134
Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711 Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected] PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA LJEVAONIČKU INDUSTRIJU (Sl. list, br. 14/79., 11/80. i čl. 193. Pravilnika…-65/91.) I. OPĆA ODREDBA Član 1. Ovim se pravilnikom propisuju tehnički normativi koji se odnose na ljevaonice za proizvodnju odljevaka sivoga žilavoga (nodularnoga), kovkastoga (temperovanog) čeličnog lijeva te lijeva od teških i lakih obojenih metala i njihovih legura. II. LOKACIJA LJEVAONICA 1. Opća lokacija ljevaonica Član 2. Ljevaonički kompleks locira se i izgrađuje na zemljištu koje se nalazi na uzvišenom mjestu tako da dubina podzemnih voda na tom mjestu iznosi najmanje 5 metara od površine. Ako su podzemne vode manje dubine, moraju se poduzeti mjere odvodnjavanja. Član 3. Svaki ljevaonički kompleks mora imati sanitarno-zaštitnu zonu koja predstavlja najmanju udaljenost između izvora izdvajanja pojedinih štetnih tvari u atmosferu i objekata naseljenog mjesta. Član 4. Veličina zaštitne zone pri izgradnji novih ljevaonica ovisi o kapacitetu ljevaonice i mora iznositi najmanje: 1) za ljevaonice željeznog i čeličnog lijeva, kapaciteta do 10000 t/godišnje – 100 m 2) za ljevaonice lijeva od obojenih metala, kapaciteta do 100 t/godišnje – 100 m

New PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA LJEVAONIČKU … · 2017. 7. 10. · Elektrolučne peći i skladišta za šaržu mogu se smjestiti u poprečne lađe samo ako to ima bitnih

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    PRAVILNIK

    O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA LJEVAONIČKU INDUSTRIJU

    (Sl. list, br. 14/79., 11/80. i čl. 193. Pravilnika…-65/91.)

    I. OPĆA ODREDBA

    Član 1.

    Ovim se pravilnikom propisuju tehnički normativi koji se odnose na ljevaonice za

    proizvodnju odljevaka sivoga žilavoga (nodularnoga), kovkastoga (temperovanog) čeličnog lijeva te lijeva od teških i lakih obojenih metala i njihovih legura.

    II. LOKACIJA LJEVAONICA

    1. Opća lokacija ljevaonica

    Član 2.

    Ljevaonički kompleks locira se i izgrađuje na zemljištu koje se nalazi na uzvišenom mjestu tako da dubina podzemnih voda na tom mjestu iznosi najmanje 5 metara

    od površine.

    Ako su podzemne vode manje dubine, moraju se poduzeti mjere odvodnjavanja.

    Član 3.

    Svaki ljevaonički kompleks mora imati sanitarno-zaštitnu zonu koja predstavlja najmanju udaljenost između izvora izdvajanja pojedinih štetnih tvari u atmosferu

    i objekata naseljenog mjesta.

    Član 4.

    Veličina zaštitne zone pri izgradnji novih ljevaonica ovisi o kapacitetu ljevaonice i mora iznositi najmanje:

    1) za ljevaonice željeznog i čeličnog lijeva, kapaciteta do 10000 t/godišnje – 100

    m

    2) za ljevaonice lijeva od obojenih metala, kapaciteta do 100 t/godišnje – 100 m

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    3) za ljevaonice željeznog i čeličnog lijeva, kapaciteta 10000 do 20000 t/godišnje

    – 300 m

    4) za ljevaonice lijeva od obojenih metala, kapaciteta 100 do 3000 t/godišnje – 300 m

    5) za ljevaonice željeznog i čeličnog lijeva, kapaciteta više od 20000 t/godišnje –

    1000 m

    6) za ljevaonice lijeva od obojenih metala, kapaciteta više od 3000 t/godišnje – 500 m.

    2. Lokacija ljevaonica u odnosu prema drugim pogonima

    Član 5.

    Ako se u okviru organizacije udruženog rada nalazi veći broj različitih pogona,

    ljevaonički pogoni se moraju razmjestiti u zoni grupe toplih pogona i u blizini energetskih izvora.

    Član 6.

    U odnosa prema drugim pogonima u organizaciji udruženog rada, ljevaonički

    pogoni razmještaju se na rubu zemljišta u smjeru dominantnih vjetrova koji pušu u toplom razdoblju godine.

    Član 7.

    Između ljevaonice i ostalih pogona mora postojati najmanja udaljenost koja,

    ovisno o kapacitetu ljevaonice, iznosi:

    1) pri kapacitetu do 10000 t/godišnje – 20 m

    2) pri kapacitetu 10000 do 20000 t/godišnje – 25 m

    3) pri kapacitetu 20000 do 50000 t/godišnje – 30 m

    4) pri kapacitetu više od 50000 t/godišnje – 50 m

    Član 8.

    Zgrada ljevaonice magnezijevih legura mora biti odvojena od ostalih objekata najmanje 15 do 20 m, što ovisi o otpornosti zidova susjednih zgrada prema vatri.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    III. GRAĐEVNI OBJEKT LJEVAONICE

    1. Oblik zgrade ljevaonice

    Član 9.

    Da bi se osigurao slobodan dotok svježeg zraka, zgrada ljevaonice može se sastojati najviše od 3 lađe, širine najviše po 30 m, odnosno ukupne širine cijele

    zgrade najviše 90 m.

    Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na ljevaonice s konvejerskim transportom i centraliziranim odvodom topline, plinova i prašine preko ugrađene

    mehaničke ventilacije.

    Član 10.

    Zgrada ljevaonice može imati i poprečne lađe širine najviše po 30 m.

    Član 11.

    Zgrada ljevaonice može biti prizemna i jednokatna.

    Ako je zgrada jednokatna, u prizemlju se smještaju sanitarno-higijenske prostorije

    i prostorije za boravak radnika, ventilacijski uređaji, transformatorske podstanice, međuskladišta alata i pribora, sredstva kontinualnog transporta i komunikacija, a na katu se nalaze osnovne proizvodne prostorije ljevaonice.

    2. Razmještaj odjela u ljevaonici

    Član 12.

    Odjeli za taljenje metala i legura moraju se, u pravilu, postavljati na kraju duljeg

    dijela zgrade ljevaonice, u smjeru puhanja dominantnih vjetrova, da bi se spriječilo zagađivanje ostalih odjela plinovima i prašinom.

    Član 13.

    Odjeli za pripremu pijeska i čišćenje odljevaka, u pravilu, postavljaju se tako da

    se ispred njih nalaze ostali odjeli, u smjeru puhanja dominantnih vjetrova.

    Član 14.

    Sanitarno-higijenske prostorije i prostorije za odmor i prehranu radnika mogu se locirati uz glavnu zgradu ljevaonice, ali tako da ne pokrivaju više od 40% vanjske

    površine zgrade ljevaonice.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Prostorije iz stava 1. ovog člana mogu se nalaziti u posebnoj zgradi udaljenoj od

    zgrade ljevaonice s kojom se moraju povezati s pomoću zatvorenih prolaza koji se zagrijavaju.

    Član 15.

    Prostorije za prehranu i odmor radnika i sanitarno-higijenske prostorije moraju biti

    locirane tako da radnici ne prolaze kroz zagađene dijelove pogona pri odlasku u te prostorije.

    Član 16.

    Zabranjen je ulaz u pogon iz prostorija za prehranu i odmor i kretanje radnika pri

    dolasku i odlasku s posla kroz odjele za lijevanje, istresanje i čišćenje odljevaka, a i svako drugo kretanje radnika koji u njima ne rade.

    Član 17.

    Za smještaj uređaja za zagrijavanje i ventilaciju (filtera, hvatača prašine, komora,

    zavjesa i dr.) moraju se predvidjeti posebne površine i prostorije.

    Član 18.

    Novi ili rekonstruirani pogoni za proizvodnju magnezijevih odljevaka lociraju se u prizemlju nezapaljive zgrade.

    Odjeli za taljenje i lijevanje u zgradama iz stava 1. ovog člana od ostalih odjela

    ljevaonice odvajaju se zidovima otpornim prema vatri ili pregradama.

    Član 19.

    Odjeli za taljenje, lijevanje i svarivanje magnezijevih legura mogu se locirati i u zajedničkim proizvodnim prostorijama ljevaonice, ali samo ako su za cijeli objekt

    predviđene posebne mjere zaštite od požara.

    Odjeli za taljenje, lijevanje, istresanje, brušenje i bojenje, u kojima se izdvaja najviše štetnih plinova i prašine, moraju se u slučaju iz stava 1. ovog člana locirati

    duž vanjskih zidova zgrade.

    Član 20.

    Odjel za obradu magnezijevih legura brušenjem, poliranjem i drugim operacijama pri kojima se javlja povećana količina magnezijeve prašine, mora se locirati u posebno izoliranim i nezapaljivim prostorijama, duž vanjskih zidova glavne zgrade

    i sa zidovima premazanim uljanim bojama.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 21.

    U prostorije u kojima se nalazi peć za taljenje magnezijevih legura zabranjeno je

    postavljanje trakastih ili kružnih pila za rezanje uljevnih sistema ili otpadaka.

    3. Veličina proizvodnih prostorija

    Član 22.

    Veličina proizvodnih prostorija u ljevaonici određuje se na temelju ovih parametara, koji iznose:

    1) površina radne prostorije po svakom radniku – 4,5 m2;

    2) obujam radne prostorije po svakom radniku – 15,0 m3;

    3) visina radne prostorije u kojoj se obavlja lijevanje:

    - s dizalicama najmanje – 10 m;

    - bez dizalica najmanje – 7 m.

    Član 23.

    Talionice opskrbljene kupolnim pećima smještaju se u lađe širine najmanje 18 m u rekonstruiranim pogonima, a najmanje 24 m u novim pogonima.

    Visina lađe od poda do krovne konstrukcije ovisi o kapacitetu kupolne peći i kreće

    se od 11 do 20 m za zatvorene kupolne peći koje su opskrbljene sistemom za otprašivanje i odvojenim rekuperatorom za predgrijavanje zraka.

    Širina lađe od 12 m dopuštena je samo za kupolne peći kapaciteta od 6 t/h pri

    rekonstrukcijama pogona.

    Kupolne peći i skladišta za šaržu mogu se smjestiti u poprečne lađe samo ako to ima bitnih tehnoloških i organizacionih prednosti.

    Član 24.

    Talionice s elektrolučnim pećima smještaju se u lađe širine najmanje 18 m u

    rekonstruiranim pogonima i najmanje 24 m u novim pogonima.

    Visina lađe od poda do krovne konstrukcije, ako je peć smještena na podu, ovisi o obujmu peći i kreće se od 11 do 16 m. Ako se peć postavlja na katu zgrade, visina lađe računa se od razine poda kata do krovne konstrukcije.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Visina staze električne dizalice za posluživanje elektrolučne peći, računajući od

    poda lađe iznosi 8 do 16 m ako je peć postavljena na podu, odnosno 12 do 20 m ako se peć nalazi na posebnoj platformi iznad poda. Te visine rastu s porastom

    obujma peći i nosivosti dizalice.

    Elektrolučne peći i skladišta za šaržu mogu se smjestiti u poprečne lađe samo ako to ima bitnih tehnoloških i organizacionih prednosti.

    Horizontalna udaljenost između kuke dizalice u krajnjem položaju i osi staze

    dizalice treba da iznosi 1,1 do 1,9 m, ovisno o nosivosti dizalice i obujmu peći.

    Član 25.

    Odjeli za sklapanje kalupa i lijevanje u ljevaonicama željeznog i čeličnog lijeva lociraju se u lađama širine najmanje 18 m za rekonstruirane pogone i najmanje

    24 do 30 m za nove pogone.

    Visina lađe od poda do krovne konstrukcije ovisi o najvećoj masi odljevka i kreće se od 8 do 16 m, pri čemu se visine iznad 11 m odnose na prizemne lađe.

    Visina nosača staze dizalice, računajući od poda lađe, iznosi za mosnu dizalicu 8 do 15 m, a za konzolnu dizalicu 4 do 6 m, pri čemu se konzolna dizalica

    upotrebljava za lađe šire od 24 m.

    Visina lađe u slučaju visećeg transporta (monoreji) od poda do krovne konstrukcije mora iznositi 8 do 10 m.

    Za jednokratne lađe visina do krovne konstrukcije računa se od razine poda kata.

    Udaljenost između najniže točke pokretnog dijela dizalice i najviše točke uređaja koji se poslužuje mora iznositi najmanje 500 mm.

    Član 26.

    Odjeli za izradu jezgara u ljevaonicama željeznog i čeličnog lijeva smještaju se u lađe širine najmanje 18 m za rekonstruirane pogone i 24 do 30 m za nove pogone.

    Visina lađe od poda do krovne konstrukcije ovisi o masi odljevaka i kreće se od 8 do 12 m, pri čemu se visine iznad 11 m odnose na prizemne lađe.

    Visina dijela lađe u koji se smješta vertikalna sušara projektira se ovisno o visini sušare.

    Visina jednokratnih lađa do krovne konstrukcije računa se od razine poda kata.

    Visina nosača staze dizalice, računajući od poda lađe, iznosi za mosnu dizalicu 8 do 10 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Visina lađe u slučaju visećeg transporta (monoreji) od poda do krovne konstrukcije

    iznosi 8 do 10 m.

    Udaljenost između najniže točke pokretnog dijela dizalice i najviše točke uređaja koji se poslužuje mora iznositi najmanje 500 mm.

    Član 27.

    Veličine navedene u čl. 28, 29, 30. i 31. ovog pravilnika međusobno se usklađuju

    pri projektiranju zgrade u cjelini.

    4. Transportni putovi, prijelazi i prolazi

    Član 28.

    Između zidova i stupova zgrade ljevaonice i pojedinih uređaja mora se uvijek osigurati određena udaljenost koja se, ovisno o gabaritu uređaja, kreće od 0,6 do

    1,2 m.

    Udaljenost između pojedinih uređaja utvrđuje se pri projektiranju, ovisno o konkretnim uvjetima i potrebama.

    Pri posluživanju uređaja dizalice, udaljenost između zidova i stupova zgrade i

    uređaja utvrđuje se u skladu s normalnim položajem kuke dizalice iznad uređaja.

    Pri postavljanju uređaja na posebne temelje, udaljenost uređaja od zidova i stupova zgrade usklađuje se s konfiguracijom susjednih temelja.

    Član 29.

    Ulaz u pogon ljevaonice osigurava se posebnim otvorima s vratima najmanje 2,4

    m i za propuštanje prijevoznih sredstava s teretom koja se ne kreću po tračnicama. Vrata moraju biti široka najmanje 2,1 m.

    Širina vrata za željeznički transport pri ulazu u prostor ljevaonice mora iznositi

    najmanje 4,9 m, a za dvoosovinske kamione – najmanje 4,5 m.

    Ulaz u proizvodnu zgradu ne smije imati nagib.

    Dopušteni kut spajanja ulaza u zgradu s prolazima u njoj iznosi 90 stupnjeva.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 30.

    Sva vrata na zgradi ljevaonice moraju se otvarati u smjeru izlaza.

    U prostorijama u kojima boravi do 15 radnika, u skladištima površine najviše 100 m2, a i u sanitarnim čvorovima dopušteno je otvaranje vrata u smjeru ulaza u prostoriju.

    Na zgradama koje se zagrijavaju upotrebljavaju se vrata s automatskim

    otvaranjem i zatvaranjem.

    Pragovi i ispusti na ulazima u proizvodne prostorije nisu dopušteni.

    Otvori za mala vrata u okviru velikih izrađuju se s donjim pragom visine 200 mm.

    Član 31.

    Radi posluživanja uređaja i strojeva, u ljevaonici se moraju osigurati odgovarajući

    prolazi čija veličina ovisi o načinu transporta, veličini transportnih sredstava, smjerovima kretanja i veličini radne zone.

    Prolazi bez zone za posluživanje uređaja moraju imati širinu od 1100 do 2000 mm za jednosmjerno kretanje i 1600 do 3000 mm za dvosmjerno kretanje.

    Prolazi pri posluživanju jednog reda uređaja, uključujući i radnu zonu veličine 800

    mm, moraju imati širinu od 1600 do 2300 mm za jednosmjerno i 2300 do 2700 mm za dvosmjerno kretanje.

    Prolazi između dviju zona posluživanja uređaja, uključujući i radnu zonu veličine

    800 mm, moraju imati širinu od 2300 do 3000 mm za jednosmjerno i 3000 do 3400 mm za dvosmjerno kretanje.

    Širina prolaza manja od širina navedenih u st. 2. do 4. ovog člana odnosi se na

    samokretna kolica širine do 500 mm, a širine veće od širina navedenih u tim stavovima na elektrokare širine 1200 mm.

    Visina prolaza u svim slučajevima ne smije biti manja od 2300 mm.

    Član 32.

    Transportna sredstva mogu se smještati u podzemne tunele, ali samo ako u njima

    ne postoje stalna mjesta rada i ako vrijeme boravka radnika u tim tunelima ne premašuje 25 minuta.

    Ako se projektom predviđaju mehanizirani zatvarači i sita ispod bunkera za

    povratnu mješavinu, pneumatski transport mješavine, automatizirano istresanje odljevaka iz kalupa i sl., visina podrumskih prostorija u koje se smještaju ti uređaji ne smije biti manja od 3 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Visina podzemnog tunela grane konvejera za hlađenje mora iznositi najmanje 2,5

    m.

    Udaljenost između dva izlaza iz tunela ne smije biti veća od 60 m.

    Širina slobodnog prolaza u tunelima ne smije biti manja od 1 m, a u tunelima za transport vrućeg materijala – od 2 m.

    Podzemni komunikacijski tuneli moraju se pokrivati željeznim ili željezno-

    betonskim pločama potrebne čvrstoće.

    Na mjestima postavljanja ventila moraju se ugraditi preklopni poklopci.

    Član 33.

    Normativi za osnovne i najčešće potrebne prijelaze i prolaze jesu:

    1) širina pješačkih galerija – 1,5 m;

    2) širina prolaza na transportnim i komunikacijskim galerijama – 0,7 m;

    3) širina prolaza između konvejera i zida galerije – 0,8 m;

    4) širina remontnih prostora između konvejera i zida nasuprot prolazu:

    - pri širini trake 400 do 650 mm – 0,4 m;

    - pri širini trake 800 mm i više – 0,5 m;

    5) prolaz između konvejera (kad postoje dva ili više konvejera) – 1,0 m;

    6) udaljenost između mostova za prolaz preko konvejera u proizvodnim prostorijama – 20 do 30 m;

    7) visina galerije za konvejerski transport – 2,0 m;

    8) širina koridora na putovima za evakuaciju radnika – 1,4 m;

    9) širina vrata na putovima za evakuaciju radnika – 0,8 m.

    Član 34.

    Širina radnih površina postavljenih više od 0,3 m iznad razine poda (uz miješalice

    za pijesak i bunkere) mora iznositi najmanje 1 m.

    Slobodna visina od poda radne površine do najbližih dijelova nosive konstrukcije zgrade, cijevnih vodova, kranova itd., pri regularnom kretanju, mora iznositi

    najmanje 2 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Širina radnih površina oko bunkera, miješalica, separatora, transportera, aeratora

    i sl. uređaja, ne uzimajući u obzir širinu radne površine na mjestu postavljanja i posluživanja strojeva, mora iznositi najmanje 0,7 m.

    Član 35.

    Ako su duvnice kupolnih peći postavljene na više od 1,5 m iznad razine poda, oko

    kupolne peći mora se izraditi platforma širine najmanje 0,8 m.

    Širina platformi za posluživanje i rad oko armatura, kontrolno-mjernih uređaja i sl., postavljenih na visini većoj od 2 m iznad razine poda, mora iznositi najmanje

    0,8 m.

    Sve platforme moraju biti ograđene ogradom visine najmanje 1 m. Visina pune ograde iznad razine poda platforme mora biti najmanje 0,18 m.

    Na visini 0,5 m iznad završetka punog dijela ograde platforme mora se postaviti

    dopunska traka ograde.

    Član 36.

    Podovi platformi, prolaza i prijelaza izrađuju se od čeličnih ploča s reljefnim površinama da bi se spriječilo klizanje pri hodanju. Podovi moraju biti puni kako bi

    se spriječilo propadanje pijeska. Na platformama se moraju na vidljivo mjesto istaći pločice s oznakom najvećega dopuštenog opterećenja.

    Član 37.

    Za penjanje na platforme i galerije upotrebljavaju se ljestvice koje moraju

    udovoljavati ovim uvjetima da bi se njima moglo sigurno koristiti:

    1) kut nagiba ljestvica koje se stalno koriste iznosi najviše - 60°;

    2) najveća visina jednog stepenišnog kraka iznosi – 6 m;

    3) širina površine između stepenišnih krakova iznosi – 1 m;

    4) najmanja širina ljestvica koje vode na galerije uređaja za pripremu pijeska i transportnih uređaja iznosi – 0,9 m;

    5) najmanja širina ljestvica koje vode na platformu za punjenje kupolne peći iznosi

    – 1 m;

    6) najmanja visina ograda ljestvica koje vode na platformu za punjenje peći i do ležišta sušara iznosi – 1 m;

    7) najmanja širina ljestvica koje vode na radnu površinu strojeva iznosi – 0,6 m;

    8) najveća udaljenost između stepenika ljestvica iznosi – 0,3 m;

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    9) visina ljestvica kod kojih su predviđene platforme za odmor iznosi – iznad 10

    m;

    10) udaljenost po visini između platformi za odmor iznosi – 5 do 6 m;

    11) kut nagiba ljestvica s lučnom ogradom iznosi – iznad 75°;

    12) visina ljestvica od koje počinje lučna ograda iznosi – iznad 3 m;

    13) najveća udaljenost između lukova ograde iznosi – 0,8 m;

    14) najmanji broj uzdužnih traka koje povezuju lukove iznosi – 3;

    15) radijus luka iznosi – 0,35 do 0,40 m.

    IV. SKLADIŠTA

    1. Skladišta za metalnu šaržu

    Član 38.

    Skladišta za smještaj metalnog materijala koji služi za sastavljanje šarže peći za taljenje, moraju biti natkrivena i opskrbljena odgovarajućim sredstvima

    mehanizacije koja omogućuju lak i siguran rad s materijalom.

    Zabranjeni su boravak i prolaz ljudi koji ne rade u skladištu.

    Član 39.

    Kao skladišta za metalnu šaržu mogu poslužiti ravne površine na koje se različite vrste materijala uskladištavaju na gomile čija visina ne smije biti veća od 1,5 m.

    Skladišta za metalnu šaržu mogu biti izdijeljena u veći broj posebnih dijelova – bunkera – međusobno odvojenih betonskim ili drvenim pregradama. Visina uskladištenja materijala u bunkerima ovisi o vrsti materijala, ali ne smije biti veća

    od 4 m.

    Pregrade između bunkera moraju biti široke najmanje 700 mm ako služe kao prolazi i prijelazi za ljude, s odgovarajućim ogradama visine najmanje 500 mm.

    Dno bunkera može biti ravno ili pod nagibom, ovisno o vrsti materijala i načinu

    pražnjenja bunkera.

    Član 40.

    Ako se materijal uskladištava u obliku gomila, između njih moraju uvijek postojati slobodni uzdužni i poprečni prolazi širine najmanje 1 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 41.

    Ako se materijal za šaržu doprema željezničkim vagonima, udaljenost od zida

    vagona na tračnicama do bunkera mora iznositi najmanje 2,5 m.

    Udaljenost od željezničke pruge do gomile materijala uskladištenog duž pruge mora biti najmanje 2 m. Na toj udaljenosti postavlja se ograda visine najmanje

    0,8 m.

    Član 42.

    Strugotina, prašina i drugi sitni otpaci od magnezijevih legura koji u dodiru s vlagom razvijaju vodik i toplinu koja može dovesti do eksplozije, moraju se

    uskladištavati u posebnim skladištima, izoliranim od glavnih proizvodnih zgrada i ograđenim punim pregradama otpornim na vjetar.

    Član 43.

    Strugotina od magnezijevih legura mora se uskladištavati u željeznim, dobro

    zatvorenim kovčezima. Poklopci kovčega izrađuju se od obojenih metala ili željeza s gumenim umecima radi brtvljenja.

    Uskladištenje strugotine na otvorenoj gomili u skladištu nije dopušteno.

    Skladište strugotine zagrijava se samo parnim grijanjem.

    Član 44.

    Skladište magnezijevih otpadaka mora se nalaziti na udaljenosti najmanje 20 m

    od prostorije za njihovo pretaljivanje.

    Visina poda skladišta iznad razine zemlje mora iznositi najmanje 0,2 m.

    Širina prolaza između zidova skladišta i stelaža na kojima se nalaze metalni kovčezi sa strugotinom mora iznositi najmanje 0,2 m.

    Na stelažama može se nalaziti najviše 6 redova polica.

    Udaljenost donje police stelaže od poda mora biti najmanje 20 cm. Udaljenost od

    gornje police do krova skladišta može iznositi najmanje 1,2 m.

    Temperatura u skladištu ne smije biti viša od +20°C.

    Član 45.

    Skladišta za aluminijsku strugotinu mogu biti samo prizemna i izgrađena od nezapaljivog materijala.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Aluminijska strugotina može se primati na skladište samo u suhom i odmaštenom

    stanju. Prije uskladištenja ona se klasira prema vrsti legure, obliku i kvaliteti i stavlja u posebne kovčege visine 0,8 do 1 m ili uskladištava na slobodnom prostoru

    u obliku gomila visine najviše 1 do 1,2 m. Širina prolaza između gomila mora iznositi 0,5 do 0,7 m.

    2. Skladišta za pomoćni materijal

    Član 46.

    Kaluparski i drugi rastresiti materijal uskladištavaju se u bunkerima (silosima) ili gomilama ukupne visine pri mehaniziranom posluživanju 5 do 8 m, a pri ručnom

    posluživanju – najviše 1,8 m.

    Član 47.

    Između bunkera moraju se nalaziti pregrade širine najmanje 0,7 m za pješačke prolaze i prijelaze i s ogradama visine najmanje 0,8 m.

    Član 48.

    Ako se bunkeri nalaze uz željezničku prugu, udaljenost od osi pruge do bunkera, na visini ne većoj od 1,2 m, mora iznositi najmanje 1,9 m.

    Član 49.

    Radi kretanja materijala kroz bunker bez zastoja, kut nagiba bočnih strana bunkera za kalupnu mješavinu iznosi najmanje 60°, a kut čunja za čunjaste

    bunkere – 2 do 3°.

    Član 50.

    Bunkeri se pokrivaju rešetkama veličine otvora do 30 cm x 30 cm.

    Član 51.

    Za ispuštanje materijala bunkeri imaju ispusne otvore najmanjih dimenzija:

    1) a suhi pijesak – 15 cm x 15 cm

    2) za povratnu mješavinu – 30 cm x 30 cm

    3) za svježu kalupnu mješavinu – 60 cm x 60 cm.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 52.

    Da bi se spriječili jaki udari materijala koji pada u bunker i prodiranje zaprašenog

    zraka u proizvodne prostorije, visina sloja preostalog materijala u bunkeru u odnosu prema visini donjeg suženog dijela bunkera (H) iznosi 1/3 H.

    Član 53.

    Visina sloja preostalog materijala u bunkeru s bočnim pražnjenjem, iznad gornjeg

    ruba otvora za pražnjenje, ne smije iznositi manje od 0,5 m.

    Član 54.

    Ako se bunker puni s pomoću transportne trake, brzina kretanja trake iznosi od 0,1 do 0,35 m/s.

    Brzina kretanja pločastog transportera ispod bunkera za povratnu mješavinu iznosi

    0,05 do 0,25 m/s.

    Član 55.

    Da bi se spriječilo stvaranje prašine pri ubacivanju pijeska i sličnih materijala, u bunkere se postavljaju prskalice za vodu tako da kut raspršivanja vode iz prskalica

    pri ubacivanju materijala iznosi oko 70°.

    Udaljenost od prskalice do vrha sloja materijala koji se ubacuje ne smije biti manja od 30 cm.

    Kapacitet prskalica iznosi od 250 do 300 l/h pri radnom tlaku vode 0,2 do 0,3 Mpa

    (2 do 3 bara).

    Član 56.

    Kut pod kojim se zadržava materijal na jednoj strani bunkera i pri kojem je zabranjeno spuštanje radnika u bunker ispod najviše razine materijala iznosi 60

    do 70°.

    Član 57.

    Spuštanje ljudi u bunkere i njihov rad u bunkerima dopušteni su samo pod posebnim nadzorom i uz poduzimanje posebnih mjera opreza.

    Prije ulaska ljudi u bunkere mora se provjeriti ispravnost opreme (ljestvica od

    konopa, sigurnosnih pojasa s užetima, prijenosne svjetiljke od 24 V) i na vidljivo mjesto postaviti natpis: “MATERIJAL NE UBACIVATI – U BUNKERU RADE LJUDI”.

    U bunkerima se postavljaju specijalne široke daske učvršćene za vrh bunkera ili

    oslonjene na kose stranice bunkera. Radnicima koji rade u bunkeru zabranjeno je da slobodno stoje na materijalu.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Ako bunker ima koso dno, ispusni otvori moraju biti dobro zatvoreni.

    Nije dopušteno postavljanje pneumatskih vibratora na bunkere da bi se ubrzalo

    kretanje materijala, zbog buke koja djeluje štetno i razdražujuće.

    Član 58.

    Bunkeri za ugljenu prašinu moraju biti opskrbljeni instrumentima za kontrolu temperature koja u unutrašnjosti ne smije biti viša od +70°C.

    Bunkeri moraju biti opskrbljeni uređajem za određivanje razine prašine u njima s daljine.

    Rezerva ugljene prašine u bunkerima ne smije biti veća od jednodnevne potrošnje.

    U bunkerima je zabranjeno pušenje i unošenje otvorene vatre.

    Član 59.

    Bunkeri za ugljenu prašinu izgrađuju se od metala ili betona, s glatkim unutarnjim

    površinama koje omogućuju potpuno slobodno izlaženje prašine iz bunkera. Unutarnja površina betonskih bunkera oblaže se limom. Uglovi između zidova bunkera moraju biti zaobljeni.

    Čišćenje unutrašnjosti bunkera i kontrola bunkera moraju se obavljati najmanje

    jedanput godišnje.

    3. Skladišta pribora i alata

    Član 60.

    Kalupnici se, u pravilu, čuvaju u natkrivenim skladištima.

    Krupni kalupnici se slažu do visine najviše 2 m, a sitni i srednji – do visine najviše 1,5 m.

    Član 61.

    Kokile za lijevanje čuvaju se u natkrivenim skladištima ili u posebnim prostorijama.

    Krupne kokile (više od 3 t) slažu se po visini najviše u 3 reda, a sitne (do 1 t) i srednje (do 3 t) do visine od 1,5 m.

    Član 62.

    Između slogova kalupnika i kokila moraju postojati prolazi širine najmanje 1 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 63.

    Modeli, modelne ploče i ostali elementi modelnih naprava skladište se u posebnim

    prostorijama u kojima se moraju održavati najprikladnija temperatura i vlažnost zraka i koje moraju biti posebno zaštićene od požara.

    Naprave iz stava 1. ovog člana postavljaju se na čvrste i stabilne stelaže ili u

    stabilne slogove visine najviše 2,0 m – ako je slaganje ručno, a iznad 2 m – ako je mehanizirano. Uz stelaže visine iznad 1,5 m moraju postojati sigurne prijenosne

    ljestvice.

    V. PRIPREMA SIROVINA I MATERIJALA

    1.Priprema metalne šarže

    Član 64.

    Usitnjavanje lomljenjem metalnih otpadaka, neuspjelih (škartiranih) odljevaka,

    dijelova starih strojeva i uređaja, dotrajalih kokila itd., radi njihova pripremanja za pretaljivanje u pećima za taljenje, može se vršiti samo na posebnom za to

    određenom mjestu u ljevaonici i u posebno izgrađenim objektima – lomarama i jamama za usitnjavanje eksplozijom.

    Član 65.

    Prostor koji zauzima lomara, zajedno s ostalim pripadnim dijelovima, mora biti

    ograđen i opskrbljen natpisima koji zabranjuju pristup nezaposlenim osobama u zoni lomare.

    Lomara mora imati svjetlosne signale koji pokazuju kad radi.

    Član 66.

    U novim i rekonstruiranim ljevaonicama lomara se smješta na udaljenost ne manju

    od 100 m od radnih, sanitarno-higijenskih i drugih prostorija i putova za prolaze.

    U ljevaonicama koje nisu rekonstruirane privremeno je dopušteno postavljanje lomare na udaljenost manju od 100 m od najbližih zgrada i uređaja, uz uvjet da se svi ulazi i izlazi na tim zgradama nalaze na strani suprotnoj od lomare i da

    prozori imaju čvrste rešetke i mreže.

    Član 67.

    Čvrstoća ograde i vrata lomare moraju biti takvi da spriječe probijanje i prodor komada metala izvan radnog prostora lomare.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 68.

    Ukupna visina lomare pri ručnom radu iznosi 8 do 10 m, a pri mehaniziranom – do

    30 m.

    Lomara se ograđuje čvrstim zidovima čija je visina najmanje 3 visine maksimalnog podizanja kruške za razbijanje.

    Debljina ograde od drvenih oblica ili željezničkih pragova mora iznositi najmanje

    150 mm.

    Donji dio ograde na visini od 4 m izrađuje se u obliku dvostrukog zida od oblica debljine 20 do 30 mm.

    Član 69.

    Ulazi u ograđeni prostor zatvaraju se specijalnim vratima koja sprečavaju da

    razbijeni komadi metala izlijeću.

    Vrata iz stava 1. ovog člana izrađuju se od čeličnog lima debljine najmanje 10 mm ili drvenih oblica dovoljne čvrstoće.

    Član 70.

    Na vrhu lomare postavljaju se krov i platforma koji omogućuju neopasno

    posluživanje sistema za kačenje kruške za razbijanje. Ljestvice za penjanje na platformu moraju, počevši od visine 3 m, na svakih 0,6 m imati leđobrane koji

    sprečavaju da radnici pri penjanju padnu.

    Član 71.

    Uređaji za podizanje kruške (motor i dr.) lomare moraju biti smješteni u posebnu prostoriju izgrađenu pored lomare, sa čvrstim zidovima i stropom, koji sprečavaju

    proboj metalnih komada.

    Član 72.

    Širina opasne zone oko lomare u koju je zabranjen pristup za vrijeme rada lomare, mora iznositi najmanje 50 m.

    Član 73.

    Površina u lomari na kojoj se razbijaju metalni dijelovi mora se nalaziti na 1,5 do

    1,6 m ispod razine poda lomare da bi se spriječilo kotrljanje kruške za razbijanje i smanjilo rasipanje usitnjenih komada metala.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 74.

    Uređaj za podizanje kruške mora udovoljavati uvjetima iz Pravilnika o općim

    mjerama i normativima zaštite pri radu s dizalicama (“Službeni list”, br. 30/69) i posjedovati uređaj za kočenje radi zaustavljanja kruške na bilo kojoj visini.

    Uređaj za podizanje mora biti opskrbljen posebnim automatskim priborom za

    zaustavljanje kruške u njezinu krajnjem gornjem položaju.

    Član 75.

    Kruška za razbijanje vješa se specijalnim prihvatnim alatom koji mora uvijek biti ispravan.

    Ako kruška dosegne zadanu maksimalnu visinu, alat se mora automatski otpustiti.

    Pri padanju kruške radnici se moraju nalaziti u sigurnim zaklonima izrađenim u

    neposrednoj blizini lomare.

    Član 76.

    Masa kruške za ručno dizanje iznosi od 0,75 do 1 t, a za mehanizirani rad – od 5 do 10 t.

    Odnos visine na kojoj razbijeni komadi imaju najveću snagu i ukupne visine

    podizanja kruške iznosi 0,33.

    Odnos mase temelja ispod ploče za razbijanje i mase kruške ne smije biti veći od 20.

    Član 77.

    U gornjim dijelovima radnog prostora lomare umjesto punih zidova postavljaju se zaštitne čelične mreže s otvorima 20 mm x 20 mm.

    Član 78.

    Metalni dijelovi postavljaju se posebnom dizalicom s elektromagnetom na ploču za razbijanje. U tu je svrhu zabranjena upotreba dizalice koja služi za podizanje

    kruške za razbijanje.

    Član 79.

    Dizalice za posluživanje lomara moraju biti povezane s dizalicom za podizanje kruške preko sistema blokade koji sprečava da dizalica uđe u zonu lomare za

    vrijeme njezina rada.

    Kabina i mehanizmi dizalice moraju biti zaštićeni metalnim oklopom ili čvrstim mražama od mogućih udara komada metala.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 80.

    Lomara mora imati sigurnu dvostruku – zvučnu i svjetlosnu signalizaciju

    postavljenu na sigurnim mjestima.

    Član 81.

    Strojevi i preše za lomljenje blokova sirovog željeza ograđuju se prikladnim ogradama koje sprečavaju da se radnici ozlijede izlomljenim komadima.

    Pri ručnom lomljenju blokova čekićima radnik mora na licu imati štit od plastične mase, debljine 3 do 5 mm, koji se ne zamagljuje, s neograničenim vidnim poljem i koji ne nadražuje kožu lica, odnosno glava radnika mora biti zaštićena prema

    Pravilniku o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (“Službeni list”, br. 35/69).

    Član 82.

    Mehaničke škare za rezanje otpadaka moraju imati zaštitne uređaje koji

    sprečavaju da ruke radnika dospiju nadohvat noža. Svi ostali pokretni dijelovi škara moraju biti zaštićeni oklopom.

    Za vrijeme rezanja nije dopušteno podmazivanje škara.

    Član 83.

    Acetilenski aparati za rezanje metalnih otpadaka moraju se upotrebljavati u skladu

    s propisima o radu s tim aparatima.

    Član 84.

    Razbijanje iznimno golemih i masivnih metalnih komada eksplozivom obavlja se samo u organizacijama udruženog rada koje imaju specijalno uređene površine i

    zaštićene jame.

    Jame za razbijanje eksplozivom moraju se nalaziti na udaljenosti od najmanje 200 m od zgrada i uređaja i biti ograđene čvrstim ogradama u promjeru od 25 m.

    Zidovi jame moraju biti obloženi čeličnim pločama, a jama mora imati čelični

    poklopac debljine najmanje 15 mm koji je na četiri mjesta posebno učvršćen čeličnim kukama da se poklopac ne bi podizao za vrijeme eksplozije.

    Član 85.

    Zabranjena je upotreba dinamita za razbijanje metala eksplozivom, a dopušteno

    je korištenje amonala i drugim materijalima tipa amonita.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 86.

    Rad s eksplozivom mogu obavljati posebno stručno osposobljeni radnici koji imaju

    odobrenje za taj posao. Radom smije rukovoditi samo iskusan pirotehničar.

    Član 87.

    Komadi metala razbijaju se eksplozijom samo izvan radnog vremena u organizaciji udruženog rada ili smjeni u kojoj radi najmanji broj radnika.

    2. Priprema ostalog materijala

    Član 88.

    Za drobljenje taljiva, ferolegura, gline i ostalog materijala radi njihove pripreme

    za upotrebu, upotrebljavaju se čeljusne drobilice, drobilice s glatkim ili nazubljenim valjcima i mlinovi čekićari.

    Član 89.

    Konstrukcija čeljusne drobilice mora biti takva da kut trenja između čeljusti

    drobilice i komada materijala koji se drobi iznosi 16°, a kut između ploča za drobljenje – najviše 32°.

    Najpovoljniji odnos između najveće dimenzije komada koji ulazi u drobilicu i širine

    njezine čeljusti je oko 0,85. Povećanjem tog odnosa odnosno smanjenjem širine čeljusti drobilice povećava se opasnost od izbacivanja komada iz čeljusti.

    Član 90.

    Visina iznad razine poda otvora za primanje materijala čeljusne drobilice pri

    ručnom radu ne smije biti manja od 0,8 m.

    Pri ručnom punjenju iznad otvora za punjenje mora se postaviti željezna rešetka s otvorima najviše 40 cm x 40 cm.

    Vrijeme pokusnog rada čeljusne drobilice bez opterećenja i pri punom broju

    okretaja treba da se kreće od 5 do 15 minuta.

    Član 91.

    Ako se čeljusna drobilica postavlja iznad razine poda prostorije, oko nje se mora predvidjeti radna površina širine 1 m, s ogradom.

    Širina prolaza oko drobilice ne smije biti manja od 1 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 92.

    Konstrukcija drobilice s valjcima treba da je takva da se periferna brzina valjaka

    smanjuje s porastom krupnoće materijala koji se drobi.

    Periferna brzina drobilica s glatkim valjcima iznosi 2 do 3 m/s, a glatkih brzohodnih valjaka 3,0 do 4,5 m/s.

    Kut zahvaćanja glatkih valjaka za drobljenje ugljena treba da iznosi:

    1) pri promjeru komada iznad 50 mm – 23°;

    2) pri promjeru komada 25 do 50 mm – 19°;

    3) pri promjeru komada 12 do 25 mm – 14,5°.

    Koeficijent drobljenja glatkih valjaka iznosi 3 do 5, a zupčastih i profiliranih do 8.

    Član 93.

    Drobilice s valjcima za drobljenje povratne kalupne mješavine moraju biti opskrbljene hermetičkim plaštom koji ima otvor za punjenje i priključak za

    spajanje s odsisnom ventilacijom.

    Donji dio valjaka mora čvrsto nalijegati na gornji dio bunkera postavljenih ispod valjaka.

    Član 94.

    Mlinovi čekićari imaju konstrukciju koja osigurava perifernu brzinu od 20 do 50

    m/s. Koeficijent drobljenja je 6 do 12.

    Član 95.

    Pri konstruiranju elektrokoronarnih separatora, uređaje za visoki i niski napon treba smjestiti unutar kabina u posebnim odjelima.

    Električne tračnice u kabini moraju biti odmaknute od metalnih zidova i izbočenih

    dijelova najmanje 200 mm, a u radnoj komori – najmanje 250 mm.

    Član 96.

    Vrata visokonaponske kabine i vrata komora elektrokoronarnih separatora moraju biti blokirana visokonaponskim sklopkama. Na vrata kabine stavljaju se pločice s

    natpisom: “VISOKI NAPON”, “OPASNO ZA ŽIVOT”.

    Sva vrata moraju imati brave za zaključavanje.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 97.

    Svi mehanizmi za transport kaluparskih materijala u elektrokoronarnim

    separatorima moraju biti zatvoreni u hermetičke plašteve koji sprečavaju prijelaz prašine u okolinu.

    Plaštevi moraju imati priključak za spajanje s odsisnom ventilacijom.

    VI. PRIPREMA KALUPNE I JEZGRENE MJEŠAVINE

    Član 98.

    Svi procesi pripreme kalupne i jezgrene mješavine, transport polaznih materijala i

    gotovih mješavina su, u pravilu, mehanizirani.

    Član 99.

    Pri izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih ljevaonica moraju se koristiti transportni uređaji koji isključuju stvaranje prašine i drugih štetnih tvari iznad

    dopuštenih granica.

    Član 100.

    Nadzemni transporteri za prijenos povratne mješavine i novopripremljene mješavine moraju imati plašteve s bočnim otvorima koji se mogu zatvarati

    posebnim vratima, koja se mogu učvršćivati u otvorenom položaju.

    Član 101.

    Kalupna i jezgrena mješavina prije upotrebe moraju se očistiti od metalnih dijelova.

    Član 102.

    Cilindrična i čunjasta poligonalna sila za prosijavanje moraju imati čvrste plašteve

    s otvorima za punjenje i u njihovoj blizini priključke za spajanje s odsisnom ventilacijom.

    Obujam odsisavanog zraka u m3/h mora biti 3,5 puta veći od promjera sita.

    Donji dio okvira sita mora dobro nalijegati na gornji dio bunkera postavljenih ispod

    sita.

    Član 103.

    Zaštitni plašt poligonalnih sita mora imati kontrolni otvor opskrbljen uređajem koji prekida rad sita kad je otvor otvoren.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 104.

    Punjenje i pražnjenje ravnih sita za prosijavanje pijeska i povratne mješavine

    obavlja se mehanizirano. Ta sita moraju imati nepropusne plašteve s radnim otvorima koji se zatvaraju vratima i priključak za odsisnu ventilaciju kapaciteta

    1500 m3/h po 1 m2 površine sita.

    Član 105.

    Miješalice za miješanje komponenata kalupne i jezgrene mješavine moraju imati nepropusni zaštitni plašt i priključak za lokalnu odsisnu ventilaciju.

    Radi sigurnog i neopasnog punjenja, miješalice moraju imati dozirne bunkere s

    čeljusnim zatvaračima.

    U zaštitnom plaštu miješalice mora postojati kontrolni otvor opskrbljen uređajem koji prekida rad miješalice kada je otvor otvoren.

    Uzimanje uzoraka mješavine za pokuse za vrijeme rada miješalice mora biti

    mehaničko. Prije ručnog uzimanja uzoraka za pokus, miješalica se mora zaustaviti.

    Član 106.

    Aeratori s lopaticama moraju imati nepropusni plašt s otvorom za punjenje i zamjenu lopatica te kontrolni otvor s uređajem koji prekida rad aeratora kad je

    otvor otvoren.

    Član 107.

    Suha regeneracija kaluparskih materijala obavlja se samo ako su osigurani uvjeti za lokalizaciju stvorene prašine lokalnom odsisnom ventilacijom.

    Član 108.

    Primjena mazuta umjesto ugljene prašine za kalupne mješavine dopuštena je

    samo u mehaniziranim ljevaonicama, a u suglasnosti s nadležnim organima.

    Član 109.

    Sulfitna lužina za upotrebu u ljevaonicama je, u pravilu, u tekućem stanju.

    U slučaju kuhanja sulfitne lužine u pogonu, kotao za kuhanje mora se nalaziti u posebnim ormarima kroz koje prolazi zrak brzinom od 0,7 m/s.

    Član 110.

    Svi uređaji za mljevenje ugljena, bunkeri, separatori, cikloni i cijevni vodovi moraju

    biti takvi da u njima pri radu ne može nastati eksplozija.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 111.

    Nakon završetka rada svi uređaji za mljevenje i transport ugljena moraju se očistiti

    od prašine, alatom koji ne iskri u kontaktu s čelikom.

    Član 112.

    Upravljanje sistemom mehaniziranih postrojenja za pripremu kalupnih mješavina mora biti centralizirano.

    Puštanje u rad i obustava rada strojeva i mehanizama obavljaju se određenim redom prema uputi proizvođača.

    Član 113.

    Svi agregati u odjelu za mehaniziranu pripremu mješavina moraju biti povezani s centralnim upravljačkim pultom s pomoću individualne signalizacije.

    Član 114.

    Miješalice, transporteri, sita, elevatori i drugi uređaji u sistemu pripreme mješavina moraju imati individualna dugmeta “STOP”, svijetlocrvene boje, za slučaj havarija, postavljena na mjestima najprikladnijim za upotrebu.

    Član 115.

    Za vrijeme remonta, podmazivanja, čišćenja i unutarnjeg pregleda postrojenja za pripremu kalupnih mješavina i transportnih sredstava, obustavu rada i ponovno puštanje u rad tog postrojenja obavlja stručni radnik po odobrenju osobe ili organa

    koji je zahtijevao obustavu rada.

    VII. MODELARNICA

    Član 116.

    Modelne se naprave izrađuju u posebnim prostorijama – modelarnicama, koje moraju udovoljavati općim uvjetima sigurnosti.

    Podovi modelarnica moraju biti drveni ili betonski, ravni i glatki, ali ne skliski.

    Širina glavnog prolaza u modelarnici iznosi 2 m, a pomoćnih 1 m. Prolazi moraju

    biti vidljivo i jasno obilježeni.

    Međusobna udaljenost najizbočenijih dijelova strojeva mora iznositi najmanje 0,8 m.

    Strojevi u modelarnici se postavljaju stepenasto u kosom poretku.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 117.

    Materijali za izradu modelnih naprava i gotove modelne naprave čuvaju se na

    posebno označenim površinama i policama i u određenim priručnim skladištima.

    Član 118.

    Otpaci koji nastaju pri radu u modelarnici moraju se redovno uklanjati.

    Za uklanjanje sitnih otpadaka – drvene pilovine i iveraka može se koristiti i

    pneumatski transport.

    Za uklanjanje pilovine i prašine sa strojeva može se koristiti i uređaj za otpuhivanje odnosno cijev sa zrakom pod tlakom od 5 do 15 Mpa.

    Član 119.

    Radi osiguranja odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta i zaštite od prašine,

    modelarnica mora imati dobru prirodnu ventilaciju – aeraciju i lokalnu odsisnu ventilaciju.

    Ventilacijski uređaji modelarnice ne smiju se priključivati na opći sistem ventilacije zbog lake zapaljivosti drvene prašine.

    Član 120.

    Vodovi (električni, komprimiranog zraka, vode za hlađenje) moraju biti dobro učvršćeni i postavljeni tako da ne smetaju pri prolazu i transportu.

    Električni uređaji i armatura za rasvjetu moraju biti zaštićeni od požara i eksplozije.

    Ložišta za zagrijavanje prostorija modelarnice moraju biti smještena izvan tih

    prostorija. Pušenje i unošenje otvorene vatre u modelarnicu zabranjeno je.

    Član 121.

    Pri konstruiranju uređaja koji se upotrebljavaju u modelarnicama moraju se predvidjeti zaštitne naprave i uređaji za zaštitu radnika od ozljeda i zaštitu od oštećenja uređaja (zaštitne ograde, poklopci, branici, uređaji za kočenje i dr.). Da

    bi se izbjegle vibracije, ti dijelovi moraju biti dobro učvršćeni i ispravno raspoređeni.

    Rad na uređajima za obradu i izradu modelnih naprava mogu obavljati samo

    posebno stručno osposobljeni radnici.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 122.

    Pri radu na strojevima za obradu drveta:

    1) svakodnevno prije početka rada moraju se provjeriti ispravnost i stabilnost uređaja i njegovih dijelova te rad zaštitnih uređaja za kočenje;

    2) strojevi se moraju zaustaviti prije početka čišćenja, popravaka i pri prekidu rada i napuštanju mjesta rada;

    3) rad se mora obavljati prema tehničkoj uputi s ispravnim ručnim alatom.

    Član 123.

    Pilovina i iverci ne smiju se uklanjati rukom, već s pomoću specijalne kuke ili četke ako ne postoji uređaj za otpuhivanje.

    Ako pilovina i iverci ugrožavaju susjedne radnike, oko stroja se mora postaviti

    zaštitni paravan.

    Član 124.

    Pri radu na bojenju i lakiranju modela:

    1) u prostorijama u kojima se radi s bojama i lakovima nije dopušteno nanošenje premaza i laka i štrcanje nitrolaka komprimiranim zrakom;

    2) prostorije se moraju svakodnevno čistiti i iz njih uklanjati prašina da bi se

    spriječila eksplozija;

    3) pored dobre prirodne ventilacije nužna je i djelotvorna mehanička ventilacija;

    4) zapaljive tekućine mogu se držati u radnoj prostoriji samo u količini potrebnoj za rad u jednoj smjeni, i to u dobro zatvorenim posudama;

    5) priručni vatrogasni aparati moraju uvijek biti ispravni, a izlazi za slučaj opasnosti

    uvijek slobodni.

    VIII. IZRADA KALUPA

    1. Strojna izrada pješčanih kalupa

    Član 125.

    Visina postavljanja pokretnih dijelova strojeva i prijenosnih mehanizama iznad

    razine poda ili radne površine kojoj je potrebna ograda iznosi najviše 2 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Ako je ograda izrađena od žičane mreže, veličina otvora na mreži ne smije biti

    veća od 20 mm x 20 mm, a debljina žice mora biti od 1 do 1,5 mm.

    Član 126.

    Visina iznad razine poda mjesta rada na koju se postavljaju komande za upravljanje pri posluživanju “stojeći”, iznosi od 1 do 1,6 m, a pri posluživanju

    “sjedeći” – od 0,6 do 1,2 m.

    Član 127.

    Tlačna sila na pedali radi uključivanja u rad ne smije pri radu “stojeći” iznositi više od 35 N, a pri radu “sjedeći” više od 27 N.

    Širina pedale mora iznositi najmanje 80 mm, a njezina duljina do oslonca 110 mm

    do 130 mm.

    Član 128.

    Visina pedale iznad razine poda iznosi najviše: prije uključivanja pedale – 120 mm, a nakon uključivanja pedale – 60 mm.

    Član 129.

    Najveća dopuštena tlačna sila na komandne palice s volanom i na ručice je 50 N,

    a na ručice koje se rijetko koriste – 150 do 200 N.

    Najprikladnija duljina komandnih ručica je 100 mm, a njihov promjer 35 mm.

    Član 130.

    Dubina na koju se spušta dugme za puštanje stroja u rad od površine poklopca

    komandne kutije iznosi 3 do 5 mm.

    Visina na koju se podiže dugme “STOP” iznad površine poklopca komandne kutije iznosi 3 do 5 mm.

    Član 131.

    Ograde oko svih dijelova strojeva i prijenosnih mehanizama koji se kreću za

    vrijeme rada moraju biti sigurne i organski povezane s čitavom konstrukcijom uređaja i stroja.

    Viseće ograde moraju biti pokretne (na šarke i sl.).

    Nepokretne viseće ograde mogu se koristiti samo uz uvjet da imaju vrata na šarke koja omogućuje pristup dijelovima stroja koji zahtijevaju često posluživanje.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 132.

    Upravljanje strojevima ostvaruje se u prvom redu s pomoću sistema dugmeta koji

    treba da bude jednostavan i s najmanjim nužnim brojem dugmeta.

    Komandne poluge i dugmeta moraju se nalaziti u granicama dohvata poslužioca.

    Konstrukcija sistema komandnih dugmeta i njihov smještaj moraju biti takvi da se stroj ne može neočekivano (slučajno) uključiti u rad.

    Član 133.

    Komandna dugmeta električnih uređaja moraju biti zaštićena tako da prašina i ulje ne padaju na kontakte i opskrbljena natpisima ili oznakama o njihovoj namjeni.

    Natpisi i oznake moraju biti izbočeni, jasni, otporni prema koroziji i habanju i ne smiju reflektirati svjetlost.

    Član 134.

    Dugmeta “STOP” moraju biti veoma uočljiva, izrađena od materijala crvene boje koji ne provodi toplinu i električnu struju.

    Član 135.

    Komandne ručice, poluge, pedali i dr. moraju čvrsto stajati u isključenom položaju

    tako da se ne mogu proizvoljno ili slučajno uključivati i moraju imati odgovarajuće natpise koji pokazuju njihovu namjenu.

    Član 136.

    Komande za upravljanje strojem moraju se nalaziti na mjestima koja osiguravaju

    lako rukovanje i dobar pregled radne zone.

    Član 137.

    Sistem upravljanja automatima ili automatskim linijama mora biti takav da sprečava proizvoljno prebacivanje s ručnog na automatski način rada.

    Strojevi i mehanizmi automatskih linija moraju biti opskrbljeni samostalnim

    uređajima za upravljanje radi puštanja u rad, reguliranja rada i zaustavljanja.

    Član 138.

    Raspored i konstrukcija podsklopova i mehanizama ljevaoničkih strojeva moraju omogućiti neopasan i lak pristup radi njihova popravaka, čišćenja i sl.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 139.

    U konstrukciji strojeva moraju biti poduzete mjere protiv samoodvrtanja spona i

    drugih dijelova za spajanje.

    Član 140.

    Strojevi i uređaji moraju biti opskrbljeni blokadama koje sprečavaju preopterećenja, isključuju nespojivo istovremeno kretanje mehanizama i isključuju

    uređaj u slučaju pada napona u električnoj mreži ili iznenadnog pada tlaka u pneumatskom ili hidrauličnom sistemu.

    Član 141.

    Lijevana postolja strojeva i uređaja te njihovi izbočeni dijelovi ne smiju imati oštre

    uglove i tragove ljevačkih šavova.

    Član 142.

    Cijevni vodovi za vodu, zrak, ulje, tekućinu za hlađenje i dr., a i ventilacijski uređaji, razmještaju se na stroju tako da ne otežavaju posluživanje radne zone.

    Član 143.

    Protuutezi strojeva i uređaja stavljaju se u čvrsto zatvorene cijevi ili se spuštaju

    tako da u toku kretanja ulaze u poseban prijamnik smješten ispod razine poda.

    Član 144.

    Raspored mazalica na strojevima i uređajima mora biti takav da im je pristup slobodan i lak. Sve teško pristupačne dijelove strojeva koji se često podmazuju

    treba povezati u sistem centraliziranog podmazivanja.

    Sistem podmazivanja mora biti zabrtven.

    Član 145.

    Za izradu pješčanih kalupa upotrebljavaju se kalupnici izljeveni od sivog ili čeličnog lijeva ili izrađeni od čeličnog lima.

    Kalupnici moraju imati čvrste i sigurno učvršćene rukavce, ručice i spone koji osiguravaju uravnoteženo i neopasno spajanje kalupnika u kalup i transport dizalicama.

    Na kraju rukavaca mora se nalaziti prstenasto zadebljanje koje sprečava da

    kalupnik sklizne s lanca na kojem visi pri okretanju i premještanju.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 146.

    Kalupnici koji se prevoze na valjkastim transporterima moraju imati graničnike koji

    sprečavaju prignječivanje ruku između kalupnika.

    Član 147.

    Spajanje kalupnika u kalup mora biti sigurno i čvrsto, a izvodi se pomoću specijalnih alata i naprava koji moraju uvijek biti ispravni.

    Član 148.

    Ukupna površina otvora u zidovima kalupnika za odvod plinova iznosi 8 do 15% od bočne površine kalupnika.

    Član 149.

    Kalupni strojevi s okretnim stolovima moraju biti opskrbljeni uređajima za sigurno

    učvršćivanje podmodelnih ploča i kalupnika za stolove strojeva.

    Član 150.

    Svi dijelovi strojeva koji se pokreću (njišu ili okreću) moraju biti ograđeni sigurnosnim ogradama.

    Član 151.

    Kalupni strojevi moraju biti opskrbljeni bunkerima s dozatorima za usipanje

    kalupne mješavine u kalupnike na stroju. Poluge za otvaranje i zatvaranje dozatora moraju se nalaziti na sigurnom i za rukovanje prikladnom mjestu na kojemu kaluparnica radi. Protuutezi na polugama moraju biti dobro učvršćeni i zaštićeni.

    Član 152.

    Radi odstranjivanja prašine s površina kalupa i modela, strojevi moraju imati pribore za usisavanje prašine. Čišćenje kalupa komprimiranim zrakom je zabranjeno.

    Član 153.

    U novoizgrađenim ljevaonicama, oko temelja strojeva postavlja se rešetka kroz koju propada kalupna mješavina koja se rasipa pri punjenju kalupnika i izrade polukalupa.

    Član 154.

    Pri izradi temelja strojeva moraju se poduzeti mjere za izolaciju buke i sprečavanje

    vibracija.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 155.

    Na neautomatskim kalupnim strojevima koji obavljaju sabijanje treskanjem

    vibracijama odnosno prešanjem, operacija okretanja kalupnika mora biti mehanizirana.

    Strojevi iz stava 1. ovog člana moraju imati mehanizme za skidanje polukalupa.

    Član 156.

    Na poluautomatskim i automatskim strojevima koji obavljaju sabijanje treskanjem, vibracijama odnosno prešanjem mora postojati blokada koja sprečava sipanje kalupne mješavine iz bunkera ako se na stroju ne nalazi kalupnik, i blokada

    koja onemogućuje početak rada sve dok se odgovarajući elementi mehanizma ne nađu u utvrđenom položaju.

    Član 157.

    Kod vibracijskih strojeva na električni pogon ekscentrična masa mora biti čvrsto i

    sigurno spojena s rotorom elektromotora.

    Član 158.

    Treskalice s dopunskim prešanjem moraju imati mehanizam za sipanje kalupne mješavine u kalupnik i za poravnavanje mješavine prije dopunskog prešanja.

    Član 159.

    Udaljenost između kalupnih strojeva, koja ovisi o potrebnoj površini mjesta rada,

    mora osigurati neopasno posluživanje stroja i transport kalupnika i modelnih ploča.

    Član 160.

    Kod pjeskometa za izradu kalupa treba, po mogućnosti, primijeniti rješenje kojim se glavom pjeskometa upravlja s komandne ploče udaljene od radne zone, a ne

    neposredno rukovanje glavom.

    Komandna ploča treba da bude smještena u posebnoj kabini iz koje radnik ima dobar pregled čitave radne zone.

    Član 161.

    Pokretni pjeskometi moraju imati zvučnu signalizaciju.

    Član 162.

    Omotač glave pjeskometa mora biti izrađen od veoma čvrstog materijala koji će

    spriječiti nezgode u slučaju kidanja lopatica. Omotač ne smije imati pukotine i šupljine na zavarenim i drugim mjestima kroz koje bi mogao izbacivati pijesak.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 163.

    Kotači vagoneta pokretnih pjeskometa moraju biti ograđeni u smjeru tračnica po

    kojima se kreću i s bočnih strana.

    Okviri pokretnih pjeskometa moraju imati stopala (oslonce) na udaljenosti 10 mm od tračnica za slučaj pucanja osovine kotača.

    Električni pogon pokretnih pjeskometa mora na prikladan način biti zaštićen od

    mehaničkih povreda i oštećenja.

    Član 164.

    Glave pjeskometa moraju biti opskrbljene lokalnom rasvjetom jakosti koja osigurava rasvijetljenost radnih površina najmanje 150 lux.

    Član 165.

    Pjeskometi moraju imati ove električne blokade:

    1) blokadu koja ograničava kretanje pjeskometa u krajnjim točkama puta;

    2) blokadu koja ograničava podizanje rukavaca (glave);

    3) blokadu koja sprečava istovremeno uključivanje mehanizama za kretanje u suprotnom smjeru.

    Član 166.

    Kalupna mješavina za upotrebu u pjeskometima ne smije sadržavati metalne

    uključke.

    2. Ručna izrada kalupa

    Član 167.

    Ručna izrada sitnih kalupa obavlja se na radnim stolovima duljine 1,5 m.

    Udaljenost između osi stolova po duljini pri izradi sitnih kalupa iznosi od 2,3 do 3,0 m.

    Udaljenost od radnog stola do mjesta postavljanja gotovih kalupa ne smije iznositi

    više od 1,5 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 168.

    Gotovi kalupi slažu se na određene površine u kaluparnici čija veličina ovisi o

    vanjskim dimenzijama kalupnika.

    Za kalupnike veličine 300 mm x 400 mm do 1200 mm x 1400 mm, udaljenost između redova kalupa iznosi 0,8 do 1,4 m, a udaljenost između kalupa – od 0,15

    do 0,30 m.

    Za jednog kalupara duljina zone na kojoj se slažu kalupi iznosi od 1 do 1,5 m, što ovisi o veličini kalupnika.

    Član 169.

    Posipanje površine kalupa grafitom, milovkom (talkom) i drugima materijalima

    mora se obavljati na način koji sprečava formiranje prašine.

    Član 170.

    Pneumatski sabijači koji se upotrebljavaju za izradu kalupa treba da budu konstruirani tako da im prosječna učestalost vibracija iznosi najviše 10 Hz,

    amplituda vibracija najviše 16,2 mm, srednja amplituda vibracija najviše 24,0 mm.

    Član 171.

    Duljina rada s pneumatskim sabijačima kreće se od 15 do 57% od raspoloživog vremena u smjeni.

    Pri radu s pneumatskim sabijačima razina buke na radnim mjestima kalupara ne

    smije biti viša od 80 dB.

    Član 172.

    Pneumatski sabijači moraju imati uređaje za prigušivanje vibracija.

    Pri radu s pneumatskim sabijačima obavezna je upotreba rukavica za prigušivanje vibracija.

    Kad god je moguće, pneumatske sabijače treba zamijeniti pjeskometima s

    daljinskim programiranim upravljanjem.

    3. Izrada kalupa u podu

    Član 173.

    Pri izradi kalupa u podu, udaljenost između zona izrade kalupa, sklapanja i hlađenja kalupa u podu mora iznositi najmanje 1,5 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Dubina podzemnih voda od površine pri kojoj je dopuštena izrada kalupa u podu

    bez kesona mora biti veća od 3 m.

    Udaljenost između najviše razine podzemnih voda i najdubljeg dijela kalupa u podu mora iznositi najmanje 1,5 m.

    Član 174.

    Pri izradi tvrde postelje na podu, visina sloja troske i tucane opeke, nasutog i

    sabijenog na dnu jame, mora iznositi 100 do 200 mm.

    Promjer ventilacijskih cijevi, postavljenih radi odvoda plinova iz sloja troske i opeke, treba da bude od 50 do 100 mm.

    Debljina sloja kalupne mješavine za popunu mora iznositi 100 do 150 mm, a

    promjer ventilacijskih kanala u njemu 6 do 10 mm, pri međusobnoj udaljenosti 50 do 70 mm. Kut nagiba ventilacijskih kanala iznosi 5 do 10°.

    Debljina sloja modelne kalupne mješavine mora iznositi 40 do 60 mm, a promjer

    ventilacijskih kanala u ovom sloju 3 do 4 mm, pri dubini kanala od 150 do 200 mm.

    4. Izrada školjkastih kalupa

    Član 175.

    Proizvodnja odljevaka lijevanjem u školjkastim kalupima mora biti, po mogućnosti, izdvojena u posebne prostorije, izolirane od ostalih dijelova pogona, pri čemu se u

    izolirane prostorije moraju izdvojiti ovi procesi: 1) priprema mješavine, 2) izrada, sušenje i lijepljenje školjki i 3) lijevanje.

    Član 176.

    Prostorije za proizvodnju odljevaka lijevanih u školjkastim kalupima moraju imati

    opći sistem usisno-odsisne ventilacije s lokalnim odsisavanjem zraka.

    Član 177.

    Priprema mješavina za izradu školjki je mehanizirana i obavlja se u specijalnim miješalicama hermetički zatvorenim i opskrbljenim odsisnom ventilacijom.

    Pripremljena mješavina mora se čuvati u dobro zatvorenim metalnim kovčezima

    na temperaturi ne višoj od +40°C.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 178.

    Sve operacije izrade školjkastih kalupa moraju biti mehanizirane ili automatizirane.

    Stroj za izradu školjki i mjesta za lijepljenje školjki moraju imati lokalnu odsisnu ventilaciju na svim mjestima na kojima se izdvajaju plinovi i prašina.

    Član 179.

    Svi dijelovi stroja za izradu školjkastih kalupa moraju imati toplinsku izolaciju.

    Strojevi sa zagrijavanjem modelnih ploča plinom moraju imati hermetički

    zatvorene sve plinovode. U pećima treba predvidjeti ventilaciju da bi se izbjegle eksplozije.

    Član 180.

    Spoj između modelne ploče na stroju i okretnog bunkera s mješavinom mora biti

    čvrst i ne smije dopustiti ispadanje mješavine u času okretanja.

    Član 181.

    Plinovi koji se razvijaju pri premazivanju modelnih naprava silikonskim premazima za razdvajanje, a i plinovi koji se stvaraju u peći pri polimerizaciji školjki, moraju se potpuno odvesti lokalnom odsisnom ventilacijom.

    5. Izrada kalupa za lijevanje s taljivim modelima

    Član 182.

    Pri izgradnji novih ljevaonica za lijevanje odljevaka s taljivim modelima, u

    posebnim prostorijama moraju se obavljati:

    1) priprema modelne mase i izrada modela;

    2) hidroliza etilnog silikata, premazivanje i posipanje modela;

    3) priprema mješavine za popunu, kalupljenje i istresanje kalupa;

    4) taljenje modela, žarenje kalupa, taljenje metala i ulijevanje tekućeg metala u

    kalupe;

    5) čišćenje odljevaka.

    U pogonima s potpunim ciklusom proizvodnje treba predvidjeti i dopunske prostorije:

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    1) za kuhanje u alkalijama;

    2) za odrezivanje uljevnog sistema.

    Član 183.

    Pri uvođenju tehnologije lijevanja s taljivim modelima u postojeće pogone, u posebnim prostorijama moraju se obavljati ove operacije:

    1) priprema modelne mase i izrada modela;

    2) hidroliza etilnog silikata, premazivanje i posipanje modela;

    3) taljenje modelne mase i žarenje kalupa.

    Član 184.

    U odjelima za pripremu modelne mase, izradu modela, hidrolizu etilnog silikata i

    pripremu keramičke vatrostalne mase za pokrivanje modela, zidovi, stropovi i unutarnje konstrukcije prostorija moraju imati površine koje se lako čiste, peru i

    degaziraju.

    Član 185.

    U odjelima za žarenje i lijevanje metala podovi moraju biti izrađeni od neizgorivog materijala (beton i sl.), a u ostalim odjelima mogu biti od drveta, od plastičnih

    masa ili drugoga sličnog materijala.

    Član 186.

    Ventilacijski uređaji u odjelima za izradu taljivih modela moraju imati naprave koje sprečavaju zagađivanje plašta i lopatica ventilatora talogom iz para modelne mase.

    Recirkulacija zraka u odjelima iz stava 1. ovog člana zabranjena je.

    Član 187.

    U svim radnim prostorijama zimi mora biti osigurana temperatura zraka u skladu

    s odredbama ovog pravilnika, s iznimkom odjela za izradu i uskladištenje modela u kojima tehnološki proces zahtijeva temperaturu od +15 do +25°C čitave godine.

    Član 188.

    Za izradu taljivih modela zabranjena je upotreba kloriranog naftalina (halovoska).

    Član 189.

    Zastakljene površine u radnim prostorijama moraju se čistiti barem jedanput

    mjesečno.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 190.

    Operacije pri kojima se stvaraju prašina i plinovi štetnih tvari, koje bi mogle

    zagađivati zrak u radnim prostorijama, moraju se izvoditi u zatvorenim komorama opskrbljenim djelotvornom odsisnom ventilacijom. Izvođenje operacija je

    zabranjeno ako ventilacija ne postoji ili je neispravna.

    Član 191.

    Modelna masa priprema se u specijalnom uređaju za taljenje.

    Stolovi za pripremu modelne mase moraju imati ventilacijske komore iz čije se gornje zone odsisava zrak. Brzina kretanja zraka u radnoj zoni komore ne smije

    biti manja od 0,5 m/s.

    Član 192.

    Uređaji za taljenje modelne mase smiju se komponentama modelne mase puniti najviše do 3 obujma kupelji uređaja.

    Da bi se smanjilo izdvajanje štetnih plinova, uređaji se zagrijavaju vodom ili

    parom.

    Član 193.

    Uređaj za lijevanje modela i uljevnih sistema mora imati kosi odsisni ventilacijski zaslon (ekran) s brzinom kretanja zraka u radnoj zoni od 0,6 m/s.

    Član 194.

    Ručno prenošenje rastaljene modelne mase kroz pogon dopušteno je samo u

    zatvorenim posudama obujma najviše 10 kg.

    Modelna se masa, u pravilu, transportira do preše za izradu modela s pomoću pumpe kroz toplinsko izolirani cjevovod.

    Član 195.

    U odjelu za pripremu modelne mase mora se uvijek nalaziti kovčeg sa suhim

    pijeskom i azbestno odijelo za gašenje modelne mase u slučaju ako se ona zapali.

    Član 196.

    Preše za izradu modela moraju biti ograđene ogradama koje štite radnike od rasprskavanja modelne mase.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 197.

    Izljeveni modeli prije dorade i sklapanja u blokove moraju se čuvati na stelažama

    udaljenim od mjesta pripreme modelne mase najmanje 2 m.

    Član 198.

    Stolovi za doradu i sklapanje modela u blokove moraju imati kosi odsisni zaslon (ekran) s brzinom kretanja zraka u radnoj zoni najmanje 0,6 m/s ili ventilacijske

    komore s brzinom kretanja zraka u radnoj zoni najmanje 0,5 m/s.

    Zabranjeno je sklapanje modela na stolovima bez lokalne odsisne ventilacije.

    Član 199.

    Aparati za električno lemljenje, ako se njima koristi pri popravcima i sklapanju modela u blokove, ne smiju imati napon veći od 36 V.

    Član 200.

    Lonac s rastaljenom modelnom masom na mjestu na kojemu se sklapaju modeli mora se držati u tekućoj kupelji.

    Član 201.

    Zabranjeno je taljenje modelne mase na otvorenim električnim pločama.

    Član 202.

    Prostorije za hidrolizu i hidrolizer moraju imati usisno-odsisnu ventilaciju koja

    sprečava pojavu štetnih para u prostoriji. Brzina kretanja zraka u ventilacijskoj komori hidrolizera ne smije u radnoj zoni biti manja od 0,5 m/s.

    Član 203.

    Etilni silikat mora se čuvati u hermetički zatvorenim posudama od nehrđajućeg

    čelika ili, iznimno, u dobro začepljenim bocama smještenim u ispravne zaštitne košare.

    Član 204.

    Špirit i etersko-aldehidne frakcije mogu se čuvati u prostoriji za hidrolizu etilnog

    silikata samo ako se nalaze u metalnim posudama.

    Član 205.

    Sipki materijali mogu se čuvati samo u kovčezima opskrbljenim lokalnom odsisnom ventilacijom gornjeg dijela kovčega koja osigurava brzinu kretanja zraka najmanje

    0,7 m/s, kad je otvor za punjenje otvoren.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 206.

    Prosijavanje kremenog brašna mora biti mehanizirano tako da se isključuje

    zaprašivanje mjesta rada.

    Član 207.

    Mjesta rada na kojima se ručno ispravljaju nedostaci modela s pomoću vatrostalne mase moraju imati lokalnu odsisnu ventilaciju.

    Član 208.

    U prostoriji za pripremu vatrostalne mase i njezino nanošenje na modele mora se postaviti umivaonik za pranje ruku i fontana za ispiranje očiju.

    Član 209.

    Nanošenje vatrostalnog sloja na model metodom potapanja mora se obavljati

    ispred zaslona (ekrana) odsisne ventilacije brzinom kretanja zraka u radnoj zoni najmanje 0,5 m/s.

    Član 210.

    Posipanje modela pijeskom nakon nanošenja vatrostalnog sloja mora se obavljati u komori s odsisnom ventilacijom koja osigurava odstranjivanje zagađenog zraka

    iz gornje i donje zone komore. Brzina kretanja zraka u radnoj zoni komore ne smije biti manja od 0,7 m/s.

    Član 211.

    Sušenje modela pokrivenih vatrostalnim slojem u atmosferi amonijaka mora se

    obavljati tako da bude isključena mogućnost prijelaza para amonijaka u radnu prostoriju.

    Član 212.

    Komora za sušenje modela u pari amonijaka mora imati:

    1) uređaj za hermetičko pokrivanje komore u razdoblju njezina vjetrenja;

    2) zasun za zatvaranje zrakovoda odsisne ventilacije;

    3) uređaj za dovod zraka u donji dio komore u razdoblju njezina vjetrenja;

    4) blokadu za pokrivanje komore pri otvaranju poklopca u donjem dijelu komore.

    Pri vjetrenju komore zrak se mora mijenjati 400 do 500 puta za 1 h pri brzini na ulazu u donji dio komore od 2 do 2,5 m/s.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Nakon sušenja u atmosferi amonijaka modeli se moraju držati u komori najmanje

    5 minuta pri pokrivenoj komori i otvorenom zasunu na zrakovodu odsisne ventilacije i otvorenim otvorima u donjem dijelu komore.

    Član 213.

    Stelaže za sušenje modela s nanesenim vatrostalnim keramičkim slojem moraju

    imati lokalnu odsisnu ventilaciju.

    Član 214.

    Ispuštanje sipkih materijala iz mlinova, drobilica, miješalica, ispod sita itd. mora se obavljati tako da se maksimalno ograniči i spriječi rasprostiranje prašine u

    prostoriji.

    Član 215.

    Prerada suhih punila kremenog pijeska, kremenog brašna itd. mora se obavljati samo u prostoriji s usisno-odsisnom ventilacijom.

    Član 216.

    Sita za prosijavanje punila i kremenog brašna pokrivaju se plaštom priključenim

    za lokalnu odsisnu ventilaciju. Pri otvorenom radnom otvoru u plaštu, brzina ulaska zraka u plašt mora iznositi najmanje 0,7 m/s.

    Član 217.

    Mljevenje kremenog pijeska i prosijavanje kremenog brašna u prostoriji za izradu

    modela nije dopušteno.

    Član 218.

    Mlin s kuglama za mljevenje povratnog punila mora biti izoliran ili pokriven plaštom izoliranim od buke i opskrbljen lokalnom odsisnom ventilacijom koja kroz plašt

    odstranjuje 750 do 1000 m3/h zraka. Brzina ulaska zraka pri otvorenom radnom otvoru ne smije biti manja od 0,7 m/s.

    Član 219.

    Pijesak i kremeno brašno mogu se ubacivati u električnu peć za žarenje ili izbacivati

    iz nje samo kad peć nije pod naponom.

    Član 220.

    Regulacija frekvencije vibratora na vibracijskom stroju pri prosijavanju kremenog brašna može se obavljati samo prije početka rada stroja.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 221.

    Radni stol za izradu kalupa mora imati ventilacijsku komoru s brzinom ulaska zraka

    u radnu zonu komore najmanje 0,7 m/s.

    Član 222.

    Konstrukcija komore s električnim zagrijavanjem za sušenje kalupa i taljenje modelne mase mora biti takva da pri podizanju jedne od polica plinovi rastaljene

    mase ne prelaze u radnu prostoriju.

    Rastaljena modelna masa koja izlazi iz kalupa ne smije padati na zagrijane elemente komore.

    Član 223.

    Unošenje (iznošenje) kalupa u komoru za taljenje modelne mase ili u peći za

    žarenje, a i prenošenje žarenih kalupa do mjesta lijevanja, moraju biti mehanizirani.

    Član 224.

    Taljenje modela parom, zrakom ili vrućom vodom mora se obavljati u specijalnim

    uređajima s odsisnom ventilacijom koja osigurava potpuno hvatanje i odstranjivanje iz prostorije stvorenih plinova i pare. Cijevni vodovi za vruću vodu

    i paru moraju biti toplinski izolirani i ograđeni na mjestima gdje se nalaze radnici.

    Član 225.

    Peći za izgaranje ostataka modelne mase i žarenje kalupa moraju imati dimnjake koji odstranjuju plinove izgaranja.

    Iznad vrata žarnih peći postavlja se odsisna ventilacija koja potpuno odstranjuje

    plinove koji izlaze iz peći u trenutku otvaranja vrata radi punjenja ili pražnjenja.

    Član 226.

    Radnici koji rade na operacijama u kojima se primjenjuje etilni silikat i na punjenju uređaja za taljenje komponenata modelne mase moraju imati gumene rukavice i

    zaštitne očale.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    IX. IZRADA JEZGARA

    1. Strojna izrada pješčanih jezgara

    Član 227.

    Strojevi za izradu jezgara moraju udovoljavati uvjetima iz čl. 125. do 144. ovog pravilnika, a i uvjetima iz čl. 149. do 159. ovog pravilnika za kalupne strojeve ako

    se oni upotrebljavaju za izradu jezgara.

    Član 228.

    Konstrukcijom strojeva za uduhavanje i ispucavanje jezgara mora se predvidjeti:

    1) za univerzalne strojeve – automatizacija operacija pritezanja jezgrenika, ubacivanja jezgrene mješavina, podizanja i spuštanja stola;

    2) za specijalne strojeve – osim onoga što je navedeno u točki 1. ovog člana još i automatizaciju donošenja jezgrenika ispod glave za uduhavanje;

    3) za strojeve za jezgre mase iznad 10 kg – uređaj za okretanje i izvlačenje jezgara.

    Član 229.

    Strojevi za izradu jezgara moraju imati blokadu koja sprečava uduhavanje mješavine ako nema jezgrenika na stolu i pri donjem položaju stola i otvorenom zasunu za zrak.

    Radna ploča stroja i radno čelo jezgrenika moraju biti brižljivo obrađeni da raspor

    između njih u pritegnutom stanju ne bi premašivao dopuštene granice.

    Član 230.

    Konstrukcijom jezgrenika i ploča mora se osigurati njihov siguran i prikladan ovjes i transport.

    Član 231.

    Jezgrenici moraju imati naprave za sigurno učvršćivanje za stol stroja.

    2. Ručna izrada pješčanih jezgara

    Član 232.

    Ručna izrada pješčanih jezgara obavlja se na samostalno postavljenim stolovima duljine 1,5 do 1,8 m ili na većem broju samostalnih stolova u grupnom rasporedu, duljine po 1,2 do 1,5 m.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    Član 233.

    Za sklapanje sitnih i srednjih jezgara treba se koristiti stolovima duljine 2,5 do 3,0

    m, širine 0,7 do 1,0 m i visine 0,5 do 0,6 m.

    Član 234.

    Gotove jezgre postavljaju se na stelaže dimenzija 1,2 x 1,5 m.

    Udaljenost od radnog stola do stelaža za jezgre koje se sklapaju mora iznositi oko

    1 m.

    Udaljenost između stelaža s gotovim jezgrama i stelaža s jezgrama za sklapanje treba da iznosi 1,2 m.

    Član 235.

    Ukupna masa jezgara i jezgrenika za sitne jezgre za ručno za ručno prenošenje ne

    smije biti veća od 25 kg.

    Član 236.

    Za izradu jezgara u nemehaniziranoj jezgrarnici za svako radno mjesto mora se osigurati površina od 6 m2 za izradu sitnih i 8 m za izradu srednjih jezgara.

    3. Izrada školjkastih jezgara

    Član 237.

    Za izradu školjkastih jezgara primjenjuju se odredbe ovog pravilnika koje se odnose na izradu školjkastih kalupa.

    Član 238.

    Strojevi za izradu školjkastih jezgara moraju biti opskrbljeni uređajem koji sprečava uduhavanje mješavine u razdvojni prostor između ploče za uduhavanje i jezgrenika.

    Član 239.

    Strojevi za izradu školjkastih jezgara moraju imati blokadu koja sprečava uduhavanje mješavine ako jezgrenik nije postavljen na stroju ili je neispravan.

  • Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

    Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

    X. ZAGRIJAVANJE, SUŠENJE I TOPLINSKA OBRADA

    Član 240.

    Peći koje se u ljevaonicama upotrebljavaju za zagrijavanje, sušenje i toplinsku

    obradu moraju biti opskrbljene ventilacijskim uređajima koji osiguravaju atmosferu određenu hrvatskim normama HRN Z.B0.001.

    Član 241.

    Peći za zagrijavanje, sušenje i toplinsku obradu moraju biti izolirane tako da se

    spriječi ili smanji izdvajanje konvencionalne i radijacijske topline u radnu zonu.

    Član 242.

    Peći za zagrijavanje i sušenje smještaju se u krajnje dijelove zgrade lijevaonice.

    Član 243.

    Peći za sušenje u kojima se izdvajaju plinovi moraju imati dimnjak visok 30 do 35 m iznad razine tla.

    Član 244.

    Za prosušivanje površine kalupa, umjesto dimnih plinova koristi se topli zrak, čime

    se sprečava zagađivanje atmosfere pogona ugljičnim monoksidom.

    Član 245.

    Količina ugljičnog dioksida koja prelazi u atmosferu pogona pri očvršćivanju kalupa i jezgara po postupku CO2 ne smije biti veća od 40% potrošnje predviđene

    tehnološkim postupkom.

    Član 246.

    Ako se za sušenje upotrebljavaju vertikalne konvejerske sušare, one se mogu postavljati samo u jednom redu po duljini zgrade.

    Član 247.

    Udaljenost vertikalne konvejerske sušare od zidova zgrade mora iznositi najmanje 10 m, od sušare do osi stupova najmanje 1 m, između sušara postavljenih paralelno 1 do 2 m, od sušare do proizvodnog uređaja 1 do 2 m, od ložišta sušare

    do skladišta krutog goriva 3 m i od sušare do skladišta materijala najmanje 1 m.

    Član 248.

    Ako se peći za zagrijavanje i sušenje lože tekućim gorivom, doziranje tog goriva u peć mora biti pod tlakom.

  • Abeceda Zaštite d.o.o.