SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

NIKOLINA BORKO

ULOGA ŠPEDITERA U ORGANIZIRANJU IZVANREDNIH PRIJEVOZA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ULOGA ŠPEDITERA U ORGANIZIRANJU IZVANREDNIH

PRIJEVOZA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodna špedicija i logistika

Mentor: Doc.dr.sc. Pavlić Skender Helga

Student: Nikolina Borko

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081130196

Rijeka, lipanj 2015.

SADRŽAJ:

1. UVOD ...................................................................................................................... 1

1.1. Problem predmet i objekt istraživanja ............................................................... 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ...................................................................................................... 3

2. VAŽNIJE ZNAČAJKE O ŠPEDICIJI I ŠPEDITERU .......................................... 5

2.1. Pojam i razvoj međunarodne špedicije .............................................................. 5

2.1.1. Razvoj međunarodne špedicije ................................................................... 5

2.1.2. Pojam međunarodne špedicije .................................................................... 6

2.2. Pojam i poslovi međunarodnog špeditera ........................................................ 10

2.2.1. Pojam međunarodnog špeditera ............................................................... 10

2.2.2. Poslovi međunarodnog špeditera .............................................................. 11

2.3. Uloga špeditera u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu ....................... 13

3. OSNOVNA OBILJEŽJA IZVANREDNOG PRIJEVOZA ................................. 17

3.1. Pojam izvanrednog prijevoza ............................................................................ 17

3.2. Izvanredni prijevoz u cestovnom prometu ....................................................... 19

3.3. Izvanredni prijevoz u željezničkom prometu .................................................. 22

3.4. Izvanredni prijevoz u pomorskom prometu .................................................... 24

3.5. Izvanredni prijevoz u zračnom prometu .......................................................... 26

4. ŠPEDITER KAO ORGANIZATOR IZVANREDNOG PRIJEVOZA ............... 28

4.1. Uloga špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza ................................ 28

4.1.1. Planiranje izvanrednog prijevoza ............................................................. 29

4.1.2. Dozvole za izvanredni prijevoz .................................................................. 31

4.1.3. Prijevoz izvanrednog tereta ....................................................................... 32

4.2. Pravni okviri za prijevoz izvanrednih pošiljki ................................................ 33

4.2.1. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu ................................................. 33

4.2.2. Zakon o javnim cestama ............................................................................ 34

4.2.3. Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ................. 35

4.2.4. Pravilnik o izvanrednom prijevozu........................................................... 35

4.2.5. Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz ........ 37

4.2.6. Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama ............... 37

4.3. Obveze, prava i odgovornosti špeditera u organizaciji izvanrednih prijevoza

..................................................................................................................................... 38

4.3.1. Obveze špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza ...................... 38

4.3.2. Prava špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza ........................ 42

4.3.3. Odgovornosti špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza ........... 45

4.4. Špediter kao logistički operator u organiziranju izvanrednih prijevoza ...... 46

5. ŠPEDITER – KLJUČAN ČIMBENIK U GLOBALNOM PROMETNOM I

VANJSKOTRGOVINSKOM SUSTAVU .................................................................. 49

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 52

LITERATURA ............................................................................................................. 55

POPIS FOTOGRAFIJA .............................................................................................. 59

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................. 59

POPIS SHEMA ............................................................................................................. 59

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 60

1

1. UVOD

1.1. Problem predmet i objekt istraživanja

Međunarodna špedicija je vrlo značajna gospodarska djelatnost čiji značaj neprestano

raste kako u međunarodnom tako i u nacionalnom gospodarstvu. Važnost špedicije

očituje se u tome što ona koordinira te omogućuje optimalno funkcioniranje gotovo svih

sustava razmjene. Bez međunarodne špedicije ne bi mogao optimalno funkcionirati

sustav međunarodne razmjene s obzirom da je špedicija ta koja omogućuje

premještanje, čuvanje te organiziranje protoka roba od njihove sirovinske baze pa sve

do krajnjih potrošača. Međunarodna špedicija se ekonomski učvrstila u sustavu

razmjene gdje povezuje proizvodnju i potrošnju, a samim time i ponudu i potražnju.

Razvoj špedicije te tehnike i tehnologije značajno je olakšao prijevoz pošiljki raznih

dimenzija, oblika i masa te doprinio povećanju ekonomičnosti i produktivnosti.

Špediteri u svakom pogledu nastoje zadovoljiti zahtjeve svojih nalogodavaca i to na što

brži i efikasniji način, naročito kada se radi o prijevozu izvanrednih pošiljki koje u

nekim slučajevima zahtijevaju posebne regulacije prometa i druge sigurnosne zahtjeve

te time doprinijeti optimizaciji trgovinskog i prometnog sustava.

Sukladno prethodno navedenom određen je problem istraživanja:

Izvanredni prijevoz se u današnje vrijeme odvija uz uvjete minimalnih rizika te

istovremeno maksimalnu sigurnost i to od samog početnog mjesta pa sve do odredišta.

U organiziranju izvanrednih pošiljki do izražaja dolaze posebni zahtjevi u prijevozu,

razni pravni okviri te međunarodni propisi. Unatoč velikom značaju i ulozi špeditera u

okviru navedenog još uvijek je prisutan nedostatak literature i istraživanja iz područja

organiziranja izvanrednih prijevoza.

U skladu sa problemom samog istraživanja određen je i predmet istraživanja: prikazati

temeljna obilježja međunarodne špedicije i špeditera i njegovu ulogu u organizaciji

izvanrednih prijevoza te također prikazati izvanredni prijevoz u različitim prometnim

granama.

2

Problem i predmet istraživanja odnose se na slijedeće objekte istraživanja:

međunarodni špediter i izvanredni prijevoz.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

U skladu sa problemom, predmetom i objektom istraživanja postavljena je radna

hipoteza:

Na temelju odrednica o međunarodnoj špediciji te izvanrednom prijevozu kao i

obvezama, pravima i odgovornostima špeditera u organizaciji izvanrednih prijevoza

može se dokazati važnost uključivanja špeditera u organiziranje izvanrednog prijevoza.

Uz postavljenu radnu hipotezu također su postavljene pomoćne hipoteze:

PH1: Definiranjem međunarodne špedicije i međunarodnog špeditera te izvanrednog

prijevoza, može se utvrditi važnost špeditera u vanjskotrgovinskom sustavu.

PH2: Uloga u organiziranju izvanrednog prijevoza u vidu organiziranja prijevoza

izvanrednih pošiljki pretvara špeditera u ključnog čimbenika u globalnom prometnom i

vanjskotrgovinskom sustavu.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je istražiti važnost i značajke špeditera te njihove uloge u

organiziranju izvanrednog prijevoza.

Ciljevi istraživanja su istražiti glavne značajke međunarodne špedicije i špeditera s

ciljem utvrđivanja njegove uloge u organiziranju izvanrednog prijevoza.

Da bi se riješio problem istraživanja, dokazale postavljene hipoteze te postigli svrha i

cilj istraživanja potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

3

1) Koje su glavne značajke špedicije i špeditera?

2) Koja je razlika između klasičnog špeditera i špeditera kao logističkog operatora?

3) Koji je značaj špeditera u suvremenim gospodarskim uvjetima?

4) Koje su obveze, prava i odgovornosti špeditera?

5) Koja je uloga špeditera u organiziranju izvanrednih prijevoza?

6) Koji su pravni okviri u organizaciji izvanrednog prijevoza?

7) Koje su važne odrednice izvanrednih prijevoza?

1.4. Znanstvene metode

Kako bi se riješila postavljena problematika prethodilo je prikupljanje i proučavanje

literature i znanstvenih spoznaja autora na području ekonomskih znanost. U ovom radu

korištena je kombinacija sljedećih znanstvenih metoda: metoda analize i sinteze,

komparativne metode, deskriptivne metode, metoda klasifikacije, metoda indukcije i

dedukcije te metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja u ovom diplomskom radu predočeni su u šest međusobno

povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, definiran je problem, predmet i objekti istraživanja, postavljena

radna hipoteza te pomoćne hipoteze, navedeni su svrha i ciljevi istraživanja te

znanstvene metode koje su korištene pri istraživanju te je objašnjena struktura

diplomskog rada.

Naslov drugog djela je Važne značajke o špediciji i špediteru. U tom dijelu opisana je

kratka povijest špedicije, definirani pojmovi međunarodne špedicije i međunarodnog

špeditera te poslovi međunarodnog špeditera.

4

Treći dio rada, Osnovna obilježja izvanrednog prijevoza, je dio u kojem je najprije

pojašnjen pojam izvanrednog prijevoza, a potom je objašnjen izvanredni prijevoz po

svakoj vrsti prometa, odnosno objašnjeni su cestovni, željeznički, pomorski te zračni

promet.

Špediter kao organizator izvanrednog prijevoza četvrti je dio rada u kojem se

objašnjava uloga špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza, navedeni su pravni

okviri za prijevoz izvanrednih pošiljaka, obrazložene obveze, prava i odgovornosti

špeditera iz ugovora o špediciji te objašnjen špediter kao logistički operator u

organiziranju izvanrednih prijevoza.

Peti dio rada, Špediter - ključan čimbenik u globalnom prometnom i

vanjskotrgovinskom sustavu, dio je u kojem se objašnjavaju kako u suvremenom

globalnom okruženju špediter imaju veliki značaj jer moraju omogućiti prijevoz

proizvoda kako bi zadovoljili potrebe cijelog globalnog tržišta s posebnim osvrtom na

izvanredni prijevoz.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata prethodnih dijelova te se

prikazuju spoznaje do kojih se u njima došlo, a ujedno se time dokazuje radna hipoteza.

5

2. VAŽNIJE ZNAČAJKE O ŠPEDICIJI I ŠPEDITERU

Kako bi se shvatila bit međunarodne špedicije i špeditera njihove najbitnije značajke

prikazane su kroz sljedeće tematske jedinice: 1) Pojam i razvoj međunarodne špedicije i

2) Pojam i poslovi međunarodnog špeditera.

2.1. Pojam i razvoj međunarodne špedicije

U nastavku će se detaljnije objasniti razvoj međunarodne špedicije te pobliže objasniti

sam pojam međunarodne špedicije.

2.1.1. Razvoj međunarodne špedicije

Postanak špedicije veže se uz 13. stoljeće, vrijeme apsolutne dominacije Venecije u

svim prometnim putovima na moru. U to doba trgovci su redovito povjeravali otpremu i

dopremu robe posebnim posrednicima koji su se brinuli za siguran prijevoz robe u

trgovini s alpskim i prekoalpskim državama (Zelenika, 1996, str. 23).

U 16. stoljeću počinje organizacija otpreme i dopreme tuđe robe za svoj račun i to

putem naplaćivanja vozarina i izdavanja prijevoznih isprava. Krajem 18. stoljeća

trgovina s udaljenim područjima poprima šire razmjere, pa se javlja sve veća potreba za

specijalnim posrednicima koji su odlučivali o prijevoznim putovima, unajmljivali

prijevozna sredstva te davali stručne savjete. Nakon pojave prve željeznice, 1825.

godine, te modernizacije drugih prijevoznih sredstava počinje snažan razvoj

međunarodne trgovine, a samim time jača položaj specijalnih posrednika tj. špeditera

(Andrijanić et al, 2001, str. 194)

Pojava špedicije bila je uvjetovana razvitkom robnog prometa općenito te posebno

trgovine na daljinu. Kasnije se trgovina na daljinu počela sve jače razvijati te se

6

postepeno proširivala na veći broj predmeta, šira područja i veće udaljenosti. (Turina,

1965, str. 17)

U 20. stoljeću dolazi do snažnog razvoja međunarodne robne razmjene, tokova kapitala,

suvremenih transportnih tehnologija kao i novih znanja čime dolazi do sve složenijih

odnosa među sudionicima razmjene. Takvi složeni odnosi ubrzo su se počeli uređivati

raznim pravnim izvorima na nacionalnim, bilateralnim te multilateralnim osnovama

(Andrijanić et al., 2001, str. 194).

Unatoč tome što se špedicija spominje već u 13. stoljeću, međunarodna špedicija je

relativno mlada djelatnost. Međunarodna špedicija se zapravo razvila tek u 19. stoljeću i

to pojavom željeznice i ostalih suvremenih prijevoznih sredstava čime se međunarodna

robna razmjena počela odvijati na široj osnovici (Zelenika, 1996, str. 34).

2.1.2. Pojam međunarodne špedicije

Pojam špedicija dolazi od latinske riječi „expedire“ što doslovno znači odriješiti ili

urediti, a također se prevodi kao otpremiti ili otposlati, otkuda dolaze i izrazi

otpremništvo i otpremnik. Takve su riječi ušle u naš jezik te su udomaćene u praksi

domaćih špeditera (Andrijanić et al., 2001, str. 195).

Špedicija predstavlja „specijaliziranu privrednu djelatnost koja se bavi organizacijom

otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi. Špediciju obavlja špediter, a to je

privrednik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo ili obrtimice bavi organizacijom

otpreme robe svojih komitenata pomoću vozara i drugim poslovima koji su s tim u

vezi“ (Zelenika, 1996, str. 51).

Sustav međunarodne razmjene te sustav međunarodnog prometa ne bi mogli optimalno

funkcionirati bez međunarodne špedicije s obzirom da ona omogućuje premještanje,

čuvanje te organiziranje protoka roba od njihove sirovinske baze pa sve do krajnjih

potrošača.

Špediterski poslovi su iznimno raznovrsni i kompleksni te je zbog toga došlo do

određenih podjela rada i specijalizacija. U različitoj literaturi postoje razna stajališta

7

prema kojima se špedicija može podijeliti. Glavna stajališta za određivanje uže

specijalnosti špedicije jesu (Zelenika 2005, str. 75):

1) Teritorijalni djelokrug poslovanja

Prema ovom kriteriju špedicija se dijeli na nacionalnu i međunarodnu. Nacionalna

špedicija se bavi samo organiziranjem otpreme i dopreme robe unutar jedna države i pri

tome se koristi isključivo domaćim prijevoznim sredstvima. Unutar nacionalne špedicije

razlikuje se „loko špedicija“ koja se odvija u istom mjestu te „međumjesna špedicija“

koja se odvija iz jednog u drugo mjesto iste države (Zelenika, 2005, str. 77).

Za razliku od nacionalnog špeditera koji ne može organizirati otpremu i dopremu robe u

međunarodnom prometu, međunarodni špediter može organizirati i u nacionalnom i

međunarodnom prometu.

Međunarodna špedicija bavi se otpremom robe iz vlastite u stranu zemlju (izvozna

špedicija), doprema robe iz strane zemlje u vlastitu (uvozna špedicija) te provozom robe

između stranih zemalja preko teritorija vlastite zemlje (tranzitna špedicija). Rijetki su

slučajevi kada se špediter specijalizira samo za jedno od prethodno navedenog, češći je

slučaj da se bave sa sve tri vrste (Andrijanić et al., 2001, str. 200).

2) Osnovno obilježje poslovanja

Prema osnovnom obilježju poslovanja špedicija se dijeli na lučku, cestovnu,

željezničku, zračnu te riječnu. Među glavnim vrstama špedicije najznačajnije mjesto

pripada lučkoj (pomorskoj) špediciji uz koju se vežu i sami počeci međunarodne

špedicije.

Prijevoz morem predstavlja jednu od najspecifičnijih i najsloženijih prijevoznih grana.

Lučki špediteri izvršavaju brojne poslove, odnosno organiziraju brojne manipulacije u

morskim lukama. More je značajno u međunarodnoj špediciji zbog dva glavna razloga:

more je najjeftiniji prometni put i uživa izvjestan monopolski položaj jer omogućava

veći i obimniji robni promet (Zelenika, 2005, str. 79 – 82).

8

Cestovna špedicija omogućava učinkovitu otpremu, dopremu i provoz robe cestovnim

prijevoznim sredstvima. Mnogi cestovni špediteri specijalizirani su za organiziranje

prijevoza izvanrednih pošiljaka pri čemu neki od njih prijevoz obavljaju vlastitim

prijevoznim sredstvom pa se tako javljaju u funkciji špeditera i prijevoznika (Zelenika,

2005, str. 83).

Željeznička špedicija omogućava brzo, sigurno i racionalno manipuliranje i prijevoz

pošiljki željeznicom odnosno željezničkim prijevoznim sredstvima pri čemu se neka

špediterska poduzeća specijaliziraju za određene transportne pothvate poput npr.

izvanrednog prijevoza. Međutim, željeznički špediteri koji su prvenstveno

specijalizirani za prijevoz robe željeznicom istodobno se bave i ostalim vrstama

međunarodne špedicije, primjerice cestovnom špedicijom (Zelenika, 2005, str. 84).

Zračna špedicija podrazumijeva skup poslova i aktivnosti koje omogućuju otpremu

dopremu i provoz robe zračnim prijevoznim sredstvima. Uz poslove zračne špedicije,

zračna špediterska poduzeća se u mnogim slučajevima bave i poslovima prometnih te

putničkih agencija (Zelenika, 2005, str. 85).

Neki od špeditera specijalizirani su za riječnu špediciju, odnosno prijevoz robe riječnim

prijevoznim sredstvima u sustavu riječne plovidbene mreže povezujući na taj način

riječna pristaništa (Zelenika, 2005, str. 86).

Granična špedicija obuhvaća usluge koje stoje u vezi s obavljanjem carinskih

formalnosti oko izvoza, uvoza i provoza robe, raznim manipulacijama koje se obavljaju

takvom robom na granici te drugim poslovima koji su u vezi s prijelazom robe preko

carinske crte te spadaju u područje graniče špedicije (Zelenika, 2005, str. 86).

3) Obujam poslovanja

Prema ovom kriteriju špediterska poduzeća se dijele na velika, srednja i mala (Zelenika,

2005, str. 100).

Kriteriji raspodjele su broj zaposlenih, godišnji prihod obrađenih pozicija, godišnji

prihod, vrijednost tvrtke te godišnja neto dobit. Navedeni kriteriji prema kojima se

špediterska poduzeća klasificiraju prikazani su u slijedećoj tablici (Tablica 1).

9

Tablica 1: Velika, srednja i mala špediterska poduzeća

ŠPEDITERSKA

PODUZEĆA

BROJ

ZAPOSLENIH

GODIŠNJI

BROJ

OBRAĐENIH

POZICIJA

GODIŠNJI

PRIHOD

(u €)

VRIJEDNOST

TVRTKE

(u €)

GODIŠNJA

NETO

DOBIT

(u €)

VELIKA

(MEGA) ≥ 500 ≥ 1.000.000 ≥ 50.000.000 ≥ 20.000.000 ≥ 5.000.000

SREDNJA ≥ 50 ≥ 100.000 ≥ 10.000.000 ≥ 2.000.000 ≥ 1.000.000

MALA (NIŠA) do 50 ≥ 10.000 do 10.000.000 do 2.000.000 ≥ 500.000

Izvor: Izradila autorica prema Zelenika, 2005, str. 100-101

4) Najčešće korištene prijevozno sredstvo

Prema najčešće korištenom prijevoznom sredstvu špedicija se dijeli na pomorsku,

cestovnu ili kamionsku, željezničku, zračnu i riječnu špediciju.

5) Vrsta prijevoza

S obzirom na vrstu prijevoza špedicija se dijeli na brzovoznu, sporovoznu, ekspresnu,

vagonsku, komadnu ili denčanu, zbirnu, masovnu, čartersku, konvencionalnu,

kombiniranu te multimodalnu špediciju.

Konvencionalna špedicija predstavlja prijevoz pošiljaka s jednoga mjesta na drugo

prijevoznim sredstvom jedne grane prijevoza koji se obavlja na temelju jednog ugovora

i jedne isprave o prijevozu. Karakteristika takvog prijevoza je da ga organizira samo

jedan organizator. Aktivnostima konvencionalnog špeditera svakodnevno se bavi svaki

špediter (Zelenika, 2005, str. 87).

Špedicija u kombiniranom transportu predstavlja skup aktivnosti i funkcija koja

omogućava organiziranje i operacionalizaciju otpreme, dopreme i provoza robe prema

načelima kombiniranog transporta. Za kombinirani transport je karakteristično da se

obavlja s najmanje dva prijevozna sredstva, obavlja se na temelju onoliko ugovora

koliko je prijevoznih sredstava sudjelovalo, a cjelokupni proces mogu organizirati jedan

ili više operatora kombiniranog transporta (Zelenika, 2005, str. 91 – 92).

10

Špedicija u multimodalnom transportu predstavlja skup poslova i funkcija koje

omogućavaju organizaciju otpreme, dopreme i provoza robe po načelima

multimodalnog transporta kod kojeg sudjeluju najmanje dva prijevozna sredstva na

temelju jednog ugovora i u čijoj organizaciji sudjeluje samo jedan operator (Zelenika,

2005, str. 94).

6) Prometni smjer

Prema ovom kriteriju podjele špedicija se može podijeliti na primjerice špediciju za

Sjevernu Europu, Bliski istok, sjevernu Ameriku, špediciju za Australiju itd.

7) Predmeti otpreme

Špedicija se s obzirom na predmet otpreme može podijeliti na špediciju masovnog

tereta, kontejnera, drva, živih životinja, namještaja itd. Špediteri se mogu specijalizirati

za jednu ili više specijaliziranih špedicija.

2.2. Pojam i poslovi međunarodnog špeditera

U nastavku se detaljnije obrađuju pojam međunarodnog špeditera te njegovi poslovi

koji se dijele na opće i specijalne.

2.2.1. Pojam međunarodnog špeditera

Špediter svojom djelatnošću štiti interes komitenta i u pravilu ne obavlja prijevoz robe,

međutim angažira vozara i sve ostalo što je neophodno kako bi se transport realizirao.

Međunarodni špediter je „privrednik, pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje

poslova vanjskotrgovinskog prometa, koja isključivo i u obliku stalnog zanimanja

zaključuje u svoje ime i za tuđi račun (komisionar), u tuđe ime i za tuđi račun (kao

agent) i u svoje ime i za svoj račun (ako samostalni privrednik) ugovore potrebne pri

11

organiziranju otpreme (izvoza), dopreme (uvoza), i provoza (tranzita) robe svojih

nalogodavaca s pomoću vozara i obavlja druge propisane ili uobičajene specijalne

(sporedne) poslove i radnje u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe“ (Zelenika,

1996, str. 52).

Međunarodni špediter mora omogućiti otpremu, dopremu i provoz robe na stručan

način, sigurno, brzo i uredno uz što niže transportne, manipulativne i druge troškove.

Iako špediter redovito obavlja samo organiziranje otpreme, dopreme i provoza robe

svog nalogodavatelja, on se također može pojaviti u ulozi izvršitelja prijevoza te robe. U

tom slučaju špediter nastupa u dvostrukoj ulozi, dakle kao špediter i kao prijevoznik te

odgovara ne samo po propisima koji vrijede za špeditera već i propisima za

prijevoznika. Važno je napomenuti da špediter organizira transport i manipuliranje

robom svog nalogodavatelja, a ne vlastitom robom.

2.2.2. Poslovi međunarodnog špeditera

Međunarodnom špediteru je osnovni zadatak osloboditi svog nalogodavca cjelokupnog

napora i brige vezane uz otpremu, dopremu i provoz robe kako bi se nalogodavac

mogao posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti. Pošto je posao špeditera raznovrstan i

kompleksan potrebno je te poslove klasificirati. Poslovi koje međunarodni špediter

obavlja u sklopu svoje djelatnosti mogu se podijeliti u dvije skupine, odnosno na

osnovne i specijalne.

Pod osnovne poslove spadaju svi oni bez kojih je nezamislivo funkcioniranje

međunarodne špedicije. U te poslove spadaju (Zelenika, 2005, str. 116) :

· stručni savjeti i sudjelovanje u pregovorima radi zaključivanja ugovora o

međunarodnoj kupoprodaji,

· instradacija,

· doziv robe,

· zaključivanje ugovora o prijevozu robe na klasičan način,

12

· zaključivanje ugovora o multimodalnom transportu robe i organiziranje

transporta „od vrata do vrata“,

· prihvat robe radi otpreme,

· otprema, doprema i provoz robe u užem smislu,

· zaključivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe,

· zaključivanje ugovora o transportnom osiguranju,

· zaključivanje ugovora o uskladištenju i uskladištenje robe,

· ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih isprava,

· obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe,

· kontrola ispravnosti dokumenata i obračuna vozarine, carine i drugih pristojbi i

troškova,

· informiranje nalogodavca.

U specijalne poslove međunarodnog špeditera ulaze oni koje obavlja povremeno,

odnosno od slučaja do slučaja i pomoću kojih u konačnici špediter kompletira svoju

uslugu. U specijalne poslove međunarodnog špeditera ulaze (Zelenika, 2005, str. 117):

· sklapanje ugovora u pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova,

· sklapanje ugovora o vaganju i pakiranju i obavljanje tih poslova,

· izdavanje jamčevnih pisama,

· izdavanje špediterskih potvrda i drugih FIATA dokumenata,

· uzorkovanje robe,

· zastupanje nalogodavatelja u regresnom postupku prema trećim osobama,

· zastupanje nalogodavatelja u slučaju zajedničke havarije,

· ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete u međunarodnom prometu,

· hranjenje i pojenje živih životinja,

· doleđivanje robe,

· sajamski poslovi,

· lizing poslovi,

· konsignacijski poslovi,

· međunarodni prometni pomorskoagencijski poslovi,

· kreditiranje nalogodavatelja,

13

· otprema, doprema i provoz zbirnog prometa,

· drugi propisani ili uobičajeni poslovi s otpremom dopremom i provozom robe.

Svaki od prethodno navedenih poslova ima veliki značaj u špediterskom poslovanju te

nesmetanom funkcioniranju međunarodne špedicije, ali među svim tim poslovima ipak

se izdvaja instradacija kao najvažniji, najsloženiji i najodgovorniji posao špeditera.

2.3. Uloga špeditera u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu

U suvremenim gospodarskim uvjetima uloga špeditera je golema pa mnogi špeditere

nazivaju „car prometa“ , „arhitekt transporta“ , ali i „div u sjeni“ što je posebno

zanimljivo s obzirom da potrošač često prilikom potrošnje krajnjeg dobra zapravo nije

svjestan koliki je rad i vrijeme špeditera uloženo kako bi proizvod pravodobno i u

željenom obliku dospio na odredište.

Svaki savjestan špediter svoj posao mora obavljati (Zelenika, 1996, str. 35):

1) Stručno

Špediter mora u svom poslovanju primjenjivati suvremene oblike racionalizacije,

manipuliranja i transporta robe. Također, prilikom otpreme, dopreme i provoza robe

treba odabrati najpovoljnije prijevozne, carinske, vanjskotrgovinske i druge

instrumente.

2) Ekonomično

Otprema, doprema i provoz robe moraju se obaviti uz relativno najniže transportne,

manipulativne i druge troškove.

3) Sigurno, brzo i uredno

Špediter treba voditi brigu o tome da aktivnosti koje se od njega traže budu izvršene na

vrijeme, da roba dospije na odredište u ispravnom stanju i izgledu te nesmanjenoj

14

količini. Roba se mora nesmetano isporučiti primatelju, a prodavatelju mora biti

osiguran povrat prema vozaru ili osiguratelju u slučaju da dođe do štete ili manjka.

Iz prethodno navedenih značajki špediterovih usluga može se zaključiti da je

organiziranje transporta i manipulacije robe najbolje prepustiti špediteru koji je

specijalizirani za te poslove te će ih obaviti vrlo stručno, brzo te ekonomično odabirući

pri tome najpovoljniji prometni pravac i prijevozno sredstvo u skladu sa

karakteristikama robe koja se prevozi.

Slijedeća shema prikazuje ulogu špeditera u jednom od logističkih lanaca. Žutim

strelicama prikazane su aktivnosti špeditera iz čega se može vidjeti da su aktivnosti

špeditera prisutne između svake faze od sirovina pa sve do krajnjih potrošača te se može

zaključiti da je doprinos i uloga špeditera iznimno velika.

Shema 1: Uloga špeditera u logističkom lancu

Izvor: Otpremništvo i pomorske agencije, 2015

Izvjesno je da bez špedicije ne bi mogli optimalno funkcionirati vanjskotrgovinski i

prometni sustav obzirom da je špedicija sastavni dio vanjske trgovine te ujedno i viši

15

oblik prometa. Sustav razmjene dobara, koji povezuje proizvodnju i potrošnju, čvrsto je

vezan uz špediciju koja koordinira i usklađuje optimalno funkcioniranje svih

podsustava. Na sljedećem grafikonu prikazan je sustav reprodukcije na kojem se

također može vidjeti povezanost i značaj međunarodne špedicije sa ostalim sustavima i

podsustavima.

Grafikon 1: Sustav reprodukcije

Izvor: Zelenika, 1996, str. 36

Djelatnost međunarodnog špeditera vrlo je složena, a sačinjava ju niz zadataka i

funkcija na koje se dijeli osnovni zadatak špeditera. Valja napomenuti da svaki špediter

ne obavlja sve funkcije, a ponekad špediteri imaju funkciju koja je van toga.

Značajnije privredne funkcije međunarodne špedicije kojima uspostavlja te jača

ekonomsku međuzavisnost u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu su (Zelenika,

1996, str. 68 - 73):

1) Prostorna funkcija

Špediterova prostorna funkcija odnosi se na njegove aktivnosti savladavanja prostornih

udaljenosti između mjesta proizvodnje i potrošnje. Prostorna je funkcija tijesno

povezana sa svim ostalim funkcijama. U izvršavanju same funkcije može doći do

brojnih rizika poput npr. transportnih, političkih, financijskih i sl.

16

2) Vremenska funkcija

Ova funkcija sastoji se u savladavanju vremenske razlike između proizvodnje i

potrošnje dobara te se ostvaruje se fizički. Vrlo su rijetke situacije u kojima se neka roba

koristi neposredno nakon njezine proizvodnje. Špediter vremensku razliku premošćuje,

odnosno ostvaruje svoju vremensku funkciju, aktivnostima manipuliranja i transporta

robom.

3) Kvantitativna funkcija

Kvantitativna funkcija očituje se kroz aktivno sudjelovanje špeditera u organiziranju

otpreme, dopreme i provoza robe najvećeg dijela vanjskotrgovinske razmjene, odnosno

oko 75% transporta u međunarodnoj razmjeni organiziraju špediteri.

4) Kvalitativna funkcija

Ova funkcija odnosi se na brojne špediterove aktivnosti kojima omogućuje optimalno

manipuliranje i transport robe, pri čemu je jedan od najvažnijih poslova instradacija.

Pravodobno i stručno izvršenje ove funkcije pridonosi povećanju vrijednosti robe te

konkurentnosti na inozemnom tržištu.

5) Kreditna funkcija

Kreditna funkcija špeditera odnosi se na kreditiranje proizvođača ili nalogodavca.

Postoji nekoliko načina kreditiranja, a to su: kreditiranje na način da špediter plaća

carine, carinske pristojbe i druge troškove nastale u vezi otpreme, dopreme i provoza

robe, slijedeći način je ustupanje prava korištenja deviznih sredstava ili prodaja deviznih

sredstava svojim nalogodavcima te treći način, ulaganje nacionalnih financijskih

sredstava u razvojne programe špediterskih poslovnih partnera.

6) Propagandna funkcija

Špediterova propagandna funkcija odnosi se na njegovo propagiranje špediterske

djelatnosti općenito te vlastite djelatnosti, ali isto tako i na propagiranje

vanjskotrgovinske i prometne djelatnosti.

17

3. OSNOVNA OBILJEŽJA IZVANREDNOG PRIJEVOZA

Među raznovrsnim i kompleksnim poslovima koje špediter obavlja je i organiziranje

prijevoza izvanrednih pošiljki. Kako bi se prikazala bit izvanrednih pošiljaka one su

obrađene kroz slijedeća podpoglavlja: 1) Pojam izvanrednog prijevoza, 2) Izvanredni

prijevoz u cestovnom prometu, 3) Izvanredni prijevoz u željezničkom prometu, 4)

Izvanredni prijevoz u pomorskom prometu te 5) Izvanredni prijevoz u zračnom

prometu.

3.1. Pojam izvanrednog prijevoza

Izvanrednim prijevozom smatra se teret koji se ne može rastaviti na manje dijelove

prilikom transporta te tako premašuje dana ograničenja dimenzije ili mase.

Izvanredni prijevoz se u Pravilniku o izvanrednom prijevozu definira se kao „prijevoz

vozilima koja sama ili zajedno s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu

masu, odnosno propisana osovinska opterećenja. Izvanrednim prijevozom smatra se i

prijevoz vozilom koje samo ili zajedno s teretom ne premašuje propisane dimenzije,

ukupnu masu, odnosno osovinsko opterećenje, ako se kreće javnom cestom ili njezinim

dijelom na kojoj je uspostavljeno određeno ograničenje označeno prometnim znakom.“

(Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 2)

Prilikom prijevoza izvanrednog tereta potrebna su specijalizirana vozila1 kao i

prilagodba transportnih ruta te projektna organizacija. Sami prijevoz mora se provesti na

način da u najmanjoj mjeri ometa ostali promet i sigurnost, a da u konačnici cijeli

pothvat bude ekonomičan (Izvanredni prijevoz tereta, 2015).

1 Vozila poput npr. niskopodnih prikolica, mobilnih dizalica

18

Kako i sam naziv kaže, izvanredni prijevoz predstavlja prepreku ostalim sudionicima u

prometu. Zbog toga je potrebno pribaviti dozvolu kako bi se taj prijevoz mogao odviti

na siguran način. Davatelji dozvole su Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, županijska

uprava za ceste i ostali (Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 5)

Dozvola za izvanredni prijevoz izdaje se kada je teret ili vozilo, konstrukcijski

nedjeljivo2 ili ako prijevoz tereta ili vozila nije moguće obaviti u cijelosti s drugim

prijevoznim sredstvom.

Dozvola za izvanredni prijevoz treba sadržavati slijedeće podatke (Pravilnik o

izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 8 ):

· podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi koja izdaje dozvolu,

· podatke o teretu i vozilu kojim se obavlja prijevoz,

· vrijeme u kojem se obavlja prijevoz,

· duljina i opis relacije,

· dimenzije, masa i osovinsko opterećenje,

· iznos i naknade plaćanja naknade za izvanredni prijevoz,

· iznos i način plaćanja troškova postupka i drugih troškova,

· uvjeti i način obavljanja prijevoza,

· način i obvezu pratnje,

· način i obvezu obavještavanja javnosti,

· ostale podatke neophodne za sigurno i nesmetano obavljanje prijevoza.

Prilikom trajanja izvanrednog prijevoza svi sudionici moraju postupati u skladu sa

izdanom dozvolom. Prijevoz se u pravilu obavlja tijekom noći, a može se odvijati i po

danu kada to dopuštaju uvjeti u prometu (Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl.

25).

2 ukupnu masu, dimenzije ili osovinsko opterećenje jednostavnom demontažom nije moguće uskladiti s

propisanim ograničenjima

19

Ukoliko dimenzije tereta premašuju širinu prometnice kojom se prijevoz odvija

potrebna je obvezna pratnja. Pod obveznom pratnjom smatra se vozilo koje prati

izvanredni prijevoz te ima opremu za davanje svjetlosnih signala žute boje i

odgovarajući natpis. Vozilo za pratnju može biti i prometna policija koja prati prijevoz

(Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 26).

Prijevoz izvanrednog tereta predstavlja iznimno dinamičan proces koji u svakom načinu

prijevoza nastoji iskoristiti sve prednosti. Prijevoz izvanrednog tereta može se odvijati

cestovnim, željezničkim, pomorskim i zračnim prijevozom. Izvanredni prijevoz među

kontinentima odvija se pomorskim putem jer se tako nailazi na najmanje prepreka, dok

se prema i od luke prijevoz najčešće odvija cestovnim prometom. Prijevoz željeznicom

je najpogodniji prilikom prijevoza tereta veće mase, ali nije pogodan prilikom prijevoza

tereta koji je većih dimenzija prvenstveno zbog željezničke infrastrukture koja na

mnogim mjestima nije prilagođena tome (npr. uski tuneli). Zračni prijevoz koristi se

uglavnom kod hitnih prijevoza.

U nastavku rada analizira se izvanredni prijevoz u cestovnom, željezničkom,

pomorskom i zračnom prometu.

3.2. Izvanredni prijevoz u cestovnom prometu

Izvanrednim prijevozom smatra se prijevoz tereta vozilima koja prazna ili zajedno s

teretom imaju masu veću od dopuštene ili su dimenzije tereta veće od propisanog. Za

prijevoz izvanrednih pošiljki u cestovnom prometu potrebna su posebna vozila te

oprema za manipulaciju teretom sa različitim dimenzijama i nosivostima.

Prijevoz izvanrednog tereta može se obaviti tek nakon što se pribavi dozvola za

izvanredni prijevoz kojom se također utvrđuju uvjeti i način na koji će se obaviti

prijevoz. Dozvola za izvanredni prijevoz nije potrebna ukoliko ukupna masa ili

osovinsko opterećenje premašuju dozvoljene veličine do najviše 3% i pod uvjetom da se

prilikom utovara nije mogla utvrditi točna masa tereta. Same troškove izvanrednog

20

prijevoza kao što su izdavanje dozvole, dodatne mjere osiguranja prijevoza3 te naknade

za obavljanje izvanrednog prijevoza snosi podnositelj zahtjeva (Andrijanić et al., 2001,

str. 131-132).

Slijedeća fotografija prikazuje prijevoz izvanredne pošiljke u cestovnom prometu. Na

slici se može vidjeti kako su dimenzije vozila prevelike za širinu prometnice.

Fotografija 1: Prijevoz izvanrednog tereta cestom

Izvor: Izvanredni prijevoz tereta, 2015

Izvanredne pošiljke imaju posebne karakteristike za svaku granu prometa, pa tako i za

cestovni promet gdje se razlikuju četiri kategorije izvanrednih prijevoza (Zelenika,

2009, str. 401-402):

· Izvanredni prijevoz 1. kategorije

U ovu skupinu spada prijevoz vozilom koje samo ili zajedno sa teretom nema masu

veću od 60 tona, širinu veću od 3 metra, visinu veću od 4,3 metra, dužinu veću od 20%

u odnosu na najveću dopuštenu vrijednost te osovinsko opterećenje koje je nije veće od

15% u odnosu na propisane vrijednosti ili određene prometnim znakovima na

prometnici kojom se prevozi.

3 Poslovi poput ojačavanja objekata, podupiranja mostova, pratnja i sl.

21

· Izvanredni prijevoz 2. kategorije

U skupinu prijevoza druge kategorije spada prijevoz vozilom koje samo ili zajedno sa

teretom ima masu od 60 do maksimalno 80 tona, širinu u rasponu od 3 do 3,5 metara,

visinu u rasponu od 4,3 do 4,5 metara, dužinu veću za vrijednosti u rasponu od 20% do

25% u odnosu na propisane vrijednosti te osovinsko opterećenje koje je u rasponu od

15% do 25% od najvećih propisanih vrijednosti.

· Izvanredni prijevoz 3. kategorije

Treću kategoriju čini prijevoz vozilom koje samo ili zajedno sa teretom ima ukupnu

masu veću od 85 tona, širinu veću od 3,5 metara, visinu veću od 4,5 metara, dužinu

veću od 25% u odnosu na maksimalne vrijednosti koje su propisane te osovinsko

opterećenje veće od 25% od najvećeg dopuštenog propisima ili prometnim znakovima

na prometnici kojom se obavlja prijevoz.

· Izvanredni prijevoz 4. kategorije

U skupinu izvanrednog prijevoza četvrte kategorije spadaju vozila bez tereta. Primjer

takvog prijevoza su vozila koja ne zadovoljavaju propisane uvijete o dimenzijama,

vozila čija je masa veća od 40 tona, vozila sa osovinskim opterećenjem koje je veće od

dopuštenog itd.

U slučaju da vozilo samo ili zajedno s teretom ima duljinu veću od 25 metara, širinu

veću od 3,5 metara, visinu veću od 5 metara te ukupnu masu veću od 80 tona

omogućuje se pratnja prometne policije na cijelom ili samo pojedinom dijelu puta.

Pratnja prometne policije također je moguća u slučaju da se u trenutku prolaza

izvanrednog prijevoza dođe do smanjenja prolazne širine suprotnog smjera na manje od

3 metra ili se u krivini zauzme pretežiti dio te ako je potrebno na neko vrijeme zaustaviti

odvijanje prometa (Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 28).

22

3.3. Izvanredni prijevoz u željezničkom prometu

U željezničkom prometu se pod izvanrednim prijevozom smatra pošiljka kod koje

željezničko vozilo s ili bez tereta ne zadovoljava uvijete4 propisane za prugu kojom se

vrši prijevoz te teret kod kojeg utovar, istovar ili pretovar zahtijevaju dodatne mjere za

organiziranje i provođenje prijevoza u pogledu prijevoznih sredstava i željezničkih

postrojenje korištenih tijekom prijevoza (Andrijanić et al., 2001, str. 116).

Za izvanredni prijevoz u željezničkom prometu, prijevoznici su dužni ishoditi odobrenje

upravitelja infrastrukture u Republici Hrvatskoj ukoliko se radi o unutarnjem prijevozu,

dok je za međunarodni promet potrebno odobrenje od sudjelujućih upravitelja

infrastrukture (Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom

prometu, 2008, čl. 7)

U odobrenju za prijevoz izvanredne pošiljke određuju se uvjeti prijevoza, obveze

korisnika prijevoza i način računanja prijevoznih troškova. Prijavu za prijevoz potrebno

je podnijeti najmanje 8 dana prije nego što se namjerava utovariti ukoliko se radi o

unutarnjem prijevozu, za međunarodni prijevoz potrebno je podnijeti 30 dana ranije

(Andrijanić et al., 2001, str. 116).

Upravitelj infrastrukture mora nakon zaprimljenog zahtjeva provjeriti mogućnosti za

prijevoz takve vrste pošiljke te odrediti posebne uvjete izvanrednog prijevoza za siguran

tijek prometa.

Kako bi se osigurao uredan i siguran prijevoz izvanrednih pošiljki, a da se pri tome ne

ugrozi sigurnost ostalih vlakova ili moguće oštećenje željezničke infrastrukture

potrebno je da upravitelj infrastrukture prilikom prijevoza svake izvanredne pošiljke

odredi posebne uvijete prijevoza i odgovarajuća ograničenja. Također, u skladu sa

uvjetima na prijevoznom putu, upravitelj infrastrukture određuje odgovarajuće

4 teretni profil,osovinsko opterećenje, duljina, konstrukcija,tehničke, prometne i druge značajke

23

prometne i tehničke zaštitne mjere5 za sigurno odvijanje prometa (Pravilnik o uvjetima

za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom prometu, 2008, čl. 18).

U slučaju da je prilikom prijevoza izvanredne pošiljke potrebna pratnja radi davanja

uputa, obavljanje nadzora ili posluživanja pri prijevozu to obavlja mjerodavna stručna

osoba upravitelja infrastrukture ili pratitelj kojeg je odredio željeznički prijevoznik

(Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom prometu, 2008,

čl. 19).

Za prijevoz izvanrednih pošiljki u željezničkom prometu potrebni su vagoni raznih

nosivosti i dimenzija pri čemu se nosivost limitira granicom tovarenja koja je vezana uz

osovinsko opterećenje pruge. U nastavku je dana fotografija na kojoj se može vidjeti

prijevoz izvanrednog tereta u željezničkom prometu.

Fotografija 2: Prijevoz izvanrednog prijevoza željeznicom

Izvor: Rail glossary, 2015

5 Neke od prometnih i tehničkih zaštitnih mjera su: dopuštena brzina vlaka, kolosijeci na prijevoznom

putu na gdje ne smije biti primljen vlak sa izvanrednom pošiljkom odnosno kolosijeke gdje je dopušten

prijevoz, zabrana mimoilaženja i pretjecanja vlaka s izvanrednom pošiljkom, pregled željezničke

infrastrukture prije i/ili nakon prijevoza izvanredne pošiljke, poduzimanje radova na ojačavanju pruge itd.

24

Prijevoz izvanrednih pošiljaka u pravilu se obavlja po cijenama iz redovnih tarifa, koja

može iznositi između 0-5% od ukupnog broja prevezenih pošiljaka. Cijene se mogu

povećati u odnosu na redovnu tarifu i to od 10 do 60% pa i više, ovisno o mjerama

opreza koje je potrebno poduzeti (Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, 2012).

3.4. Izvanredni prijevoz u pomorskom prometu

Izvanredni prijevoz tereta u pomorskom prometu je iznimno složen i zahtjevan proces

kod kojeg je potreban široki spektar znanja i vještina, a uključuje razne komercijalne

poslove, brodogradnju, meteorologiju, hidrografiju i drugo.

Transport teških tereta predstavlja poseban način ukrcaja, iskrcaja i prijevoza tereta čije

su jedinične težine čak i do 700 tona. Za prijevoz teških tereta upotrebljavaju se

višenamjenski konvencionalni brodovi odgovarajućih konstrukcijskih obilježja

opremljeni sa odgovarajućim uređajima i opremom, konvencionalni RO-RO brodovi

koji mogu prihvatiti takvu vrstu tereta, brodovi za prijevoz teglenica te brodovi koji su

specijalizirani za prijevoz teških tereta. S obzirom da lučka oprema u manje razvijenim

zemljama često ne udovoljava uvjetima prekrcaja tereta, većina teških tereta prevozi se

isključivo specijaliziranim brodovima (Belamarić, 2012, str. 7).

S obzirom na tehnologiju prekrcaja brodovi za prijevoz teških tereta mogu se podijeliti

na (Vranić, Ivče, 2006, str. 20 - 21):

· brodovi koji izvode prekrcaj tereta ro-ro tehnologijom,

· brodovi koji izvode prekrcaj tereta lo-lo tehnologijom,

· brodovi koji izvode prekrcaj tereta fo-fo tehnologijom.

RO-RO (Roll on - Roll off ili dokotrljaj - otkotrljaj) tehnologija predstavlja horizontalni

ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava na specijalne RO-RO brodove. RO-RO

brodovi su konstruirani za prijevoz cestovnih i željezničkih vozila s vlastitim kotačima

koja se mogu ukrcati s teretom ili bez njega preko brodske ili obalne rampe, a iskrcava

25

se nakon prijevoza morem isto tako preko brodske rampe (Zelenika, Jakomin, 1995, str.

166).

LO-LO (Lift on - Lift off ili podigni – spusti) tehnologija predstavlja vertikalni ukrcaj i

iskrcaj tereta gotovo svih vrsta pomoću lučke ili brodske mehanizacije na razne vrste

brodova. Bitan kriterij kod LO-LO brodova je da se bar u jednom dijelu brodskog

prostora manipulacije obavljaju po sustavu „podigni - spusti“. Brodovi s LO-LO

tehnologijom najviše su najzastupljeniji u pomorskoj trgovačkoj floti (Zelenika,

Jakomin, 1995, str. 182).

FO-FO (Float on – Float off ili uplovi- isplovi) tehnologija koja podrazumijeva

horizontalni ili vertikalni ukrcaj tereta na poluuronjeni brod. Paluba broda uranja do

potrebne dubine nakon čega teret uplovljava na palubu pomoću tegljača. Nakon

obavljenog ukrcaja ispumpava se voda te paluba izranja iz vode. Takvi brodovi građeni

su sa svrhom prijevoza teških i glomaznih tereta koji su nezgodni za transport. Sam

ukrcaj tereta obavlja se izvan luke i bez pomoći bilo kakve lučke mehanizacije

(Belamarić, 2012, str. 11-15).

Slijedeća fotografija prikazuje primjer prijevoza izvanredne pošiljke morem na brodu

Blue Marlin.

Fotografija 3: Prikaz prijevoza izvanredne pošiljke morem

Izvor: Dockwiese, 2015

26

Prilikom transporta teških tereta krcatelj mora brodaru dostaviti detaljan nacrt iz kojeg

se jasno mogu vidjeti podaci koji su neophodni prilikom manipulacije pošiljkom.

Također se mora definirati da li će se ukrcavati s obale ili će teret biti na pontonu, kao i

to da li će se prilikom toga koristiti brodska oprema za ukrcaj ili plovna dizalica

(Belamarić, 2012, str. 4).

Najvažniji čimbenici prilikom prijevoza teških tereta u pomorskom prometu su

(Belamarić, 2012, str. 7) :

· brzina prijevoza,

· ponašanje plovila s teškim teretom na palubi prilikom njihanja na valovima,

· pričvršćivanje tereta,

· opterećenja nastala zbog vjetra,

· udarna opterećenja nastala djelovanjem valova.

Planiranje prijevoza izvanrednog tereta jedan je od najvažnijih dijelova prilikom

prijevoza takve vrste pošiljke. Prije samog prijevoza potrebno je riješiti niz pitanja kako

bi se utvrdilo da li je brod sposoban za prijevoz. Suvremeni brodovi za prijevoz

izvanrednih pošiljki su iznimno sofisticirani te je za njih potrebna stručna posada.

3.5. Izvanredni prijevoz u zračnom prometu

U izvanredni prijevoz u zračnom prometu ubrajaju se pošiljke koje su neuobičajene za

prijevoz zrakoplovom zbog svog sadržaja ili oblika te zahtijevaju posebne mjere

prilikom utovara i istovara.

Teret se u zračnom prometu može prevoziti zrakoplovima, helikopterima te zračnim

brodovima tj. upravljivim balonima. Zrakoplovi kojima se prevoze tereti dijele se na

teretne zrakoplove te kombinirane zrakoplove pri čemu se svaki teretni zrakoplov može

ubacivanjem sjedala u kabinu pretvoriti u putnički i obrnuto. Kod pravih teretnih

zrakoplova postoje tehničke modifikacije poput povećanih vrata, posebnih dodatnih

vrata za utovar i istovar koje olakšavaju manipuliranje teretom. Kako bi se povećala

27

nosivost modificirana su krila čime dolazi do gubitka brzine, međutim, to je zanemarivo

s obzirom na povećanu nosivost (Letjelice za prijevoz tereta, 2015).

U nastavku je dana fotografija na kojoj se može vidjeti ukrcaj izvanrednog prijevoza na

zrakoplov.

Fotografija 4: Izvanredni prijevoz u zračnom prometu

Izvor: Global aviation report, 2015

Iz prethodno navedenog vidljive su karakteristike izvanrednog prijevoza te zahtjevi koje

je potrebno uvažiti za svaku od prometnih grana. Špediter je taj koji treba utjecati na

racionalizaciju transporta i manipuliranja robom. U svakom trenutku špediter mora biti

upoznat sa prometnim i tarifnim politikama za svaku granu prijevoza u svakoj zemlji u

kojoj i preko koje se obavlja prijevoz izvanrednog prijevoza.

28

4. ŠPEDITER KAO ORGANIZATOR IZVANREDNOG PRIJEVOZA

Da bi se lakše razumjela uloga špeditera kao organizatora izvanrednog prijevoza

primjereno je prikazati sljedeće tematske jedinice: 1) Uloga špeditera u organiziranju

izvanrednog prijevoza, 2) Pravni okviri za prijevoz izvanrednih pošiljki, 3) Obveze

prava i odgovornosti špeditera u organizaciji izvanrednih prijevoza te 5) Špediter kao

logistički operator u organiziranju izvanrednih prijevoza.

4.1. Uloga špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza

Kako bi se prijevoz izvanredne pošiljke realizirao na što sigurniji i efikasniji način

ključan je špediter koji mora objediniti sve sudionike u transportu, pribaviti potrebne

dozvole te najaviti takvu vrstu transporta. Također mora voditi brigu da se izvanredni

prijevoz obavi u što kraćem vremenu i na najsigurniji mogući način, vodeći pri tome

brigu da troškovi prijevoza budu najniži. Uloga špeditera u organiziranju dinamičnog i

složenog procesa kao što je izvanredni prijevoz je velika jer takav prijevoz zahtijeva

specijalizirana vozila, prilagođavanje transportnih ruta kao i cjelokupnu projektnu

organizaciju.

Špediter kao organizator prijevoza te donositelj odluka o samom prijevozu preuzima

potpunu odgovornost cjelokupnog procesa izvanrednog prijevoza. Pri tome dolazi do

izražaja odgovornost i uloga špeditera pri izboru optimalnog prijevoznog puta za takvu

vrstu tereta, odnosno prometnog puta koji je u skladu sa karakteristikama tereta

najprihvatljiviji. Složenost takvog zadatka kao i odgovornost koja se ovdje javlja

zahtijeva od špeditera dobro poznavanje mnogobrojnih prometnih elemenata i fenomena

(Poletan Jugović, 2006, str. 48).

29

4.1.1. Planiranje izvanrednog prijevoza

Prilikom planiranja prijevoza izvanredne pošiljke potrebno je biti dobro upoznat sa

zahtjevima klijenata, ali pri tome treba poznavati vlastite mogućnosti te pravne zahtjeve

i ograničenja.

1) Pratnja izvanredne pošiljke

Kao organizator izvanrednog prijevoza špediter se mora pobrinuti da su svi koji su

uključeni u proces prijevoza izvanrednog tereta upoznati sa svim specifičnostima

prijevoza. Sudionici moraju izvrsno poznavati zakonodavstvo, posebnosti izvanrednog

tereta te posebnosti odabrane rute kojom se vrši prijevoz (Dozvole i pratnje, 2015).

Zadatak vozila koje prati izvanredni prijevoz je da upozori ostale sudionike prometa te

da osigura potrebnu širinu prometnice kako bi se izvanredni prijevoz mogao odviti

neometano.

U Hrvatskoj je obavezna pratnja izvanrednog prijevoza s najmanje jednim vozilom. U

slučaju da se radi o prijevozu tereta čija je duljina vozila ili skupa vozila veća od 25

metara, prolazna širina iz suprotnog smjera manja od 3,5 metra, visina vozila veća od 5

metara, kada vozilo u zavoju zauzima pretežiti dio kolnika ili je potrebno zaustaviti

promet zbog izvanrednog prijevoza na nekim dijelovima prijevozne rute uz vozilo

pratnje po potrebi se omogućava i pratnja prometne policije (Pravilnik o izvanrednom

prijevozu, 2007, čl. 28).

Pratnja izvanredne pošiljke te vozač moraju tijekom obavljanja prijevoza brinuti o

sigurnosti tereta kojeg prevoze, ali isto tako i o sigurnosti ostalih sudionika prometa.

Ukoliko dođe do zastoja prometa zbog izvanrednog prijevoza, pratnja mora zaustaviti

izvanredni prijevoz na prvom mogućem mjestu te propustiti ostali promet (Pravilnik o

izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 32).

U željezničkom prometu, ovisno o karakteristikama izvanredne pošiljke te stanju

željezničke infrastrukture, upravitelj infrastrukture određuje mora li pošiljka biti

praćena. Izvanrednu pošiljku koja mora biti praćena prati mjerodavna stručna osoba ili

30

pratitelj kojeg odredi željeznički prijevoznik (Pravilnik o uvjetima za prijevoz

izvanrednih pošiljaka u željezničkom prometu, 2008, čl. 19).

2) Plan regulacije prometa

Plan regulacije prometa izvanrednog prijevoza je profesionalna tehnička studija koja se

izrađuje radi utvrđivanja mjera u slučaju da se moraju ukloniti znakovi i ostala

prometna oprema zbog promijenjene prometne regulacije na cijelom ili dijelu

prijevoznom putu. Plan regulacije prometa uključuje slijedeće uvjete i rizike (Dozvole i

pratnje, 2015):

· razmatranje nekoliko potencijalnih prijevoznih ruta,

· detaljan pregled prijevoznih ruta te objekata na njima,

· ojačavanje pojedinih objekata na prometnoj ruti ukoliko je potrebno.

Potrebno je unaprijed pregledati i utvrditi uvijete na prijevoznom putu kao što su radovi

na cesti, izvanredni događaji, prepreke i slično. Na taj način može se odrediti optimalni

prijevozni put u određenom vremenskom razdoblju te omogućiti nesmetano odvijanje

prijevoza izvanrednog tereta. Unatoč pomnom prethodnom planiranju uvijek se mogu

desiti nepredviđeni izvanredni događaji (npr. poplave) na koje se ne može utjecati pri

čemu špediter mora u najkraćem vremenskom razdoblju pronaći optimalno rješenje te

se pobrinuti da pošiljka dođe do konačnog odredišta (Dozvole i pratnje, 2015).

3) Pregled prijevozne rute

Problem izbora prijevoznog puta je vrlo kompleksan zadatak koji uključuje analiziranje,

planiranje te upravljanje mnogobrojnim čimbenicima i elementima sukladno potrebama

i karakteristikama izvanrednog prijevoza (Poletan Jugović, 2006, str. 58).

Kako bi se što efikasnije obavio prijevoz izvanrednog tereta potrebno je dobro

poznavanje prijevoznog puta do najsitnijih pojedinosti kao i pojedinosti samoga tereta

koji se prevozi. Zbog raznih uvjeta koje zahtijevaju karakteristike tereta, koje se očituju

u vidu mase, obujma i slično, potrebno je u pratnji stručnjaka obaviti pregled prijevozne

rute.

31

Prije i nakon obavljanja izvanrednog prijevoza svaki objekt prometne infrastrukture

mora biti pregledan te se na temelju toga priprema autorizirano izvješće. U izvješću gdje

se procjenjuje stabilnost pregledanih objekta na prijevoznoj ruti, poput npr. mostova,

mora biti dokazano da se može obaviti izvanredni prijevoz bez ikakvih posljedica na

daljnje korištenje, stabilnost i sigurnost prometne infrastrukture (Procjena statičke

stabilnosti, 2015).

4.1.2. Dozvole za izvanredni prijevoz

Zadaća špeditera je da pribavi sve potrebne dozvole i odobrenja potrebna za prijevoz

izvanrednog tereta. Također, s obzirom na karakteristike i zahtjeve prijevoza robe

špediter određuje vrstu i broj potrebnih vozila za pratnju koje su obavezne samo na

dijelu prijevoznog puta koji dozvola za izvanredni prijevoz izričito nalaže (Dozvole i

pratnje, 2015).

Špediter kao voditelj i organizator izvanrednog prijevoza odgovoran je za (Pravilnik o

izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 29):

· pravilno i sigurno smještanje izvanrednog tereta na vozilo,

· sigurnost obavljanja prijevoza,

· poštivanje i ispunjenje svih uvjeta navedenih u dozvoli,

· aktivnosti svih osoba koje sudjeluju u obavljanju prijevoza,

· upoznavanje osoblja sa uvjetima obavljanja prijevoza izvanrednog tereta koji su

definirani u dozvoli za prijevoz,

· suradnja s ostalim sudionicima u izvanrednom prijevozu.

Prijevoz izvanredne pošiljke se dakle može obaviti samo na temelju pribavljene dozvole

za izvanredni prijevoz te naravno ako stanje prometnica to dozvoljava što znači da je

ishođenje takvih dozvola jedan od vrlo važnih špediterovih zadataka.

32

4.1.3. Prijevoz izvanrednog tereta

Prijevoz izvanrednog tereta koji premašuje propisanu masu ili dimenzije zahtijeva

posebna prijevozna sredstva i opremu koja mora biti prilagođena karakteristikama

pošiljke. Takva vrsta prijevoza je veliki izazov za špeditere te zahtijeva veliko znanje i

vještine. U nastavku je dani primjer izvanrednog prijevoza energetskog transformatora

tvrtke Končar.

Energetski transformator tvrtke Končar koji teži 140 tona bilo je potrebno prema

zahtjevima nalogodavca prevesti do Filipina zračnim putem s obzirom da bi transport

morem od luke Rijeka do filipinskog Batangasa trajao i do 45 dana uslijed čega bi

nalogodavac pretrpio velike gubitke. Organizator ovog izvanrednog prijevoza bilo je

špeditersko poduzeće Zagrebtrans koji je specijalizirani za ovakve vrste prijevoza.

Prijevoz do Filipina odrađen je ukrajinskim zrakoplovom Antonov 225, najvećim

transportnim zrakoplovom na svijetu. Prijevoz transformatora zrakoplovom stajao je 3

milijuna dolara što je jedan i pol puta skuplje od samog transformatora. Do zračne luke

u Zagrebu transformator je dopremljen kamionom koji se kretao brzinom od 5 do

maksimalno 15 km/h te je bila potrebna posebna regulacija prometa. S obzirom na

karakteristike robe i prijevoza, cijeli pothvat odvijao se noću, odnosno iza 23 sata pa sve

do ranih jutarnjih sati. Ovakav termin prijevoza je uobičajen za izvanredni prijevoz

kako bi se što manje ometao ostali promet, a i sam Pravilnik o izvanrednom prijevozu

propisuje da se takva vrsta prijevoza mora odviti u noćnim satima. Sam proces utovara

transformatora na zrakoplov trajao je oko 14 sati. Poslovi koje je bilo potrebno obaviti

bili su: utovar svih dijelova transformatora na šlepere u tvrtci Končar te transport do

Zračne luke Zagreb, ispis AWB6 u ime naručitelja, utovar preostalih dijelova

transformatora koji su se prevozili redovnim zrakoplovnim linijama do Filipina te

kompletna briga oko papirologije, izvoznog carinjenja, utovara te isporuke po

europskim zračnim lukama preko kojih su se redovnim linijama transportirali manji

dijelovi transformatora (Hina, 2013).

6 AWB (engl. AIR WAYBILL)- avionski tovarni list

33

U svakom od prethodno navedenih poslova koje je bilo potrebno obaviti špediter je

imao svoj doprinos. Špediter je također morao napraviti plan regulacije prometa te

pregledati prijevoznu rutu pošto je na nekim dijelovima bilo potrebno rastaviti semafore

kako bi masovna konstrukcija mogla proći. Iz primjera je vidljivo kako je prijevoz

izvanrednog tereta kompleksan proces koji se sastoji od mnogih aktivnosti te je samim

time vrlo izazovan pothvat za špeditere.

4.2. Pravni okviri za prijevoz izvanrednih pošiljki

Kod prijevoza izvanrednih pošiljaka postoje specifični zahtjevi, a takav je prijevoz

reguliran posebnim pravnim odredbama. U nastavku su navedeni zakoni te propisi

kojima je reguliran prijevoz izvanrednih pošiljaka.

4.2.1. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu

Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu uređeni su uvjeti i način obavljanja

prijevoza putnika i tereta u unutarnjem cestovnom prometu, agencijske djelatnosti te

djelatnosti pružanja kolodvorskih usluga, prijevoz za vlastite potrebe i nadležnosti tijela

zaduženih za provedbu i nadzor zakona (Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, 2013,

čl. 1).

Ovim Zakonom izvanredni prijevoz se definira kao prijevoz vozilima koja sama ili

zajedno s teretom kojeg prevoze prekoračuju propisana ograničenja mase ili dimenzije.

Prilikom prijevoza takve vrste pošiljke potrebno je ishoditi dozvolu za prijevoz koja je

prema ovom zakonu definirana kao akt određen zakonom ili međunarodnim ugovorom

na temelju kojeg se odvija prijevoz (Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, 2013, čl.

4).

U Zakonu se također navodi da je za izvanredni prijevoz potrebno ishoditi dozvolu, a za

obavljanje prijevoza bez te dozvole pravna ili fizička osoba koja je zadužena za prijevoz

kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 70.000 kuna.

34

Kontrolu ispravnosti izvanrednog prijevoza (masa, dimenzije vozila, osovinsko

opterećenje) provodi Inspekcija cestovnog prometa i cesta uz suradnju sa Hrvatskim

cestama i Ministarstvom unutarnjih poslova (Zakon o prijevozu u cestovnom prometu,

2013, čl. 89).

4.2.2. Zakon o javnim cestama

Zakonom o javnim cestama utvrđuje se pravni status javnih i nerazvrstanih cesta, način

korištenja javnih i nerazvrstanih cesta, planiranje, izgradnja, održavanje, upravljanje,

koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta, mjere zaštite javnih i nerazvrstanih cesta te

promet na njima (Zakon o javnim cestama, 2009, čl. 1).

Ovim Zakonom se izvanredni prijevoz definira kao prijevoz vozilima koja sama ili

zajedno sa teretom kojeg prevoze prekoračuju propisana ograničenja u pogledu mase,

dimenzije ili osovinskog opterećenja. Zakon nalaže da vozila koja prevoze izvanredni

teret sama ili zajedno s teretom moraju zadovoljavati propisane uvijete u vidu mase

dimenzije te osovinskog opterećenja kao i udovoljavati zahtjevima tehničke ispravnosti

sukladno propisima.

Kao i kod Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i ovdje se izvanredni prijevoz može

obaviti isključivo na temelju dozvole za izvanredni prijevoz kojom su utvrđeni uvjeti te

način plaćanja prijevoza kao i način plaćanja i iznos naknade i ostalih troškova.

Dozvolu koja je potrebna za prijevoz izvanrednog tereta izdaje pravna osoba ili

koncesionar koji upravlja javnom cestom. Ukoliko se utvrdi da se izvanredni prijevoz

obavlja bez dozvole ili postoje nepravilnosti u poštivanju propisanih ograničenja mase,

dimenzije ili osovinskog opterećenja ovim Zakonom je određeno da se prijevoz može

nastaviti tek nakon što se pribavi dozvola, odnosno nakon što se usklade propisani

iznosi mase, dimenzije ili osovinskog opterećenja.

35

Troškove nastale prilikom obavljanja izvanrednog prijevoza nastale zbog izdavanja

dozvole te poduzimanja posebnih mjera kako bi se osigurala sigurnost prometa te

naknadu za izvanredni prijevoz plaća prijevoznik (Zakon o javnim cestama, 2009, čl.

47).

4.2.3. Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređuju se mjere za

razvoj i sigurnost, uvjeti za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava Europske

unije, uvjeti za sigurno upravljanje i odvijanje željezničkog prometa, uvjeti za

obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture, željezničkih prijevoznika, strojovođa i

ostalih izvršnih radnika, kao i postupci nadležnih tijela za sigurnost u željezničkom

prometu, tijela za istraživanje nesreća te inspekcijski i sigurnosni nadzor. Kako bi se

postigla interoperabilnost željezničkog sustava moraju se ispuniti uvjeti koji se odnose

na projektiranje, izgradnju, korištenje, modernizaciju te obnovu i održavanje

željezničkog sustava te stručnu osposobljenost, sigurnost i zdravstvene uvjete osoblja

koje doprinosi radu cjelokupnog sustava (Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti

željezničkog sustava, 2013, čl. 1).

4.2.4. Pravilnik o izvanrednom prijevozu

Pravilnikom o izvanrednom prijevozu propisuju se uvjeti i način obavljanja prijevoza

izvanrednih pošiljki te postupak izdavanja dozvole za prijevoz takvog tereta u

unutarnjem i međunarodnom prometu (Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 1)

Izvanredni prijevoz se ovim pravilnikom kao i prethodno navedenim zakonima definira

kao prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s prijevozom prekoračuju propisana

ograničenja mase, dimenzije i osovinskog opterećenja. Izvanrednim prijevozom smatra

se i prijevoz vozilom koje samo ili zajedno s teretom ne premašuje propisana

36

ograničenja ako se kreće javnom cestom na kojem je ograničenje označeno prometnim

znakom.

U situaciji kada se izvanredni prijevoz odvija na više javnih cesta, potrebna dozvola za

prijevoz izdaje se prema mjestu gdje je započeo izvanredni prijevoz (Pravilnik o

izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 7).

Troškove nastale u vezi izvanrednog prijevoza kao i naknadu za prijevoz snosi

prijevoznik. Visina naknade određena je posebnim propisom dok se visina troškova

izdavanja dozvole i ostali troškovi izvanrednog prijevoza određuju na temelju stvarno

nastalih troškova (Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, čl. 21).

Sudionici izvanrednog prijevoza moraju voditi brigu o tome da se prijevoz odvija u

skladu sa dozvoljenim odredbama propisa u kojem je između ostalog definirano i

vrijeme kada se treba obaviti izvanredni prijevoz. Pravilnikom o izvanrednom prijevozu

definiran je i postupak davanja zahtjeva za izdavanje dozvole, obveze prijevoznika

prilikom prijevoza izvanredne pošiljke, označavanje izvanredne pošiljke te postupci

vezani za kontrolu izvanrednih prijevoza.

4.2.5. Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom

prometu

Pravilnikom o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom prometu

uređuju se uvjeti koje osiguravaju upravitelj infrastrukture, prijevoznici u željezničkom

prometu te pravne osobe koje u željezničkom prometu obavljaju prijevoz za vlastite

potrebe. Prema ovom pravilniku izvanredne pošiljke smiju se prevoziti isključivo prema

posebnim uvjetima prijevoza uz poštivanje propisanih ograničenja. Posebne uvijete koji

se moraju poštivati kako bi se prijevoz odvio na siguran način kao i ograničenja za

prijevoz izvanrednih pošiljki na temelju ovog pravilnika određuje upravitelj

infrastrukture (Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom

prometu, 2008, čl. 2).

37

Ovim pravilnikom se izvanrednom pošiljkom smatra željezničko vozilo koje samo ili

zajedno s teretom na željezničkoj pruzi kojom se prevozi pošiljka prelazi dopušteni

profil željezničkog vozila ili ne udovoljava ostalim propisanim uvjetima te željezničko

vozilo koje iz nekih drugih razloga zahtjeva posebne uvjete prijevoza. Pravilnikom su

određeni također i opći i posebni uvjeti za prijevoz izvanrednih pošiljaka, posebni uvjeti

prijevoza za siguran tijek prometa i zaštitne mjere pri prijevozu izvanrednih pošiljaka,

kritične točke prekoračivanja profila željezničkoga vozila te prijevoz izvanrednih

pošiljaka na elektrificiranim prugama.

4.2.5. Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz

Ovim pravilnikom utvrđuju se mjerila koja se uzimaju u obzir prilikom izračuna

naknade za izvanredni prijevoz. Mjerila se mogu iskazati u postotku za prekoračenje

dopuštene duljine vozila, u metrima za prekoračenje dopuštene visine i širine vozila te u

tonama za prekoračenje dopuštene mase i osovinskih opterećenja (Pravilnik o mjerilima

za izračun naknade za izvanredni prijevoz, 2010, čl. 4).

Prema Pravilniku naknada se izračunava na način da se pojedino prekoračenje (kn/km)

pomnoži sa udaljenošću (km) od polazišne do odredišne točke pri čemu se svaki

započeti kilometar računa kao puni kilometar. Ukoliko dođe do istovremenog

prekoračenja više vrijednosti naknada se izračuna tako da se prekoračenja zbroje i

pomnože sa udaljenošću. Za izvanredni prijevoz kod kojeg ukupna masa ili osovinsko

opterećenje ne prekoračuje dopuštene vrijednosti do maksimalno 3% naknada se ne

obračunava.

4.2.6. Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama propisane su tehničke

kategorije vozila, dimenzije i mase, osovinsko opterećenje, uređaji i oprema koje

38

moraju imati motorna i priključna vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati u

prometu na cestama (Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama,

2014, čl. 1).

4.3. Obveze, prava i odgovornosti špeditera u organizaciji izvanrednih prijevoza

Kako bi se odredio odnos između nalogodavca7 i špeditera potreban je ugovor o

špediciji. Na temelju ugovora o špediciji špediter se obvezuje da će nalogodavcu učiniti

jedan ili nekoliko špediterskih poslova8, a nalogodavac se njime obvezuje da će

špediteru platiti odgovarajuću naknadu za njegove usluge, proviziju i naknadu troškova.

Ugovor o špediciji predstavlja temelj špediterske djelatnosti te je samostalna kategorija

gospodarskog, odnosno trgovačkog prava. U hrvatskom pravnom sustavu ugovor o

špediciji je dvostran neformalan ugovor o organizaciji otpreme i dopreme robe koji

stvara trajan odnos te se ubraja u skupinu transportnih ugovora, ugovora o komisionu i

ugovora o trgovinskim uslugama (Andrijanić et al., 2001, str. 241).

U nastavku su detaljnije obrađene obveze, prava i odgovornosti špeditera prilikom

organiziranja izvanrednog prijevoza

4.3.1. Obveze špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza

U ovom poddijelu su obrađene obveze špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza i

to kroz slijedeće: obveza špeditera da postupa s pažnjom dobrog gospodarstvenika,

obveza špeditera da preuzme stvari radi prijevoza, obveza špeditera da obavi i/ ili

organizira transport robe, obveza špeditera da preda stvari primatelju, obveza špeditera

da obavještava nalogodavatelja i štiti njegove interese, a na kraju su navedene i ostale

obveze u okviru špediterske djelatnosti.

7 Nalogodavac je fizička ili pravna osoba koja se koristi uslugama međunarodnog špeditera u obavljanju

poslova iz svoje djelatnosti.

8 Organiziranje otpreme i dopreme robe na svim prijevoznim putovima i svim sredstvima

39

1) Obveza špeditera da postupa s pažnjom dobrog gospodarstvenika

Najvažniji zadatak svakog špeditera je da postupa u skladu sa zahtjevima svog

nalogodavca te s pažnjom dobrog gospodarstvenika. Špediteru je dužnost da ulaže

stručna znanja, sposobnosti i vještine kako bi ispunio očekivanja svojih nalogodavaca.

Odnos sa nalogodavcem mora se temeljiti na povjerenju, suradnji i partnerskom odnosu

pri čemu moraju biti usklađeni interesi špeditera sa interesima nacionalnog

gospodarstva.

Prilikom obavljanja danog mu zadatka, teško je odrediti da li je špediter postupio s

pažnjom dobrog gospodarstvenika jer njegova funkcija zadire u nekoliko privrednih

područja9 pa zbog toga samo ovlašteni sud može ocijeniti kakva i koja bi pažnja bila

potrebna kako bi se zaštitio interes nalogodavca (Zelenika, 1996, str. 364).

Kod izvanrednog prijevoza također je naročito važno da špediter postupi s pažnjom

dobrog gospodarstvenika što zahtijeva dodatne napore špeditera s obzirom da su takvi

pothvati složeniji te da je za njihovo obavljanje potrebno ispuniti posebne zahtjeve.

2) Obveza špeditera da preuzme stvari radi prijevoza

Jedna od osnovnih špediterovih obveza je priprema pošiljke za prijevoz. Međutim, da bi

to bilo moguće, špediter mora tu pošiljku prethodno primiti. Špediter je odgovoran za tu

robu od trenutka kada ju je primio od pošiljatelja pa sve do trenutka kada robu isporuči

primatelju.

Kod prihvata robe od nalogodavca špediter je dužan predati robu vozaru u stanju u

kojem ju je primio što zahtjeva da posveti pažnju kod primanja robe te da kontrolira

primljenu pošiljku (Zelenika, 1996, str. 368).

Ako se uzmu u obzir svi potencijalni rizici kojima može biti izložena svaka pošiljka, pa

tako i izvanredna, prilikom manipuliranja i transporta u svim prometnim granama,

9 Neka od privredni područja u koja zadire funkcija špeditera su: vanjskotrgovinsko poslovanje, carinsko i

devizno poslovanje, lučko i skladišno poslovanje, kontrola kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom

transportu, transportno poslovanje, oplemenjivanje robe itd.

40

svaka pošiljka mora biti pripremljena za sve operacije koje je potrebno provesti kako bi

se realizirala prometna usluga, neovisno radi li se o konvencionalnom, kombiniranom ili

multimodalnom prijevozu (Zelenika, 2005, str. 602).

Špeditera koji su specijalizirani za izvanredne prijevoze obvezni su također poduzeti

učinkovite mjere kako bi se odredilo stvarno stanje stari te isključile štetne posljedice do

kojih može doći prilikom prijevoza izvanredne pošiljke.

3) Obveza špeditera da obavi i/ ili organizira transport robe

Osnovni zadatak špeditera je organiziranje prijevoza robe svog nalogodavatelja, a u

nekim slučajevima to uključuje i sam prijevoz robe. Špediter je dužan pridržavati se

nalogodavčevih uputa o izboru prijevoznog puta, načina prijevoza i prijevoznog

sredstva.

Ako u nalogu nije dana uputa špediter mora obaviti instradaciju, odnosno donijeti

odluku o prijevoznom putu, načinu prijevoza i prijevoznom sredstvu na način koji će

biti najpovoljniji za nalogodavca (Zelenika, 1996, str. 367).

U slučaju izvanrednog prijevoza, kao što je već ranije navedeno, špediter mora pribaviti

određene dozvole, provjeriti prijevozni put, omogućiti pratnju i slično kako bi bila

moguća realizacija takve vrste prijevoza. Prijevoz takve vrste pošiljke mora biti

obavljen u skladu sa zahtjevima koje nalaže dozvola za prijevoz izvanrednog tereta.

Pored navedenog, špediter mora također u sklopu organiziranja prijevoza obaviti druge

stručne poslove poput obavljanja radnji u carinskom postupku te izdavanja i

pribavljanja transportnih i drugih dokumenata.

4) Obveza špeditera da preda stvari primatelju

Špediteru je obaveza predati robu primatelju ili to može napraviti osoba koja djeluje u

njegovo ime. Predaja robe obavlja se na propisan način koji je uglavnom u pisanom

obliku.

41

U slučaju da na odredište stigne oštećena pošiljka, špediter je obvezan poduzeti sve

mjere i radnje kako bi se očuvalo nalogodavčevo pravo prema trećim osobama. Kakve

će mjere i radnje špediter poduzeti ovisi o tome tko je treća osoba te o kakvoj se

situaciji radi. Predaja robe se smatra završenom u trenutku predaju robe vozaru. U

slučaju kada špediter sam obavlja prijevoz on ima obveze i prava vozara (Zelenika,

2005, str. 584).

5) Obveza špeditera da obavještava nalogodavatelja i štiti njegove interese

Jedna od obveza špeditera je da obavještava nalogodavca te u svakom trenutku štiti

njegove interese poduzimajući sve potrebne mjere i aktivnosti.

Špediter je tako dužan tražiti dodatna objašnjenja kada je nalog nepotpun ili nejasan.

Isto tako, obvezan je obavijestiti nalogodavca o nedostacima i nespremnosti robe za

prijevoz, o izvršenju naloga te nizu drugih događaja. Neke obveze obavještavanja

proizlaze iz zakonskih akata dok neke proizlaze iz same prirode špediterske djelatnosti

(Zelenika, 1996, str. 379).

Kod izvanrednih pošiljki nerijetko se radi o robi veće vrijednosti te je samim time

interes nalogodavatelja veći. Nalogodavatelj u takvim slučajevima želi biti potpuno i

pravodobno informiran.

6) Ostale obveze špeditera

Osim prethodno navedenih, špediter može imati i neke druge obveze. U ostale obveze

špeditera mogu se svrstati: obveza špeditera da upozori nalogodavca na nedostatke

naloga, obveza špeditera da postupa po uputama nalogodavca, obveza špeditera da čuva

robu, obveza špeditera da bira treće osobe, obveza špeditera da osigura robu, obveza

špeditera da polaže račun nalogodavcu itd.

42

4.3.2. Prava špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza

Prava špeditera u nastavku su prikazana kroz: pravo na naknadu za usluge, pravo na

naknadu troškova i predujam, pravo da ga nalogodavac pravodobno obavijesti o

opasnim stvarima i dragocjenostima, špediterovo založno pravo te špediterovo pravo

zadržavanja (Zelenika, 1996, str. 380).

1) Pravo na naknadu za usluge

Prema ugovoru koji je sklopio sa nalogodavcem, špediter ima pravo na naknadu za

usluge koje je izvršio. Ukoliko se naknada ne odredi ugovorom, nalogodavac je dužan

isplatiti špediteru naknadu određenu tarifom ili drugim općim aktom špeditera, no ako

nije određena ni na taj način tada naknadu određuje sud (Zelenika, 1996, str. 380).

Da bi špediter imao pravo tražiti naknadu za usluge on mora izvršiti obveze koje su

određene ugovorom. Nema jedinstvenog stajališta o tome u kojem se trenutku smatra da

je špediter obavio svoju obvezu, već postoje tri različita stajališta.

Jedno od stajališta je da je to u trenutku kada je predao robu primatelju, drugo stajalište

je da je to u trenutku predaje robe vozaru dok je prema trećem stajalištu to u trenutku

kada je obavio i posljednju obvezu iz ugovora. Najispravnije je treće stajalište, odnosno

da špediter može zahtijevati naknadu tek kada je obavio sve svoje obveze. Špediter

može steći naknadu i prije nego što je obavio svoje ugovorne obveze, ukoliko je do

neizvršenja došlo zbog odustajanja nalogodavca od ugovora. Također ima pravo na

naknadu i kada ovlašteno povjeri izvršenje posla drugom špediteru s kojim se nalazi u

pravnom odnosu. Ukoliko dođe do zabrane izvršenja neke od radnji koje su određene

ugovorom špediterovo pravo na naknadu ostaje neumanjeno (Zelenika, 1996, str. 381).

Kod organiziranja izvanrednog prijevoza također vrijedi prethodno navedeno pravo.

Međutim, valja napomenuti da se kod organiziranja izvanredne pošiljke poduzima niz

aktivnosti koje nisu potrebne prilikom uobičajenog prijevoza pošiljki što zasigurno

iziskuje veću naknadu za usluge špeditera s obzirom da su u takve aktivnosti uloženi

dodatni napori.

43

2) Pravo na naknadu troškova i predujam

Špediter ima pravo na naknadu troškova koji su nastali tijekom izvršenja obveza iz

ugovora. Pravo na naknadu troškova zasniva se na činjenici da sam nalog koji je dobio

špediter istodobno predstavlja i ovlaštenje za plaćanje svih troškova i pristojbi koje su

potrebne za izvršenje naloga. Ukoliko ne bi postojalo takvo ovlaštenje špediter ne bi

mogao izvršiti nalog (Zelenika, 1996, str. 381).

Špediter ima pravo na naknadu onih troškova bez kojih bi bilo moguće izvršenje naloga

s time da su ti troškovi ipak bili potrebni. Špediter u tom slučaju mora dokazati

nalogodavcu da su ti troškovi bili potrebni10 i da je to učinio sa pažnjom dobrog

gospodarstvenika te s namjerom da zaštiti nalogodavčeve interese. Nalogodavac mora

potrebna sredstva pravodobno staviti špediteru na raspolaganje kako bi on mogao platiti

troškove koji nastaju prilikom izvršenja naloga (Zelenika, 1996, str. 382).

Špediter ima pravo na naknadu štete ako nalogodavac ne isplati troškove u roku ili

pravodobno ne predujmi potrebna sredstva. Ako špediter ne traži predujam smatra se da

je pristao na kreditiranje nalogodavca čime stječe pravo na proviziju za angažman

vlastitih sredstava čija je visina određena sporazumom s nalogodavcem ili posebnom

tarifom (Zelenika, 1996, str. 383).

Troškovi koji nastaju u izvršenju naloga za koje špediter ima pravo naknade su

primjerice vozarina, carinske pristojbe, osiguranje, ukrcaj, iskrcaj i slično. Naknade za

te troškove također vrijede i kod izvanrednih pošiljki. Za izvanredni prijevoz je također

i u samoj dozvoli koju je potrebno imati naveden iznos i način plaćanja naknade za

izvanredni prijevoz.

3) Pravo da ga nalogodavac pravodobno obavijesti o opasnim stvarima i

dragocjenostima

Jedno od prava špeditera je i to da on ima pravo da ga nalogodavac pravovremeno

obavijesti o svojstvima robe koja se prevozi i kojom se može ugroziti sigurnost osoba,

dobara ili biti nanesena šteta. Špediter je dužan prilikom predaje robe vozaru dati i

10

npr. ako je do troškova došlo zbog aktivnosti koje je špediter poduzeo kako bi spriječio veću štetu za

nalogodavca

44

upute o sigurnosnim mjerama koje se moraju poduzimati pri prijevozu (Zelenika, 1996,

str. 383).

Špeditera je naročito važno informirati o svojstvima izvanredne pošiljke koju prevozi

kako bi s njom postupao na odgovarajući način te kako ne bi ugrozio sigurnost ljudi, ali

i zbog toga da organizira prijevoz takve pošiljke bez ikakvih posljedica na

infrastrukturi.

4) Špediterovo založno pravo

Kako bi špediter osigurao naplatu potraživanja iz ugovora, on ima pravo zaloga na robi

koja je predmet otpreme sve dok je roba kod njega ili ima dokument kojim raspolaže

robom.

Špediterovo pravo zaloga je zakonsko pravo špeditera te se sastoji u tome da špediter

ima pravo naplatiti svoja potraživanja iz založene robe, odnosno da svoja potraživanja

može naplatiti prodajom robe koju je založio. Međutim, špediter ne može založno pravo

koje je stekao nad robom po jednom ugovoru iskoristiti za naplatu potraživanja nastalih

temeljem nekog drugog ugovora. Posjed založnog objekta može biti fizički (efektivno)

te simbolično kada u posjedu ima teretnicu ili teretni list. Izvršenje založnog prava

moguće je na tri načina: sudskom prodajom na temelju presude donesene tužbom

založnog vjerovnika, sudskom prodajom bez prethodne presude te prodajom bez

posredovanja suda (Zelenika, 1996, str. 384).

5) Špediterovo pravo zadržavanja

Pod špediterovim pravom zadržavanja, odnosno rentacije, podrazumijeva se pravo

vjerovnika da zadrži stvari svog dužnika do kojih je došao zakonskim kako bi naplatio

svoja potraživanja pri čemu nalogodavac mora biti vlasnik robe u trenutku nastanka

toga prava što znači da špediter neće izgubiti svoje pravo zadržavanja ukoliko

nalogodavac proda robu nakon nastanka toga prava (Zelenika, 1996, str. 387).

Drugim riječima rečeno, ukoliko nalogodavatelj postaje nesposoban za plaćanje

dospjelih potraživanja, špediter ima pravo zadržati stvari koje su predmet otpreme.

45

Ukoliko špediter pod istom tvrtkom osim poslova međunarodnog špeditera obavlja i

poslove prijevoza i javnog skladištenja za svaku od navedenih djelatnosti ima poseban

pravni status. Za svaku od djelatnosti sklapa posebne ugovore, a kombinacija prava

stečenih na osnovu jednog ugovora s pravima i obvezama iz drugog ugovora nije

dopuštena (Zelenika, 1996, str. 389).

4.3.3. Odgovornosti špeditera u organiziranju izvanrednog prijevoza

Špediter ima određene odgovornosti prilikom organiziranja otpreme, dopreme i provoza

robe. U pojedinim pravnim sustavima špediter odgovara ne samo za organiziranja

prijevoza robe već i za prijevoz robe čak i u slučajevima kada prijevoz ne obavlja on

sam. Kod odgovornosti špeditera potrebno je razlikovati odgovornost špeditera za

vlastite postupke te odgovornost špeditera za druge osobe.

1) Odgovornost špeditera za vlastite postupke

Kod svakog, pa tako i izvanrednog prijevoza špediter odgovara za štetu i posljedice

nastale kod prijevoza robe. Za eventualno nastalu štetu odgovara sve dok je roba u

njegovim rukama. Odgovornost prestaje u trenutku kada preda robu vozaru ili

primatelju.

Špediter je odgovoran za svoje postupke pa tako u slučaju da ne ispuni neku od svojih

obveza određenih ugovorom o špediciji ili zakasni s izvršenjem svoje obveze

nalogodavac ima pravo zatražiti naknadu štete koju je zbog toga pretrpio. Ukoliko

uspije dokazati da štetu nije prouzročio nepažnjom ili namjerno špediter se može

osloboditi odgovornosti (Andrijanić et al., 2001, str. 245).

Špediter ne odgovara za štete koje su proizašle iz neispravnih dokumenata kao ni za

štetu nastalu uslijed utjecaja više sile ili samih svojstava robe koja se prevozi. Također

ne odgovara ni za netočno obračunate vozarine, carinske ili druge pristojbe. Međutim,

odgovara za nalogodavčeve podatke koje unosi u carinske dokumente ukoliko je znao ili

je trebao znati da su ti podaci netočni (Zelenika, 1996, str. 391).

46

2) Odgovornost špeditera za druge osobe

Kako bi špediter mogao organizirati otpremu, dopremu i provoz robe njemu je nužno

sklapanje raznih ugovora s trećim osobama11. Sklapanje takvih ugovora dolazi do

izražaja prilikom prijevoza izvanrednih pošiljki čije karakteristike iziskuju ispunjavanje

raznih zahtjeva.

Općenito je prihvaćeno pravilo da špediter odgovara za izbor vozara te drugih osoba

koje su potrebne kako bi se izvršile obveze iz ugovora, ali ne odgovara za njihov rad

osim ako je ugovorom preuzeo tu odgovornost. Međutim, to pravilo se različito

primjenjuje u pravnim sustavima pojedinih europskih zemalja po pitanju odgovornosti

glavnog špeditera za rad međušpeditera12 i podšpeditera13

(Andrijanić et al., 2001, str.

246).

U njemačkom pravnom sustavu špediter odgovara nalogodavcu samo za izbor

međušpeditera dok primjerice u Francuskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovački špediter

odgovara i za izbor i za rad međušpeditera. Što se tiče podšpeditera, u svim europskim

zakonodavstvima špediter odgovara za njegov izbor i rad (Zelenika, 1996, str. 393).

U hrvatskom pravnom sustavu nema razlike između međušpeditera i podšpeditera,

međutim, špediter koji izvršenje naloga ne obavi sam već to povjeri nekom drugom

odgovara za rad tog drugog špeditera (Andrijanić et al., 2001, str. 246).

4.4. Špediter kao logistički operator u organiziranju izvanrednih prijevoza

Kao što je bilo već ranije u radu navedeno, špediter kao klasični operator obavlja

klasične osnovne i specijalne poslove te je on gospodarstvenik, pravna ili fizička osoba

koja isključivo i u obliku stalnog zanimanja sklapa ugovore koji su potrebni prilikom

11

Treće osobe su skladištari, vozari, osiguratelji, kontrolne kuće, drugi špediteri itd. 12

Međušpediter je špediter na kojeg je glavni špediter prenio djelomično izvršenje špediterskih

aktivnosti.

13 Podšpediter je špediter na kojeg je glavni špediter u cijelosti prenio izvršenje neke špediterske

aktivnosti.

47

organiziranja otpreme, dopreme i provoza robe svog nalogodavatelja (Zelenika, Pavlić,

2004, str 112).

Za razliku od klasičnog špeditera, logistički operator je pravna ili fizička osoba koja u

svoje ime i za svoj račun organizira ili izvršava logističke aktivnosti vezane uz

manipuliranje, prijevoz, premještanje, prijenos te distribuciju od točke isporuke14 do

točke primitka15 (Zelenika, Pupovac, Rudić, 2000, str. 154).

Kako bi ostvarili svoju misiju logistički špediteri trebaju svojim znanjima i aktivnostima

omogućiti uspješno, sigurno i brzo te nadasve racionalno upravljanje tokovima dobara.

Moraju omogućiti dostavu potrebnih dobara, odgovarajućeg asortimana, na pravo

mjesto, u pravo vrijeme uz najmanje rizike i troškove kako bi zadovoljili potrebe kupaca

i potrošača te ostvarujući pri tome primjereni profit (Zelenika, 2006, str. 329).

Ako se sagledaju špediteri kao logistički operatori u organiziranju izvanrednih pošiljki,

oni su zapravo tvorci špedicijsko-logističkih proizvoda pomoću svojih znanja i vještina

na temelju kojih mogu pronaći najadekvatnija rješenja za prijevoz izvanrednih pošiljki

čije karakteristike iziskuju specifične i složene zahtjeve.

Ukoliko se uspoređuje opseg aktivnosti klasične špedicije i logističke špedicije sa

velikom vjerojatnošću se može tvrditi da je opseg aktivnosti logističke špedicije za oko

30% veći i složeniji (Zelenika, Pupovac, Rudić, 2000, str. 148).

Samom činjenicom da im je opseg aktivnost za gotovo 30% veći nego klasičnim

špediterima, može se zaključiti da je kvaliteta takve usluge veća te da je špediter u

mogućnosti uvažiti više čimbenika prilikom organiziranja izvanrednog prijevoza.

Logistički operator osigurava nadasve brzo i optimalno odvijanje prometnih i

vanjskotrgovinskih usluga što je naročito važno kod prijevoza izvanrednih pošiljka s

obzirom da one zahtijevaju posebne uvijete.

14

Točka isporuke je npr. sirovinska baza, proizvođač, poluproizvođač, terminal, skladište, izvoznik,

prodavatelj itd.

15 Točka primitka je npr. proizvođač, poluproizvođač, skladište, kupac, potrošač, korisnik itd.

48

Kako bi opstali, klasični špediteri u nerazvijenim i tranzicijskim državama uključujući i

Hrvatsku moraju ubrzano poduzeti sve aktivnosti kako bi se efikasno transformirali iz

klasičnih u suvremenu logističku špeditersku djelatnost. Da bi ostvarili mogućnost

proširenja svojih aktivnosti moraju se prilagoditi suvremenim tržišnim uvjetima

nastalim kao posljedica globalizacijskih promjena i procesa (Bendeković, Vuletić,

Gotovac, 2013, str. 3).

Transformacija klasičnih u logističke špeditere započela je osamdesetih godina prošloga

stoljeća u visokorazvijenim zemljama, a pretpostavka je da će u 21. stoljeću taj trend

postati globalan.

49

5. ŠPEDITER – KLJUČAN ČIMBENIK U GLOBALNOM PROMETNOM I

VANJSKOTRGOVINSKOM SUSTAVU

U izvršavanju svoga zadatka međunarodni špediter se susreće s mnogobrojnim i

kompleksnim poslovima bez kojih suvremeni vanjskotrgovinski i prometni sustav ne bi

mogao funkcionirati.

Promet ima veliki utjecaj na način društvenog i ekonomskog razvoja, naročito zbog

svojih infrastrukturnih karakteristika te je usko povezan s ostalim granama

gospodarstva, ali i društva u cjelini što dolazi do izražaja na mnoge načine. Promet

omogućava reprodukciju gotovo svih proizvoda kod kojih se ne podudaraju mjesto

proizvodnje i potrošnje, prometne grane pojavljuju se u ulozi potrošača, također, promet

ima veliki značaj kod povećanja specijalizacije i društvene podjele među regijama i

državama te ima značaj u nizu drugih aspekata (Bendeković, Aržek, 2008, str. 23).

Današnji promet globalnog je karaktera, a bit mu je to što sudionici takvog prometa

svojim znanjima, vještinama i sposobnostima savladavaju prostorne i vremenske

transformacije roba od točke isporuke do točke primitka, nastojeći pri tome zadovoljiti

potrebe globalnog tržišta uz minimalne uložene resurse. U uvjetima globalne prometne

industrije proizvode se proizvodi za globalno tržište. Špediteri u takvom okruženju

imaju veliki značaj jer moraju omogućiti proizvodnju i prijevoz takvih proizvoda kako

bi zadovoljili potrebe cijelog globalnog tržišta.

Prometni pravci te prometna povezanost igraju veliku ulogu u hrvatskom gospodarstvu i

ekonomskom razvoju. Oni su preduvjet razvitka te boljeg povezivanja i integracije

zemlje. Kako bi nacionalni prometni sustav mogao konkurirati europskim potrebno je

ulagati u infrastrukturu te osigurati povoljnije tehničke uvjete.

Globalno poslovanje otvara mogućnost izbora lokacije poslovanja na ono mjesto gdje se

očekuju najveći prinosi pa zbog toga eksternalizacija ukupne proizvodnje bilježi

50

značajan porast. Takvo okruženje ima znatan utjecaj na transportno tržište pa tako

dolazi čak i do spajanja kompanija koje su bile dojučerašnji konkurenti s ciljem da se

formira dobavljač koji će nuditi integrirane transportne usluge (Bendeković, Vuletić,

Gotovac, 2013, str. 5).

Špediteri se udružuju u svoje asocijacije na domaćoj i međunarodnoj razini zbog

jedinstvenog nastupa i izjednačenja uvjeta rada. Angažiranje špeditera u

vanjskotrgovinskoj razmjeni pruža niz prednosti kao što su pojeftinjenje prijevoznih i

drugih troškova, praksa radne snage pri manipuliranju robom, distribucijske prednosti

zbog korištenja špediterovog skladišta i prijevoznih sredstava itd. (Bendeković, Vuletić,

Gotovac, 2013, str. 2).

Špediter je jedan od ključnih čimbenika dinamiziranja procesa globalizacije te

snižavanja logističkih troškova u globalnom sustavu. Špediteri potiču razvoj

proizvodnih djelatnosti, izgradnju logističko-proizvodnih centara te novih logističkih

kapaciteta. U svoje sustave uključuju samo prijevoznike, luke i ostale koji u većoj mjeri

doprinose njihovom poslovnom uspjehu te zadovoljenju potreba korisnika. Nastoje

racionalizirati resurse i aktivnosti te pri tome djelovati efikasno na tržištima

promjenjivih želja i potreba (Zelenika, Pupovac, 2008, str. 382-383).

Špediteru je zadatak organiziranje otpreme i dopreme robe na svim prijevoznim

putovima sa svim transportnim sredstvima, međutim to mu nije jedini zadatak.

Da bi špediter mogao uspješno obaviti zadatke koji su mu dani mora neprestano pratiti

međunarodne sporazume, tarifne politike zemalja te pratiti i poznavati sve promjene

koje se događaju u vezi s transportom robe (Bendeković, Aržek, 2008, str. 81).

Od kako je Hrvatske pristupila Europskoj uniji također je postala i dio Carinske unije,

što znači da se sva robna razmjena unutar unije tretira kao domaća. Špediterima je jedan

od najvećih izazova novi način provoza robe kao i dobro poznavanje prometnih,

carinskih te vanjskotrgovinskih propisa. Stručnost i informiranost špeditera važna je u

svakom njegovom poslu, a naročito dolazi do izražaja prilikom organiziranja prijevoza

izvanrednih pošiljki. S obzirom da je svaka izvanredna pošiljka jedinstvena u svojim

51

zahtjevima, špediteri trebaju prilikom organiziranja svake od njih pristupiti na

individualan način.

Kako bi se doprinijelo sigurnosti prilikom prijevoza izvanrednih pošiljki špediteri

moraju poduzeti određene mjere. Važna je stručnost i iskustvo ljudi koji sudjeluju na

takvim pothvatima, potrebno je temeljito poznavanje zakona i propisa, poštivanje i

izvršavanje poslova koji su ugovoreni kao i poduzimanje svih mjera kako bi se

izvanredni prijevoz odvio na siguran način, bez da se ugroze ostali sudionici ili

infrastruktura. Da bi se izvanredni prijevoz mogao odviti na što brži, efikasniji te

sigurniji način potrebna je adekvatna oprema te stručno osoblje što znači da špediterska

poduzeća moraju neprestano ulagati u svoju opremu te educirati zaposlenike koji se

svakodnevno susreću sa novim izazovima. Također je potrebno neprestano pratiti

prometne i vanjskotrgovinske uvjete te tome prilagoditi prijevoz kako bi sve prošlo bez

ikakvih prepreka i problema.

U današnjim tržišnim uvjetima gdje je prisutna sve veća konkurencija mogućnost za

opstanak imaju samo oni koji su dovoljno fleksibilni za prilagodbu novonastalim

promjenama i kretanjima na tržištu. U skladu sa time, špediterske strategije trebaju u

obzir uzimati i buduće događaje. Ukoliko nemaju dobro definiranu i izgrađenu poslovnu

politiku špediterska poduzeća teško da će ostvariti sigurnost i stabilnost u poslovanju

(Bendeković, Vuletć, Gotovac, 2013, str. 7).

U uvjetima gospodarstva, kada međunarodna trgovina neprestano raste, poduzeća se

žele u potpunosti posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti pa tako potreba za uslugama

špeditera neprestano raste, a špediter postaje jedan od ključnih čimbenik u globalnom

prometnom i vanjskotrgovinskom sustavu.

Iz svega navedenog može se vidjeti veliku prisutnost i značaj špeditera u mnogim

aspektima gospodarstva bez čijih usluga bi bilo nezamislivo. Značaj špeditera naročito

dolazi do izražaja prilikom prijevoza izvanrednih pošiljki kod kojih se špediteri susreću

sa mnogobrojnim i kompleksnim poslovima što ih čini jednim od ključnih čimbenika u

prometnom i vanjskotrgovinskom sustavu.

52

6. ZAKLJUČAK

Špedicija je gospodarska djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme, dopreme i

provoza robe te drugim poslovima koji su s tim u vezi. Špediter u obavljanju svoga

posla štiti interese komitenta i u pravilu ne obavlja prijevoz robe, međutim angažira sve

što je neophodno da bi se transport realizirao. Osnovni mu je zadatak osloboditi svog

nalogodavca cjelokupnog napora i brige vezane uz otpremu, dopremu i provoz robe

kako bi se nalogodavac mogao posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti.

Međunarodni špediteri obavljaju veći broj poslova koji se dijele u osnovne i specijalne.

U osnovne poslove spadaju svi oni bez kojih je nezamislivo funkcioniranje

međunarodne špedicije, dok u specijalne poslove ulaze oni koje obavlja povremeno,

odnosno od slučaja do slučaja.

Izvanrednim prijevozom smatra se teret koji se ne može rastaviti na manje dijelove

prilikom transporta pa premašuje dana ograničenja dimenzije ili mase. Prilikom

prijevoza izvanrednog tereta potrebna su specijalizirana vozila te prilagodba

transportnih ruta i projektne organizacije. Sami prijevoz mora se provesti na način da u

najmanjoj mjeri ometa ostali promet i sigurnost, a da u konačnici bude ekonomičan.

Izvanredni prijevoz predstavlja prepreku ostalim sudionicima u prometu zbog čega je

potrebno pribaviti dozvolu kako bi se taj prijevoz mogao odviti na siguran način.

Prijevoz izvanrednog tereta predstavlja iznimno dinamičan proces koji u svakom načinu

prijevoza nastoji iskoristiti sve prednosti.

U cestovnom prometu izvanrednim prijevozom se smatra prijevoz tereta vozilima koja

prazna ili zajedno s teretom imaju masu veću od dopuštene ili su dimenzije tereta veće

od propisanog. U željezničkom prometu se pod izvanrednim prijevozom smatra pošiljka

kod koje željezničko vozilo s ili bez tereta ne zadovoljava uvijete propisane za prugu

kojom se vrši prijevoz te teret kod kojeg manipuliranje robom zahtijeva dodatne mjere

za organiziranje i provođenje prijevoza. Izvanredni prijevoz tereta u pomorskom

prometu je iznimno složen i zahtjevan proces kod kojeg je potreban široki spektar

znanja i vještina. U izvanredni prijevoz u zračnom prometu ubrajaju se pošiljke koje su

53

neuobičajene za prijevoz zrakoplovom zbog svog sadržaja ili oblika te zahtijevaju

posebne mjere prilikom utovara i istovara.

Za siguran i efikasan prijevoz izvanredne pošiljke ključan je špediter koji mora

objediniti sve sudionike u transportu, pribaviti potrebne dozvole te najaviti takvu vrstu

transporta. Uloga špeditera u organiziranju dinamičnog i složenog procesa kao što je

izvanredni prijevoz je velika s obzirom da takav prijevoz zahtijeva specijalizirana

vozila, prilagođavanje transportnih ruta kao i cjelokupnu projektnu organizaciju.

Špediter koji je organizator prijevoza i donositelj odluka o prijevozu preuzima

odgovornost cjelokupnog procesa izvanrednog prijevoza. Prilikom planiranja prijevoza

izvanredne pošiljke špediter mora biti dobro upoznat sa zahtjevima klijenata te biti

svjestan vlastitih mogućnosti. Špediter se mora pobrinuti da su svi koji su uključeni u

proces prijevoza izvanrednog tereta upoznati sa svim specifičnostima prijevoza te mora

unaprijed pregledati i utvrditi uvijete na prijevoznom putu kao što su radovi na cesti,

izvanredni događaji, prepreke i slično.

Danas u svijetu vlada globalna prometna industrija te proizvodnja proizvoda za

globalno tržište. Špediter u takvom okruženju ima veliki značaj jer mora omogućiti

proizvodnju i prijevoz takvih proizvoda kako bi se zadovoljile potrebe cijelog globalnog

tržišta. Jedan je od ključnih čimbenika dinamiziranja procesa globalizacije te snižavanja

logističkih troškova u globalnom sustavu. Klasični špediteri u nerazvijenim i

tranzicijskim zemljama moraju se transformirati u logističke špeditere kako bi uspjeli

opstati. Kako bi ostvarili mogućnost takve transformacije i proširenja moraju se

prilagoditi suvremenim tržišnim uvjetima koji su posljedica globalizacijskih promjena i

procesa.

Povećanjem i razvojem međunarodne trgovine neprestano raste potreba za špediterskim

uslugama, a samim time uloga špeditera neprestano raste. U izvršavanju svoga zadatka

međunarodni špediter se susreće s mnogobrojnim i kompleksnim poslovima bez kojih

suvremeni vanjskotrgovinski i prometni sustav ne bi mogao funkcionirati pa stoga

54

predstavlja jednog od ključnih čimbenika u globalnom prometnom i

vanjskotrgovinskom sustavu.

Na temelju podataka koji su navedeni u ovom radu može se zaključiti kako je uloga

špeditera u organiziranju izvanrednih pošiljki vrlo značajna.

55

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Andrijanić, I., Aržek, Z., Prebežac, D., Zelenika, R., 2001, Transportno i

špeditersko poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb.

2. Bendeković, J., Aržek, Z., 2008, Transport i osiguranje, Ekonomski

fakultet Zagreb, Zagreb

3. Turina, A., 1965, Međunarodna špedicija- knjiga 1, Viša pomorska škola

u Rijeci, Rijeka

4. Vranić, D., Ivče, R., 2007, Tereti u pomorskom prometu, Pomorski

fakultet u Rijeci, Rijeka

5. Zelenika, R., 2010, Ekonomika prometne industrije, Ekonomski fakultet

u Rijeci, Rijeka

6. Zelenika, R., 1996, Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet

sveučilišta u Rijeci, Rijeka

7. Zelenika, R., 2006, Multimodalni prometni sustavi, Ekonomskifakultet u

Rijeci, Rijeka

8. Zelenika, R., Jakomin, L., 1995, Suvremeni transportni sustavi,

Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka

9. Zelenika, R., 2009, Primarne prometne tarife, Ekonomski fakultet u

Rijeci, Rijeka

56

2) ČLANCI

10. Bendeković, J.,Vuletić, D., Gotovac, M., 2013, Uloga i važnost špeditera

u lancu opskrbe, Zbornik međunarodne znanstvene konferencije

Perspektive trgovine 2013 , Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

11. Poletan Jugović, 2006, Struktura preferencije kriterija pri izboru

optimalnog prometnog pravca, Pomorstvo, god. 20, br. 2, Pomorski

fakultet u Rijeci, Rijeka str. 47-64

12. Poletan Jugović, T., Jurčić, J., 2005, Logistički špediterski operator kao

perspektiva klasičnoga špeditera, Pomorski zbornik 43,Pomorski fakultet

u Rijeci, Rijeka, str. 151-163

13. Zelenika, R., Pupavac, D., 2001, Suvremeno promišljanje osnovnih

fenomena logističkog sustava, Ekonomski pregled, Hrvatsko društvo

ekonomista, Zagreb, Vol. 52, No. 3-4 , str. 354-378

14. Zelenika, R., Pupovac, D., Rudić, D., 2000, Špediter u funkciji

logističkoga operatora, Pomorski zbornik 38, str. 143-157

15. Zelenika, R., Pavlić, H., 2004, Strategijske odrednice poslovne politike

špediterskoga logističkoga operatora, Pomorski zbornik 42, str. 109-129

3) ZAKONI I PRAVILNICI

1. Zakon o javnim cestama, 2010, Narodne novine br.: 73

2. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, 2013, Narodne novine br.: 82

3. Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, 2013,

Narodne novine, br.: 82

4. Pravilnik o izvanrednom prijevozu, 2007, Narodne novine, br.: 119

5. Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz, 2010,

Narodne novine, br.: 68

57

6. Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom

prometu, 2008, Narodne novine, br.: 156

4) INTERNET I OSTALI IZVORI

1. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, 2012, dostupno na:

<http://www.aztn.hr/uploads/documents/odluke/TN/UPI-030-022011-

01025.pdf>

2. Belamarić, G., 2012, Prijevoz teških tereta morem, dostupno na:

<https://www.pfst.hr/uploads/PFN305-PFN307_P-05-Prijevoz-teskih-

tereta-morem.pdf>

3. Dockwiese, 2015, pogledano: 01.04.2015., dostupno na:

<http://www.dockwise.com/page/fleet/fleetdata.html>

4. Dozvole i pratnje, 2015, pogledano 28.03.2015, dostupno na:

<http://www.comark.hr/dozvole-i-pratnje.html>

5. Global aviation report, 2015, pogledano: 01.04.2015., dostupno na:

<http://globalaviationreport.com/2014/11/17/airbus-to-expand-beluga-

oversize-air-transport-capability/>

6. Hina, Antonova dovezao Antonov, 2013, pregledano 05.05.2015.

dostupno na: <http://www.index.hr/vijesti/clanak/antonova-dovezao-

antonov-najveci-zrakoplov-na-svijetu-stigao-u-zagreb-po-140-tona-

tezak-koncarov-transformator/710354.aspx>

7. Izvanredni prijevoz tereta, 2015, pogledano 28.03.2015., dostupno na:

<http://www.comark.hr/izvanredni-prijevoz-tereta.html>

8. Letjelice za prijevoz tereta, 2015, pogledano 01.04.2015., dostupno na:

<http://www.prometna-zona.com/zracni-tehnologija

003letjelice_za_prijevoz_tereta.php>

58

9. Otpremništvo i pomorske agecije, 2015 dostupno na;

<http://www.pfri.uniri.hr/~poletan/OPA/OPA_1.KOLOKVIJ.pdf>

10. Procjena statičke stabilnosti, 2015, pogledano: 28.03.2015., dostupno na:

<http://www.comark.hr/procjena-staticke-stabilnosti.html>

11. Rail glossary, 2015, pogledano 01.04.2015., dostupno na:

<http://www.translationdirectory.com/glossaries/glossary256.php>

59

POPIS FOTOGRAFIJA

Redni broj Naslov Stranica

1. Prijevoz izvanrednog tereta cestom 21

2. Prijevoz izvanrednog prijevoza željeznicom 24

3. Prikaz prijevoza izvanredne pošiljke morem 26

4. Izvanredni prijevoz u zračnom prometu 27

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov Stranica

1. Sustav reprodukcije 15

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov Stranica

1. Uloga špeditera u logističkom lancu 14

60

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Stranica

1. Velika, srednja i mala špediterska poduzeća 9

61