Novac i politika 7

Novac i politikaŠŠŠĐĐPo{tovani/e,

Pred Vama je sedmo izdanje biltena koji Centar zademokratsku tranziciju (CDT) priprema u saradnji sapartnerskim organizacijama iz regiona: Transparency In-ternational Bosna i Hercegovina, Inicijativa za progres –Kosovo, Udruženje građana MOST –Makedonija iCentar za razvoj Srbije. Objavljivanje biltena omogućioje Balkanski fond za demokratiju (BTD) koji je obezbi-jedio finansijsku podršku za realizaciju projekta „Novaci politika na Zapadnom Balkanu“.

U novom broju biltena, poslednjem u ovom projekt-nom ciklusu, možete naći zaključke sa regionalnogokruglog stola, održanog u Podgorici 23. decembra 2013.Čitajte o promjenama izbornog zakonodavstva u Make-doniji i Crnoj Gori, izmjenama koje je pretrpio Zakon ofinanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe uHrvatskoj, izmjenama podzakonskih akata u Bosni iHercegovini, kao i o istraživanju CDTa o zloupotrebijavnih resursa u izborne svrhe.

Pozivamo Vas da i dalje pratite naš rad i nastojanja daunaprijedimo sistem finansiranja političkih partija na re-gionalnom nivou.

Do sljede}eg broja.Dragan Koprivica,

Izvr{ni direktor CDT-a

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovinedonijela je novi Pravilnik o godišnjim finansi-

jskim izvještajima i Pravilnik o predizbornim i pos-tizbornim finansijskim izvještajima političkihsubjekata, u skladu sa izmjenama Zakona o finansir-anju političkih partija, koje su usvojene prije više odgodinu dana. Izmjene ovih podzakonskih akataponovo su aktuelizovale pitanja primjene Zakona kojije u velikoj mjeri derogiran posljednjim izmjenama.

U skladu s tim Transparency International BiH jeuputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH zahtjev zatumačenje pojedinih odredbi, u smislu njihove imp-likacije na primjenu Zakona i reviziju finansijskih izv-ještaja stranaka.

Prije svega, TI BiH smatra spornim odredbu po kojojse kao dozvoljeni izvor prihoda navode „prihodi odizdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala iorganizovanja stranačkih skupova“. Naime, do sada seizdavačka djelatnost podrazumijevala kao dozvoljena dje-latnost preduzeća u vlasništvu političkih stranaka, dok jesada navedena kao zasebna aktivnost same stranke, kao iprodaja propagandnih materijala i organizovanjestranačkih skupova. Takođe, propagandni materijali istranački skupovi, predstavljaju troškove predizbornekampanje, te je neophodno tumačenje na koji način ćestranke ostvarivati prihode od ovih djelatnosti, posebnoimajući u vidu da bi trebalo da su neprofitne organizacije,i da ne podliježu zakonima o fiskalizaciji i oporezivanju.

Osim toga, u Pravilniku su unesene izmjene po ko-jima stranke u finansijskim izvještajima više ne navodeidentifikacione brojeve pravnih i fizičkih lica donatorastranke, čime je otklonjena prepreka da se imena dona-tora objavljuju, posebno imajući u vidu dosadašnji stavCIK da se pojedinačni izvori donacija ne mogu objavlji-vati zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka. Stoga je TIBiH poslao upit CIK BiH za informaciju o tome ukojem obliku će finansijski izvještaji biti objavljivani.

Pozitivna izmjena u pravilnicima odnosi se i nauvođenje obaveze strankama da svim pravnim ifizičkim licima od kojih su primile članarinu ilidonaciju izdaju potvrde sa svim podacima o donaciji,koje moraju stajati na raspolaganju CIK tokom reviz-ije. TI BiH se nada da će se ovim mehanizmomojačati kontrola nad donacijama, posebno onih ispod100 KM čije izvore stranke i po novom Pravilnikunisu obvezne imenovati u finansijskim izvještajima.

Bosna i Hercegovina: Novi pravilnici

• Uvodna riječ --------------------------------1• Transparency International --------------1• CDT ------------------------------------------2• MOST ----------------------------------------4• Regionalni okrugli sto ----------------------4• Prenosimo --------------------------------------8

Bilten br. 7Regionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo

Navođenje i korišćenje informacija iz ovog biltenadozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i vlasnikaautorskog prava

Pratite nas i na:www.moneyandpolitics.mewww.facebook.com/moneyandpolitics

ISSN 2336-9507

Transparency International Bosnia and HerzegovinaAdresa: Gajeva 2, 78000 Banja LukaTel: +387 51 216 928, +387 51 224 520, +387 51 224 521Tel/fax: +387 51 216-369E-mail: [email protected], Website: www.ti-bih.org

Projekat finansiraju:

Novac i politikaRegionalno zakonodavstvo, praksa i iskustvo


Crna Gora: U izbornim godinama rastu socijalna davanja

Troškovi za socijalna davanja iz državnog budžetaznačajno su rasli u izbornim godinama, što je

mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa,pokazalo je istraživanje Centra za demokratsku tranzi-ciju (CDT).

Predsjednica te nevladine organizacije MilicaKovačević kazala je da je cilj istraživanja koje je urađenou proteklih šest mjeseci, da na sveobuhvatan način te-stira tvrdnje o zloupotrebi javnih resursa u izbornesvrhe i identifikuje problematične tačke u sistemu kojeotvaraju prostor za zloupotrebe.

"Izborni procesi u Crnoj Gori obilježeni su sumnjomjavnosti u zloupotrebe imovine i ovlašćenja u svrhu ost-varivanja boljeg izbornog rezultata", kazala je Kovačević.

To se, kako je navela, najčešće odnosilo na selek-tivnu raspodjelu različitih vrsta socijalnih davanja i jed-nokratnih pomoći, kao i zapošljavanje glasačavladajućih partija u državnoj upravi.

Kovačević je podsjetila da je problem kulminiraoneposredno prije i tokom predsjedničkih izbora 2013.godine.

"Afera Snimak je potvrdila da javni funkcioneri za-ista svjedoče o selektivnom zapošljavanju pristalicavladajućih partija", kazala je ona.

ZZZ i Uprava za kadrove nemaju podatke o zaposlenima

Prema njenim riječima, reakcija nadležnih organa jeu najvećem broju slučajeva u potpunosti izostala.

Kovačević je podsjetila i da je, kao pokušaj rješenjatog problema, Skupština usvojila Zaključke oizgrađivanju povjerenja u izborni proces i formiralaRadnu grupu sa zadatkom da kroz izmjene izbornog za-konodavstva vrati povjerenje u izborni proces.

CDT je, za potrebe istraživanja, analizirao završneračune države i opština od 2006. do 2012. godine, anaročito budžetsku kategoriju 42 - transferi za socijalnuzaštitu na nivou države i transfere pojedincima na nivouopština.

Kovačević je kazala da im je Poreska upravadostavila podatke o broju poslodavaca sa predatim is-pravnim OPD3 prijavama, a MONSTAT statistike za-poslenosti koje prikuplja iz administrativnih izvora.

"Značajan dio podataka koje smo željeli prikupiti iline postoje ili se do njih teško dolazi. Oni koji su dos-tupni često su pripremljeni u različitim i neuporedivimformatima, što značajno otežava njihovu analizu", reklaje Kovačević.

CDT je prikupio podatke i o broju maloljetnih ipunoljetnih korisnika socijalne zaštite, a obratili su se iSudskom savjetu kako bi dobili podatke o broju pre-suda za krivična djela koja mogu biti povezana sa iz-borima.

Kako je navela, zabrinjava činjenica da Zavod za za-pošljavanje nema podatke o zaposlenima iskazane pokriterijumu javni/privatni sektor, kao ni Fond PIO.

„Ni Uprava za kadrove nema podatke o broju za-poslenih u upravi na godišnjem nivou od osnivanja dodanas".

"Imajući u vidu ta ograničenja, naš cilj nije bio da sebavimo pojedinačnim primjerima, već da kombinovan-jem različitih metoda detaljnije ispitamo ovaj problem",pojasnila je Kovačević.

Socijalna davanja 2009. uvećana za 69 miliona

Generalni zaključak do kojeg je CDT došaoanalizirajući budžetsku kategoriju 42 - socijalna davanjau državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinamaodržavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012.

"Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 mil-iona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon togaponovni rast tokom 2011. i 2012. godine", kazala jeKovačević.

Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da jeukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion euraveća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu soci-jalna davanja bila veća za čak 69 miliona.

Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da subudžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivoukao u 2011. godini, a da su se socijalna davanja povećalaza skoro 27 miliona eura.

Indikativno je, kako navode, i da je u budžetu zaprošlu godinu, u kojoj su održani predsjednički izbori,planiran dalji rast tih izdvajanja, a u predlogu budžetaza narednu, u kojoj nijesu planirani nacionalni izbori,za tu namjenu je planirano manje novca.

Centar za demokratsku tranzicijuAdresa: VII omladinske bb,

81 000 Podgorica, MontenegroTel: +382 20 207 070; +382 20 207 071Fax: +382 20 207 072E-mail: [email protected]: www.cdtmn.org

2 januar 2014


"Znatno povećanje socijalnih davanja u izbornim go-dinama je mogući pokazatelj zloupotrebe državnihresursa. Međutim, postoje i druga moguća objašnjenja",kazala je Kovačević.

Ona je pojasnila da je do rasta tih davanja moglodoći iz više različitih razloga, na primjer zbog promjenesocijalne politike ili niza objektivnih ekonomskih i so-cijalnih faktora kao što su zatvaranje velikih sistema, ot-puštanje radnika, povećan broj tehnoloških viškova ilipovećan broj građana u stanju socijalne potrebe.

"Ipak, Vlada u tom periodu nije na kvalitetan načinprezentovala javnosti ove krupne zaokrete u vođenje so-cijalne politike, niti im objasnila koji su razlozi za to, paostaje sumnja da je to povećanje bilo povezano i sa iz-borima", navela je Kovačević.

13 opština povećalo transfere pojedincima

Istraživanje CDT-a je pokazalo da je i na lokalnomnivou, u najmanje 13 opština, u izbornim godinamaznačajno povećano davanje kroz stavku 4313 – transferipojedincima.

Podaci do kojih je CDT došao analizom završnihračuna govore da su opštine Herceg Novi, Bar, Kolašin,Kotor, Plav, Rožaje, Tivat i Ulcinj u izbornim godinamapovećale socijalna davanja.

"Odmah nakon izborne godine došlo je do sman-jenja, iako je to smanjenje pratilo povećanje budžetaopštine", kazala je Kovačević.

Postoji, kako je navela, i grupa opština čija su da-vanja značajno rasla u godinama parlamentarnih ilipredsjedničkih izbora , iako se u tim opštinama nijesuodržavali lokalni izbori.

"Ono što je zajedničko svim opština je da postoji ve-liki nivo diskrecije u odlučivanju o dodjeli novca pojed-incima, što je izvor za eventualne zloupotrebe", rekla jeKovačević.

Prema njenim riječima, na nivou opština prakse surazličite, i stavka Transferi pojedincima obuhvata nizrazličitih troškova."Pravilo je samo to da izdvajanja uokviru ove stavke iz godine u godinu značajno variraju",dodala je Kovačević.

Značajan broj građana zavisi od državeKada je riječ o zapošljavanju, podaci koje je CDT

dobio od Poreske uprave pokazuju da je u javnom sek-toru, u periodu od 2006. do 2010. godine, prosječanbroj predatih poreskih prijava bio oko 30 hiljada, štočini oko 23 odsto ukupnog broja prijavljenih radnika.

S druge strane, podaci koje je CDT-u dostavioMONSTAT, govore da je, u djelatnostima koje domi-nantno pripadaju javnom sektoru, u istom periodu za-posleno u prosjeku 50 hiljada osoba, što čini oko 31odsto ukupnog broja zaposlenih.

"Iako je jasno je da je riječ o različitoj metodologijiprikupljanja podataka, ovako značajne razlike u brojuzaposlenih mogu biti pokazatelj da javna preduzeća nepredaju uredne poreske prijave", kazala je Kovačević.

Takođe, kako je navela, postojeći podaci ukazuju nato da značajan broj građana Crne Gore, direktno ili in-direktno, zavisi od države.

"Ako ovome dodamo podatak MONSTAT-a da uCrnoj Gori u periodu 2006 - 2010. bilo u prosjeku oko52 hiljade maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalnezaštite, jasno je da država ima uticaj na veliki brojgrađana, što može biti izvor eventualnih zloupotrebaresursa u izborne svrhe", precizirala je Kovačević.

Nema kazniOna je kazala da podaci koje je CDT dobio od Sud-

skog savjeta „zvuče nevjerovatno".„Za krivično djelo povreda slobode opredjeljenja pri

glasanju vođen je samo jedan predmet, 2012. godine,koji je rezultirao sa četiri oslobađajuće presude", reklaje Kovačević.

Ona je dodala da za krivična djela povreda ravno-pravnosti u zapošljavanju i protivzakoniti uticaj, uprethodne tri godine nije bilo ni sudskih predmeta nitipresuda.

„Ovo su prvi, preliminarni nalazi istraživanja.Konačni rezultati biće predstavljeni u narednom peri-odu, kada ćemo državnim organima uputiti i preporukeza unaprjeđenje postojećih propisa i praksi", kazala jeKovačević.

Centar za demokratsku tranzicijuAdresa: VII omladinske bb,

81 000 Podgorica, MontenegroTel: +382 20 207 070; +382 20 207 071Fax: +382 20 207 072E-mail: [email protected]: www.cdtmn.org

3 januar 2014


Skupština Republike Makedonije usvojila je 23. jan-uara nove izmjene i dopune Izbornog zakona kon-

senzusom svih većih političkih partija, osim glavneopozicione partije iz albanskog bloka, DPA.

Pozitivna stvar je da je norma za donacije pravnihlica konačno promijenjena, pa stranke sada mogu pri-mati donacije do 50.000 eura, umjesto 5% od ukupnoggodišnjeg prihoda.

Zanimljivo je da je predlog Radne grupe (koju ječinila većina partija) bio 30.000 eura, ali Ministarstvopravde nije prihvatilo taj predlog i nije ga uključilo unacrt zakona.

Međutim, to je bio i jedan od zahtjeva glavne opozi-cione partije, SDSM-a, i tokom političkih pregovorapartije su postigle konsenzus za sadašnje rješenje, kojeje bilo jedna od glavnih preporuka OSCE/ODIHR.



Makedonija: Izmjene i dopune Izbornog zakona

Regionalni okrugli sto na temu: Novac i politikaodržan je u Podgorici, 23. decembra 2013. go-

dine. Događaj se organizovao sa ciljem da doprinese

unapređenju sistema finansiranja političkih partijakroz razmjenu iskustava i diskusiju o zakonodavnomokviru, transparentnosti, nadzoru nad finansiranjempartija i praksi u Crnoj Gori i susjednim zemljama.Učesnici su bili relevantni stručnjaci iz zemlje i re-giona, poslanici Skupštine Crne Gore, predstavniciinstitucija, organizacija civilnog društva i medija.Događaj je imao 3 panela, a zaključke i teme o ko-jima se diskutovalo možete naći u tekstovima koji sli-jede.

I PANELPovjerenje građana u izborni proces i političke

partije u Crnoj Gori- Radna grupa neće čekati odgovor EK -

Poslanik Demokratskog fronta (DF) GoranDanilović je, na okruglom stolu "Novac i politika" kojije organizovao CDT uz finansijsku podršku BTD-a,rekao i da neće čekati do februara ili marta sa izbornimzakonom.

"E ako ćemo čekati da se neko izjasni u februaruili u martu, a imao je mogućnost da se izjasni cijelovrijeme, a da je bog otac, a ne EK, neću da čekam. Akosu imali što da kažu trebali su do sad. Ne kradu njihna izborima nego nas", kazao je Danilović i dodao: "Jarazumijem (Mitju) Drobniča. Njemu se ne žuri, ali

meni se žuri sa usvajanjem novih standarda. Zato vimožete da pošaljete zahtjev u avgustu ili u septembru,a oni u decembru da vam kažu čekajte do marta. Umartu će onda da kažu da su izbori bili pošteni i podemokratskim standardima. Neka taj gospodin iligospoda preuzmu odgovornost i objasne javnostizašto smo mi sad u ovakvoj situaciji".

DPS-u nije bitan rok

Poslanik DF-a je poručio da je sudbina Zakona ofinansiranju partija vezana za sudbinu rada u Radnojgrupi.

"Postoji mogućnost da završimo sa sjajnim rezul-tatom ili da ne uradimo ništa. Kako vrijeme odmičesve sam veći pesimista i nijesam siguran šta će se svedogoditi. Ništa novo ne možemo izmisliti", rekao jeon.

I poslanik DPS-a Branko Čavor kazao je da je biopesimističan na početku rada Radne grupe jer je pos-tojala potreba da se postigne kompromis i zadovoljeinteresi partija, ali da vodi računa o stručnost u radu.

"Treba uključiti stručnjake koji su sa nama i koji suu EU, koji mogu neutralnim pogledom pomoći dadođemo do kompromisa. I nama je stalo da imamodobre zakone i uređen sistem. Davaćemo dalji dopri-nos".

Čavor je poručio da ne podržava brza rješenja iograničene rokove nego da treba doći do dobrih za-kona koji su dugoročni i koji se neće mijenjati za god-inu dana.

Regionalni okrugli sto: Novac i politika

Građanska inicijativa MOSTAdresa: Vanco Mickov 18b, 1000 Skoplje, MakedonijaTel: + 389 2 3099 384Fax: + 389 2 3086 430Website: www.most.org.mk

4 januar 2014


Pozitivna: Je li realna nepartijska DIK?

Na pitanje da li ovako uređena DIK može kon-trolisati partije, Danilović je rekao da ta institucija imai nadzornu i kontrolnu ulogu, a ostalo je naDemokratskoj partiji socijalista da li to hoće da usvojiili ne.

"Pokazaćemo im da nas je vrlo teško izigrati. Iz pri-vatnih izvora se finansira samo DPS, niko tako ne fi-nansira opoziciju. Nikad tako ne dobijemo ni cent,nemamo državnu imovinu. Jednom u četiri godine an-ketiramo javnost, dok za DPS to rade i Mugoša iMarović", rekao je Danilović.

Ipak Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore kazaoje da bi volio da u DIK-u nemamo nikog iz partija:

"Da li je to realno? Ne znam. Ovo sad je jedino re-alno rješenje. Na posljednjoj sjednici podgrupe smousvojili ove odredbe, ali stav DPS-a nismo čuli".

Govoreći o nadležnostima institucija koje bi tre-balo da nadziru rad partija, Bojanić je kazao da revizijasama po sebi traži vrijeme.

"To traje i radi se poslije izbornog procesa. Društvood toga ima korist tek na sljedećim izborima. DIKnovim predlogom direktno u toku izbornog procesamože da reaguje", dodao je on.

Kad mogu KAP-u, mogu i DF-u

U toku prvog panela predsjednica CDT-a MilicaKovačević naglasila je da revizija nije isto što i kon-trola. Ona je ponovila i da se CDT protivi predloguda država garantuje za kredite političkih partija "Pi-tanje kredita je problematično, dobre prakse govoreda političke partije ne treba da budu zavisne od javnihizvora. Jeftino je kršenje zakona. Najveća kazna je 20hiljada eura", kazala je ona.

Na to je odgovorio Bojanić koji je kazao da su par-tije prinuđene da finansiraju svoj rad i da imaju prob-lem jer nemaju svoju imovinu:

"Mi nismo imali finansijsku istorijuposlovanja...nismo mogli da apliciramo za kredite,garantovali smo ličnom imovinom. DPS ima čime dagarantuje, mi ne. Novac je bitan tokom kampanje, nikovas ni zašto ne čeka".

Dio budžetskog novca se, kazao je on, bi se direk-tno uplaćivao banci kao otplata duga, preko Min-istarstva finansija: "Ne treba država da garantuje za sve

naše kredite, samo onoliko koliko imamo rezultata naprošlim izborima".

Ni Danilović nema ništa protiv državnih garancijaza partijske kredite.

"Pošteno je da država garantuje za kredite parti-jama kad je 100 miliona garantovala licima koje nikadnije vidjela. Ovdje garantujete za svoj politički sub-jekt", kazao je on.

U toku rasprave o problemima u finansiranju par-tija Čavor je kazao i da se stalno priča da nemapolitičke volje, dok praksa pokazuje suprotno:

"Da je stvar u tome ne bismo došli do formiranjaRadne grupe ni do otvaranja poglavlja 23 i 24. Toznači da političke volje ima. Od 9 preporuka GRECOpet su ispunjenje, 4 djelimično". On smatra da DIKtreba jačati stručnim ljudima i osnaživati njene ka-pacitete.

II PANELNadzor nad finansiranjem političkih

partija – Crna Gora i region- Partijama nije skupo da krše zakon -

Nadzor nad primjenom zakona i reviziju trebalo birazdvojiti, a sankcije bolje prilagoditi, kako bi se ipolitičkim subjektima mogla izreći kazna ukoliko nepoštuju zakon i uskratiti im novac iz budžeta, poručioje član Senata Državne revizorske institucije (DRI),Nikola Kovačević.

"DRI preporučuje da se izmjenama Zakona uredipitanje finansiranja kampanja iz kredita i pozajmica,da se utvrdi limit do kojeg se mogu zadužiti, ali i rok iizvor sredstava iz kojeg će to vratiti, da se preciziravođenje poslovnih knjiga – Ministarstvo finansijadonese pravilnik i uredi ovo pitanje, da se novim za-konom razgraniče nadležnosti institucija za nadzor ikontrolu", saopštio je Kovačević.

5 januar 2014


6 januar 2014



On je, na okruglom stolu Novac i politika saopštioda DRI smatra da treba razdvojiti nadzor nad prim-jenom zakona i reviziju.

"Da nadzor bude nadležnost Državne izbornekomisije (DIK), a revizija DRI. Treba bolje prilagoditisankcije tako da se političkim subjektima može izrećikazna, ukoliko ne poštuju zakon, i uskratiti novac izbudžeta", kazao je on.

Prema riječima Kovačevića, treba propisati da onepartije koje imaju priloge u iznosu preko 20 hiljadatrba kontrolisati svake godine, a one sa manjim pri-hodom po potrebi i procjeni.

"Smatramo da DRI treba da uživa finansijsku,funkcionalnu nezavisnost, da budžet određuje na našpredlog nadležno tijelo Skupštine, da samiodređujemo koji subjekt ćemo revidirati na primjernaredne godine. Smatramo da moramo biti umogućnosti da kadrovski jačamo instituciju DRI bezsaglasnosti izvršne vlasti", kazao je Kovačević.

Uradiće reviziju i Glavnom gradu

Kako je naveo, DRI nije ovlašćena za podnošenjeprekršajne prijave i to treba normirati. "Što se tičekrivičnih prijava DRI je dužna da bez odlaganja pod-nese prijavu ako utvrdi da postoji sumnja da jeučinjeno krivično djelo. Mi smo kolektivni organ,davali smo negativno mišljenje, ali nijesmo bili sigurnida ima bića krivičnog djela".

"Ne bježimo od toga da podnesemo krivičnu pri-javu kad smatramo da ima bića krivičnog djela. Tamogdje smo dali negativno mišljenje, obavještavali smojavnog tužioca. Naša dokumentacija je samo diodokaza koji bi se eventualno vodio protiv tog lica kojije uradio krivično djelo", rekao je Kovačević.

On je, na pitanje predsjednika mladih PozitivneCrne Gore, Luke Rakčevića, da li je DRI radila revizijuGlavnog grada, kazao da je revizija partija opteretilarad DRI-ja. "Radili smo 26 političkih subjekata pluskampanju za parlamentarne partije. To u potpunostipopunjava dobar dio plana DRI-a na godišnjem nivou".

"Veliki je broj subjekata koje treba kontrolisati, ami imamo samo pet sektora. Glavni grad i preduzećasu dio sektora pet u kojem radi devet ljudi sa članomSenata, a tu bi trebalo kontrolisati preko 400 sub-jekata. Prosjek po sektoru je pet revizija godišnje",naveo je Kovačević.

Prema njegovim riječima, opština Podgorica ćebrzo doći na red za reviziju.

"Ove godine će biti obuhvaćene dvije opštine, nesmijem reći koje jer tek usvajamo godišnji plan. Tu nasspriječavaju lokalni izbori u 14 opština, a nije praksada se u godini izbora radi kontrola njihovih konsoli-dovanih računa", dodao je Kovačević.

Donatori dobijaju povlastice

Ružica Stojiljković iz Agencije za borbu protiv ko-rupcije u Srbiji, kazala je da je Agencija nemoćna dadokaže da ima zloupotreba kad su u pitanju fizičkalica.

"U 2011, izbornoj godini u Srbiji, je preko šest hil-jada fizičkih lica doniralo novac partijama, oko 300davalaca priloga su bila pravna lica. Agencija ćeubuduće pratiti što se dešava sa njima. Uspostavilismo kontakt sa drugim institucijama da vidimo ko jeod njih od tad dobio javne nabavke, ostvario državnupomoć", rekla je ona.

7 januar 2014



Prema riječima Stojiljković, radili su kontrolu izv-ještaja za 2012.

"Zabranjeno je da pravna lica finansiraju partijeako nijesu izmirile poreske obaveze. Agencija je pod-nijela 389 prijava zbog zloupotreba. Samo 17 jepresuđeno sa minimalnim kaznama. Imamo i zakon-sko ograničenje da se novac za kampanju mora vraćatiod sredstava za kampanju, ali nema državnih garan-cija", navela je ona.

III PANEL Uloga civilnog društva i medija u nadzoru nad fi-

nansiranjem političkih partija i izbornih kampanja- Mediji nemaju vremena za novac i politiku -

Pored dnevnih političkih događaja i brojnih parti-jskih aktivnosti koje mediji prate u predizbornoj kam-panji, novinari u Crnoj Gori, ali i u zemljama regionanemaju vremena da se detaljnije bave pitanjima finan-siranja partija i vezama novca i politike.

To je zaključeno na trećem panelu "Uloga organi-zacija civilnog društva i medija u nadzoru nad finan-siranjem političkih partija i izbornih kampanja".

Urednik novinske agencije Mina Milan Žugićkazao je da u medijima zbog nedostatka vremena imaveoma malo analitičkih tekstova o ovoj temi.

"Novinari su rastrzani između 4-5 događajadnevno, posebno kad je u toku kampanja i nemaju vre-mena da sa više strana da obrade te teme. Partije suzatvorene i teško se dolazi do informacije, posebno kadsu u pitanju donacije privatnih lica", kazao je Žugić.

On je podsjetio na spisak osoba koje su doniralenovac DPS-u, a koji je objavljen u medijima:

"U medijima je bio spisak od 200 osoba koje sudonirale novac DPS-u i sve se svelo na to da li suzloupotrebljeni matični brojevi i je li prekršen Zakono ličnim podacima. Niko se detaljnije nije bavio time".

Albona, donacija iz DIK-a...

Urednik Mine nije zaboravio ni primjer direktoraAlbone koji je nedavno kazao da je finansirao kam-panju Miodraga Lekića, te da je ranije finansijski po-magao i DPS.

"To su sjutra dan demantovali i ta partija i direktor.Tu se tako završilo", kazao je Žugić.

U diskusiju se uključio i direktor CDT-a Dragan

Koprivica koji je podsjetio na slučaj predsjednikaDIK-a Ivana Kalezića koji je donirao novac za kam-panju DPS-a. Koprivica je novinare pitao kako naćigranicu između objektivne analize o ovoj temi i sen-zacionalizma koji građani vole da čitaju.

"Kod ove teme informacija mora biti precizna itačna i ne treba ići ka senzacionalizmu. Građani na-jbolje shvate kad im se najjednostavnije objasni...",odgovorio je Žugić.

On smatra da je teško utvrditi ko i koliko uplaćujenovca partijama.

"Ljudi neće da se otkriju, strahuju da ako se čujeda su dali pare, mogu biti u problemu. Npr. na sjedniciRadne grupe su se dogovorili i da država plati partijskeposmatrače. Ipak zajedničkom akcijom sa CDT-omsmo to uspjeli da spriječimo. Uvijek se nađe prostorda se sakrije neka malverzacija...", kazao je urednik je-dine novinske agencije u Crnoj Gori.

Kako je u BiH i u Makedoniji?

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo izBiH Svjetlana Ćelić kazala da se ta organizacija bavilaimovinom partija i političare, kao i da su pravili para-lele što su imali na početku, a što na kraju mandata, teda li im se i koliko povećava imovina.

"Tu nailazimo na problem imovine van BIH.Znamo da imaju vile po Kipru, stanove po Milanu...alimi do tog ne možemo doći. Bavili smo se imovinomkoja nije prijavljena. Ako govorimo o korupciji, mismo korumpirana zemlja. Poslanik u parlamentu imaplatu oko sedam hiljada maraka, a prosječna plata je700".

Aleksandra Markovska iz organizacije Trans-parency Makedonija naglasila je da institucije u tojzemlji nijesu bile voljne da sarađuju sa organizacijamacivilnog društva kako su očekivali.

"Samo 30 odsto partija ima svoje veb sajtove uMakedoniji, a izvještaje o finansijama treba da objavena sajtu. Podaci Transparency u Makedoniji pokazujuda je u 2011. samo 11 odsto političkih partija podni-jelo završne račune, 2012. samo 13 odsto, dok se za2013. očekuje 29 odsto", kazala je ona.

Samir Reka iz organizacije INPO Kosovo kazao jeda su u toj zemlji kompanije koje su povezane sa par-tijom na vlasti dobile poslove od oko 100 miliona euravrijednosti kroz državne tendere.

8 januar 2014



Crna Gora: Izborni zakoniSitan vez

Izvor: Nezavisni nedjeljnik Monitor(www.monitor.co.me)

Sudbina izbornih, kao i ostalih zakona u ovoj zemlji,u pouzdanim je rukama Demokratske partije socijalista.Da cvjeta kao što je vazda cvjetalo obavijestio nas jeovih dana poslanik DPS-a Milutin Simović: ,,Siguransam da će i sljedeći lokalni izbori, kao i svi prethodni,biti praznik demokratije u Crnoj Gori”. Sve se slaže -kakva nam je demokratija, takav nam je praznik – kakotrenutno stoje stvari, do daljnjeg ćemo uživati u DPSizbornim čarolijama. Iz ugla lopova, dobro obavljenakrađa jeste poslovni uspjeh.

Mjesecima je radila Radna grupa za vraćanje pov-jerenja u izborni proces, malo je falilo da se njen rad za-vrši – ničim. Cijeli posao vlast nije započela što je htjela,već pod pritiskom evropskih institucija nakon objelo-danjivanja Snimka. Radna grupa formirana je kad i An-ketni odbor čiji rad je DPS odavno uspio da najprijeobesmisli, potom proglasi završenim pričom. Okoizbornog zakonodavstva upotrijebili su sitniji vez.

Opozicioni predstavnici u Radnoj grupi, gotovo odsamog njenog formiranja žalili su se na opstrukcijuDPS-a. Beskrajna su bila pogađanja oko toga ko trebada vodi biračke spiskove, treba li, kao do sada, da se tajposao obavlja na tri različita mjesta, kako spriječiti nat-prirodnu pojavu da ljudi s one strane raznih okeana us-pijevaju da stignu do biračkih spiskova i tome slično.Majstorstvom koje je imao kad da stekne DPS je,ponekad loše artikulisane zahtjeve opozicije, uspješnopodvrgavao različitim birokratskim postupcima i činiosve kako bi se na što teži način došlo do rješenja kojaće spriječiti manipulacije voljom građana.

Kopredsjedavajući Srđan Milić i Milutin Simovićsu, u pismu upućenom krajem decembra predsjednikuSkupštine Ranku Krivokapiću, kazali da Radna grupanije ispunila svoj zadatak i da je njen dalji rad neizvjes-tan. Poslanik DPS-a Miodrag Vuković nadahnuto je uizjavi za portal Analitika objasnio u čemu je bio prob-lem: ,,Opozicija je očekivala da će se njihovi partiku-larni interesi ugraditi u izborno zakonodavstvo i da ćenjihova rješenja biti dio izbornog zakonodavstva. Zanas nijesu bile prihvatljive radikalne novine koje je

predlagala opozicija čime bi se napravila normativnaosnova da neko izliječi svoje bolove od brojnih pretr-pljenih poraza i da bude proglašen pobjednikom nared-nih izbora, a da oni nijesu ni raspisani”. Vuković je kazaoda će svi lokalni izbori u ovoj godini biti održani považećim, aktuelnim izbornim zakonima.

Onda je u parlamentu održan kolegijum na kojemsu članovi Radne grupe razgovarali sa šefom DelegacijeEvropske unije Mitjom Drobničem. Monitorovi izvorikažu kako je Drobnič jasno stavio do znanja da je EUočekivala novo zakonodavstvo i da, ako ga ne bude, iz-bori u naredne četiri godine mogu biti označeni kaosumnjivi. Potom je, kako je objavljeno, pao dogovor daće do kraja sedmice biti utvrđeni predlozi novih zakonao izboru odbornika i poslanika i biračkim spiskovima.Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić optimističnoje najavio kako očekuje da će šest izbornih zakona bitizavršeno do kraja februara, i da će lokalni izbori naproljeće biti održani u skladu sa novim izbornim zakon-odavstvom.

Dragan Koprivica, Izvršni direktor Centra zademokratsku tranziciju koji je učestvovao u radu Radnegrupe, ocijenio je u izjavi za Monitor da jeKrivokapićeva izjava prilično hrabra i optimistična.,,Čini se da je gotovo nemoguće da za dva, tri mjesecabude formirana i profunkcioniše nova Državna izbornakomisija sa značajno uvećanim obimom posla, da MUPpreuzme sve poslove vezane za birački spisak odopština, da se pripremi nova baza podataka, da senabavi i implementira sistem koji kontroliše da li imaduplo izdatih dokumenata. U tom kratkom periodu,nije realno očekivati ni da se raspišu tenderi za nabavkuopreme za elektronsko glasanje, da se sve to implemen-tira na biračkim mjestima, da se birački odbori ali igrađani obuče za nova pravila glasanja”.

Prema objašnjenju poslanika Demokratskog frontaGorana Danilovića najnoviji dogovor u parlamentu višeje korak ka fer narednim parlamentarnim, negolokalnim izborima. ,,Iako se nešto pomaklo sa mrtvetačke treba dobro razmisliti na koji način će opozicijaučestvovati na lokalnim izborima za koje se osnovanosumnja da će vlastima i dalje omogućavati zloupotrebe”.I ako novi zakon o izboru odbornika i poslanika budeusvojen, ne postoji mogućnost da njegov dio u koji seopozicija najviše uzda – elektronska identifikacijabirača – bude primijenjen na lokalnim izborima. Kao

Prenosimo...

9 januar 2014


,,nešto” od boljih uslova za izbore Danilović vidi even-tualno formiranje nove Državne izborne komisije.

U CDT-u smatraju da je Državnu izbornu komisijutrebalo učiniti profesionalnom i samostalnom institu-cijom bez predstavnika partija. ,,Insistirali smo nanepartijskoj izbornoj komisiji koja ima svoj budžet i sas-tavljena je od ljudi koji su stručni za taj posao. Našemišljenje je da oni koji učestvuju u procesu izbora nemogu organizovati taj proces niti biti 'sudije' u tom pro-cesu, odnosno odlučivati o njegovoj ispravnosti. Sma-tramo da je apsurdno da partijski DIK kontrolišefinansiranje tih istih partija”, objašnjava Dragan Kopriv-ica. On smatra da bi neuspjeh rada Radne grupe,odnosno neusvajanje ostalih izbornih zakona nega-tivno uticao prije svega na imidž parlamenta ali i na oc-jene napretka Crne Gore, jer su demokratski izboriosnov svake stabilne i uređene države.

Dio miljea u kom se u Crnoj Gori održavaju izborikoji potvrđuje da je ovdje teško doći do demokratskihizbora predstavljen je u CDT-ovom

Istraživanju o zloupotrebi javnih resursa u izbornesvrhe. Generalni zaključak do kojeg je CDT došaoanalizirajući socijalna davanja u državnom budžetu jeda su troškovi rasli u godinama održavanja parlamen-tarnih izbora, 2009. i 2012. ,,Naša analiza pokazujeznačajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini,zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom2011. i 2012. godine", kazala je predsjednica CDT-aMilica Kovačević. Prema njenim riječima, zanimljiv jepodatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom

periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona.Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da su budžet-ski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u2011. godini, a da su se socijalna davanja povećala zaskoro 27 miliona eura.

Pored socijalnih davanja, vlast raspolaže biračkimspiskom, Državnom i opštinskim izbornim komisijama,radnim mjestima, brašnom, čokoladama i drugomteškom mehanizacijom. U takvim uslovima, izbornepobjede samo čekaju na branje. I sada je, kako se godračuna, DPS, po sopstvenim mjerilima, ubilježila usp-jeh. Pored nedavno održanih izbora u tri opštine na ko-jima je dosljednom primjenom metoda zabilježenihSnimkom osvojila vlast, uspjela je da izborni okvirzadrži jednakim za izbore u Ulcinju i Beranama.Nikakvih ozbiljnih promjena neće biti ni na proljećnimizborima u 11 opština, među kojima je i Podgorica ukojoj živi trećina Crne Gore. Nemaju se na osnovu čegaočekivati.

U opozicionim krugovima može se jasno čuti mišl-jenje da će gdjegod opozicija, eventualno, ostvari ti-jesnu pobjedu, DPS uspjeti da je otme. Ideja da bimožda baba trebala da plati i ta dva groša kako bi iz kolaizašla, čuje se katkad i gotovo ispod glasa. Ako izgubisve predstojeće lokalne, su čim misli da čeka nekenaredne parlamentarne – opozicija zna.

Miloš Bakić

Hrvatska: Ustavni sud ukinuo dio Zakona zbogkojeg je SDP ostao bez 5 mil. kuna

Izvor: GONG (www.gong.hr)

Ustavni�sud�ukinuo�je�na�zahtjev�SDP-a�članak�Za-kona�o�financiranju�političkih�aktivnosti�i�izborne�pro-midžbe�zbog�kojega�je�ta�stranka�kažnjena�s�pet�milijunakuna�jer�je�u�ožujku�zakasnila�objaviti�financijsko�izvješće.

„Zakone moramo poštovati, čak i kad su besmislenii protuustavni“, poručio je premijer Zoran Milanovićnakon što je njegova stranka SDP u ožujku ove godine„zakasnila“ s objavom godišnjeg financijskog izvještajazbog čega je Državni ured za reviziju zatražio da se SDP-u uskrati tromjesečni iznos iz državnog proračuna.Milanović je tada također najavio da će pokrenuti sporda sud odluči je li to zakonito, ispravno i pravedno. Na-javljeno, učinjeno.


10 januar 2014



O kršenju načela razmjernosti

Odvjetnica Vesna Alaburić podnijela je u ime SDP-a prijedlog za ocjenom suglasnosti s Ustavom članka42. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izbornepromidžbe, koji se odnosi na administrativne sankcijeza sve stranke ili nezavisne zastupnike koji prekrše prav-ila objave godišnje financijske izvještaje. Alaburić je is-taknula da sporni članak nije u skladu s Ustavom imeđunarodnim propisima o ljudskim pravima.

Kako je objasnio sudac izvjestitelj Aldo Radolović,SDP prihvaća obvezu polaganja računa, ali ne uz takvesankcije za koje smatra da u konačnici ugrožavaju pravona slobodno udruživanje i osnivanje političkih stranakazajamčeno Ustavom: "Predlagatelj odredbu naziva fla-grantnim kršenjem načela razmjernosti, navodi daodredba donosi normu i egzekuciju norme teprimjećuje da norma ne omogućuje nijansiranjesankcije prema konkretnom slučaju“.

Naime, svejedno je da li izvješće uopće nije objavl-jeno ili je objavljeno sa zakašnjenjem od nekoliko sati.Doduše, u slučaju SDP-a riječ je bila o kašnjenju od pardana, no spornim su smatrali i zakonom predviđenodvostruko kažnjavanje jer je za prekršitelje uz novčanukaznu predviđeno i tromjesečno gubljenje prava na fi-nanciranje iz državnog proračuna.

O kontaminaciji i zlouporabama sustava

Ustavni sud zauzeo je stav da je sporni članak ukoliziji s Ustavom koji jamči slobodno udruživanje,naime, kako je kazao Radolović, nakon niza rasprava ianaliza ustavni suci su smatrali da „taj članak ima svojlegitiman cilj, a on je jamčenje transparentnostipolitičkih stranaka, ali sredstvo koje je primijenjenonadilazi taj cilj i neadekvatno je u postizanju cilja. Par-lamentarna demokracija ili višestranački politički sustavje jedna od najvećih ustavnih vrednota. Osnivanje idjelovanje stranaka mora biti slobodno, a one morajubiti posvećene općem dobru i stvaranju konkurentskihprograma koje će nuditi biračima. Zato i njihovo finan-ciranje mora biti javno kako bi se izbjegle kontamincijeod moćnih grupa i pojedinaca koji bi zlorabili sustav".

U budućem zakonskom rješenju moraju bitipredviđene kazne za izlaženje iz okvira, no one morajubiti razmjerne cilju koji se želi postići. Prema pisanju

Hine, predsjednica ustavnog suda Jasna Omejec kazalaje da se iz odredbe koju treba ukinuti vidi dobra nam-jera zakonodavca da disciplinira stranke i zastupnikekada je riječ o transparentnosti raspolaganjaproračunskim novcem. No, kad se sankcija pretvori unovčano kažnjavanje zbog prekršaja, a istodobnoimamo i administrativno kažnjavanje oduzimanjemtromjesečnog iznosa financiranja, pa ako o tomeodlučuje političko tijelo sastavljeno od predstavnikastranaka koje se kažnjavaju, imamo rješenje koje je nes-razmjerno, ali i protivno zahtjevima koji proizlaze iznačela vladavine prava“.

Važna su buduća zakonska rješenja

„Ova odluka uvodi red u propise koji reguliraju fi-nanciranje stranaka i kampanja donoseći sankcije razm-jerne težini prekršaja jer nije isto ako stranka, bez obzirao kojoj se stranci radilo, ne preda izvještaj ili ga predasa zakašnjenjem, ili ako preda lažni izvještaj. Ova od-luka, međutim, ne znači da se olabavljuje Zakon o fi-nanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe jerće i dalje postojati obaveza podnošenja izvještaja izadani rok, a važno je pitanje nadzora financijskogposlovanja stranaka, posebno tijekom izbornih kam-panja kada se i vrti više novca“, kazao je Dragan Zelić,izvršni direktor GONG-a i zaključio:

„Bitno je da u budućnosti Državno izborno povjeren-stvo u konačnici odlučuje o administrativnim sankci-jama, a ne da Sabor kažnjava političke stranke pa da sedogodi da je jedna politička stranka koja ima većinu,kažnjava samu sebe. To treba činiti neovisno tijelo i tadaje riječ o poštivanju načela vladavine prava. Ovo je, dakle,dobra odluka Ustavnog suda premda se, naravno, možegovoriti o tajmingu odluke i propitivati ima li to nekihreperkusija na odnos Vlade i Ustavnog suda“.

Na ovu odluku Ustavnog suda, kako javlja MediaServis, a prenosi Tportal.hr, osvrnuo se i Milanović kojije novinarima u Bruxellesu nakon završetka summitaEU-a upitan kakve će biti pravne posljedice ove odlukeUstavnog suda kazao: „Ako je ukinuo članak, onda se ipravne posljedice tog članka ukidaju. Međutim, sobzirom da kao Vlada o tome nismo dali očitivanje Us-tavnom sudu, jer smo smatrali da smo u sukobu in-teresa, jer je većina ministara iz SDP-a, onda ni sada toneću komentirati, možda sutra na stranačkom skupu“.

Documents

Novac i politika 7