NASTAVANASTAVA FONETIKE, FONOLOGIJE, FONETIKE, FONOLOGIJE,

MORFOLOGIJE MORFOLOGIJE I SINTAKSE I SINTAKSE

NASTAVA

govor i govorne jedinicegovor i pismo

govorni organi i tvorba glasovaglasovi hrvatskoga jezika

podjele glasovaglasovne promjene

naglašivanjerečenična intonacijastilogenost glasova

FONETIKE IFONOLOGIJE MORFOLOGIJE SINTAKSE

Sustavno se uči u osnovnoj i srednjoj školi.

rečenični ustrojsklapanje rečenica

nizanjem, spajanjem iuvrštavanjem

osnovne službe vrsta riječi u rečenici

sročnost i red riječislaganje rečenica u

diskurs

vrste riječideklinacijski i

konjugacijski sustav

Vježbe za izgovor: - slivenika č, ć, dž, đ - jedrenika h - otvornika e, a, o - dvoglasnika ie (ije) - zvučnika pred izgovornom stankom - zvonačnika v pred bezvučnikom i izgovornom stankom

PRISTUP SINTAKSI NA RAZINI REČENICE

(uvriježen pristup)

PRISTUP SINTAKSI NARAZINI TEKSTA

(paralelne i lančane tekstne veze)

Probir gradiva u skladu je s mogućnostima i potrebama

učenika te sasvrhom učenja

hrvatskoga jezika.

FONETIKA, FONOLOGIJA, MORFOLOGIJA, SINTAKSA POUČAVA SE U NASTAVI

HRVATSKOGA JEZIKA (GRAMATIKE)USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA

(PRAVOGOVORA I PRAVOPISA)KNJIŽEVNOSTI

NA TEORETSKOJRAZINI

NA PRAKTIČNOJ RAZINI

JEZIČNE VJEŽBE(POVEZIVANJE S NASTAVOMJEZIČNOGA IZRAŽAVANJA)

METODE RAZGOVORA I

SAMOSTALNOG RADA

JEZIČNE VJEŽBEU NASTAVI JEZIČNOGA IZRAŽAVANJA

USMENE VJEŽBE PISMENE VJEŽBE

1. gramatičko-pravogovorne 1. gramatičko-pravopisne

a) gramatičke - fonološke- morfološke- sintaktičke

b) leksičke - leksičko-semantičke- leksičko-gramatičke- leksičko-stilističke

c) ortoepske (pravogovorne)- akcenatske- artikulacijske- intonacijske

a) gramatičke - fonološke- morfološke- sintaktičke

b) leksičke - leksičko-semantičke- leksičko-gramatičke- leksičko-stilističke

c) ortografske (pravopisne)- vježbe i zadatci- diktati- sastavci

2. stilsko-kompozicijske- razgovaranje - tumačenje- opisivanje - raspravljanje- pripovijedanje - upućivanje

MOTIVACIJSKI POSTUPCI

MOTIVACIJSKI POSTUPCI

• PROBLEMSKI PRISTUP (npr. zapažanje pogrješke u tisku, natpisima i sl.: biti ću – bit ću. Što je pravilno?)

• RJEŠAVANJE JEZIČNE DILEME (npr. priredbi – priredaba – priredba)

• USPOREĐIVANJE STANDARDNOJEZIČNOGA I ZAVIČAJNOG OBLIKA RIJEČI (npr. infinitiv)

• PRIKLADAN CRTEŽ, FOTOGRAFIJA• IGRE I IGROVNE AKTIVNOSTI (ASOCIJACIJE, ČAROBNA

VREĆICA, PANTOMIMA...)• MOTIVACIJSKI RAZGOVOR U SVEZI S

LINGVOMETODIČKIM PREDLOŠKOM• ...

DUBOKOA1 SPLITSKI DRVEN

VITAK IVANOV STAKLENA

CRVENA MARIJINA MRAMORNI

OPISNI POSVOJNI GRADIVNI

A2

A3

B1

B2

B3

C1

C2

C3

PRIDJEVI

A1

Primjer: Igra asocijacija

USVAJANJE NOVIH SPOZNAJA

INDUKTIVNI SPOZNAJNI PUTmetoda heurističkog razgovora

KONTRASTIVNI PRISTUP(KONTRASTIVNA ANALIZA)

usporedba standardnojezičnih i dijalektnih oblika

• GRAFIČKI PRIKAZIPodcrtavanje u analizi rečenice:Iva je jučer pročitala lektiru.

Rečenično stablo:

Moja prijateljica čita zanimljivu knjigu.

U NASTAVI SINTAKSE

A S P

A O

SS

OS

PS

R

METODIČKI POSTUPCI UTVRĐIVANJA ZNANJA(UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA)

ZADATCI PROVJERE I VJEŽBANJA (prepoznavanja, dopunjavanja, zamjene, preoblike... – fonološke, morfološke i

sintaktičke vježbe)

VIZUALNA POMAGALA (npr. grozdovi / umne mape, Vennov dijagram...)

PETOSTIH

JEZIČNE IGRE, IGRE ULOGA (OŽIVLJAVANJA GRAMATIČKIH POJMOVA), KRIŽALJKE, TRAŽILICE, DOPUNJALJKE I SL.

PITANJA OTVORENOG TIPA, VIŠERAZINSKA PITANJA

RASPRAVA

...

Primjer: Igra uloga

• Uloge: padežiSvaki učenik – padež opisuje padež koji predstavlja (značenje, padežna pitanja, primjer). Ostali pogađaju o kojem je padežu riječ.

• Uloge: imenice, glagoli, pridjevi Vrste riječi se predstavljaju, kazuju što se njima može izraziti, kako bismo se sporazumijevali da ih nema i što mogu zajedno napraviti kad ih rabimo u govoru.

• Uloge: imperativ, kondicional I. i II. Glagolski načini se predstavljaju, kazuju što svaki izriče te kako mogu pomoći učeniku u govorenju i pisanju.

BEZVEZNIČKE

SLOŽENA

OBJEKT

JEDNOSTAVNAVIŠESTRUKO

SLOŽENA

NEPROŠIRENA

VEZNIČKE

ATRIBUT

NEZAVISNOSLOŽENA

PROŠIRENA

APOZICIJA

ZAVISNO SLOŽENA

REČENICA

PRILOŽNAOZNAKA

GROZD ILI UMNA MAPA

Primjer: Vennov dijagram