Naša Zajednica Naša Odgovornost

5/25/2018 Na a Zajednica Na a Odgovornost

1/154


2/154


3/154

Molim te, nikada ne zaboravi ovo....Ne moete protiv odluke drave,

grada ili mone korporacijejepropaganda.Kad se ljudi odlue suprotstavitinepravednoj odluci, tek nekoliko ljudiprotiv neega velikog i monog to

nanosi nepravdu, ne postoji nita -nita! - to ih moe zaustaviti naputu do pobjede!

Richard Bach Most preko vjenosti1

Izdava Odraz - Odrivi razv

e-mail: [email protected]

Autorica Lidija Pavi - RogoRecenzentica Vesna Kesi

Lektorica Marina Marijai

Grafiko oblikovanje Boidarka Brnas, To

Tisak Tiskara Znanje, Zag

Zagreb, 2004.

I. izdanje

Naklada: 1.000 primjeraka

Sva prava pridranaili reproducirati bez


4/154

Predgovor

Uenje kroz akciju

to je zajednica? Osnaivanje za promjene

Organiziranje zajednice - to je to?

Tko su organizatori zajednice?

O grupama/organizacijama koje se bave organ

Neformalno obrazovanje i treninzi

Organiziranje volontera

Povezivanje i umreavanje Organiziranje i planiranje

Sudjelovanje javnosti - mit ili stvarnost?

Jeste li vi motivirani za rad u zajednici?

to ja mogu uiniti za svoju zajednicu?

Postavljanje osobnih ciljeva

Ukratko o osobnim ciljevima

Osobne vrijednosti

Tko su vai suradnici

Koja su oekivanja ukljuenih?

Procijenite svoju zajednicu

Izradite plan za prepoznavanje lokalnih potreba

Kada prepoznati potrebe i potencijale?

A l i bl j d i i

Sadraj


5/154

to je potencijal zajednice? 53

Zato treba identificirati potencijale zajednice? 54

Kako identificirati potencijale zajednice? 54

Anal iza d ionika 54

Planirajte zajedno 59

ZATO - definiranje razloga u kontekstu 60

TKO - def iniranje sudionika i nj ihovih uloga 61

TO - definiranje opsega djelovanja 62

KAKO - naini, metode 62

Partnerstvo u izgradnji zajednice 64

Javno dogovaranje za razvoj zajednice 69

Prepoznavanje problema 70

Izlistavanje problema 78

Grupiranje problema 79

Pronalaenje i odabir moguih pristupa 81

Pronalaenje ideja 81

Prenoenje rjeenja u praksu 86

Kako planirati akciju 86

Kako provesti rjeenje 86

Lista aktivnosti za svaki pristup 86

Pisanje izvjetaja - uhvatite miljenje javnosti 89

Zato pisati izvjetaj? 89

Karakteristike dobrog upravljanja 89

Sadraj izvjetaja 91

F t i j t j 91

Praenje i vrednovanje aktivnos

Izrada plana vrednovanja

Zato vam treba pla

Dionici u zajednici i

Izrada plana vredno

Metode vrednovanja

Izvjetaj o vrednova

Praenje procesa - prikuplja

to znai pratiti pro

Mjere za praenje p

Kako provesti prae

Primjeri iz prakse

1. Kazalini susreti Gi manifestacija Prijat

2. Pomirba i sudjelou ruralnom razvoju o

3. Integralna zatita

4. Lokalni akcijski p

u Trojanu (Trojanski

Ako elite znati vie

Kako provesti anketiranje?

to je anketiranje?

Zato provesti anke

Kako pripremiti ank

Kako analizirati rezu

Pl i jt t t ij ki i


6/154


7/154

6

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVOR

NOST

takvim zajednicama ne ive u izoliranim grupama, potuju razliitost, prepoznajupotrebu za dijalogom i dogovorom. Predstavnici civilnog drutva4, zajedno sostalim sektorima, prepoznaju potrebu za djelovanjem za ope dobro. Napetostiprihvaaju kao zdravi dio svakodnevnog ivota u kojem ljudi izraavaju svoje

potrebe i vjerovanja.

To su zajednice koje idu putem odrivog razvoja, gdje gospodarski razvoj neugroava okoli i gdje su zadovoljene raznovrsne potrebe stanovnika. Zvuiutopistiki? Moj odgovor je - ako ne krenemo i ne uinimo prvi korak, zasigurnonikad neemo imati takvu zajednicu.

Kome je namijenjen ovaj prirunik?

Aktivistima u zajednici koji ele ostvariti promjenu na bolje putem drutvene akcije.Civilnim inicijativama i organizacijama, zaposlenicima u lokalnim samoupravama,socijalnim radnicima i svima onima koji na lokalnoj razini promoviraju vanostdrutvenih veza, kako bi se u zajednicama mogao, u ozraju prihvaanjarazliitosti, postii dogovor meu dionicima5o smjeru razvoja.

I ovaj je prirunik svojevrsna kuharica koja sadri prilian broj uputa kako neto

napraviti. Moete upotrijebiti neke upute, a kao i svaka dobra kuharica ili kuhar,trebate dodati i neto svoje, prilagoditi kuhanje sastojcima koje imate naraspolaganju.

Lidija Pavi-Rogoi

4Civilno drutvo u irem

smisl je podr je instit cija


8/154

Uenje

krozakciju

1.


9/154

8

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVOR

NOST


10/154


11/154


12/154


13/154


14/154

Primjeri razliitih pristupa u pokretanju promjen

Dva primjera koja emo prikazati stvarne su situprakse, a drugi je opis jedne strane zajednice.

U prvoj zajednici jedna je osoba htjela poboljvremena mladih u novom naselju te je oko sePoeli su s intenzivnim radom, posvetili su panjno nisu uspjeli odmah zainteresirati i okupiti velei to prije pruiti sadraje mladima, krenuzajednice zamijetili su njihov rad, ali su ih pustili im pasivnu podrku. Postigli su vrlo dobre rezu

radila voditeljica uz nekoliko podupiratelja. Poslizgorila jer je sve morala raditi sama. Podupiranitko nije vie htio biti zadnja budala. Nisu uszajednice i inicijativa je zamrla.

U drugoj je zajednici inicijalna grupa uloila trukljuivanje i educiranje ire baze volontera i ppostoji kontinuirano nekoliko radnih grupa odvoa i predstavnika samouprave te izabran

redovito javne sastanke (forume) i redovito oaktivnostima. Postignuti uspjesi u radu tih razbave pojedinim problemima bili su motivirajui za bilo educiranje ire baze lanova zajednice, koji za prepoznavanje problema i provoenje projek

Grafikon 1.: Proces uenja kroz akciju


15/154

14

NA

A

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVOR

NOST


16/154

Organizira

zajednice- to je to?

2.


17/154

16

NA

A

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVOR

NOST


18/154


19/154


20/154


21/154


22/154


23/154


24/154


25/154


26/154


27/154


28/154


29/154

28

NA

A

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVORNOST


30/154

Jeste li vi

motiviraniza rad u

zajednici?

3.


31/154

30

NA

A

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVORNOST


32/154

to ja mogu uiniti za svoju zajed

U uvodu smo naveli sve veu potrebu za pokreta

planiranjem svih dionika u zajednici. Postavlja setreba pokrenuti te promjene. esto se promjene dookolnosti. No, treba li ekati da se to dogodi ili przajednice? Na odgovor - svatko od nas moe bitpoglavlju elimo pomoi pojedincima u istraivanekih predrasuda ili vjerovanja koja ih koe u djelozajednice u kojoj ive i rade.

esto se susreemo s izjavama: to ja tu mogu,

odluuje na nekom drugom mjestu. No, ako prmoi emo ih mijenjati i stei mo i hrabrost zstvarnosti.

Prema tome, prvi je korak provjera vlastitih stavonjihovo usklaivanje s vlastitim potrebama. Na vaKako budete napredovali, postajat ete svjesniji ve vas to sve iznenaditi.

Istraivanjem svojih vjerovanja i stavova moete n

- vjerovanja su esto plod naeg odgoja, naviskustva, a ona potvruju istinitost onoga u je teak.)

- vjerovanja stvaraju vezu tipa uzrok-posljedce: Zato to vjerujem ili Vjerujem zato to.

- preispitujui i mijenjajui svoja vjerovanjamiljenje i poeti mijenjati stanje u svojoj z

Jeste li vimotiviraniza rad u

zajednici?


33/154


34/154


35/154

34

NA

A

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVO

RNOST

Vjeba 1. Postavljanje osobnog cilja

Cilj: odrediti svoj cilj djelovanja u zajednici

Oekivani rezultat:plan kojeg ete slijediti i ostvariti za dobro zajednice

1. korak:Napiite na papiru popis ciljeva, odnosno eljenih promjena u zajednici:one na kojima radite ili o kojima samo razmiljate. Za budue ciljeve mogu vampomoi neka od sljedeih pitanja:

- to elite postii sljedee godine

- to biste htjeli promijeniti u zajednici- za dvije godine

- za pet godina

- za deset godina

- to vas najvie zabrinjava?

- to vas najvie uzbuuje?

- to biste zaista eljeli raditi?- to je vama zaista vano?

- kad biste znali da ne moete pogrijeiti, to biste pokuali?

- to rade ljudi kojima se najvie divite u zajednici?

- koji su bili vai ciljevi kad ste bili mladi?

- to nije mogue/to je mogue?

Skala procjene: (1) vrlo neizvjes

1. Cilj privlai vau panju i

Mislei na njega, vi obna

2. Slijeenje cilja predstavlj

3. Cilj predstavlja jednaku dtako i vama.

4. Cilj stvara mogunost za(veu sigurnost, razumije

5. Cilj je u skladu sa irom gi jo irim ciljevima zajed

6. Cilj vam dozvoljava osobstupanj vlastite poduzetn

7. Cilj predstavlja mogunoi priznanje drugih.


36/154


37/154


38/154


39/154

38

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVO

RNOST


40/154

Procijenitesvojuzajednicu

4.


41/154

40

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVO

RNOST


42/154

Izradite plan za prepoznavanje loi potencijala (resursa)

Kao organizator zajednice zaposada, a ne od svijeta kakav bi e

organizator lok

Potrebese definiraju kao raskorak izmeu situacbiti. Potrebu moe osjetiti pojedinac, skupina ili ckonkretna, kao to je potreba za hranom i vodom ili

kvalitete ivota u zajednici. Primjerice, invalidima uu kretanju mjestom, a vaa zajednica nema niti japrilagoen njihovim potrebama.

Resursi ili potencijali su ono to se moe iskoivota. Oni mogu obuhvaati sve - od ljudi, mjesta koja nakon kole organizira prijevoz do gradskog bcrkve organizira igranje stolnog tenisa za djecu i resurse koji se koriste radi poboljanja ivota u

potencijal i svatko ima resurse koji se mogu iskor

Potrebe# raskorak izmeu sadanjeg stanja i

Resursi#sve to se moe iskoristiti za pobolja

Mnogo je razloga za provoenje procesa prepoznnekih:

Procijenitesvojuzajednicu


43/154


44/154


45/154


46/154


47/154


48/154


49/154


50/154


51/154


52/154

Primjer:podsjetnik pripremljen za intervju s fokusnom grupom

-MM-

Udruga More Maslina organizira intervju s fokusnim grupama

u lokalnim zajednicama u upaniji kao pripremu za odravanje

upanijske radionice

Sudjelovanje graana u upravljanju i jaanju zajednice

Sponzor: upanija, Tvornica, Hotel

Broj sudionika:

- cca 8 u manjim sredinama

- 10 - 12 u veim sredinama

Potrebno:

- facilitator

- zapisniar

- veliki papiri i flomasteri

Specifini ciljevi:

- Identificirati znanja i vjetine potrebne za postizanje vee odgovornosti lanova zaje

- Identificirati postojee dobre i loe primjere drutva u razvoju, a vezano za osnaivaupravljanje

- Napraviti listu potencijalnih sudionika, prlokalne samouprave koji mogu izmijeniti iskjaanja i dobrog upravljanja, kao dijela pro

3. korak:postavljati pitanja, podsticati i usmjerava

Pitanja:

I. Uzroci i posljedice nemogunosti i nedozajednici. Navedite potrebna znanja i vjet

1. Koji je glavni uzrok nedovoljne odgvaoj zajednici?

2. Koji je glavni uzrok zbog ega mzajednici nemaju utjecaj?

3. Koja su znanja i v jetine potreosnaivanje vae zajednice?

Lokalnecivilneinicijative

Udruge Losam

Znanja


53/154

52

N

AA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVO

RNOST

4. Koja su znanja i vjetine potrebne razliitim dionicima zapromoviranje vee odgovornost i lokalnih institucija?(ciljna publikaukljuuje lokalne civilne inicijative, udruge, lokalnu samoupravu,itd.)

II. Identificiranje iskustva u zajednici koje moe biti predstavljeno na

upanijskoj radionici

5. Moete li preporuiti primjere iz prakse ili projekte koji ilustrirajupartnerstvo ili drutvenu akciju za osnaivanje marginaliziranihgrupa ili primjer odgovornog ponaanja lokalnih institucija?

Lokalnecivilneinicijative

Udruge Lokalnasamouprava

Jo netko

Znanja

Vjetine

Stavovi

Iskustvo

Procjena potreba u zajednici

uz ukljuivanje graana

Postojei okviri i alati zasudjelovanje graana

Sudjelovanje graana uodreivanju prioriteta iliizradi odluka ili lokalnepolitike za neko podruje(npr. participatornodonoenje prorauna lokalnesamouprave)

Sudjelovanje u pruanju

usluga

Sudjelovanje u praenjukvalitete pruanja usluga,proraunske potronje i sl.)

Organizacijski razvoj (jaanje


54/154

III. Identificiranje potencijalnih kandidata iz vae zajednice koji bi sudjelovalina upanijskoj radionici

Napomena: vodite rauna da kandidat kojeg predlaete sudjeluje u nekoj odaktivnosti koje ste do sada naveli.

Prepoznajte potencijale vae zaje

Mnoge se organizacije, koje djeluju za dobrobit zaje

ili nedostatke zajednice. I to je u redu. Svaka znedostatke koji se moraju ispraviti.

No, mogue je usmjeriti se i na potencijale i na zajednica ima, a ne onoga to joj nedostaje. Zai snage mogu iskoristiti za ispunjenje potreba zaivot zajednice.

Da bi se to postiglo, prvo valja identificirati te poispunjenju potreba zajednice i njenom jaanju kao

TO JE POTENCIJAL ZAJEDNICE?

Definicija je vrlo iroka. Potencijali zajednice zajednice) predstavljaju sve ono to se moe iskozajednici. To moe biti:

- Osoba - automehaniar u ulici koji zna poprMama koja ne radi i kod kue organizirameu srednjokolcima, poklonik nekog spozajednice.

- Prostor, mjesto - kola, bolnica, crkva, drutveni dom. Moe biti i najupeatljiviji diozgrada u koju se moe smjestiti dom za stkatu idealna za sastanke. Ili javno mjestpark ili neki drugi otvoreni prostor.

POTENCIJALNI SUDIONICI RADIONICE

Ime i pozicija Organizacija Tel. / Fax / E-mail Projekt/aktivnosti

Civilno drutvo

Ime i pozicija Odjel Tel. / Fax / E-mail Projekt/aktivnosti

Lokalna samouprava


55/154


56/154

3. Kad zavrite, vaa lista moe biti podugaka. To je dobar znak - to znaida u vaoj zajednici ima mnogo resursa!

4. Sad promislite koji su vam dionici vani za pokretanje i provoenjeaktivnosti. Kakav oni utjecaj imaju ili mogu imati u vaoj zajednici.

Pokuajte prepoznati njihove brige i oekivanja.

Postavite za svakog dionika kojeg ste ocijenili kao vanog za va rad,bilo da mislite da ima pozitivan ili negativan utjecaj, sljedea pitanja:

- Koji su njihovi interesi (to ih zanima?)

- Koja su njihova oekivanja (to oekuju od odnosa s vama? tooekuju od vae inicijative?)

- Koji su njihovi potencijali (kako bi mogli doprinjeti vaoj inicijativi?)

5. Ne zaboravite promisliti koja su vaa oekivanja od njih?

Analiza dionika pomae u odreivanju:

- grupa ili pojedinaca koji e najvjerojatnije najvie utjecati na va rad

- pozitivnosti ili negativnosti tog utjecaja (ponekad moe biti i oboje)

- jaine utjecaja svakog od dionika

- saveznika i protivnika

- naina na koji moete poveati utjecaj saveznika, a smanjiti utjecajprotivnika

Koritenje potencijala zajednice koje ste identificirali

Primjer:Ovo je mogua lista dionika koja vam m

Lokalne inicijative ili udruge; kljuni po

- Sve organizacije u lokalnoj zajedn

borbu protiv droge, sportske klubo- Dobrovoljna vatrogasna drutva

- Crveni kri; javne kuhinje; privremeniene i djecu, centri za rtve nasilja

- Crkve i njihove organizacije (Caritas

- Savjetovalita (za djecu i mlade, e

- Lokalni dunosnici, politiari i voe

- Istaknuti pojedinci u razliitim podr

Institucije

- Lokalne osnovne i srednje kole, fa

- Predkolske ustanove

- Puka uilita, ostale obrazovne in

- Zdravstvene ustanove

- Kulturne ustanove

- Knjinice

- Centri u zajednici (za mlade, za soc

- Drutveni domovi

- Zadruge


57/154

56

N

AA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVO

RNOST

- Informatike tvrtke

- Servisne kompanije

- Tvornice

- Trgovine

- Gospodarske i obrtnike komore

- Udruge poslovnih ljudi

- Lokalni poduzetnici

Mediji

- Lokalne dnevne ili tjedne novine

- Lokalni radio i televizija

- Dopisnici i podrunice nacionalnih medija

- Glasila

Ne zaboravite ukljuiti:

- Starije graane

- Lokalne umjetnike

- Populaciju naseljenika

- Populaciju koja prima javnu pomo, hranu, socijalno ugroene

- Mlade i studente

- ene

- Invalide itd.

Kad ponete nabrajati, sigurno ete se sjetiti onih koji su vam vrlo bitni i s kojima


58/154

Planirajtezajedno5.


59/154

58

N

AA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVO

RNOST


60/154


61/154


62/154


63/154


64/154


65/154


66/154


67/154

66

N

AA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVORNOST

Zajedniki rad

UITI OD GUSAKA

Jato divljih gusaka leti u obliku slova V. Maui krilima svaka ptica stvarauzgon i tako pomae ptici koja leti iza nje. Letei zajedno, guske putuju 70% bre.

Ljudi koji imaju isti cilj i smisao za zajednicu, mogu mnogo lake i bredospjeti tamo kamo su se uputili upravo zato to jedni drugima pruaju

podrku i povjerenje.

Kada divlja guska napusti formaciju, leti puno tee pa se brzo vraa natragkako bi se koristila prednostima leta u jatu.

Ako radimo zajedno s drugima, i mi moemo ostvarit i svoje ciljeve mnogobre i lake.

Kad se guska na elu jata umori, vraa se na bilo koje mjesto u formaciji, adruga guska preuzima elno mjesto.

U izvravanju tekih zadataka moraju sudjelovati svi lanovi grupe - jer kodljudi, kao i kod gusaka, postoji meuovisnost.

Guska koja leti na zaelju povremeno se glasa kako bi ohrabrila one sprijedada odre brzinu.

Rijei ohrabrenja i podrke nadahnjuju i daju snagu onima u prvim redovima,pomaui im da odre korak unato svakodnevnim prit iscima i umoru


68/154

Javnodogovaranza razvoj

zajednice

6.


69/154

68

N

AA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVORNOST


70/154

Razvoj demokracije ovisi o mogunosti graanarijeiti probleme u svojoj zajednici. Meutim, odabjednostavan kako se moda ini na prvi pogledokupljanja graana na kojima se nita nije dogovo

nezadovoljni napustili skup i potvrdili esto vjerovauiniti. ili neko slino.

No, ako je javni sastanak strukturiran i ima iskusmogu iznijeti razliite opcije, mogu razmisliti o aktivprihvatiti neke kompromise kako bi rijeili zajednikdogovaranja ili deliberacije.33

Javni forum:

- Daje ansu ljudima iz razliitih sektora stavove

- Prvi korak prema razumijevanju potreba i p

Svakako je vano na javnim sastancima potaknutpokrenule drutvene akcije i kako bi one bile uin

Proces javnog dogovaranja poboljava anse dskladu ili komplementarno. Djelovati kao javnosttvore javnost oko zajednikog problema. Tada se krenuti. Naravno, ne treba oekivati kako e se dogovorenim nainom akcije. ak ako se i slau, biti aktivno ukljueni. No, sigurno je vea ansa rjeavanje problema nakon provedenog procesa je vea ansa da e se problem bre rijeiti.

Javnodogovaranjeza razvoj

zajednice


71/154


72/154


73/154


74/154


75/154


76/154


77/154


78/154


79/154


80/154


81/154


82/154


83/154


84/154


85/154

84

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOV

ORNOST

Kriteriji za procjenu najboljeg mogueg pristupa rjeenju problema:

- potrebno vrijeme

- ljudi

- predvien proraun

- mogue prepreke

- oekivani uinak

- popratne pojave, ili nepredvidive posljedice, ili nepredvidivi uinci

- odabir i prioriteti dionika u zajednici

- vjerojatnost za postizanje uspjeha

Primjer

Siromatvo: kako prekinuti zaarani krug?

Siromatvo36 utjee na osjeaj ekonomske sigurnosti i unitava socijalnustrukturu: Koji je put u prevladavanju tog problema u zemlji?

Nakon provedenog postupka listanja i grupiranja problema iskristalizirale su setri osnovne grupe problema:

1. nedostatna skrb drave za graane (jednakost)

2. nepovoljno okruenje za malo i srednje poduzetnitvo, ne potie seprivatna inicijativa (razvoj)


86/154

Primjer: Siromatvo: kako prekinuti zaarani krug u zemlji?

O temi: Siromatvo utjee na osjeaj ekonomske sigurnosti i unitava socijalnustrukturu. Koji nain odabrati za prevladavanje problema u vaoj zajednici?

Pristup 1: Jednakost - Osiguranjedravnih potpora

Problem

Mogui pristup

Mogue aktivnosti

Vrijednosti koje stojeiza ovog pristupa

Nedostatna dravna skrb za graane

Osigurati za ljude adekvatnu socijalnu idrugu skrb

Minimalne plae dovoljne za ivot

Jeftino stanovanje

Zdravstveno osiguranje za sveObrazovanje

Pravednost

Sigurnost

Stabilnost

Pristup 2: Omoguavanje vie prilikaza zapoljavanje

Pristup 3: Pomda pomognu s

Nepovoljna okolina za malo i srednjepoduzetnitvo

Nedovoljna inicijativa graana

Poticati trino gospodarstvo

Porezne olakice za proizvodnju

Privlaenje stranih investitora

Razvoj

Jednakost mogunosti

Inicijativa

Ljudi nemajuza trino g

Promijeniti m

Prekvalifikac

Edukacija za

Edukacija

Moral

Rad


87/154


88/154

Tablica aktivnosti

Analizirat i sadanju raz inu koritenja bicik la kao pr ijevoznog sredstva

Odrediti poeljnu razinu upotrebe bicikla kao prijevoznog sredstva testandarde sigurnosti

Odrediti indikatore za praenje uspjeha

Osigurati sigurne i pogodne biciklistike staze i pristupe te parkiralina

mjesta (napraviti poseban projekt)Uspostaviti suradnju s lokalnom samoupravom kako bi donijela mjere zalaki prijevoz biciklima

Postii dogovor s lokalnom samoupravom da svi urbanistiki planovi ubudunosti ukljuuju biciklistike staze

Osmisliti i organizirati jednodnevne akcije za promoviranje upotrebe biciklau svakodnevnom ivotu (npr. biciklijade i sl.)

Organizirati javne sastanke i tribine za popularizaciju biciklizma(ukljuiti lijenike i druge struke koje mogu govoriti o dobrim stranamabiciklizma)

Osnovati multidisciplinarnu radnu grupu koja e redovno komunicirati slokalnom samoupravom, osmiljavati aktivnosti, pratiti provedbu i sl.

Ukljuiti lokalne medije u projekt, kako bi redovito izvjetavali i populariziralibiciklizam

mjeseci 1 2 3 4 5 6 7 8

Primjer: Plan aktivnosti za postizanje prijateljskog okruenja za bicikl iste u zajednici


89/154


90/154


91/154


92/154


93/154


94/154


95/154


96/154


97/154


98/154

Praenje ivrednovanaktivnosti

zajednici

7.


99/154

98

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVORNOST


100/154

Izrada plana vrednovanja

ZATO VAM TREBA PLAN VREDNOVANJA?

Nakon mnogo rada do kasno u no, vie sastmoete i zamisliti, mnogobrojnih alica kave, vaa! poele su konkretne aktivnosti u zajednici. ImNo, nemojte dugo uivati na lovorikama, va sljedeinicijative. Ako vaa inicijativa savreno funkcionirazadovoljni. Ako valja provesti prilagodbe da bi uspjkoje su, kako biste ih u pravom trenutku mogli uvuloenog. A u najgorem sluaju, elite znati je li inida moete poduzeti najbolji nain za smanjenje trovrednovanje40postignutog izuzetno vano.

Razmislite to biste tono voljeli znat i o inicijativi. Vbi se baviti jednostavnim pitanjima koja su vana zrade i (posljednje, ali ne i najmanje bitno) za vae dofinancijskoj i praktinoj strani kad smiljate pitanja nnain na koji ete osigurati produktivnu evaluaciju

Prikupljene injenice u procesutreba ukljuiti u donoenje odlaktivnosti u zajednici

Evo nekoliko razloga zbog kojih valja izraditi plan

- Vodi vas kroz svaku fazu procesa vrednov

Pomae vam u odluci koja je vrsta inform

Praenje ivrednovanjeaktivnosti u

zajednici


101/154


102/154


103/154

102

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST

Tablica 3.: Plan procesa vrednovanja

Sustav praenja

Uspostaviti sustav

Obuiti sudionike/osoblje u unoenju podataka

Prikupiti podatake

Izvjetavati

Kljuni dionici

Identificirati kljune osobe

Provesti intervjue

Pripremiti izvjetaj o rezultatima

Pokazatelji na razini zajednice

Odrediti pokazatelje

Osigurati podatke

Pripremiti izvjetaj o rezultatima

Aktivnost 1 2 3 4 5 6

20

mjeseci


104/154


105/154


106/154


107/154

106

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST

- Javni sektor

- Kultura/rekreacija

- Djeca i mladi

- Starije osobe- Osobe s posebnim potrebama

- Neto drugo.....

Podsjetnik za listu pokazatelja kvalitete ivota po podrujima

Ovo su samo neki pokazatelji u nekim podrujima. Vi ih u svojoj skupini,odnosno zajednici, moete detaljnije definirati. Neki nee biti relevantni za vau

situaciju.

Gospodarstvo

- stopa nezaposlenosti

- prosjeni osobni dohodak

- prosjeni prihod domainstva

- programi stambenog zbrinjavanja

- pristupanost stana za etverolanu obitelj

- turizam izmjeren brojem noenja

- prosjena mjesena cijena struje i komunalija za prosjeno domainstvo

Osnovno obrazovanje

- broj kola na broj stanovnika

broj uenika u razredu

Javna sigurnost

- postotak anketiranih ljudnaveer hodaju sami po

- postotak anketiranih ko

napada

- broj provala u stanove u

- broj prometnih nesrea n

Zatita okolia

- broj dana s umjerenim po

- broj proiivaa vode u

- prosjena potronja pitke

- broj tona komunalnog ot

- razina bespravne izgradn

- broj, povrina i vrsta za

Zdravlje

- postotak mrtvoroene dj

- postotak smrti zbog sra

- broj smrti zbog karcinom

- broj prodanih kutija cigar

- broj oboljelih od AIDSa n

- broj smrtnih sluajeva po

broj mladih koji piju alkoh


108/154


109/154

108

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST


110/154

Primjeriiz prakse8.


111/154

110

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST


112/154


113/154


114/154


115/154


116/154


117/154


118/154


119/154


120/154


121/154


122/154

Ako eliteznati vie9.


123/154

122

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST



124/154


elite li saznati neije miljenje, jednostavno pitajednom ili nekol iko ljudi. No, to ako vas zanim

opine? Traiti odgovor od svakog stanovnika vodreene skupine gotovo je nemogue. Dakle, misle? Anketiranjem.

TO JE ANKETIRANJE?

To je nain prikupljanja informacija za koje se nacijele zajednice ili skupine koja vas zanima.

Anket iranje moete provesti na vie naina:

- prikupljanjem informacija od dijela skupinodabira reprezentativnog uzorka vee poispitanike, npr. ispitujui prolaznike na ces

- ispitivanjem odabranog uzorka populacijeodreenu skupinu unutar vee populacrezultati uzorka odraavaju rezultate koje b

populaciju. Primjerice, recimo da elite szajednici koji bi koristili usluge knjinice n10.000 ljudi koji ive u zajednici, bio bi ogrodaberete uzorak od 500 ljudi i saznate topredstavljao veu skupinu, mora biti paljiv

- ispitivanjem svih lanova odreene skupiupitnik daje svim lanovima zajednice o koete o skupini dobiti najtonije informacije,

Ako eliteznati vie


125/154


126/154

126 Primjer: - Likertova skala:Svak


127/154

126

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST

Opiite u jednoj reenici kako vidite svoju zajednicu?

to po vama znai odrivi razvoj? Navedite neki primjer?

Kako poveati transparentnost rada lokalne samouprave?

- Zatvorena pitanja: specifina pitanja koja zahtijevaju pozitivan ilinegativan odgovor. Koriste se kad je informacija koju trebate jasna,primjerice, elite znati koriste li se ljudi odreenom uslugom, ili jesu li ikaduli za specifini lokalni resurs.

Primjer:

Dajete li u opekorisne (dobrotvorne) svrhe? Da Ne

Jeste li sudjelovali u nekoj dobrotvornojaktivnost i u vaoj za jednica? Da Ne

- Viestruki izbor:Daje ispitaniku mogunost odabira izmeu nekolikoponuenih mogunosti. Na taj se nain dobivaju detaljnije informacijenego zatvorenim pitanjima, a lake se sortiraju od rezultata otvorenihpitanja.

Primjer:

Jeste li spremni volonterski doprinijeti udruzi za zati tu okolia More?

Da, puni angaman

Da, povremeno

Ne

Ne znam

skali: primjerice, prema s

1 = jako protiv

2 = ne slaem se

3 = ne mogu se o

4 = slaem se

5 = izuzetno se s

Moete dodati i 0 = neut

Primjer:

Navedite potrebe/podru

ih javni sektor?

obrazovanje i stipendiranje

umjetnost, kultura i povijesnokulturno nasljee

amaterski sport

pomo siromanima,marginaliziranim skupinama ionima s posebnim potrebama

zatita okolia i prirodnih izvor

Podruje


128/154


129/154


130/154

130Upitnik


131/154

130

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGO

VORNOST

1. Slaete li se sa sljedeim tvrdnjama?

OPENITO O ZAJEDNICI

postoji zajednitvo ljudi u rjeavanju problema bez obzira na nacionalnu pripadnost

postoji zajedniki lokalni identitet

veliki utjecaj na razvoj Opine imao je rat

postoje nacionalne tenzije kao prepreka razvoju opine

postoji trend naputanja i iseljavanja

ODNOSI U ZAJEDNICI

postoji povjerenje meu ljudima u zajednici bez obzira na nacionalnu pripadnost

postoji povjerenje u institucije drave

postoje dogovori izmeu sektora u drutvu (javni, gospodarski, civilni) o nainu rjeavanja problema u zajednici

LOKALNA SAMOUPRAVA (LS)

LS je nositelj razvoja opineLS dovoljno izvjetava javnost o planovima i odlukama

LS dovoljno ukljuuje javnost u donoenje odluka

LS dovoljno financijski potpomae rad udruga/civilnih inicijativa

GOSPODARSTVO

postoje razvijeni gospodarski subjekti

postoji lokalni gospodarski potencijal


132/154


133/154


134/154

134Naveli smo neka pitanja koja vam mogu pomoi u promiljanju. Vi ete se sigurnoj i i j kih Pravila za uspjeno provoenj


135/154

134

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODGOVORNOST

sjetiti jo nekih.

Kako napraviti SWOT analizu

SWOT analiza esto nastaje tijekom sastanka planiranja na kojem se par satiintenzivno razmilja i provodi analiza. Prilikom izrade analize svi ukljueni sudioniciudruuju svoje pojedinano i zajedniko znanje i iskustvo. to su atmosfera iokruenje oputeniji, prijateljskiji i konstruktivniji, to e analiza biti sveobuhvatnija,iskrenija i korisnija. Taj zadatak treba povjeriti facilitatoru.

Provoenje SWOT analize

1. Odredite voditelja (facilitatora) skupine s dobrim vjetinama sluanja i rada

s grupama te zapisniara. Koristite veliki papir na koji ete biljeiti bitnetoke analize i rasprave.

2. Predstavite sudionicima SWOT metodu i njezinu svrhu. Imate li vremena,moete proi kroz kratki primjer na temelju zajednikog iskustva ilipoznatog javnog pitanja. Mi smo u praksi radili na primjeru Hrvatske iEuropskih integracija.

3. Podijelite sudionike u manje skupine. Pobrinite se da grupe budu mjeovitekako biste dobili raspon gledita i pruili im mogunost predstavljanja.

4. Neka svaka manja skupina odredi zapisniara te neka izradi SWOTanalizu.

Dajte svakoj skupini 30 minuta za intenzivno razmiljanje i iznoenjesnaga, slabosti, mogunosti i opasnosti vae zajednice. Potaknite ih naiznoenje svih ideja.

Unaprijed odredite kako ete sortirati podatke. Neka sve male grupekoriste isti predloak. Nakon isteka dogovorenog vremena ponovno

Pravila za uspjeno provoenj

- budite realistini kod svo

- navedite gdje je zajednic

- budite specifini, ne navo

- analizirajte u kontekstu jeste li bolji ili gori od njih

- neka analiza bude kratka

- SWOT je subjektivan

Primjer:SWOT analiza jedne ruralne zajednice


136/154

- geografski poloaj - blizina Zagreba

- ekoloki ista sredina (ist zrak, nezagaenost, iste rijeke)

- prirodni resursi (rijeka, peina, ume)

- multikulturalnost, multiregionalnost

- postojanje udruga

- pogodnosti za razvoj stoarstva i povrtlarstva te voarstva

- tradicijska znanja

- pelarstvo

- lovstvo

Snage (prednosti) Slabosti

- ljudski potencijal (prosjek godina 57; nestrunost

- slaba informiranost

- nedostatak autohtonih proizvoda

- slaba informiranost o potrebama potroaa u tur(poznavanje navika drugih)

- divlji deponiji (ume-potoci)

- slabo razvijena graanska svijest

- neinformiranost mjetana o zakljucima lokalne s

- nedostatak meusobne komunikacije

- loa povezanost s viim razinama organiziranja (

- odlazak ljudi

Mogunosti (prilike) Opasnosti (prijetnje)

- blizina dravne ceste

- sve vei interes za seoski turizam

- interes za lovni i pustolovni turizam

- interes za zdravu hranu

- mogunost uzgoja ribe

- ukidanje opine

- nedostatak zastupljenosti stranih organizacija i d

- prijetnja da izoliranost ostane stalna

- nismo u fokusu investitora

- pota se dostavlja samo 2 puta mjeseno


137/154


138/154


139/154


140/154


141/154


142/154

142Pristup 2. dogovoren u maloj, nerazvijenoj ruralnoj zajednici tijekom javnogsastanka grupe zainteresiranih stanovnika

Podaci istraivanja:


143/154

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODG

OVORNOST

sastanka grupe zainteresiranih stanovnika

Izlistani i grupirani problemi:

- slabi ekonomski uvjeti

- iseljavanje ljudi, pogotovo mladih

- konfiguracija terena

- mali broj stanovnika, koji se smanjuje

- velik broj bez mirovine

- dobna struktura stanovnitva (prosjek starosti 60 godina)

- veina starijih osoba ivi sama u domainstvu

- udaljenost domainstava od centra opine (ambulanta, trgovina, pota,apoteka)

- nikakva prometna povezanost

- ratrkana domainstva

- velik broj socijalno ugroenih starijih osoba

- jedan lijenik pokriva jako velik teren zbog toga nije u mogunosti pruitiveu panju bolesnim

Uzrono posljedine veze:

Prema podacima Opine na ndobi te postoji veliki broj socijalnpravo stanje na terenu, proveli sdijelovima opine.

Izjava o problemu:

Na osnovu provedenih razgovoradi iseljavanja mlaeg stanovnmirovinama ili bez ikakvih primandomainstava pa je starijim osprometna povezanost. Na podru

zdravstvene usluge svim stanouslugu svim starijim osobama k

Cilj:

- poboljati kvalitetu ivota ljudi

Akcijski plan:

Uzroci: Posljedice:

- obaviti razgovor s grupomljudi koje emo obuhvatitiprojektom

- obaviti razgovor s vlasnikokombija

to

Tablica 6.: Plan aktivnosti u zajednici


144/154

I. Razviti model ukljuivanjagraana u postupkeodluivanja u zajednici

II. Ukljuiti aktivno graane uivot zajednice i donoenjeodluka o zajednici

Pristup Aktivnosti Poetak

I.1 Uspostaviti kontakt s lokalnom i mjesnom samoupravom i drugimdionicima u zajednici (prema analizi dionika)

I.2 Organizirati redovne javne forume na kojima graani mogu razgovaratio razliitim problemima i temama meusobno i s predstavnicima drugihdionika

I.3 Formalizirati nain suradnje s lokalnom i mjesnom samoupravomII.1 Pripremiti informativne materijale o potrebi i koristima ukljuivanja

graana u postupke odluivanja

II.2 Osmisliti drutvene akcije u partnerstvu razliitih dionika (drutvenogdoma, mjesnog odbora, udruga, poduzetnika)

II.3 Napraviti plan aktivnosti i odrediti odgovorne osobe za svaku drutvenuakciju

II.4 Nabaviti sredstva za drutvene akcije - iz zajednice: lokalna samouprava,poduzetnici, obrtnici, pojedinci; izvan - Hrvatske ume i HEP

II.5 Organizirati i provesti drutvene akcije prema planovima aktivnosti

II.6 Prikupiti povratne informacije od sudionika drutvenih akcija, analiziratiih i upotrijebiti za poboljanje sljedeih aktivnosti

II.7 Pripremiti i objaviti izvjetaj u lokalnom glasniku i postaviti na webstranicu lokalne samouprave


145/154Stablo ciljeva

N k i d bl k bl k j li i li bl i ili ih


146/154

Nakon izrade problemskog stabla, putem kojeg ste analizirali probleme i stavili ihu uzrono posljedine veze, trebate analizirati ciljeve. To se moe napraviti putemstabla ciljeva, koje predstavlja pozitivnu zrcalnu sliku problemskog stabla.

Analiza ci ljeva

- predstavlja pozitivne aspekte planirane budue situacije

- ukljuuje formulaciju ciljeva na temelju problema

PROBLEM ! CILJ

Primjer: Problemsko stablo 1 - Kordinacija aktivnosti u zdravstvenoj zatitidjece (Izvor: www.global.finland.fi)

146Primjer: Problemsko stablo 2 - za jedno ruralno podruje Primjer:Stablo ciljeva u odno

podruje


147/154

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODG

OVORNOST

p j


148/154


149/154


150/154150Visoki stupanj slaganja s navedenim izjavama u ovoj tabl ici ukazuje, prema vaojprocjeni, na zajednicu s niskom razinom socijalnog kapitala


151/154

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODG

OVORNOST

Ukratko moemo rei da socijalni kapital doprinosi jaanju zajednica i izgradnjikapaciteta i ostalim eljenim rezultatima koji doprinose razvoju. Takoer, polazimood pretpostavke da proces grupne interakcije i izgradnja odnosa doprinose i

odravaju socijalni kapital.

Znai, on ne moe biti vlasnitvo pojednica, ve on djeluje izmeu i unutargrupe i zajednice. ak ni zajednica ne posjeduje socijalni kapital, ali se kroznjega izraava. Socijalni kapital razlikuje se od financijskog, ljudskog, fizikogili kulturnog kapitala.

Vjeba 10: Kroz vae djelovanje u zajednici ispitajte koji faktori utjeu na

poveanje povjerenja, potovanja i upravljanja konfliktima. Ukljuite radnamjesta, mjesta stanovanja i mjesta gdje graani provode slobodno vrijeme. Nezaboravite civilne inicijative i udruge.

Ispitajte kad se vaa grupa i zajednica odnose s dobrom namjerom, kad podupirejedne, a kad iskl juuje i marginalizi ra druge. Ispitajte kako okolina u kojoj radi te iivite utjee na nain vaeg kolektivnog djelovanja. Ne zanemarite injenicu dase mi ne ponaamo nuno isto u zajednici kao kad djelujemo kao pojednici.

Ne zaboravite, prije negoli krenete u akciju, procjenite svoju zajednicu. Trebaterazumjeti kako moete stvoriti bolje uvjete za povezivanje razliitih grupa,rjeavanje konflikata na civilan nain te facilitiranje procesa dogovaranja. No,prije toga provjerite jeste li vi sami motivirani za rad u zajednici.

Ajdukovi D. i dr.: Socijalna rekonstrukcija zajedpomo, 2003.


152/154

Beovan G.: Civilno drutvo, Nakladni zavod Gl

Borgos,S., Douglas S.: Community Organizing an

the South, Social Policy, 1996.Chaskin R.J. i dr.: Building Community Capacity

Cox E.: The Social Audit Cookbook, Reichstein

Freire P.: Pedagogija obespravljanih, ODRAZ, 2

Fung A., Wright E. O.: Deepening Democracyempowered participatory governance, Verso, 20

Gray B.: Finding Common Ground for Multipa

1989.

Green G.P., Haines A.: Asset Building and ComPublications Inc., 2002.

Laginja I., Pavi-Rogoi L.: Kuharica za udruge

Laginja I., Pavi L.: Putokaz za djelotvoran rad2001.

London S.: Creating Citizens Through Public Delib1997.

Makin P., Cooper C., Cox C.: Managing People

Marysdaughter K., Dansinger L.: Community 2000.

Mayer S. A.: Filantropija u zajednicama Srednje2001.

Bibliografija

152Rijavec M., Miljkovi D.: U potrazi za arobnom svjetiljkom, Psihologijasamomotivacije; IEP-D2, 2002.


153/154

NAA

ZAJEDNICA

NAA

ODG

OVORNOST

Sardar Z.. Abrams I.: Kaos za poetnike, Naklada Jesenski i Turk, 2001.

Senge P.: Ples promjene, Izazovi u razvoju ueih organizacija, Mozaik knjiga,

2003.Souza Briggs X. de: Planning Together: How (and How Not) to EngageStakeholders in Charting a Course, Harvard University, 2003.

Souza Briggs X. de: Perfect fit or Shotgun Marriage?: Understanding The Powerand Pitfalls in Partnerships, Harvard University, 2003.

Souza Briggs X. de: Organizing Stakeholders, Building Movement, Setting theAgenda, Harvard University, 2003.

Quinlivan-Hall D., P. Renner: In Search of Solutions: Sixty Ways to Guide YourProblem Solving Group, PFR Training Associates Ltd., 1994.

Wekselberg V.: Prirunik za anketiranje graana, The Urban Institute, 2004.

Woolcock M.: The place of Social Capital in Understanding Social and Economicoutcomes, (lanak) ISUMA, Volume 2, N 1, 2001

www.nfg.org

www.community-problem-solving.net

http://ctb.ku.edu

www.onepine.info

www.csc-scc.gc.ca

www.smartgrowth.org

www.soc.surrey.ac.uk


154/154

Documents

Naša Zajednica Naša Odgovornost