NASTAVA POVIJESTI USMJERENA NASTAVA POVIJESTI USMJERENA PREMA KOMPETENCIJAMA I ISHODIMA PREMA KOMPETENCIJAMA I ISHODIMA

UČENJAUČENJA

mr. sc. Marijana Marinovićmr. sc. Marijana Marinović

Agencija za odgoj i obrazovanjeAgencija za odgoj i obrazovanje

studeni 2011.studeni 2011.

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUMNACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini u Republici Hrvatskoj srednjoškolskoj razini u Republici Hrvatskoj

Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i ishode učenja. kompetencijski sustav i ishode učenja.

NOK je polazište za uređenje predmetne NOK je polazište za uređenje predmetne strukture i odgojno-obrazovne jezgre strukture i odgojno-obrazovne jezgre nastavnih predmeta.nastavnih predmeta.

ŠTO SU KOMPETENCIJE?ŠTO SU KOMPETENCIJE?

Kompetencije Kompetencije predstavljaju dinamičnu predstavljaju dinamičnu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. vrijednosti.

(Tuning pojmovnik, 2007. – Vlasta Vizek Vidović: (Tuning pojmovnik, 2007. – Vlasta Vizek Vidović: Ishodi Ishodi učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir, okvir, Zagreb 2008.)Zagreb 2008.)

ŠTO SU ISHODI UČENJA?ŠTO SU ISHODI UČENJA?

Ishodi učenja suIshodi učenja su jasno iskazanejasno iskazane tvrdnje napisane tvrdnje napisane od strane učitelja o tome što se od učenika od strane učitelja o tome što se od učenika očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. pokazati nakon završetka procesa učenja.

Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljivemjerljive i vidljive. .

(Tuning pojmovnik, 2007. – Vlasta Vizek Vidović: (Tuning pojmovnik, 2007. – Vlasta Vizek Vidović: Ishodi učenja u Ishodi učenja u

obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir, obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir, Zagreb Zagreb 2008.)2008.)

Ishodi učenja Ishodi učenja nisunisu iskazi koji nabrajaju ili iskazi koji nabrajaju ili opisuju nastavne sadržaje kao što je npr. opisuju nastavne sadržaje kao što je npr. slučaj s nastavnim programima niti govore slučaj s nastavnim programima niti govore što učitelji ili nastavnici trebaju raditi u što učitelji ili nastavnici trebaju raditi u razredu. razredu.

Ishodi Ishodi susu usmjereni na učenikeusmjereni na učenike i njihove i njihove aktivnosti i zato se uvijek aktivnosti i zato se uvijek iskazuju iskazuju aktivnim glagolimaaktivnim glagolima koji izražavaju koji izražavaju učeničku aktivnost.učeničku aktivnost.

KOJU KOMPETENCIJU RAZVIJAMO KOD KOJU KOMPETENCIJU RAZVIJAMO KOD UČENIKA KROZ NASTAVU POVIJESTI?UČENIKA KROZ NASTAVU POVIJESTI?

KOMPETENCIJA POVIJESNOG MIŠLJENJAKOMPETENCIJA POVIJESNOG MIŠLJENJA

Do nje dolazimo usvajanjem Do nje dolazimo usvajanjem TEMELJNIH POVIJESNIH TEMELJNIH POVIJESNIH ZNANJAZNANJA::

a. poznavanjem najvažnijih a. poznavanjem najvažnijih ččinjenica, datuma i povijesnih injenica, datuma i povijesnih osoba, teosoba, te

b. razumijevanjem temeljnih povijesnih pojmova,b. razumijevanjem temeljnih povijesnih pojmova,

kao i stjecanjem kao i stjecanjem PET VJEŠTINA:PET VJEŠTINA:

1. VJEŠTINE KRONOLOŠKOG MIŠLJENJA,1. VJEŠTINE KRONOLOŠKOG MIŠLJENJA,

2. VJEŠTINE RAZUMIJEVANJA POVIJESNE 2. VJEŠTINE RAZUMIJEVANJA POVIJESNE NARACIJE,NARACIJE,

3. VJEŠTINE ANALIZE POVIJESNIH DOGAĐAJA I 3. VJEŠTINE ANALIZE POVIJESNIH DOGAĐAJA I NJIHOVE INTERPRETACIJE,NJIHOVE INTERPRETACIJE,

4. VJEŠTINE POVIJESNOG ISTRAŽIVANJA i4. VJEŠTINE POVIJESNOG ISTRAŽIVANJA i

5. VJEŠTINE ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH 5. VJEŠTINE ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJA STAVOVA.TEMA I ZAUZIMANJA STAVOVA.

Svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na Svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnim razinama – te su vještine, dakle, kumulativne.prethodnim razinama – te su vještine, dakle, kumulativne.

Temeljna povijesna znanjaTemeljna povijesna znanja osnovaosnova su za su za razvijanje kompetencije povijesnog mišljenja. razvijanje kompetencije povijesnog mišljenja.

Dakle, Dakle,

cilj nastave povijesti cilj nastave povijesti nije samonije samo usvajanje usvajanje temeljnih činjeničnih podataka itemeljnih činjeničnih podataka i razumijevanje razumijevanje temeljnih temeljnih povijesnih pojmovapovijesnih pojmova već i već i razvijanje pet razvijanje pet temeljnih vještina temeljnih vještina koje će dovesti do toga da koje će dovesti do toga da učenik stekne učenik stekne kompetenciju povijesnog kompetenciju povijesnog mišljenja.mišljenja.

1. VJEŠTINA KRONOLOŠKOG 1. VJEŠTINA KRONOLOŠKOG MIŠLJENJAMIŠLJENJA

Kronološko mišljenje je srce povijesnog mišljenja.

Bez jakog kronološkog osjećaja tj. redoslijeda događaja učeniku je nemoguće istražiti odnose između tih događaja ili objasniti povijesni kauzalitet.

Kronologija nam pruža mentalni kostur za organizaciju povijesnog mišljenja.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. Učenik razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost.1. Učenik razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost.2. Učenik u povijesnoj priči uočava njezinu vremensku2. Učenik u povijesnoj priči uočava njezinu vremensku

strukturu.strukturu.3. Učenik je sposoban utvrditi vremenski redoslijed u 3. Učenik je sposoban utvrditi vremenski redoslijed u

konstruiranju vlastite povijesne priče.konstruiranju vlastite povijesne priče.4. Učenik je sposoban izmjeriti i izračunati kalendarsko4. Učenik je sposoban izmjeriti i izračunati kalendarsko

vrijeme.vrijeme.5. Učenik može rekonstruirati tijek povijesnog 5. Učenik može rekonstruirati tijek povijesnog

događaja i njegovo trajanje.događaja i njegovo trajanje.6. Učenik je sposoban uspoređivati alternativne 6. Učenik je sposoban uspoređivati alternativne

modele periodizacije.modele periodizacije.

2. VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA 2. VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA POVIJESNE NARACIJEPOVIJESNE NARACIJE

Važan je zadatak nastave povijesti da učenik nauči povijesno misliti, a to se najbolje postiže na tekstovima znanstvenika.

Pristupajući analizi povijesne naracije mi razumijevamo povijesne događaje i procese i dajemo svoju ocjenu. Bez tih dimenzija čitanje povijesnog teksta gubi svoj

smisao. Dakle, nisu odlični oni učenici koji mogu najtočnije izreći

o kojim povijesnim događajima i osobama tekst govori i najtočnije ponoviti što su pojedine osobe rekle, već su odlični oni učenici koji na temelju tih činjenica mogu raspravljati. (Tekst nije predmet upamćivanja već sadržaj razgovora.)

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. Učenik može razlikovati literarni tekst s povijesnom 1. Učenik može razlikovati literarni tekst s povijesnom podlogom od znanstvenog povijesnog teksta. podlogom od znanstvenog povijesnog teksta.

2. Učenik može identificirati središnje pitanje povijesne 2. Učenik može identificirati središnje pitanje povijesne priče.priče.

3. Učenik se može uživjeti u povijesnu priču.3. Učenik se može uživjeti u povijesnu priču.4. Učenik može uočiti povijesne perspektive. 4. Učenik može uočiti povijesne perspektive. Radi se o sposobnosti opisivanja prošlosti njezinim pojmovima, kroz oči i iskustva onih koji su bili tamo. Ne smijemo suditi o prošlosti prema normativima i vrijednostima današnjice.

5. Učenik može pretvoriti podatke iz teksta u5. Učenik može pretvoriti podatke iz teksta u tablični prikaz.tablični prikaz.6. Učenik zna koristiti vizualne i brojčane 6. Učenik zna koristiti vizualne i brojčane podatke na povijesnim i geografskim podatke na povijesnim i geografskim kartama, grafikonima, tablicama i drugim kartama, grafikonima, tablicama i drugim grafičkim prikazima.grafičkim prikazima.7. Učenik se zna služiti vizualnim podacima, 7. Učenik se zna služiti vizualnim podacima, te literarnim i glazbenim izvorima.te literarnim i glazbenim izvorima.

3. VJEŠTINA ANALIZE POVIJESNIH 3. VJEŠTINA ANALIZE POVIJESNIH DOGAĐAJA I NJIHOVA DOGAĐAJA I NJIHOVA

INTERPRETACIJA INTERPRETACIJA Jedan od najčešćih problema u nastavi povijesti

je poriv koji osjećaju učenici, a nerijetko i učitelji/nastavnici, da pronađu jedan pravi odgovor, jednu bitnu činjenicu, jednu autoritarnu interpretaciju.

Ovi problemi su duboko ukorijenjeni u uobičajenom načinu kojim udžbenici predstavljaju povijest: to je niz događaja koji idu ravno prema predviđenoj interpretaciji.

Povjesničari se razlikuju po izboru činjenica koje uključuju u svoju priču i po njihovoj

interpretaciji

te se mogu međusobno razilaziti u mišljenju kako su te činjenice interpretirane.

Konačne istine nema, kaže Talmud: “Čovjek je mudar dok traži istinu, postaje budala čim

pomisli da ju je našao”.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1.1. Učenik zna identificirati autora ili izvor Učenik zna identificirati autora ili izvor povijesnog dokumenta odnosno priče.povijesnog dokumenta odnosno priče.

2.2. Učenik zna usporediti i suprotstaviti različite Učenik zna usporediti i suprotstaviti različite ideje, vrijednosti, osobe, ponašanja i stavove.ideje, vrijednosti, osobe, ponašanja i stavove.

3.3. Učenik zna razliku između povijesnih činjenica Učenik zna razliku između povijesnih činjenica i povijesnih interpretacija.i povijesnih interpretacija.

4.4. Učenik uzima u obzir višestruke perspektive.Učenik uzima u obzir višestruke perspektive.5.5. Učenik zna analizirati uzročno-posljedične Učenik zna analizirati uzročno-posljedične

odnose i višestruke uzroke uključujući važnost odnose i višestruke uzroke uključujući važnost pojedinca, utjecaj ideja i ulogu slučaja u pojedinca, utjecaj ideja i ulogu slučaja u povijesnim događajima.povijesnim događajima.

6.6. Učenik zna prosuditi argumente o Učenik zna prosuditi argumente o povijesnoj povijesnoj

neizbježnosti.neizbježnosti.7.7. Učenik zna usporediti različite povijesne Učenik zna usporediti različite povijesne

priče.priče.8.8. Učenik zna da su povijesne interpretacije Učenik zna da su povijesne interpretacije

podložne promjenama.podložne promjenama.9.9. Učenik zna uočiti i ocijeniti glavne dileme Učenik zna uočiti i ocijeniti glavne dileme

među povjesničarima.među povjesničarima.10. Učenik zna postavljati hipoteze o utjecaju 10. Učenik zna postavljati hipoteze o utjecaju

prošlosti na sadašnjost.prošlosti na sadašnjost.

4.VJEŠTINA POVIJESNOG 4.VJEŠTINA POVIJESNOG ISTRAŽIVANJAISTRAŽIVANJA

Povijesno istraživanje u smislu "stvaranja povijesne priče" učenicima je vrlo zanimljivo inajčešće stvara u njima duboku motivaciju za rad.

Samostalni istraživački radovi učenika mogu nastati uvidom u povijesne dokumente, slušanjem priča živih svjedoka, čitanjem pisama, dnevnika, opisivanjem artefakata, fotografija, posjeta povijesnoj lokaciji, zapisima usmene povijesti ili drugih dokaza iz prošlosti te njihovom spretnom kombinacijom.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. Učenik zna formulirati povijesna pitanja.1. Učenik zna formulirati povijesna pitanja.

2. Učenik zna pronaći povijesne podatke.2. Učenik zna pronaći povijesne podatke.

3. Učenik zna preispitati povijesne izvore i 3. Učenik zna preispitati povijesne izvore i interpretacije.interpretacije.

4. Učenik zna identificirati praznine u dostupnim 4. Učenik zna identificirati praznine u dostupnim povijesnim izvorima, upotrebljavati povijesnim izvorima, upotrebljavati kontekstualno znanje i perspektive vremena kontekstualno znanje i perspektive vremena i prostora i konstruirati razumnu povijesnu i prostora i konstruirati razumnu povijesnu interpretaciju.interpretaciju.

5. VJEŠTINA ANALIZE VRIJEDNOSNIH 5. VJEŠTINA ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJE STAVOVAPOVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJE STAVOVA

Analiza usredotočena na zauzimanje stavova i donošenje odluka dovode učenike u samo središte povijesnih dilema i problema s kojima su bili suočeni ljudi u kritičnim trenucima prošlosti i bliske sadašnjosti.

Ulazak u takve momente, suprotstavljanje posljedica ili problema onog vremena, analiza dostupnih alternativa, vrednovanje posljedica koje su mogle slijediti nakon takvih opcija i onih koje su se dogodile jesu aktivnosti koje unapređuju učenikovo duboko osobno uključivanje u te događaje.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. Učenik zna identificirati teme i probleme u prošlosti.1. Učenik zna identificirati teme i probleme u prošlosti.2. Učenik se zna služiti izvorima o nekadašnjim događajima 2. Učenik se zna služiti izvorima o nekadašnjim događajima

i suvremenim činjenicama koji pridonose rješavanju i suvremenim činjenicama koji pridonose rješavanju problema i alternativnih tijekova akcije.problema i alternativnih tijekova akcije.

3. Učenik zna identificirati relevantne prethodne povijesne 3. Učenik zna identificirati relevantne prethodne povijesne događaje. događaje.

4. Učenik zna vrednovati alternativne tijekove događanja.4. Učenik zna vrednovati alternativne tijekove događanja.5. Učenik zna formulirati utjecaj tijeka povijesnog događaja 5. Učenik zna formulirati utjecaj tijeka povijesnog događaja

na povijesnu temu.na povijesnu temu.6. Učenik zna vrednovati primjenu neke odluke.6. Učenik zna vrednovati primjenu neke odluke.

Pet navedenih vještina treba Pet navedenih vještina treba kontinuirano kontinuirano i planski uvježbavatii planski uvježbavati s učenicima tijekom s učenicima tijekom njihova višegodišnjeg školovanja. Jedino njihova višegodišnjeg školovanja. Jedino tako učenici mogu steći kompetenciju tako učenici mogu steći kompetenciju povijesnog mišljenja.povijesnog mišljenja.

Okvir za takav rad je taksonomska tablica.Okvir za takav rad je taksonomska tablica.

PRIMJERI ISHODA UČENJA ZA PRIMJERI ISHODA UČENJA ZA NASTAVNU TEMU na tri razine učenjaNASTAVNU TEMU na tri razine učenja

NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA

VELIKIH RIJEKAVELIKIH RIJEKA

Učenici će biti sposobni:Učenici će biti sposobni:

1.1. Analizirati kako je prirodno okruženje u dolinama Analizirati kako je prirodno okruženje u dolinama velikih rijeka Nila, Eufrata, Tigrisa, Inda i Hoanga velikih rijeka Nila, Eufrata, Tigrisa, Inda i Hoanga utjecalo na pojavu prvih civilizacijautjecalo na pojavu prvih civilizacija

2.2. Usporediti urbani razvoj u Mezopotamiji i Egiptu i Usporediti urbani razvoj u Mezopotamiji i Egiptu i objasniti sličnosti i razlikeobjasniti sličnosti i razlike

3.3. Usporediti pisma u Egiptu, Mezopotamiji, Indiji i Kini Usporediti pisma u Egiptu, Mezopotamiji, Indiji i Kini te objasniti kako je pisanje utjecalo na gospodarski, te objasniti kako je pisanje utjecalo na gospodarski, politički, religijski i kulturni život u tim područjimapolitički, religijski i kulturni život u tim područjima

4. Usporediti razvoj religije i etičkih vrijednosti u 4. Usporediti razvoj religije i etičkih vrijednosti u

četiri civilizacijska krugačetiri civilizacijska kruga

5. Analizirati oblik vladavine, političke i vojne 5. Analizirati oblik vladavine, političke i vojne

institucije u četiri civilizacijska kruga i objasniti nainstitucije u četiri civilizacijska kruga i objasniti na

koji je način centralna vlast utjecala na koji je način centralna vlast utjecala na

gospodarstvo i ubirala porezegospodarstvo i ubirala poreze

6. Opisati najznačajnija znanstvena, tehnološka i 6. Opisati najznačajnija znanstvena, tehnološka i

kulturna dostignuća naroda Staroga istokakulturna dostignuća naroda Staroga istoka

PRIMJERI ISHODA UČENJA U PRIMJERI ISHODA UČENJA U NASTAVNIM JEDINICAMA – OSNOVNA NASTAVNIM JEDINICAMA – OSNOVNA

ŠKOLAŠKOLANASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH

RIJEKA RIJEKA

Učenici će biti sposobni:Učenici će biti sposobni:

1.1. Pokazati na povijesnom zemljovidu velike rijeke i Pokazati na povijesnom zemljovidu velike rijeke i

pokazati na kojem su prostoru živjeli pojedini narodipokazati na kojem su prostoru živjeli pojedini narodi

2.2. Objasniti geografske karakteristike prostora koristeći se Objasniti geografske karakteristike prostora koristeći se geografskom kartom, fotografijama i drugim prikladnim geografskom kartom, fotografijama i drugim prikladnim slikovnim materijalimaslikovnim materijalima

3.3. Ucrtati na slijepi zemljovid najstarije gradove i objasniti zašto Ucrtati na slijepi zemljovid najstarije gradove i objasniti zašto su se prvi gradovi pojavili uz velike rijekesu se prvi gradovi pojavili uz velike rijeke

4.4. Objasniti uz pomoć slikovnog priloga kako je bilo organizirano Objasniti uz pomoć slikovnog priloga kako je bilo organizirano upravljanje u prvim državama Starog istokaupravljanje u prvim državama Starog istoka

5. nabrojiti i opisati najveća graditeljska dostignuća 5. nabrojiti i opisati najveća graditeljska dostignuća naroda Starog istoka koristeći se fotografijama i naroda Starog istoka koristeći se fotografijama i drugim slikovnim materijalimadrugim slikovnim materijalima

6. Objasniti kako su nastale prve države u Egiptu i 6. Objasniti kako su nastale prve države u Egiptu i Mezopotamiji i koje su razlike među njimaMezopotamiji i koje su razlike među njima

7. Objasniti kako su živjeli slobodni ljudi viših staleža , a 7. Objasniti kako su živjeli slobodni ljudi viših staleža , a kako slobodni ljudi nižih staleža i neslobodni ljudi u kako slobodni ljudi nižih staleža i neslobodni ljudi u državama Staroga istokadržavama Staroga istoka

8. Objasniti razliku između sela i grada kao središta 8. Objasniti razliku između sela i grada kao središta proizvodnje i s obzirom na kulturni životproizvodnje i s obzirom na kulturni život

9. Prepoznati na slikovnom materijalu pisma naroda 9. Prepoznati na slikovnom materijalu pisma naroda Staroga istoka i materijal na kojemu se pisaloStaroga istoka i materijal na kojemu se pisalo

Tijekom petog, šestog i sedmog razreda kod Tijekom petog, šestog i sedmog razreda kod učenika učenika sese razvija sposobnost za apstrakcijurazvija sposobnost za apstrakciju. To . To je za nastavu povijesti izuzetno važno. Učitelj je za nastavu povijesti izuzetno važno. Učitelj mora imati na umu ove činjenice kada određuje mora imati na umu ove činjenice kada određuje ishode učenja i kriterije ocjenjivanja. ishode učenja i kriterije ocjenjivanja.

Spoznaje koje je učenik do toga doba dobivao o Spoznaje koje je učenik do toga doba dobivao o svijetu sadržavale su svijetu sadržavale su spoznajni proces u spoznajni proces u konkretnoj situacijikonkretnoj situaciji (razredna nastava). (razredna nastava). Kažemo Kažemo da je dijete upoznavalo svijet s "vanjske strane". da je dijete upoznavalo svijet s "vanjske strane".

Primjena raznolikih nastavnih metoda, osobito Primjena raznolikih nastavnih metoda, osobito onih koje razvijaju apstraktno mišljenje u petom, onih koje razvijaju apstraktno mišljenje u petom, šestom i sedmom razredu postaje izuzetno šestom i sedmom razredu postaje izuzetno važna. Bez njihove primjene učenje ostaje na važna. Bez njihove primjene učenje ostaje na razini usvajanja činjeničnih podataka i temeljnih razini usvajanja činjeničnih podataka i temeljnih pojmova bez njihova dubljeg razumijevanja.pojmova bez njihova dubljeg razumijevanja.

U osnovnoj školi učitelj radi u razredu na tri U osnovnoj školi učitelj radi u razredu na tri razine: 1. učenici s poteškoćama u učenjurazine: 1. učenici s poteškoćama u učenju

2. prosječni učenici2. prosječni učenici 3. nadareni učenici 3. nadareni učenici

PRIMJERI ISHODA UČENJA U NASTAVNIM PRIMJERI ISHODA UČENJA U NASTAVNIM JEDINICAMA – STRUKOVNA JEDINICAMA – STRUKOVNA ČETVEROGODIŠNJA ŠKOLAČETVEROGODIŠNJA ŠKOLA

NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH

RIJEKA RIJEKA

Učenici će biti sposobni:Učenici će biti sposobni:

1.1. Napraviti popis glavnih karakteristika Napraviti popis glavnih karakteristika civilizacijecivilizacije i odgovoriti na i odgovoriti na pitanje Prema kojim kriterijima se razvoj društva u dolinama pitanje Prema kojim kriterijima se razvoj društva u dolinama velikih rijeka može nazvati velikih rijeka može nazvati civilizacijskimcivilizacijskim??

2.2. Objasniti zašto su se prve Objasniti zašto su se prve civilizacijecivilizacije razvile u dolinama velikih razvile u dolinama velikih rijekarijeka

3.3. Opisati u pisanom sastavu na temu “Jedan dan života u gradu Opisati u pisanom sastavu na temu “Jedan dan života u gradu Uru kao…” (vladar, svećenik, vojnik, pisar, obrtnik, trgovac, rob, Uru kao…” (vladar, svećenik, vojnik, pisar, obrtnik, trgovac, rob, majka, otac, učenik) način života pojedinih društvenih slojevamajka, otac, učenik) način života pojedinih društvenih slojeva

5. Objasniti koristeći odlomke iz Epa o Gilgamešu 5. Objasniti koristeći odlomke iz Epa o Gilgamešu

kako se priča o kralju-junaku odrazila na najstarije kako se priča o kralju-junaku odrazila na najstarije

mezopotamske vjerske i kulturne vrednotemezopotamske vjerske i kulturne vrednote

6. Analizirati slikovni materijal o najstarijem gradu u 6. Analizirati slikovni materijal o najstarijem gradu u

dolini Inda i odgovoriti na pitanja: dolini Inda i odgovoriti na pitanja: Koji dokazi mogu Koji dokazi mogu

poduprijeti tvrdnju da je grad nastao kao planirana poduprijeti tvrdnju da je grad nastao kao planirana

zajednica? Koje su osobitosti u njegovoj gradnji?zajednica? Koje su osobitosti u njegovoj gradnji?

7. 7. Usporediti veličinu i trajanje pojedinih civilizacija u Usporediti veličinu i trajanje pojedinih civilizacija u

dolinama velikih rijekadolinama velikih rijeka

PRIMJERI ISHODA UČENJA U PRIMJERI ISHODA UČENJA U NASTAVNIM JEDINICAMA – GIMNAZIJANASTAVNIM JEDINICAMA – GIMNAZIJA

NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA

VELIKIH RIJEKAVELIKIH RIJEKA

Učenici će biti sposobni:Učenici će biti sposobni:

1. Objasniti razliku između uporabe pojma “kultura” i 1. Objasniti razliku između uporabe pojma “kultura” i

pojma “civilizacija”pojma “civilizacija”

2. Objasniti nastanak irigacijskog sustava u dolinama 2. Objasniti nastanak irigacijskog sustava u dolinama

velikih rijeka i odgovoriti na pitanja: velikih rijeka i odgovoriti na pitanja: Kako je irigacijski Kako je irigacijski

sustav utjecao na opskrbu hranom stanovništva?sustav utjecao na opskrbu hranom stanovništva? te te

Kako je izgradnja velikih irigacijskih sustava utjecala Kako je izgradnja velikih irigacijskih sustava utjecala

na političku i upravljačku strukturu države?na političku i upravljačku strukturu države?

3. 3. objasniti etičke norme, društvenu hijerarhiju i položaj žena i objasniti etičke norme, društvenu hijerarhiju i položaj žena i

djece u sumerskoj državi koristeći se primjerima iz djece u sumerskoj državi koristeći se primjerima iz

Hamurabijeva zakonika te usporediti njihov sustav vrednota Hamurabijeva zakonika te usporediti njihov sustav vrednota

sa suvremenim etičkim i zakonskim standardima u sa suvremenim etičkim i zakonskim standardima u

suvremenim demokratskim društvima suvremenim demokratskim društvima

4. analizirati priče o potopu u različitim književnim djelima i 4. analizirati priče o potopu u različitim književnim djelima i

suprotstaviti različita vjerovanja koje te priče odražavajusuprotstaviti različita vjerovanja koje te priče odražavaju

5. objasniti razvoj pisma i njegovo značenje za razvoj društva, 5. objasniti razvoj pisma i njegovo značenje za razvoj društva,

tehnologije i znanostitehnologije i znanosti

6. Objasniti zašto se u dolini6. Objasniti zašto se u dolini Nila u starome vijekuNila u starome vijeku razvilarazvila jedinstvena jedinstvena država pod vlašću faraonadržava pod vlašću faraona dok je Mezopotamija biladok je Mezopotamija bila ratno poprište ratno poprište zaraćenih gradova-državazaraćenih gradova-država i nađi dokaze za svojui nađi dokaze za svoju tvrdnjutvrdnju

7. Usporediti građevine u dolinama velikih rijeka7. Usporediti građevine u dolinama velikih rijeka i odgovoriti nai odgovoriti na pitanja: pitanja: Koji su ekonomski i društveniKoji su ekonomski i društveni preduvjeti morali postojatipreduvjeti morali postojati kako bi se kako bi se te građevine izgradile?te građevine izgradile? Koji su motivi potaknuli njihovuKoji su motivi potaknuli njihovu izgradnju? izgradnju? Kakve su razlike u životimaKakve su razlike u životima ljudi (onih koji naredililjudi (onih koji naredili izgradnju i onih izgradnju i onih koji su sudjelovalikoji su sudjelovali u njihovoj gradnji) nastale kaou njihovoj gradnji) nastale kao posljedica izgradnji posljedica izgradnji tih građevina?tih građevina?

8. 8. UsporeditiUsporediti način nastanka gradova u Egiptu,način nastanka gradova u Egiptu, Mezopotamiji, Indiji iMezopotamiji, Indiji i Kini iKini i odgovoriti na pitanja:odgovoriti na pitanja: Što ove činjenice govore o obilježjima Što ove činjenice govore o obilježjima vladavine uvladavine u pojedinim područjima i njezinim vrijednostima? Koja pojedinim područjima i njezinim vrijednostima? Koja vrstavrsta centralizirane uprave je bila potrebna da se izgrade icentralizirane uprave je bila potrebna da se izgrade i održavaju održavaju takvi gradovi?takvi gradovi?

Literatura:Literatura:

Standarde za nastavu povijesti izradio je Standarde za nastavu povijesti izradio je Nacionalni centar za nastavu povijesti Nacionalni centar za nastavu povijesti Sveučilišta u Kaliforniji (Sveučilišta u Kaliforniji (National Center for National Center for History in the Schools University of California, History in the Schools University of California, Los AngelesLos Angeles) tijekom reforme obrazovanja u ) tijekom reforme obrazovanja u SAD-u koja je započela 1994., a završila 2000. SAD-u koja je započela 1994., a završila 2000. godine donošenjem godine donošenjem Nacionalnih standarda za Nacionalnih standarda za poučavanje povijesti.poučavanje povijesti.

Ovom velikom reformom i izradom nacionalnih Ovom velikom reformom i izradom nacionalnih standarda za sve nastavne predmete, na svim standarda za sve nastavne predmete, na svim razinama školstva, dovršen je prijelaz na razinama školstva, dovršen je prijelaz na kompetencijski sustav u obrazovanju.kompetencijski sustav u obrazovanju.