Novac i Povijesni Razvoj Novca

  • View
    3.418

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Novac i Povijesni Razvoj Novca

Novac i razvoj novca Seminarski rad

SADRAJ

UVOD 1. Pojam i nastanak novca 1.1. Faze razvoja novca kroz povijest 2. Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti 3. Novac u funkciji prometnog sredstva4.

4 5 6 6 7 8 9 10 10 11 13 13 13 14 15 15 16 16

Novac u funkciji blaga

5. Novac u funkciji platenog sredstva 6. Novani opticaj 6..1 Pojam novanog opticaja7. Robni I simboliki novac

8. Valuta,vaenje8.1. Valutni sistemi 8.2. Valutni sistemi metalizma 8.3. Valutni sistem bimetalizma 8.4. Valutni sistem monometalizma 8.5. Sistemi emisija I pokria novanica 8.6. Savremeni novani sistem

8.7.Kreditni novac 9. Pojam I struktura monetarnih agregata

2

ZAKLJUAK Popis literature i tablicUvod

ta je to to jedan komad papira, sam po sebi bezvrijedan, ini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmjene, a neki drugi komad papira iste veliine nema nikakvu vrijednost? esto se strunjacima iz ovog podruja (ekonomistima, sociolozima) postavlja pitanje: to je zapravo novac? Odgovore obino zapoinju iznosei zaista suptilne, rafinirane definicije koje se pomno zapiu, zapamte i onda zaborave. Meutim, novac nije ni vie ni manje nego upravo ono to je - ono to se obino daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga ili drugog. Novac je drutvena pojava, nastala na odreenom stupnju drutvenog razvoja, ali je novac i kulturna pojava nastala iz odreenih ovjekovih potreba, kao to nastaju i umjetnika djela kojima sam ovjek daje odreeno znaenje. Od prapoetaka evolucije ljudskog roda i od trenutka kad je ovjek shvatio da za neto to posjeduje moe posjedovati neto drugo osjeajui potrebu za tim, poelo je stvaranje onog to u dananje vrijeme predstavlja novac. Ovim seminarskim radom pokuao sam obraditi sve dosadanje spoznaje o novcu, povijesni razvoj te sadanja obiljeja. Novac se protee kroz nae ivote kao smisao ivljenja i rada, iako mnogi tvrde da nije sve u materijalnom on je presudan inilac za svaku ekonomsku aktivnost tako da je suvremena trina ekonomija nezamisliva bez novca.

3

Pojam monetarne politike Monetarna politika, bavi se prvenstveno novcem kao sredstvom razmjene, pa u centar pozornosti stavlja novac kao cirkuliejuu kupovnu mo. S tim u vezi ona prouava komponente novane mase i irih monetarnih agregata i uzroke promjena njihove veliine. U aritu njena interesa su pitanja novane stabilnosti i odraz novanih kretanja na gospodarski razvitak i optu privrednu stabilnost, pa stoga i regulacija koliine novca u opticaju koja je u funkciji ostvarivanja tih ciljeva.1 1. Pojam i nastanak novca Sam naziv novca potie od latinske rei pecunia koja oznaava bogatstvo, a kasnije i novac. Korjen rijei potie od rijei pecus to znai stoka. Zaista, u primitivnim zajednicama stoarskih naroda stoka se upotrebljavala kao sredstvo razmjene. Neka nomadska plemena su u tu svrhu upotrebljavala kou. U istoriji su zabiljeeni raznovrsni i veoma interesantni predmeti koji su sluili kao sredstvo razmjene. Primitivni oblici novca: Krzno; Stoka; koljke (kauri: u Kini od 1500. g.p.n.e - 200 g.n.e; wampumi: u nekim dravama SAD-a do XVII stoljea); Duhan (u nekim dravama SAD-a ak do XIX stoljea); Ria (u nekim dravama SAD-a ak do XIX stoljea); Komadi metala (eljezo, bakar, srebro, zlato). Kamenje (otok Yap, nekada Pelew)2

1

I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi,2001.g.,str.15 2 Detaljan opis koritenja kamenja kao sredstava plaanja plemena Yap nalazimo u knjizi Paula Taborija, Povijest ljudske gluposti Naprijed,Zagreb,1973.,str.30-31.

4

Proces razvoja razliitih oblika razmjene robe predstavlja proces nastanka novca. Nastanak novca je bio objektivno uslovljen potrebama razmjene. Novani oblik razmjene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a drutvena podjela rada rairena. Tekoe u razmjeni dovele su do otkria novca, ijom se pojavom te tekoe uspijevaju prevazii. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni ustupiti svoje proizvode jer znaju da e za nju uspjeti nabaviti ono to im je potrebno. Proces nastanka novca je bio veoma dug ekonomski proces. U poetku se kao novac najee prihvaala stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za njom postojala velika potreba (hrana i upotreba u poljoprivredi), pa su je svi stanovnici rado prihvaali kao opte sredstvo razmjene. U razmatranju istorijskog razvoja prometne vrijednosti reeno je da novani oblik

vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. Paralelno sa razvojem procesa razmjene razvijala se i prometna vrijednost. U stvari, novani oblik vrijednosti poeli su razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuiti, a sam nain ivota koji ih je neprekidno dovodio u dodir sa drugim zajednicama, upuivao ih je na razmjenu. Ulogu novca, odnosno monopol u vrenju funkcije opteg ekvivalenta, imale su prilino dugo najvanije robe, takve kao to su stoka, predmeti od koe, ito, koljke, itd. U onoj mjeri u kojoj razmjena prelazi lokalne granice, prelazi i novani oblik na robe koje su po prirodi pogodne za drutvenu funkciju opteg ekvivalenta, odnosno na plemenite metale, zlato i srebro. Meutim, razmjena je pokazala da je zlato najpogodnija roba od vrijednosti, u kojoj sve druge robe mogu nai "srodnu duu", odnosno izraziti svoju vrijednost. Poznate su prirodne osobine zlata koje ga ine pogodnim za ulogu novca. Naime, zlato u malim koliinama ima veliku vrijednost, jednostavno se moe dijeliti na manje dijelove i ponovo spajati, a da pri tome zadri sva svoja kemijska svojstva, to inae nije sluaj sa drugim robama. To znai da razmjena daje zlatu ulogu novca, ali mu ona ne daje vrijednost. Naprotiv, zlato i moe funkcionisati kao novac, zbog toga to je stvar od vrijednosti, kao i druge robe, pri emu tu svoju vrijednost dobiva u procesu materijalne proizvodnje.

5

Postoje pet funkcija novca: novac u funkciji mjere vrijednosti, novac u funkciji prometnog sredstva, novac u funkciji sredstava za zgrtanje blaga, novac u prometnog sredstva predstavljaju dvije osnovne funkcije novca. funkciji platenog sredstva i novac u funkciji svjetskog novca. Funkcije novca kao mjere vrijednosti i

1.1.Faze razvoja novca kroz istoriju Novac kao sredstvo razmjene i plaanja proao je nekoliko faza u istoriji ljudskog roda. Te faze su: faze trampe faza robnog novca faza bankarskog novca faza modernog naina finansijskih transakcija

Trampa je najstariji oblik trgovine koji se sastoji u razmjeni roba za robu. Robni novac kao sredstvo razmjene u ljudskoj istoriji pojavio se u obliku raznih stvari kao produkta ljudskog rada gdje pojedine robe slue kao novac I svaka od tih roba imasvoje prednosti I nedostatke. Sve do 19. vijeka roba kao novac iskazivala je svoju protuvrijednost u metalima kao to su zlato i srebro i taj metalni novac imao je svoju realnu vrijednost na tritu.3 Razvoj robnog novca omoguio je stvaranje papirnog novca koji nije sam sebi svrha ve slui kao sredstvo razmjene i plaanja. Papirni novac ima niz prednosti u odnosu na metalni zbog njegove jeftinije proizvodnje i jednostavnijeg vrenja finansijskih transakcija te se lako prenose i skladite. U dananje vrijeme imamo novac u vidu bankarskog novca tj. ekova koji imaju pokrie (vueni ekovi) u fondovima poloenim u bankama ili drugim finansijskim institucijama. Moderni bankarski sistem omoguuje sinergiju svih vrsta rauna gdje je elektronski sistem plaanja postao temeljni nain savremenog plaanja.3

I. Vukovi,Ekonomija,Dalmatina d.o.o.,2003.g., str.131.

6

2.Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti

Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izmjeri, izrazi njihovu vrijednost. Novac u funkciji mjere vrijednosti nije nita drugo nego prometna vreijdnost koja pokazuje koliko se za neku robu moe dobiti novane robe (na primjer zlata). Izraavajui svoju vrijednost preko jedne jedine robe (na primjer, preko zlata), sve robe postaju (iako to praktino nisu) jednoimene veliine, kvalitetno jednake i kvantitativno uporedive. Na taj nain novac, odnosno zlato, funkcionie kao opta mjera vrijednosti ili izraz vrijednosti, i tek ovom funkcijom, kao specifina roba u ulozi ekvivalenta, postaje novac. Bilo bi pogreno izvesti zakljuak da robe postaju meusobno uporedive i mjerljive tek preko novca. Upravo zbog toga to su robe kao vrijednosti proizvodi ljudskog rada, odnosno zbog toga to je u njima materijalizovan apstrakni ljudski rad, one su meusobno uporedive. Novac u funkciji mjere vrijednosti ne mora biti realno (fiziki) prisutan, jer se vrijednost bilo koje robe moe izmjeriti ili izraziti u zamiljenoj koliini novane robe zlata.

3.Novac u funkciji prometnog sredstva Budui da se novac nije javio kada i razmjena roba, prvobitna razmjena imala je oblik trampe, neposredne razmjene robe za robu (R1-R2). U takvim okolnostima proizvoa jedne robe (R1), koja za njega nema upotrebnu vrijednost, morao je nae proizvodaa druge robe (R2) i tako u meusobnoj razmjeni pribaviti upotrebnu vrijednost koja moe zadovoljiti njegovu potrebu. Pojavom novca, sve robe mjere ili izraavaju svoju vrijednost u novanoj robi, {to upuuje na mogunost razmjene roba za novac, odnosno novac moe posluiti kao posrednik

7

njihove razmjene, kao sredstvo robnog prometa. Tako iz funkcije novca kao mjere vrijednosti logino proistie njegova druga funkcija, funkcija novca kao prometnog sredstva. Novac u ovoj funkciji mora biti realno prisutan, kako bi se idealan izraz vrijednosti pretvorio u stvarni, da bi se vrijednost roba mogla zaista ostvariti u novcu. Ovo pretvaranje robe u novac i novca u robu Marks naziva metamorfozom robe. Prva metamorfoza robe, pretvaranje robe u novac (R1N) predstavlja prodaju robe. Meutim, akt prodaje je uvjek dvostran proces. Gledano sa stanovita vlasnika robe, radi se o prodaji robe (R1N), dok sa stanovita vlasnika novca rije je o kupovini (R1N). Ukoliko se proces razmjene promatra iskljuivo s jednog aspekta, prodaja nije istovremeno i kupovina. S tim u vezi, novac uvijek predstavlja ve ostvarene robne cijene prodatih roba, pa je prva metamorfoza pretvaranje robe u novac istovremeno i zavrna metamorfoza neke druge robne vrste, odnosno njeno pretvaranje iz novanog oblika u robni. Zbog toga je metamorfoza jedne robe povezana sa nizom metamorfoza drugih roba, a ovaj skup robnih metamorfoza ini robni promet. Akt prodaje nosi u sebi niz neizvjesnosti koje prodavaca mogu dovesti u neeljenu poziciju. Zahvaljujui drutvenoj podjeli rada, jednu robnu vrstu proizvodi vie robnih proizvoaa, gotovo se nikada ne moe raspolagati pouzdanom informacijom da li je te robne vrste proizvedeno upravo onoliko koliko je u tom trenutku odreenom drutvu i potrebno. Ako roba prodavaca i uspije privui novac, ostaje pitanje koji je to iznos novca. Prodavau nije svejedno da li e za svoju robu dobiti upravo onoliko novane robe, u kojoj je materijalizovana ista koliina rada kao i u njegovoj proizvedenoj robi, ili e dobiti vie ili manje novca.. Odstupanja navie i nanie ne moraju biti posljedica nepoklapanja individualnih uslova proizvodnje sa prosjenim, drutvenim. Tekoe u prodaji odreene robe mogu biti uslovljene pojavom sline vrste proizvoda koji ovu sasvim ili djelimino potiskuje sa trita. Drugu, ili zavrnu metamorfozu robe ini kupovina, akt pretvaranja novca u robu (NR2). U ovom sluaju novac predstavlja, s jedne strane, prodatu robu, a s druge strane omoguava kupovinu druge robe.Imajui u vidu samu prirodu novca kao opteg ekvivalenta moe se rei da je akt kupovine laki od akta prodaje. Ukoliko se proces drutvene proizvodnje nesmetano odvija i proizvodi zadovoljavajua koliina robe, onda e kupci jednostavno doi do proizvoda koji su im potrebni.

8

4.Novac u funkciji blaga (tezauracijski novac) Roba se prodaje ne da bi se za dobijeni novac kupila druga roba ve jednostavno da bi se robni oblik pretvorio u novani, da se dobijeni novac zadri. Tada, kada se promet robe zavri prvom metamorfozom (R1-N) i kada takav promet postane sebi svrha, novac prestaje djelovati kao sredstvo prometa, pretvarajui se u novac kao blago, a prodava u zgrtaa blaga. Zakljuivanjem prve metamorfoze, novac naputa funkciju prometnog sredstva, pretvarajui se u tezauracijski novac, u blago. Kako roba nestaje u momentu pretvaranja u novac, i kada se na novcu ne moe vidjeti to se u njega pretvorilo, to se sve prodaje i kupuje. Kako se u novcu brie svaka kvalitativna razlika izmeu roba koje su se u njega pretvorile, tako on sa svoje strane brie i brojne druge razlike. Raspolaganje novcem omoguuje da drutvena mo postane privatna mo pojedinaca. Zgrta blaga se svjesno odrie troenja a time i uivanja koja mu to troenje moe pruiti.Tko eli raspolagati novcem kao blagom mora ga izvui iz prometa roba i sprijeiti da se kao kupovno sredstvo pretvori u drugu robu. Zgrta blaga, meutim, moe od prometa oduzeti samo onoliko novca koliko mu prije tog isporui roba. Ukoliko se vie proizvede, vie e moi i prodati. Cijela filozofija ponaanja zgrtaa blaga ili krtice svodi se na tenju to veeg prodavanja, a to manjeg kupovanja. Nagon kod ljudi za zgrtanjem blaga priroda nije ograniila. Budui da je novac opti ekvivalent, on je sa te kvalitativne strane bezgranian, jer se moe pretvoriti u svaku robu i biti predstavnik neogranienog materijalnog bogatstva. S druge strane, kao kupovno sredstvo, kao svaka stvarna novana suma, on je kvantitativno ogranien utoliko to se moe pretvoriti u ogranienu koliinu robe. Samo djelovanje materijalne proizvodnje, u uslovima robne privrede, uslovljavaju funkciju novca kao blaga, odnosno akumuliranje novca. Rije je prije svega, o amortizacijskim fondovima (za nadoknadu utroenih sredstava za rad), akumulacijskim fondovima (za proirenje proizvodnje), rezervnim fondovima (za otklanjanje nepovoljnih ekonomskih kretanja), tednji stanovnitva, itd.

9

Novac, u funkciji blaga mora biti realno prisutan, inae nema nikakvog zgrtanja blaga. To se odnosi kako na posjedovanje zlatnika (kovanog novca) tako i na posjedovanje zlatnih i srebrnih predmeta.

5.Novac u funkciji platenog sredstva Razvijanjem robnog prometa stvaraju se uslovi koji omoguavaju vremensko razdvajanje otuivanja robe od naplate njene cijene od kupca. Naime, kretanje robe od prodavaca prema kupcima ne uslovljava istovremeno_i obrnuto kretanje novane robe od kupaca k prodavaima (kao to je to sluaj kad je novac u funkciji prometnog sredstva). Tek poslije odreenog vremena dolazi i do ovog kretanja, tako to kupac plaa prodavau cijenu ranije preuzete robe. Oito, radi se o kreditnom odnosu izmeu prodavaca i kupca, pri emu prvi, prodajui robu bez istovremenog dobijanja novca, postaje povjeriocem, a drugi postaje dunikom. Novac koji dunik (kupac), poslije isteka ugovorenog roka, isplauje povjeriocu (prodavcu) za ranije preuzetu robu, nalazi se u tom trenutku u funkciji platenog sredstva ili sredstva plaanja. Proizvodnja razliitih robnih vrsta vezana je za odreeno doba godine (etva, berba i slino). Proizvoa prije nego to proizvede i proda svoj proizvod i doe do novca, ima potrebu za kupovinom raznih vrsta drugih proizvoda koji omoguavaju njegovu proizvodnju. Pri tom on raspolae novcem (ili pak dovoljnom sumom novca) jer svoj proizvod jo nije proizveo niti prodao. Zbog toga se odluuje obaviti kupovinu bez novca, ,,na kredit. Prema tome, u momentu sklapanja kupoprodajnog ugovora i preuzimanja (kupovine), odnosno isporuke (prodaje) robe nema stvarnog prisustva novca. Tek kad proizvede svoju robu, R1 izvrava prvu metamorfozu, a dobijeni novac povlai iz prometa i pretvara, ga privremeno u blago, sve dok ne doe rok plaanja ranije kupljene robe R2, kada taj novac ponovo ulazi u promet.

10

Kako je itav proces zapoeo drugom metamorfozom u okviru koje se ekvivalenti novac i roba ne pojavljuju istovrememo na oba pola te transformacije, to se pri odreivanju cijene robe R2 zamiljenom koliinom novca, novac taktiki nalazi u funkciji mjere vrijednosti. Ugovorena cijena robe R2 mjeri kupevu obavezu, odnosno sumu novca koju duguje za isplatu u ugovorenom roku. Kada doe rok plaanja, novac zaista prelazi iz ruke kupca u ruke prodavaca i u tom trenutku, obavljaju plaanje, novac faktiki kree u promet i ima funkciju platenog sredstva. Izvor toga novca kojim kupac izmiruje svoju obavezu potie kako je pokazano iz u meuvremenu prodate njegove robe R1. Pri tom cilj prodaje ove robe R1 jeste doi do sume novca (ili vrijednosnog lika robe) u obliku blaga iz kojeg e kupac isplatiti dug ranije kupljene robe na kredit, tj. robe R2. Kod funkcije novca kao sredstva prometa cilj prodaje je bila kupovina druge robe. U funkciji prometnog sredstva pojava novca kao posrednika u razmjeni je trenutna ili kratkotrajna. Novac trenutno izraava vrijednost jedne robe. Svaki sudionik u razmjeni, budui da istovremeno prima ekvivalent, ne otuuje vrijednost ve je prima samo u drugom obliku, robnom ili novanom. Kod funkcije novca kao platenog sredstva, novac tek naknadno po zavrenom prometu robe ulazi u promet kao sredstvo plaanja. U ovom sluaju otuivanje novca je otuivanje vrijednosti. Iz ovoga proizilazi da novac moe obavljati funkciju platenog sredstva ukoliko su razvijene njegove prethodno razmatrane funkcije. Novac mora preko cijene djelovati kao mjera vrijednosti robe koju kupac kupuje (odnosno prodava prodaje). Zatim, potrebno je djelovanje novca kao prometnog sredstva jer je razvijeni akt prodaje i kupovine pretpostavka mogunosti prodaje, odnosno kupovine robe na kredit. Novac se mora nagomilati kao blago, da bi se njime isplatila roba kupljena na kredit, odnosno da bi se novac mogao nai u funkciji platenog sredstva. U savremenim uslovima djelovanja robne proizvodnje, egzistencija kreditnih odnosa izmeu ekonomskih subjekata nije vezana prije svega i iskljuivo za proizvodnju robe u odreeno doba godine (etva, berba i slino), ve i za robe koje se neprekidno proizvode u toku cijele godine. Ono to u tome nije sporno, je injenica da je kupovanje prije plaanja rezultat pomanjkanja u novanim sredstvima kod kupca (uzroci ovome mogu biti razliiti). Napokon, razvojem robne proizvodnje, novac u funkciji platenog sredstva javlja se i van

11

robnog prometa. Tako se naturalna ili robna davanja (rente, porezi i slino) pretvaraju u novana plaanja. Takoer, i sva druga plaanja (plaanje duga po ranije uzetom kreditu, plaanje kamate, raznih usluga i drugih nerobnih plaanja, i slino) spadaju u novac u funkciji sredstva plaanja. Pri tom, novac djeluje kao plateno sredstvo i ako se njegovo kretanje odvija van robnog prometa. 6. Novani opticaj

Proces razmjene ljudskog rada otpoinje robom i zavrava s robom (R1NR2). Takvo kretanje je tada nazvano krunim tokom robe. Meutim, taj isti proces iskljuuje kruni tok novca. Novac se stalno udaljava od svoje polazne toke. Kada se obavi prodavanje robe (R1N) radi kupovanja (NR2), novac se udaljio iz ruke prodavaca R1 i nee mu se vie vratiti. To to e ponavljanjem ovog procesa prodajom ponovo proizvedene robe R1 prodava doi do novca, ne govori o njegovom krunom toku, jer se novac ovom prilikom vraa prometom (prodajom) ne prve, ve novoproizvedene koliine robe R1. 6.1 Pojam novanog opticaja Takav oblik kretanja koji robni promet namee novcu te se on stalno udaljava od polazne toke naziva se opticaj novca. U tom stalnom kretanju novca, odnosno novanom opticaju, neprekidno se ponavlja isti proces. Roba je uvek na prodavaevoj strani, a novac na kupevoj. Ostvarujui cijenu, novac stalno prenosi robu iz prodavaevih u kupeve ruke, a on sam obrnuto tome, prelazi iz ruku kupca u ruke prodavca da bi ovaj isti proces ponovio s nekom drugom robom. Sama priroda robnog prometa stvara privid kao da novac pokree robe, a u stvari je obrnuto. Nastojanje proizvoaa da razmjenom svojih roba, koje za njih nemaju upotrebnu vrijednost, pribave druge upotrebne vrijednosti, pravi je uzrok kretanja novca u robnom prometu, odnosno njegovom opticaju. Novcu pripada funkcija prometnog sredstva samo zbog toga {to je on faktiki robna vrijednost koja se osamostalila. Kreui se od prodavaca prema kupcu, roba prije ili kasnije ispada iz prometa odlazei u potronju. Meutim, novac

12

neprekidno obitava u prometnoj oblasti, omoguujui stalno iznova promjenu oblika vrijednosti roba koje ulaze u promet na mjesto onih koje su iz njega izale.

7. Robni i simbolini novac Opte je poznato da je temeljna funkcija novca da slui kao sredstvo prometa i plaanja dakle kao sredstvo razmjene,to moderno govorei znai da se novac najprije posmatra u funkciji transakcijsog sredstva, a zatim kao konzervirana kupovna mo (tednja odnosno kao imovina u najlikvidnijem obliku.4 Naturalni ( odnosno ) robni novac (stoka,ito i sl.) odgovara prilikama u kojima je nastao te je kao odraz tih prilika imao mjesno obiljeje.

Simbolini novac novac bez svoje upotrebne, odnosno unutranje vrijednosti, to jest novac kakav danas poznajemo, a ija je vrijednost zakonski odreena. -stihijski je produk razvoja proizvodnje i razmjene gdje neke stvari gubei upotrebnu vrijednost postaju simboli vrijednosti, tj. sredstva za nabavku druge robe Zlato je oblik robnog novca koji je, zbog svojih posebnih svojstava i prednosti, oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka, koa, ito ) funkciju sveopteg ekvivalenta.

Penzatorijski sistem sistem u kojem je svaki komad metala trebalo vagati. Kovanje novca otvara mogunost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne, a time i razvoja simbolikog metalnog novca, a zatim i drugog simbolikog novca.

4

I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi,2001.g.,str.21

13

Novani surogati / fakultativni novac Novani surogati ili zamjenici novca, pojavljuju se u obliku razliitih cirkulacijskih papira doznake i obveznice ( mjenice, ekovi, itd. ), zamjenjuju novac i daju pravo imaocu na odreenu koliinu kurentnog novca ili zlata. Njihova pojava, posljedica je razvoja i stanja novanog prometa. Oni se pojavljuju, s jedne strane, zbog neelastinosti novanog sistema, te zbog nesreenosti valutnih sistema i nesigurnosti prenoenja s druge strane. Banknota, predstavlja jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom novanom sistemu, posebice u zlatnom standardu. Radi rizinosti noenja veih koliina novca s jednog trita na drugo, trgovci su deponovali svoj punovrijedni, zlatni novac kod banaka koje bi im pri tom izdavale potvrde na prmljeni novac koje su glasile na donosioca, bile su naplative po vienju, a glasile su na okrugle svote.

8. Valuta, vaenje Vaenje, odnosno valuta, skup je zakonskih propisa koji reguliu novani sistem jedne drave. Valuta je, dakle, najkrae reeno, od drave ureeni novani sistem jedne drave. Pojam vaenje u savremenoj se literaturi sve vie upotrebljava u znatno uem smislu rijei, i to prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom, dok se posebno pojam valute upotrebljava jo za oznaku strane novane jedinice ( strani efektivni novac ) i, pored ostalog, u smislu vaenja. Metalni novac

14

U nekim drutvima, novac su bili predmeti od odreenih vrsta metala, najee bakra, ali i druge vrste korisnih proizvoda. Vremenom se ova funkcija poela vezivati za robe koje su po svojim prirodnim karakteristikama bile pogodne da slue kao opte sredstvo razmjene. Te robe su bili plemeniti metali, ali se i unutar njih zlato izdvojilo kao najpogodnije za obavljanje ove funkcije. Razlog zato su ljudi u razliitim drutvima prihvaali zlato kao svjetski univerzalno sredstvo razmjene treba traiti u prirodnim osobinama koje ono ima. Prvo, i male koliine zlata u prometu predstavljaju veliku vrijednost. Do zlata je veoma teko doi jer su njegove zalihe u usporedbi sa drugim vrstama metala veoma male i teko se otkrivaju. Zbog toga su i minimalne koliine ovog plemenitog metala veoma vrijedne. Na ovaj nain se za male koliine zlata mogu mijenjati i relativno znaajne koliine drugih roba. Najstariji nain plaanja metalnim novcem naziva se pensatorijsko plaanje. On se sastojao u tome to su sami metali bili novac, pa se prilikom svakog plaanja morala vagati koliina dotinog metala. Tako imamo izraz funta koja oznaava odreenu teinu metala (1 funta=453,592 grama). Ovaj nain plaanja je u svakodnevnoj praksi nailazio na priline tekoe jer se prilikom svakog plaanja moralo vriti mjerenje, provjeravati kvalitet i finoa metala itd. Zato su se u praksi poeli pojavljivati komadi metala na kojima su bili utisnuti igovi koji su oznaavali koliinu, finou i slino. Razumljivo je da se novac nije mogao kovati od istog zlata, jer je poznato da je zlato mekano i lako savitljivo. Zato se prilikom kovanja zlatnog novca uvijek zlatu dodavao neki tvri, neplemeniti metal. Pri tome odnos izmeu zlata i neplemenitog metala bio je tano utvrivan, a kasnije je taj odnos i tipiziran. Tako imamo danas dva tipa istoe zlata: francuski tip koji se sastoji od 900 tisuitih dijelova zlata i 100 tisuitih dijelova bakra i engleski tip koji se sastoji od 11/12 zlata i 1/12 bakra. Kasnije se u veini zemalja zakonom odreuje koliko zlata mora sadravati svaka novana jedinica, pa se tako kovao novac i primao u prometu sa velikom sigurnou i povjerenjem. Kao to vidimo i ovaj novi novani oblik je rezultat razvoja i potreba robnog prometa. Zbog falsifikovanja novca novana jedinica se poela osamostaljivati od novane materije. U prometu se koristila jedna funta ili jedna rublja kao sredstvo razmjene, a nije

15

provjeravan vie njezinstvaran sadraj. Tako se od pensatorijskog prelo na numeriko plaanje. Stari metalistiki novani sistemi zasnivali su se na tzv. Automatizmu zlata, koji je u uvjetima: slobodnog kovanja novca ( zlata u novac, i obratno, za privatni raun ), tj. Slobodne monetizacije i demonetizacije zlata slobode uvoza i izvoza zlata zamjenjivosti novanica kod emisione banke dovodio do automatskog regulisanja novanog opticaja. U sistemu zlatne valute, ekonomske snage ( trini zakoni ) odreuju koliinu novca u cirkulaciji. Priliv i odliv zlata regulisao je koliinu novca u opticaju odravajui njegov nivo u granicama tzv. Zlatnih taaka. Novac je imao svoju supstananu vrijednost, on je bio zlatni novac, a novanica, mjenica i sl. Bili su njegov surogat zamjenik zlata u pravom smislu rijei. Zlatne su take: taka izvoza zlata ( gornja taka ) i taka uvoza zlata ( donja zlatna taka ). Taka izvoza zlata je takva razina deviznog kursa kod koje se isplati plaanje izvozom zlata. U uvjetima zlatne valute, kad kurs doe na izvoznu taku zlata, sav se uvoz isplati plaati zlatom. Taka uvoza zlata obrnut je sluaj, a svodi se na to: kad pada kurs inostrane valute ne isplati se vie prodati devize na domaem tritu, ve ih je bolje unoviti u inostranstvu u zlato i zlato uvesti u zemlju. 8.1.Valutni sistemi plurimetalizam Valutni (novani) sistemi: sistem paralelne valute sistem dvojne (alternativne) valute sistem srebrne valute Monometalizam sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju (isti zlatni standard) sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza bimetalizam

16

sistem papirne valute

8.2..Valutni ( novani ) sistemi metalizma

Bimetalistiki sistemi: paralelna valuta dvojna valuta

Monometalistiki sistemi: srebrna ili zlatna valuta zlatni standard ili zlatna valuta zlatna valuta sa zlatom u opticaju valuta na bazi zlatnih poluga valuta na bazi zlatnih deviza

8.3. Valutni sistem bimetalizma Paralelna valuta kod nje, novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, kuje se iz oba valutna materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i ravnopravno cirkulieju dvije vrste novca zlatni i srebrni novac. Dvojna valuta kod sistema dvojne valute novac se takoer koje iz obaju vautnih materijala, ali se meu njima uspostavlja odreen zakonski odnos.

17

Greamov zakon 5 zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu, postojalo je zlato u bimetalistikim dravama bolji novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv. Greamov zakon, kojim je loiji novac ( srebro ) tjerao iz prometa bolji novac. I na taj je nain emigriralo zlato iz zemlje, a srebro je preuzimalo gotovo iskljuivu ulogu valutnog novca.

8.4.Valutni sistemi monometalizma zlatni standardi Sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju, bio je sistem u kojemu se u opticaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja upotrebljavao zlatni novac. Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vijednosti. Razilaenje nominalne i stvarne vrijednosti, do kojegaje dolazilo zbog troenja zlatne monete, nije bilo bitno, jer svatko ima pravo donijeti zlato i traiti od emisione ustanove da mu iskuje novac. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga u njemu ne cirkulie zlato, ve na osnovi njega izdate novanice, koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, a zlato je koncentrisano kod centralne emisione ustanove. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza opticaj novanica se zasniva na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku znaajnu svjetsku valutu, premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu valutnog sistema najprije su uvele neke zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novani sistem ni kao sistem sa zlatom u opticaju ni kao sistem na bazi zlatnih poluga, jer nisu imale dovoljno zlata.

5

I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi,2001.g.,str.32.

18

Currency theory, miljenje je da sve novanice ( banknote ) u opticaju moraju imati potpuno pokrie u zlatu osim odreenog iznosa koji se unaprijed odreuje zakonom. Ako je u opticaju previe novca, dolazi do rasta cijena, porasta uvoza robe i odliva zlata iz zemlje ime se po logici zlatnog standarda automatski regulie visina cijena i potrebna koliina novca u opticaju. Banking school, miljenje potpuno suprotno Currency theory, koje smatra da sve novanice u opticaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu, ve i u dobrim kratkoronim mjenicama.

8.5. Sistemi emisije i pokria novanica engleski sistem kontingentiranja 100 %-tno pokrie u zlatu, osim odreenog kontigenta koji moe biti nepokriven. Francuski sistem maksimiranja novanog opticaja zakonodavac odreuje samo gornju granicu novanog opticaja, nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijeni zlata. Sistem kvotnog ili procentnog pokria Sistem indirektnog kontigentiranja 8.6. Savremeni novani sistem papirna valuta Papirna valuta novanica emisione banke koja nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti, odnosno zlatu. Novanica se pretvorila u isti papirnati novac. Prema tome, papirna valuta postoji tada, ako su papirna platena sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograniena plaanja, te primaoci nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogunost traiti zamjenu. Papirna novanica uvijek je samo znak novca koji se prema novcu u zlatu nalazi u odreenom odnosu.66

I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi,2001.g.,str.21 19

Novanice Sa razvojem trgovine pojavljuju se problemi prenosa gotovog novca sa jednog mjesta na drugo. Kovani novac se u prometu troi, haba, te gubi od svoje materijalne vrijednosti. Zato su se pojavile obveznice koje su glasile na iznos gotovog novca i koje su se odmah mogle zamijeniti za gotov novac. Ove obveznice su se sve vie poele primati u prometu pa su se tako pojavile prve novanice. Poetak izdavanja novanica nalazimo u praksi londonskih zlatara koji su uivali veliko povjerenje javnosti. Kod njih su pojedinci polagali gotov novac i od njih dobijali priznanice na poloene sume. Ove potvrde davale su pravo njihovom imaocu da od zlatara podigne iznos na koji priznanica glasi. Ove priznanice poznate su u istoriji pod imenom certifikati. Sve vie su se prilikom plaanja upotrebljavale ove potvrde umjesto kovanog novca, a sve manje se vraaju depozitaru radi podizanja gotovog novca. Tako je kovani novac sve vie leao u kasama zlatara, a oni su za to uvanje naplaivali izvjesnu naknadu. Praksa je pokazala da je to neracionalno pa su poeli izdavati ove certifikate i onima koji nisu poloili u depozit gotov novac, ali su im zato naplaivali izvjestan procent od vrijednosti certifikata. Zlatari su sve vie imali rauna da onima kojima deponiraju novac plaaju izvjesnu naknadu jer su od onih kojima su izdavali certifikate bez deponiranog novca naplaivali kamatu. S vremenom je i drava poela izdavati potvrde na sebe te time dobila mogunost zamjene i utede zlata. To je vreme osnivanja prvih emisionih banaka.

8.7.Kreditni novac Novanica u prethodnim valutnim sistemima nije papirni novac, tj. Zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, ve jedan od novanih surogata ili zamjenika novca. Ona se

20

pojavljuje kao instrument kredita i pretvara u prometno sredstvo zbog stanja u novanom opticaju, s jedne strane, i potreba sve veeg privrednog prometa, s druge strane. Depozitni novac savremeni oblik kreditnog novca. Razvojem kreditnog sistema dolazi do toga da zajam ( kredit ) ne treba biti realiziran ( isplaen ) u novanicama ili metalnom novcu, ve je dovoljan upis u bankarske knjige, tj. Na raun zajmotrailac u bankarskim knjigama. Na raunu zajmotraioca odobreni bankarski kredit figurira kao njegovo potraivanje prema banci, a za banku taj e kredit figurirati kao njegovo potraivanje prema zajmotraiocu. 9. Pojam i struktura monetarnih agregata Monetarne agregate mogli bismo definisati kao skup finansijskih instrumenata ( oblika ) istog stepena likvidnosti, pri emu irina skale od najvieg do najnieg stepena likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika, stepena privredne razvijenosti i dr. ( gotovina u rukama publike, depoziti po tekuem ili iro raunu ). 9.1.Tri grupe monetarnih agregata Monetarne agregate, koji se danas uz odreene varijacije (nijanse) koriste u svim razvijenim trinim privredama, pa i od strane MMF-a moemo podjeliti u tri grupe, i to u: primarni novac, M 0 novana masa u uem smislu, M 1 novac kao dio (novane) imovine, M 3, M 4 Primarni novac M 0 Primarni novac ( monetarna baza ) predstavljala bi ukupna pasiva bilanse centralne banke u najirem smislu, odnosno ukupne obveze koje su protutea njezinim plasmanima. Do iznosa primarnog novca moemo doi ako iznos ukupne aktive bilanse centralne banke umanjimo za devizne depozite , depozite drave i drugih nefinansijskih komitenata centralne banke i slino. M0=G+R

21

M1 novac M1 novanu masu u uem smislu predstavljaju svi oni instrumenti plaanja koji slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja u neoj zemlji. To je skup gotovog novca i depozitnog novca, odnosno ekova i depozita po vienju. Novac kao dio imovine, M2, M3, M2 i M3 novac predstavljaju iroko definiranu ponudu, a osim monetarne baze i M1 novca ukljuuju i odreena likvidna sredstva ili kvazi novac, tedne depozite, uzajamne fondove i slino.

Zakljuak: Od primitivne ere do dananjeg doba mnogo se vode izlilo u mora dok se u ovjekovoj svijesti razvilo sadanje stanje koje je postepenim saznanjima stvorilo nauku kao misaonu interpretaciju stanja odnosa u svim aspektima ivljenja pa je tako i danas poznata nauku o ekonomiji koju su vremenom razvili mnogi lumeni ovoga svijeta irei nauk i raspravljajui dolazili do novih mogunosti razvoja kako pojedinca tako i zemalja i cijele planete uopte. Tako je u dananje vrijeme poznata monetarna politika kao znanstvena disciplina koja prouava novac,njegovu evoluciju i odnose u svim segmentima ivota i rada.Tako i seminarski rad ne moe iznijeti nita novo u tom polju, nego samo pokuati interpretirati ve postojea saznanja ne bi li obradio zadanu temu.Tako rad objanjava i pokuava povezati bit novca u sferi monetarne politike. Monetarna politika u savremenim ekonomskim sistemima nezaobilazan je instrument regulisanja privrednih kretanja i ostvarivanja odreenih ciljeva ekonomske politike. Ona je glavni instrument antiinflacijske politike, no od nje se istodobno oekuje aktivna uloga u podsticanju privrednog rasta. Naalost ovdje postoje brojna ogranienja i povratni uinci koji umanjuju njene domete i onemoguavaju efikasno djelovanje transmisijskog

22

mehanizma. Kao rezultat toga, novana ekspanzija postie samo kratkorone pozitivne uinke na realni dohodak i zaposlenost, dok u dugom roku nerijetko ostaje samo neeljeni uinak u vidu viih cijena roba i usluga. Meutim, to nipoto ne znai a priori prihvaanje teze o neutralnosti novca, odnosno monetarne politike. Novac je generator ekonomskog razvoja i u odsustvu monetarne politike, nedovoljna snabdjevenost novcem moe postati najznaajniji izvor ekonomskih poremeaja. Oskudnost novca odraava se na pad likvidnosti svih bankarskih i nebankarskih subjekata, potie inflaciju, recesiju i duniko-povjerilaku krizu. Uslijed toga monetarni sektor postaje sve odvojeniji od realnog.

LITERATURA: 1. I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi,2001.g. 2.I. Vukovi,Ekonomija,Dalmatina d.o.o.,Zagreb 2003.g. 23

3. www.wikipedija.hr 4. www.hrvatska narodna banka.hr 5. www.NN.hr

24