide, i koja mu jesvrha. Krenuo je putem istraživanjanepreglednog prostranstva fizi č kog svemira,kojima je smisao i percepcija okrenuta premavanjskoj kreaciji umjesto prema uzrokukreacije odnosno Kreatoru i tim putem seizgubio. Sam je postao žrtva materijalisti č kogsustava kojega je stvorio, i koji ga kao takavnemilosrdno melje. Postaju ć i sam sebi svrha,materijalisti č ki sustav č ovjeka tjera doneslu ć enih granica. Kroz razne izvanjske oblikenadražuju se I “bombardiraju” svi osjeti i č ula.U skladu s tim cijela se filozofijamaterijalisti č kog života fokusira premavanjskim izražajima fizi č kog svijeta, isklju č ivookre ć u ć i se prema van. Sve to ima za svrhu dač ovjeka drži u iluziji da se sve što mu jepotrebno nalazi izvan njega, da je sve što se

doga đ a ili ć e se doga đ ati uzroke traži uvanjskom svijetu, a krivnju treba uvijekpripisati slu č ajnosti i tzv. ”vanjskomneprijatelju”.Umjesto mirnog suživota sa samim sobom Iprirodom, č ovjek se postavio u ulogu“gospodara” koji sve treba pokoriti. Upravo se


83/108

83

tako I ponaša prema svakome I sva č emu. Utom svjetlu smatra da može zagospodariti Ivlastitim tijelom putem djelovanja vanjskihfizič kih postupaka (potiskivanje simptomaoperativnim I kemijskim zahvatima).

Č ovjek istražuje svemir, a još uvijek nijeodgovorio na bitna pitanja o samome sebi.Potaknuti takvom materijalisti č kom filozofijom

I načinom života dolazi se do apsurdno-arogantnih djela, npr. istraživanja svemira na

koje se troše ogromne koli č ine novaca, dokdrugi ljudi gladuju. Materijalizam harač ovjekovim srcem. Postao je vladar njegovasrca. Dok vanjske neprijatelje osu đ uje na smrt(bakterije, virusi), “unutrašnji” neprijateljipoput mržnje, pohlepe, zavisti, ljubomore Ipožude vladaju njegovim unutrašnjim bi ć em.

Moderna medicinska znanost s teorijom o“vanjskim uzro č nicima” I svojim “fizi č kim”pristupom savršeno se uklapa u

materijalističku filozofiju iz koje je I proistekla.Istina o uzrocima I uzro č nicima je upravo

suprotna - uzroci bolesti se nalaze u nama kaopravi unutarnji uzro č nici bolesti. Ako nema“uzroka”, nema niti uzro č nika.Vanjski uzro č nici su opasni ako ne postojidublji smisao života, ako ne znate tko ste I

kamo idete, ako nema reda, discipline, mira I


84/108

84

harmonije u vašoj “unutrašnjosti”, ako steizgubljeni u fenomenima vanjskoga svijeta.Unutrašnji uzro č nik disbalansa I bolesti jementalno-emocionalna neravnoteža kojoj sedanas jednostavno pripisuje rije č stres. Onnastaje, kako zbog č itavog niza vanjskihpodražaja (odnosno stresnog utjecajasvakodnevnog života), tako I zbog unutrašnjihuzroka (neprocesuiranih emocija poput tuge,

ljutnje, mržnje, nezadovoljstva).Sve “negativne” emocije koje nisu kanaliziranena pravilan na č in, tj. one koje su prekomjernoizražene, neizražene ili potisnute, mogu stvoritiniz patoloških promjena u našemu umu Itijelu. One su najrazornije za naše bi ć e.

Postavlja se pitanje na koji se na č in oviprethodni, tzv. unutrašnji uzroci prenose?!Moderna znanost, koja sve promatra s fizi č kogaspekta rekla bi kako su za sve “krivi” geni.No, što je zapravo gen? Gen je energetskacentrala, osnovna jedinica informacije, koja

nastaje procesom materijalizacije sa suptilnihnivoa, a na fizi č kom se nivou manifestira kaogen. U njemu su sadržane sve informacijenaših predaka, a time I svi nasljedni faktorikoji od njih dolaze. Njihov se utjecaj nijeispoljio slu č ajno, ve ć je izgra đ en od njihovihiskustava, misli, rije č i I djela. Odre đ eni geni se

prenose iz generacije u generaciju kao oku


85/108

85

nevidljivo naslje đ e ili pe č at.Ako se duže vrijeme, bilo svjesno ili nesvjesno,razmišlja o ne č emu, koncentrirana snaga, tzv.mentala, odnosno energija misli, bit ć euzrokom formiranja DNK, gena I stanica nafizič kom planu. Danas se sve više razvija inter imultidisciplinarna grana znanosti imenompsihoneuroimunologija, koja upravo govori I otoj č injenici, a njezini korijeni se nalaze u

Vedskoj filozofiji.Sve negativne emocije i predrasude spadaju ugrupu ukalupljenih ponašanja koje su tolikozarazne I duboko ukorijenjene jer je u njimaugra đ ena energija vjerovanja naših predaka.Odre đ eni oblici negativnih misli ili onihpozitivnih stvaraju svoj "kalup" ponašanja, tena fizi č kom nivou stvaraju strukturu DNK Igena. Zato je potrebno izuzetno puno vlastitesnage i odlu č nosti da se reprogramiraju Iizbrišu stari podaci, želi li se promijeniti sebe Isvoj život.

Odre đ ene tradicije su fenomen prijenosabolesti preko suptilnih tijela (oku nevidljivihomota č a fizi č kog tijela) nazvali mijazam, što suuporabili iz Ezoterijske terminologije, odnosno

Teozofije (Theos, gr č .=Bog; Sofija,grč .=mudrost) koja svoju duboku filozofsku

misao crpi iz Veda. Mijazam bi se mogao


86/108

86

opisati kao odre đ ene energetske sile ili bi ć a,entiteti, koji se nalaze u svim dijelovimaUniverzuma, pretežno na eteri č koj razini.Entiteti su latentni I suptilni uzroci bolesti,nesre ć a I tragedija.Svaka bolest ima svoju višeslojnost jer se neoč ituje samo na fizi č kom nivou. Jednako takoima svoj uzrok, pri č u I poruku, svoj dubljismisao. Taj višeslojni izražaj odnosi se kako na

pojedinca tako I na obitelj, širu skupinu ilinarod, pa se u odre đ enim zajednicama “vrte”iste pri č e, isti problemi iz generacije ugeneraciju (npr. alkoholizam, neizlje č ivebolesti, socijalni problemi poput siromaštva,ratovi, itd.).

Zašto je to tako? Da bi se ovaj fenomen shvatiou svoj svojoj sveobuhvatnosti potrebno jerazumjeti evoluciju naše svijesti. Evolucijasvijesti I njezinih “vozila” odnosno fizi č kih tijelauvijek teži i ć i naprijed prema savršenstvuoblika. Sve što se “na đ e” na putu I sprje č ava

izražaj Duha odnosno blokira Duhovnuevoluciju, jednostavno mora otpasti putemneprestanih I bezbrojnih ponavljanja. Upravozbog toga sve se ponavlja, sve do trenutkapromjene. Promjenom odre đ ene stvarnosti gubise zna č aj I smisao te stvarnosti kao alataevolucijskog napretka, a time otpadaju jer su

svoje odslužili I ne služe više Duhovnom rastu.


87/108

87

Duhovni rast je jedini pravi smisao I cilj života.Da bi se nešto nau č ilo potrebno je mnogovremena I vlastitog iskustvenog ponavljanja..Sve što je lažno, neiskreno, što nije pravapriroda, prolaznog je karaktera, kratkogavijeka I prije ili kasnije mora otpasti jer takvestvari služe do bu đ enja kao instrument Duha Ispoznaje, a sve to u cilju toga da bi se krozpatnju dogodilo Duhovno bu đ enje.

Prave vrijednosti života su vječne inepromjenjive. Istina ć e uvijek pobijediti laž,

Ljubav ć e uvijek pobijediti mržnju (iako Vam seto takovim ponekad I ne č ini).

Ako u nekim društvenim zajednicama vladaneka bolest koja nosi svoje suptilne utjecaje izgeneracije predaka ona se mora transformirati,ili ć e nasuprot tome imati tendencijuponavljanja. Ako se, npr. radi o karcinomimaili nekim drugim kroni č nim bolestima stendencijom “neizlje č ivosti”, te se oni ne“odrade” na fizi č kom planu (odnosno ako se ne

prihvati ili ne shvati poruka, ili se na nekidrugi na č in ne zaustave uzro č ni č imbenik), tajisti problem ć e se pojaviti u sljede ć ojgeneraciji. I tako, sve dok netko, na neki na č in,ne u č ini što je potrebno I tako prekine za č aranikrug. U svakoj sljede ć oj generaciji, latentniuzroci ć e biti prisutni I samo je pitanje

vremena kada ć e se izraziti, a kako ovisi


88/108

88

najviše o samom životu pojedinca. Svakatakva, kroni č na, fizi č ka bolest, nosi svojmentalni I emocionalni faktor, iako budu ć egeneracije ne moraju još, ili uop ć e ne moraju,izražavati fizi č ke “simptome”. Oni ć enajvjerojatnije pokazati mentalno-emocionalnusliku, odnosno mentalne kalupekarakteristi č ne za neku odre đ enu bolest.Prič a koja stoji iza karcinoma, obi č no nosi sa

sobom supresivne oblike prirode mentala,odnosno nemogu ć nosti izražavanja, potisnuteemocije, zatim osobine meko ć e Isuosje ć ajnosti, osje ć aj prevelike odgovornosti,osje ć aj žrtve itd. Ako se uzme za primjeralkoholizam, vidi se da iza njega stoji kalupagresije, sva đ e pa I ratovi, zatim razdor,manjak č vrsto ć e (bilo mentalne ili fizi č ke),nevjernost, destrukcija I deformitet (mentalni Ifizič ki), depresija, ili degenerativne bolesti srcaili drugih organa. Alkoholizam ostavljadruštveni pe č at jer je obi č no povezan sarazaranjem kako pojedinca, tako I društva I

naroda.Ako se alkoholizam promatra samo s fizi č kogaspekta moglo bi se re ć i da se pojedinac

jednostavno “navukao” na alkohol, a pristupnjegovom lije č enju, odnosno odvikivanju,odra đ uje se na fizi č koj razini. Fizi č kim

oslobo đ enjem od stiska alkoholizma bez


89/108

89

razrješenja suptilnih faktora taj se problemproslje đ uje budu ć im generacijama koje ć e tomorati odraditi. To zna č i da samo fizi č kodjelovanje na bolest nema nikakvog utjecaja,osim potiskivanja I odlaganja problema zabudu ć a vremena.Moderna medicinska znanost alkoholizamsvrstava u grupu “nasljednih” poreme ć aja Ibolesti, I kao uzro č nike jednostavno optužuje

gene.Svaki poreme ć aj ili bolest nosi svoju nevidljivusliku i duboku poruku, koja suptilno ukazujeput kojim ć e se taj suludi za č arani krugzaustaviti. Mi smo ti koji imamo snagu I mo ć promjene I druga č ijeg izbora.Pošto su fizi č ki geni materijalna manifestacijaodre đ enih suptilnih djelovanja, I ako se kaotakovi manifestiraju kroz nasljedne bolesti,može se re ć i da je poreme ć aj vrlo dubokozahvatio generacijski niz I dobro se ustoli č io nafizič koj razini.Mijazam je karmi č ki pe č at na suptilnim

tijelima koji je zaslužan za zdravlje, sudbinu Icjelokupan život pojedinca. On nastaje zbogutjecaja osobne karme na pojedinca. Sveneizlje č ive, ili teško izlje č ive, odnosno kroni č nebolesti, mogu se pripisati utjecaju Mijazama.Upravo zbog mijazma I njegovih skrivenih,pozadinskih utjecaja na pojedinca, neminovno

je samoispitivanje I preobrazba jer su oni


90/108

90

presudni č imbenici u tijeku I ishodu bolesti.Bit, cilj I lijek svake terapije mora biti Duhovnaevolucija. Kada se tako gleda na stvari,pojedinac postaje vladarom situacije te krozsvjesno djelovanje I odabir može puno togapromijeniti. Bez obzira na dijagnozu s kojom senosi, može biti osnažen I ohrabren.


91/108

91

Svjesni odabir kao jedino rješenje

U današnjem vremenu kada se otkrije nekaneizlje č iva bolest može se re ć i da je to uvijekmalo prekasno. I što se tada č ini? Svim senajnovijim modernim medicinskim sredstvimapokušava promijeniti zate č eno stanje.Međ utim, ti postupci još više oslabljuju tijelo, Ipotpuno su dehumanizirani, jednaki smrti, aodobravaju se I koriste zbog materijalisti č kihna č ela I vjerovanja. U zabludi da je samomaterijalno tijelo, č ovjek postaje žrtva, ostajesam, zbunjen i uplašen, primaju ć i se za svakuslamku ne shva ć a da je krivo usmjeren.Č ovjek s odre đ enim, za modernu medicinu,

smrtonosnim dijagnozama ne može izdržativiše od par mjeseci na životu. Bez obzira na tuč injenicu, umjesto da ga se uz svu su ć utosvijesti o tijeku bolesti, njemu se bolest krije.Pod izgovorom nekih drugih problema,podvrgava ga se “terapijskim” procedurama ukojima gubi svako dostojanstvo prolaze ć i krozpakao neugodnih I bolnih procedura, da bi nakraju nesvjesno umro u strašnim mukama Iagoniji. Ako se č ovjeku ne kaže istina, kakooč ekivati pozitivan pomak kada nije svjestansvog pravog stanja. Na taj mu se na č inoduzima pravo na odabir. Pa č ak I ako nema“šanse”, pacijentu se mora omogu ć iti slobodan


92/108

92

I svjestan odabir umiranja u miru. Svaki drugipristup imat ć e za posljedicu gubitakdostojanstva, a onoj drugoj strani(predlagatelju) ć e proizvesti negativnu karmu skojom ć e se morati prije ili kasnije suo č iti.Naime, osoba s takvom “dijagnozom” s punomsviješ ć u o njoj, dok je tijelo relativno u snazi,može više u č initi za sebe u svojoj ku ć i, ili uokolini koja mu pruža podršku, pažnju I

ljubav. Akoće provoditi vrijeme usamoispitivanju, promijeniti životne navike I

stil života, takva osoba, bez obzira na težinubolesti, ima velike šanse preživjeti, a ne preživili, živjet ć e preostalo vrijeme u dostojanstvu Imiru.

Zašto se mi toliko bojimo smrti? Bojimo se jersmo indoktrinirani materijalisti č kim pogledomna svijet, I u č init ć emo sve da je izbjegnemo.

Taj strah nas vodi u nerazborita pani č nastanja, osobito ako se radi o obitelji jer u tomslu č aju vezanost poprima katastrofalne oblike.Č

esto se događ

a da se i protiv bolesnikove voljeodlu č uje o nedostojanstvenim i nehumanimoblicima terapijskoga postupka. Na č inprepuštanja je uvijek puno lakši jer se prenosiodgovornost na tre ć e osobe. Genetski usa đ enakrivnja tjera bolesnikove bližnje da “sve u č ine”,nerazlu č uju ć i na č ine pomo ć i. U protivnom si to

nikada ne bi oprostili, jer krivnja stvara


93/108

93

vezanost koja je uzrokom nepromišljenogdjelovanja. Zapravo, nema ve ć eg manipulatoraod krivnje, a ona sigurno vodi u nemir, o č aj,patnju I robovanje osjetima.U kriti č nim vremenima, savjest je ta koju trebasavjetovati. Potrebno se upitati iz srca,oslobo đ eni osje ć aja krivnje, što odlu č iti I kojimputem krenuti dalje. Savjest je govor Duše Ikao takova pokazuje jedini pravi put. Ako ne

poslušamo govor savjesti krećemo stopamauma koji nas vodi putovima ve ć ine I izvanjskog

sustava vrijednosti društva te se prepuštamotokovima tzv. sudbine. Ista stvar se doga đ azbog nestrpljivosti koja je uzrokovana strahomI materijalisti č kom indoktrinacijom.Nitko nam nije rekao s ljubavlju I podrškom daima nade, da krenemo svojim putem I svojimizborom. Nikada nije kasno, bolest nas jedovela pred vrata velikog životnoga obrata kojiu sebi ima veliki potencijal te nitko ne zna I nemože predvidjeti gdje nas može odvesti. Mi smoti koji imamo mo ć odluke, kamo I kojim putem

idemo. Kako god se stanječinilo teškim, nijebitno. Ishod nije bitan. Bitno je dostojanstvo,

ljubav I mir. Pomiriti se sa sobom I svojomokolinom puno je važnije od produljenja životana neko vrijeme ili nekoliko dana u neljudskimuvjetima, života na aparatima, života kojegnismo niti svjesni. Bitno je preuzeti

odgovornost za svoja djela i pokušati dati sve


94/108

94

od sebe da promijenimo stil, na č in i tok svogživota ne vezuju ć i se za ishod. Jednostavnonemamo drugoga izbora, moramo smo ć i snageza strpljivost jer se ne kaže uzalud “strpljenspašen”.

Documents

Najljepse Zelje 2 - Poslovice, Savjeti, Recepti