SinjSke nO

Vin

e

iSSn 1848-6479

GLASILO GRADA SINJA

tema: Tihomil Rađa- Hrvatski sanjar i Sinjanin

tema: Legalizacija bespravnih objekata

anketa: Ocjena rada gradske vlasti u prošloj godini

sport: Inventura 2012. godine

studeni/prosinac 2012.g. broj 29cijena 8,00 kn

sadržaj

tema: Legalizacija bespravnih objekata

sport:Inventura 2012. godine

anketa:Ocjena rada gradske vlasti u prošloj godini

tema: Tihomil Rađa- Hrvatski sanjar i Sinjanin

2

14

16

22

22

uvod

IMPRESSUMSinjske novine broj 29, studeni/prosinac 2012.Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj). Cijena 8,00 kunaGodišnja pretplata 115,00 kuna (u cijenu uračunata poštarina)Nakladnik: Grad SinjIzdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230Glavni urednik: Vito Perić, GSM: 099/217 09 31Telefon u redakciji: 021/ 826-049

e-mail: kulturno.umjetnicko.srediste.sinj1@st.t-com.hr sinjske.novine@gmail.com

Grafička obrada: KUSLektura: KUS Tisak: Kerschoffset Zagreb

Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac

Suradnici u ovom broju: Petar Kliškinić, Joško Kontić, Jakov Žižić Vibor Barać, Filip Ratković, Marinko Vučković, Miško Krekeš, Boris Filipović Grčić, Ivan Žižić, AB Foto

Zahvaljujemo na pomoći portalima :

www.Ferata.hr i www:Sinj.com.hr,

UVODNIČKA 29SRITNO VAM BILO U SVAKOM POGLEDU

Eto ga. Gotova je i ova. Nije baš bila za pamćenje. Šta nas čeka u 2013.g. Predviđanja nisu bajna. Sve manje ljudi radi, sve je manje novca, sve se

manje troši, izlazi, druži, sve se manje ljudi i vinčaje. Nije dobro, ali kad razgovaramo međusobno, svi se nekako hrabrimo i tješimo uz onu staru „biće bolje, jer gore ne može bit“. Ostaje da vidimo, jer nekad izgleda, da nismo gospodari svoje sudbine, nego nam sudbom upravljaju banke, političari, novci i svak više nego mi sami. Ispratimo mi ovu, a dogodine, ko zna, možda se ploča i okrene, pa ćemo slušat neku drugu pismu, nadam se veseliju. U ovom broju, zadnjem ovogodišnjem, pripremili smo vam nekoliko zanimljivih tema; priče o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, otkupu zlata, sugrađanima koji imaju ideja za nove poslove. Imamo i prilog o znanstvenom skupu o Tihomilu Rađi, ali iz jednog drugog kuta, malo „sinjskijeg“ od onog suhoparnog novinarsko-izvještavačkog i znanstvenog. Zahvaljujemo Jošku Kontiću i Jakovu Žižiću na trudu. Napravili smo i malu anketu o tome što građani misle o gradskoj vlasti.Vlast je dobila, školski kazano, dobru duju. Tu je i sportska inventura Žarka Kodžomana i inventura u kulturi. Malo smo se pošalili sa našim političarima u tekstu koji komentira priopćenja dvi najveće stranke u gradu. Nadamo se da će i oni to pročitat te štogod iskoristit iz naše šale-sugestije. Popratili smo ono najvažnije u studenom i prosincu, pa ćete opet imat šta za pročitat. Pozivamo vas da u 2013. godini svojim primjedbama i sugestijama pomognete da vaše novine postanu još više vaše.U ovom broju imamo i mali dar za vas, kalendar Sinjskih novina. I na kraju, u ime ekipe Sinjskih novina sritan vam Božić i dobra vam nova 2013. sa šta manje stresa i šta više uspjeha.

Glavni urednik Vito Perić

Uk

ratk

o

4

SinjSke nOVine

Udruga Srma je tijekom 2012. godine provela anketu među 5% stanovnika na području Grada Sinja o

radu 14 mjesnih odbora. Ukupno je anketirano 1249 građana. Dvije trećine građana ne znaju ime ili nadimak predsjednika MO, gotovo svaki drugi građanin ne prati rad MO, svaki treći građanin je zadovoljan ili donekle zadovoljan radom MO, svaki 5 građanin je nezadovoljan radom MO.Građani su najviše zadovoljni očuvanom prirodom, dobrosusjedskim odnosima i odvozom smeća.Najčešći problemi koje ističu kao prioritete koje žele da

njihovi MO riješe:- komunalni problemi (javna rasvjeta, kanalizacija, oborinske vode)- neodržavanje cesta- slab napon struje- autobusna povezanost- nedostatak društvenih sadržaja (dječjih igrališta, vrtića, društvenih sadržaja za mlade i starije).Anketa je provedena u sklopu projekta ‘’Mjesni odbori - generatori ravnomjernog lokalnog razvoja’’ kojega financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.Izvor: SRMA

Završena je 13. akcija prikupljanja odjeće i obuće i 3. socijalna samoposluga koju je organizirala Udruga

Srma. Ovom akcijom koju je provelo 10 volonterki, Udruga Srma ujedno je obilježila 5.12. Međunarodni dan volontera. Tijekom dva tjedna 86 osoba donijelo je 198 vreća odjeće i obuće. Prikupljene su stvari sortirane i ponuđene tijekom socijalne samoposluge za socijalno ugrožene skupine građana: nezaposlene, umirovljenike, obitelji s više djece i osobe sa socijalnim primanjima. U tjedan dana socijalnom samoposlugom koristilo se 57 građana s područja Cetinske krajine. Ove godine korisnici

su nosili veće količine odjeće i obuće iz čega se zaključuje da se osjećaju ugroženijima i ne očekuju skoro rješenje problema malih primanja ili nezaposlenosti, te da su odjeću uzimali i za svoju širu obitelj. Dio odjeće odvojen je za korisnike Centra Fra Ante Sekelez u Vrlici, dio za potrebe Sinjskog pučkog kazališta, a sva preostala odjeća i obuća uputit će se u Crveni križ Sinj gdje će se moći preuzeti tijekom godine. Akcija se odvijala u kući Tripalo, te ovim putem zahvaljujemo Borisu i Kseniji Tripalo na ustupljenom prostoru za akciju, te svim građanima i volonterima.

Anketa o radu mjesnih odbora

MO broj anketiranih žensko muško Da li su zadovoljni radom MO? Predsjednik/ca Mjesnog odbora

DA NE DONEKLENE PRATE RAD MO

Znaju puno ime Znaju nadimak ili samo ime

Ne znaju tko je predsjednik

1 BAJAGIĆ 29 17 12 2 3 7 17 17 1 112 BRNAZE 160 84 76 11 37 28 84 45 1153 ČITLUK 25 17 8 11 4 7 3 17 84 GLAVICE 188 103 85 20 33 52 83 60 9 1195 GLJEV 17 8 9 12 2 3 176 JASENSKO 18 15 3 3 3 2 10 8 10 07 KARAKAŠICA 33 17 16 1 32 10 2 218 LUČANE 33 17 16 2 5 26 24 99 OBROVAC

SINJSKI 41 17 24 8 12 12 9 23 1 1710 RADOŠIĆ 34 18 16 2 2 16 14 10 2411 SINJ 573 344 229 40 130 96 307 49 33 49112 SUHAČ 30 18 12 19 2 4 5 3013 TURJACI 58 35 23 8 24 11 15 18 4014 ZELOVO 10 6 4 3 6 1 6 4

UKUPNO: 1249 716 533 141 250 249 609 334 56 859UKUPNO %: 57,33% 42,67% 11,29% 20,02% 19,94% 48,76% 26,74% 4,48% 68,78%

NOVOSTI IZ RADA UDRUGE SRMA

TZG SINj NAGRADILA jOSIPA GRČIćA

Turistička zajednica Grada Sinja ugostila je Josipa Grčića, učenika 7. razreda OŠ Marka Marulića koji je

u rujnu osvojio 3. mjesto sa svojim sastavom na natječaju Slobodne Dalmacije „Zašto je moje misto Dalmatinsko naj-misto“.U razgovoru s Josipom doznali smo da je pri pisanju sastava koristio Turistički vodič grada Sinja kojeg je ove godine po prvi puta tiskala TZG Sinja. Iako je Turistički vodič prvenstveno namijenjen turistima, ostvarili smo i ostale ciljeve među kojima je edukacija lokalnog stanovništva, a pogotovo djece. Josip Grčić je za svoj sastav simbolično nagrađen od strane TZG Sinj

zahvalnicom, večerom za 3 osobe u konobi Potkova te knjigama i promotivnim materijalima TZG Sinja, s željama da nastavi nizati uspjehe svojim radovima.Izvor: TZ Grada Sinja

Uk

ratk

o

5

SinjSke nOVine

Piše i foto: Božena ROMAC

Nakon održane godišnje skupštine Krnjevalske udruge Grada Sinja i ptici na grani je jasno da ako se

nešto pod hitno ne poduzme izgorit će udruga kao Krnje na pokladni utorak. Na Skupštini se okupilo tek 15-tak članova koji su redom, jedan za drugim prali ruke od odgovornosti i prihvaćanja dužnosti predsjednika nakon što je dosadašnja predsjednica Jadranka Maleš najavila odstupanje s dužnosti. „Ja jednostavno više to ne mogu raditi. Prošle godine nisam mogla pohvatati sve konce za vrime krnjevala i mislim da tu zbilja triba čvrsta muška ruka koja će se moći nositi sa svim organizacijskim i drugim problemima,“ rekla je Jadranka Maleš te izrazila bojazan kako bi se Udruga mogla i ugasiti. Bivši predsjednik i jedan od prvih osnivača udruge Žarko Romac je iznio niz problema s kojima se Krnjevalska

udruga susretala prijašnjih godina te napomenuo da bi možda najbolje rješenje bilo da udruga bude dijelom Sinjskog pučkog kazališta jer je veliki broj članova udruge ujedno i u kazalištu. Članovi udruge kao drugu opciju vide i to da Turistička zajednica Grada Sinja ove godine bude organizator Krnjevalskih dana.Predsjednica u ostavci, Jadranka Maleš je prije nekoliko dana imala bilateralni susret sa dogradonačelnikom Zoranom Vujanovićem, no iz Ureda Predsjednice je priopćeno kako još nije nađeno adekvatno rješenje po pitanju problema funkcioniranja udruge, te da će se na tome intenzivno raditi do pokladnih dana. Moramo se složiti da realan problem kod funkcioniranja udruge predstavlja i nedostatak adekvatnog prostora za rad i druženje, no još veći su problem ljudi koji očito više nemaju motiva ni volje na životu održati dugu sinjsku tradiciju krnjevala i krnjevalskih svečanosti.

GASI LI SE KRNjEVALSKA UDRUGA?

POSTAVLjENE TURISTIČKE INfORMATIVNE PLOČE S QR KODOVIMA U SINjU

Turistička zajednica Grada Sinja pokrenula je projekt označavanja kulturno-povijesnih spomenika

sa svrhom informiranja turistā i edukacije lokalnog stanovništva o kulturnoj baštini.Dosad je postavljeno 14 takvih ploča, na njima se nalaze podaci o spomenicima i znamenitostima na hrvatskom i engleskom jeziku. Aktivacijom QR (quick response) koda na ploči pomoću smart mobilnog telefona turisti će se moći informirati o kulturno-povijesnim znamenitostima Sinja na moderan način kakav se već primjenjuje u svjetskim metropolama. Označeni su Veliki most, Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti, fontana Petrovac, Vila Danek, Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, fontana Na izvoru (Luca), poznati građani Sinja (biste u parku pored Šetališta A. Stepinca), Palača Tripalo, kip fra Pavla Vučkovića, spomenik Tri generacije, Gaj Laberije te od prošlog kolovoza utvrda Kamičak, Alkarsko

trkalište i Alkarski dvori.Projekt postavljanja turističkih informativnih ploča financirali su Hrvatska turistička zajednica, Grad Sinj i Turistička zajednica Grada Sinja.

Izvor: TZ Grada Sinja

Uk

ratk

o

6

SinjSke nOVine

SINjSKE UMIROVLjENICE, ŠTO STARIjE TO MLAĐEPiše i foto: Božena ROMAC

Da starost nikako ne predstavlja ograničavajući faktor za vježbanje najbolje znaju sinjske

umirovljenice koje se dva puta tjedno rekreiraju. Grupnim vježbanjem u zlatnoj životnoj dobi itekako

se dobro zabavljaju ali i održavaju mišićnu aktivnost, fleksibilnost te vježbaju koordinaciju i ravnotežu. Na ovaj program, kaže njihova predsjednica Gotilda jadrijević, odlučile su se prvenstveno zbog prevencije bolesti koje se javljaju u starijoj životnoj dobi kao što su osteoporoza, kronične bolesti srca, atrofija mozga, inkontinencija ali i zbog smanjenja stresa i neraspoloženja. „Grupnim vježbanjem stječemo nova prijateljstva i učvršćujemo stara. To druženje smanjuje osjećaj usamnjenosti koji sve više zahvaća starije osobe. Prijateljstva se učvršćuju, a to indirektno utječe na kvalitetu i duljinu života,“ govori nam predsjednica umirovljenika i ističe kako je pozitivno iznenađena voditeljicama Udruge Pilates Anom Pavić i Veselom Kodžoman Barać. Dva puta tjedno umirovljenice, njih 20-tak dolazi vježbati u prostorije na Junakovom igralištu i tobesplatno. Voditeljice pilatesa, obje profesorice kineziologije, organiziraju vježbe prilagođene starijim osobama volonterski, a umirovljenice imaju prigodu uz vježbanje koristiti i masažu. „Sinjski umirovljenici vesela su družina koja je prepoznala da je tjelovježba najvažnija životna navika u svakoj životnoj dobi. Nezamjenjiva je u čuvanju snage, pokretljivosti i izdržljivosti organizma. Tjelovježbom se izravno doprinosi tjelesnom i duševnom zdravlju, a posebice dolazi do izražaja kod dugotrajnog zadržavanja u starosti. One su tako vesele da gotovo svako naše druženje završava dobrom pjesmom,“ rekle su voditeljice te dodale kako im je žao što se i umirovljenici nisu pridružili vježbama. Inače, sinjski umirovljenici kao jedna od aktivnijih udruga našega grada kroz prosinac mjesec organiziraju odlazak u HNK Split na Splitski akvarel, te zajednički ručak i prigodnu tombolu za kraj godine.

SINJANI PROSLAVILI OSLOBAĐAjUćE PRESUDE GOTOVINI I MARKAČU

Nakon što je pročitana oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču, počelo je spontano okupljanje na

sinjskoj pijaci. Branitelji, građani, prolaznici…, svi su na dnu pijace čestitali jedni drugima i razvile su se zastave, i hrvatske i one braniteljskh udruga. Organiziran je i obilazak automobilima po Cetinskom kraju, a poslijepodne koncert u čast generala.

HEROjI VUKOVARA

U gradskom kinu prikazana je 5. epizoda dokumentarnog serijala Heroji Vukovara. U prepunoj dvorani autori

filma i sudionici borbi na Sajmištu su govorili publici o ratnim zbivanjima u Vukovaru. Jedan od sudionika borbi na Sajmištu, HOS-ovac Damir Markuš u svom govoru je izrazio nezadovljstvo odnosom HRT-a prema njihovoj namjeri da se rat prikaže na istinit način, te odbijanju da se na HTV-u prikaže dokumentarni serijal Heroji Vukovara. Inače, branitelji koji su iz Vukovara krenuli po Hrvatskoj s namjerom da javnosti prikažu serijal, su naglasili da se u Sinj dolaze pokloniti vukovarskim herojima Ivici Poljaku Sokolu i Andriji Alčiću, te zahvalili svima koji su im pomogli u organizaciji sinjske projekcije.

Uk

ratk

o

7

SinjSke nOVine

Priredio: Vito PERIć

Istražili smo što je sve napravljeno u uzdanici sinjskog gospodarstva, Gospodarskoj zoni Kukuzovac u

godini koja je na izmaku. Do sada je 10 tvrtki zakupilo građevinsko zemljište ukupne površine oko 76.000 metara četvornih. To su: Logistika Violeta d.o.o., Pivovara Majić

d.o.o. Vojnić, Fine gold d.o.o. Sinj, Kuzmanić i Šimunović projekt d.o.o., Viator d.o.o. Split, Inter S.T.E.E.L. d.o.o. Dicmo, Lagermax d.o.o. Zagreb, Pismohrana servis d.o.o. Zagreb, Slani inćun d.o.o. Sinj i Pico trans d.o.o. Sinj. Sve tvrtke uredno izvršavaju svoje ugovorne obveze što se tiče plaćanja zemljišta, a četiri tvrtke su već ishodile sve dokumente za gradnju objekata. Od ostalih značajnijih poslova vezanih za razvoj zone, u protekloj godini su izrađeni glavni projekti sustava infrastrukture II faze (prometnice, vodoopskrba, el. mreža, javna rasvjeta i DTK te odvodnja). Što se tiče geomehaničkog

elaborata ishođene su potvrde glavnih projekata za sustav prometnica, vodoopskrbe, elektromreže, javne rasvjete i telefonije (DTK). Proveden je pregovarački postupak za dodatne radove izgradnje priključaka na infrastrukturu I faze (vodoopskrba, fekalna odvodnja i cestovni priključci), a vrijednost radova iznosi 653.513, 77 kn bez PDV-a. Otvorena su dva objekta u zoni (Delicije

Marović i Kalup) dok je pogon za preradu i konzerviranje ribe Olasagasti u fazi ishođenja uporebne dozvole što se očekuje do kraja 2012.g. Proveden je i postupak javne nabave za izbor izvođača radova asfaltiranja, a vrijednost radova je 3,2 milijuna kuna. Izvršen je i odabir stručnog nadzora radova. Izvršena je primopredaja radova izgradnje komunalne infrastrukture 2. dijela II faze. GZK je sudjelovala na sinjskom Sajmu pršuta gdje je imala prezentaciju. Zonu je posjetio i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

U ZONI KUKUZOVAC U PROŠLOj GODINI ZEMLjIŠTE jE KUPILO 10 NOVIH TVRTKI

NA KRAjU GODINE U SINjU BEZ POSLA 3 000 OSObAPrema podacima sinjske ispostave HZZ-a na

dan 18. prosinca 2012. g. na zavodu je bilo prijavljeno ukupno 4 494 nezaposlene osobe. Taj broj se odnosi na Sinj, Vrliku, Otok, Dicmo i Hrvace (bez Trilja). Od ukupnog broja nezaposlenih muškaraca je bilo 1 881, a žena 2 613. Podaci koji se odnose samo na grad Sinj bili su sljedeći: ukupno prijavljenih osoba koje traže posao na dan 18. 12. sa područja grada Sinja bilo je 2 995, od toga muškaraca 1 247, a žena 1 748.

Uk

ratk

o

8

SinjSke nOVine

DjEČjI TjEDAN I OVE GODINE ODUŠEVIO NAjMLAĐEPiše i foto: Božena ROMAC

Treću godinu zaredom u okviru Božićno-novogodišnjeg programa udruga Cjelovit

život organizirala je Dječji tjedan. Događanja su počela predstavom dječje dramske sekcije Sinjskog pučkog kazališta, Nema poraza za Djeda Mraza, autorice Niveske Juraga

Kovačev u režiji Marije Radović Cvrlje, a nastavljena su gostovanjem učenika OŠ Ivana Mažuranića iz Hana koji su izveli predstavu Vrećice svetog Nikole, te nastupom plesne skupine Korak po korak. U galeriji Galiotović održana je likovna radionica za djecu. U okviru dječjeg tjedna održana i predstava Kazališta lutaka iz Splita, Prvi dan Pipa. Sinjski mališani uživali su i u večeri folklora pod nazivom Raspjevani- rasplesani na kojoj j je nastupilo Hrvatsko folklorno društvo Jadro iz Solina , Dječji folklor Sinj te Pjevački zbor OGŠ Jakova Gotovca Sinj. Nažalost, zbog hladnoće i snijega nije održan nastup dječjih klapa kao ni okrugli stol o odgoju i zdravlju mladih na temu Agresija u adolescenciji . Tjedan je završio u četvrtak 13. prosinca na Trgu kralja Tomislava proslavom blagdana svete Lucije promenadom dječjih vrtića, a sveta Lucija i anđeli darivali su djecu slatkišima. Nakon toga su djeca iz vrtića Blagovijest izvela predstavu Nikola tiho dolazi, a glazbeno-scenski igrokaz Božićna bajka izvela su djeca vrtića Bili cvitak i Potočnica. Iz godine u godinu Dječji tjedan postaje sve zanimljiviji, a ostvaruje i svoju svrhu, motivira djecu za dolazak na kulturna događanja u gradu. Organizatori su najavili održavanje odgođenih programa za siječanj.

KBK Knez u Slunju pomeo konkurencijuPiše i foto: Marinko VUČKOVIć

Prvi dan prosinca u u snježnom Slunju, održano je kickboxing natjecanje Otvoreni kup grada Slunja na kojem je fenomenalan

nastup imao KBK Knez iz Sinja. Sinjani su sa svojih osam boraca, naprosto pomeo svu konkurenciju i osvojli sve što se dalo osvojiti. Nastupilo je 14 klubova i 133 borca iz cijele Hrvatske, a natjecanje se održavalo u disciplinama: semi (point), light i kick-light contactu.Na gostujućem terenu i kao jedini predstavnici iz južne Hrvatske, naš KBK Knez je bio najbolji klub i osvojio pehar turnira u semi contactu. Ukupno smo osvojili 6 pehara (1 za najbolji klub i 5 za najbolje borce tunira), zatim 8 zlatnih, 7 srebrnih i 3 brončane medalje.Uspjeh kluba je itim veći, što bolji poznavatelji ovog sporta znaju, kako je veoma teško uzeti pehar turnira iz ruku sjeverne, odnosno kopnene Hrvatske.Pehare za najbolje borce su osvojili:

- Marin Cvrlje, najbolji senior u light contactu- Mate Labrović, najbolji stariji kadet u light contactu- Matej Knez, najbolji dječak u semi (point) contactu- Luka Jukić, najbolji mlađi kadet u semi contactu - Marin Cvrlje, najbolji senior u semi contactuOdličja koja su osvojili :- Marin Cvrlje, 2 zlata- Luka Jukić, 2 zlata, 1 serbro- Matej Knez, 1 zlato, 1 srebro - Mislav Mastelić, 1 zlato, 1 srebro- Mate Labrović, 1 zlato, 1 bronca- Jozo Stupalo, 1 zlato, 1 srebro ,1 bronca- Luka Knez, 1 srebro, 1 bronca- Mario Mastelić, 2 srebraBrilijantan nastup našeg kluba nije prošao nezapaženo među organizatorima turnira, a i trenerima ostalih klubova, koji su čestitali treneru Ljubi Knezu na ostvarenim rezultatima.

Uk

ratk

o

9

SinjSke nOVine

Piše: Božena ROMAC Foto: Filip RATKOVIć

Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja

Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine održala je redovitu godišnju Skupštinu. Predsjednica Udruge Đula Šabić, podnijela je izvješće o radu te provedenim aktivnostima Udruge u protekloj godini kao i prijedlog plana aktivnosti za 2013. godinu, koji su jednoglasno prihvaćeni. Zahvalila se svima koji imaju razumijevanja za njihov rad te poštuju njihovu žrtvu i pružaju potporu . Skupštini su prisustvovali dogradonačelnik Sinja Zoran Vujanović , zamjenik načelnika općine Hrvace jakov Titlić, predstavnici grada Trilja Ankica Lukić, grada Vrlike Jure Plazonić, općine Otok Ivica Perković te predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Nakon Skupštine predstavnici gradova i općina Cetinske krajine podijelili

su Božićnicu roditeljima i udovicama poginulih i smrtno stradalih HB-a, kao i djeci do 18 godina.Božićnicu i prigodni domjenak za 82 obitelji poginulih i smrtno stradalih HB-a osigurali su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te općine Hrvace i Otok.Sredstva za podjelu Božićnice, kao ni potporu za rad Udruge nije dostavio samo načelnik općine Dicmo josip Silić.

SKUPŠTINU UDRUGE RODITELjA I UDOVICA POGINULIH BRANITELjA DOMOVINSKOG RATA GRADA SINjA I CETINSKE KRAjINE

‘U VITEŠKOM GNIjEZDU – NE OVISNOStI!’

Udruga za prevenciju i pomoć u rješavanju problema ovisnosti Novi put dobila je od Ministarstva zdravlja

financijsku potporu za svoj projekt prevencije ovisnosti ‘U viteškom gnijezdu – ne ovisnosti!’ koji se provodi u svim odgojno-obrazovnim ustanovama na području Grada Sinja. U sklopu navedenog projekta održano je 14. prosinca 2012.g. u petak u 11:30 sati u sportskoj dvorani Osnovne škole Marka Marulića u Sinju sportsko natjecanja pod nazivom ‘Modernim i igrama naših starih protiv ovisnosti!’Natjecanje je bilo organizirano u četiri discipline: skok u dalj iz mjesta, bacanje medicinke, dvoboj na niskoj gredi i potezanje konopa za učenice i učenike petih razreda Osnovne škole Marka Marulića.Voditelj projekta je bio gospodin Ivica Zorica,prof.Udruga je prethodno navedenom aktivnosti ujedno obilježila i Međunarodni mjesec borbe protiv ovisnosti koji se obilježava svake godine u razdoblju od 15.studenog do

15.prosinca.Svi sudionicu projekta su dobili majice s logom Udruge Novi put, promotivne materijale Udruge Novi put, medalje te osvježavajuće piće.Udruga Novi put kroz projektne aktivnosti nastoji senzibilizirati mlade za problem zlouporabe droga, alkohola i pušenja te ih informirati i educirati o posljedicama konzumiranja svih oblika droga.Svrha održavanja projekta je prevencija rizičnih oblika ponašanja (nasilje i konzumiranje svih sredstava ovisnosti) kod učenika.Izvor :‘Novi put’ Sinj

gr

ad

sko

vijeć

e

10

SinjSke nOVine

Piše: Božena ROMACFoto: Vito PERIć

Proračun Grada Sinja rebalansom je smanjen sa 68.820.000 kuna na 62.420.000 kn odnosno za 6,4 milijuna kuna. Tako su odlučili gradski vijećnici

(ZA 6 NL, 3 SDP i nezavisni Miro Barać, PROTIV 5 HDZ, 1 HSLS i nezavisni Miro bulj) na 30. sjednici Gradskog vijeća. Gradonačelnik Ivica Glavan nije razočaran dinamikom punjenja Proračuna te je siguran da daljnjih smanjenja do kraja godine neće biti. Oporba je biladrukčijeg mišljenja. Hrvoje Markulin (HDZ) ustvrdio je kako Proračun iz godine u godinu pada, te je istaknuo izostanak državnih potpora, posebno onih koji se odnose na Gospodarsku zonu Kukuzovac ali i drugih koje je najavljivala gradska vlast. Markulin je vlasti zamjerio i ogromnu nezaposlenost na području grada Sinja koja nikada nije bila veća. Dogradonačelnica Elena Perković Paloš rekla je kako je vrlo teško ne samo u Sinju nego i bilo gdje drugdje vladati nakon HDZ-ove vlasti. Priznala je da Sinj u krizi, ali kako se rebalans dogodio samo zato što je jedna investicija prebačena na trgovačko društvo i izostala je očekivana pomoć države. Jedna od zanimljivijih točaka dnevnog reda bila je i ona o Autoprijevozu i vraćanju bjanko zadužnica vlasniku Prometa Makarska, Mati jujnoviću. Vijećnicima je podijeljen dopis ministarstva financija iz kojega je vidljivo kako sporne zadužnice koje su pohranjene u ministarstvu kao zalog o ispunjavaju Ugovora o restrukturiranju i konsolidaciji sinjskog Autoprijevoza ipak neće biti vraćene Prometu dok se ne utvrde sve činjenice, iako je iz ministarstva prethodnih dana bilo najavljivano drukčije. Nezavisni vijećnik Miro Bulj predložio je da se od Vlade zatraži raskidanje ugovora sa Prometom, dok su predstavnici vladajuće liste bili drukčijeg mišljenja. Dr. Stipislav jadrijević izrazio je bojazan za radnike Autoprijevoza i njihova radna mjesta ukoliko dođe do takvog scenarija. Jadrijević je predložio i odustajanje Grada Sinja od tužbi prema Prometu jer bi, prema njegovim riječima, možebitna odluka suda donešena u njihovu korist Grad Sinj mogla stajati značajnih sredsrtava. Sloven Poljak (SDP) kazao je kako

najprije treba utvrditi je li Promet postao većinski vlasnik Autoprijevoza legalnim ili nelegalnim putem, te tek tada govoriti o raskidu ugovora.

Usvojena izvješća o radu športskih i kulturnih udrugaU nastavku rada vijeća vijećnici su usvojili su izviješća o radu športskih i kulturnih udruga Grada Sinja sa financijskim izvješćima za 2011. g. Vijećnici su bez puno pitanja podržali i izvješće o radu Kulturno umjetničkog središta Sinj za prošlu godinu te je prihvaćen i prijedlog Odluke o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjeni i Statuta Kulturno umjetničkog središta Sinj prema kojoj Galerija Sikirica može obavljati, osim galerijske i muzejsku djelatnost. Dogradonačelnik Zoran Vujanović posebno je istaknuo rad KUS i napomenuo kako na samom početku mandata nije vjerovao da će KUS biti nositelj svih važnijih kulturnih događanja u gradu. Napomenuo je kako je zadovoljan radom Galerije Sikirica i Sinjskih novina koje su dio KUS-a te kako će im uvijek pružati potrebnu podršku zbog njihovog marljivog rada i promicanja kulture u Gradu. Dragan Podrug (HSLS) je ponovno zamjerio gradonačelniku veliku upletenost u sport i obnašanje funkcija na tri mjesta na što je gradonačelnik rekao da je cijeli svoj život posvećen sportu te da mu je dao sve i neće se odreći tih funkcija zato što se nekome to prohtjelo. Vijeće je prihvatilo je prijedlog sbraniteljskih udruga da se jedna ulica u gradu nazove po imenima oslobođenih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, ali samo uz njihovu suglasnost. Tvrtka Cetina izabrana je za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja makadamskih kolnika i poljskih puteva u gradu, a kao najpovoljniji ponuditelj za davanje koncesije za obavljanje prijevoza putnika u javnom prometu izabran je ponovno Autoprijevoz – Sinj. Sjednici je nazočilo 17 vijećnika, (nisu bili Ante Križanac HDZ i Hrvoje filipović Grčić HSLS), a zaključci su doneseni kroz 5 sati rada. Sljedeća sjednica, zadnja u 2012. g. za koju je najavljeno donošenje Proračuna Grada Sinja za 2013. održana će 22. prosinca.

USVOjEN REBLANS PRORAČUNA ZA 21012.G. GRADSKA KASA „TANjA“ ZA 4,6 MILIjUNA KUNAODRŽANA 30. SjEDNICA GRADSKOG VIjEćA

PITANjA VIjEćNIKA Priremila: Božena ROMAC

Mate Glavinović(SDP): Ulica Put Mednjaka još uvijek nema kanalizaciju. Stanovnici se koriste septičkim jama čiji sadržaj često izlazi na ulicu te može izazvati

zarazne bolesti. S druge strane, održavanje septičkih jama predstavlja značajan financijski problem. Hoće li se napokon krenuti u izgradnju kanalizacije?Gradonačelnik: Setan sam što mogu reći da će ta investicija koja iziskuje ogromna financijska sredstva, čak 300.000 kuna biti u prijedlogu Proračuna za 2013., a samim tim očekuje se i njena realizacija.

gr

ad

sko

vijeć

e

11

SinjSke nOVine

USVOjEN REBLANS PRORAČUNA ZA 21012.G. GRADSKA KASA „TANjA“ ZA 4,6 MILIjUNA KUNAODRŽANA 30. SjEDNICA GRADSKOG VIjEćA

M. Glavinović(SDP): Na osnovu sumnji da svi pročelnici nemaju istu plaću pitam je li to moguće?Jasna Mijić Trogrlić (pročelnica za financije): Svi pročelnici u gradskoj upravi imaju istu osnovicu plaće, na tu osnovicu idu i razni dodaci koji su u različiti zavisno od godina radnog staža, broja djece i sl. A izvanredne dodatke na plaću može potpisati samo gradonačelnik.

Stipe jadrijević Cvrlje(SDP): Ponukan posljednjim slučajem na hitnoj medicinskoj pomoći u Sinju kada dijete zbog izostanka jednog liječničkog tima nije moglo dobiti adekvatnu medicinsku skrb pitam je li moguće i je li se pregovaralo o drugom lječničkom timu hitne medicinske pomoći u Gradu?Gradonačelnik: Ragovaralo sa na koordinaciji gradonačelnika i načelnika Cetinskog kraja na tu temu, ali nitko u svojim proračunskim sredstvima nema dovoljno novca kako bi se osigurao dodatni liječnički tim hitne medicinske pomoći. Cijena tog medicinskog tima iznosila bi 916.000 kuna.

S. jadrijević Cvrlje (SDP): Prije dvije godine vodila se žučna rasprava o istočnoj varijanti sinjske zaobilaznice koja je trebala prolaziti kroz Glavice. Gradsko vijeće je odbacilo odluku Županije o istočnoj varijanti kao neprihvatljivu, a danas se kod Glavičana ponovno javlja strah da bi se ta varijanta

mogla realizirati. Je li strah mojih sumještana opravdan ili ne?Gradonačelnik: Nakon sastanak u Splitu i Zagrebu doznao sam da se nije odustalo od istočne varijente. Zatražio sam prijem kod pročelnika za prostorno uređenje u Županiji te ću sa predstavnicima mještana već u ponedjeljak biti u Splitu kako bi doznao što se događa po tom pitanju. Naš stav kao gradske vlasti ostaje isti, mi smo protiv gradnje bez obzira što je došlo do izmjena trase u pojedinim djelovima. Moram napomenuti da su i sami stručnjaci za pitanja cesta konstatirali kako je zapadna obilanica, koja je nama i prihvatljivija, jednostavnije i lakše izvediva od istočne.

Miro Bulj (nezavisni): Gradonačelniče, koliko čujem na Noći Sinjana u Zagrebu hvalili ste se da je na zonu Kukuzovac došlo 10 novih investitora pa mi recite gdje su te zgrade i nova radna mjesta?Gradonačelnik: Da, rekao sam da je posljednje vrijeme u GZK ušlo 10 novih investitora što potvrđuju i potpisani ugovori. Svi poduzenici su ishodovali sve potvrde glavnog projekta. Veseli me što je riječ o više proizvodnih pogona nego uslužnih djelatnosti. Mislim da će se zaposliti oko 100 radnika u tim tvrtkama.

M. Bulj: Vidimo da su počeli pripremni radovi za sportsku dvoranu na parceli od 13.000 m2 kod

gr

ad

sko

vijeć

e

12

SinjSke nOVine

Getroa. Koliki ćemo iznos morati izdvojiti iz ionako siromašnog proračuna za to?Gradonačelnik: Grad će za sada morati utrošati novac isključivo za gorivo jer radove besplatno izvode djelatnici Hrvatske vojske. Znači negdje između 150 i 200 tisuća kuna.

Stjepan filipović Grčić (NL dr. jadrijevića) : Zgrožen sam devastacijom Sinjskog polja gdje je puno smeća, nekontrolirano se odlaže animalni otpad, a ne održavaju se odvodni kanali. jesu li iz gradske uprave izdati možda neki nalozi kako bi se ti problemi riješili?Gradonačelnik: Nisam upoznat s tim problemom, niti mi je itko to do sada rekao. Naložit ću da se izvidi situacija na terenu pa ćemo vidjeti što se može napraviti.

Stipan Labrović (HDZ): je li Grad spreman za nadolazeće zimske vremenske uvjete?Gradonačelnik: Mislim da smo relativno dobro opremnjeni iako bi se moglo i više. U Fondu za zaštitu okoliša razgovarao sam na tu temu i rečeno mi je kao bi možda mogli dobiti još jedno vozilo za čišćenje snijega, ali je to još ne mogu potvrditi sa sigurnošću.

S. Labrović(HDZ): U tijeku je donošenje Proračuna za 2013. hoće li se u proračunskim stavkama naći sredstva za natkrivanje ćosinog potoka?

Gradonačelnik: Vi znate da se tu radi o iznimno skupom i dugotrajnom projektu. Ove godine uz maksimalne napore i velika financijska sredstva natkrili smo Baraćev potok. Svi znamo da potreba postoji , ali treba osigurati niz dozvola i potvda kao i osigurati financijska sredstva.

Boško Barać(HDZ) : ja nemam pitanje nego molbu da pristupite pregovorima sa vlasnicima zemljišta na području Obrovca i Priorice kako bi se do kraja mogla izvršiti rekonstrukcija postojeće ceste. Gradonačelnik: Ja sebe smatram dosta sposobnim pregovaračem i smatram da se taj zahvat može provesti.

Dragan Podrug (HSLS): Hoćete li postaviti bistu Tihomilu Rađi ili ćete se sakrivati uz izlike „čekamo odluku o komunalnom redu“ i slične? Hoće li se ići u postavljanje biste ili neće?Gradonačelnik: U posljednje vrijeme smo puno toga mogli čuti i doznati o Tihomilu Rađi? Evo, pozivam vas da obnovite zahtjev pa ćemo poduzeti dajenje korake.

Hrvoje Markulin(HDZ): Koliko je sredstava do sada uplaćeno Gradu iz Predpristupnih fondova EU, koliko je sredstava isplaćeno i što je sve napravljeno?Gradonačelnik: Dobićete pisani odgovor.

PRIOPćENjE 1. SDPNeugodno smo iznenađeni,razočarani,zatečeni i

ogorčeni saznanjem da su od Ministarstva financija Vlade Republike Hrvatske na ime Prometa Makarska d.o.o. vraćene bjanko zadužnice u iznosu od 17,6 milijuna kuna kao garancija i jamstvo ispunjavanja obveza iz Ugovora o restrukturiranju i financijskoj konsolidaciji Autoprijevoza d.o.o. Sinj.Ovim putem želimo upoznati građane Sinja i Cetinskog kraja sa stavom Gradskog odbora SDP-a Sinj vezano za ovu novonastalu situaciju. S razlozima ovakvog postupka Ministarstva financija nismo upoznati, niti su nam poznati razlozi ovakvog iznenadnog obrata u odnosu na prethodno stanje koje se u međuvremenu, po nama, ni u kojem smislu nije ni najmanje promijenilo. Bez obzira ne te nama nepoznate razloge Ministarstva financija ne možemo ih prihvatiti kao razložne i opravdane. Zbog svega navedenog energično osuđujemo i ograđujemo se od ovakvog neracionalnog, nerazumnog i neshvatljivog postupka.Koristimo ovu priliku da pozovemo nadležna državna tijela da utvrde odgovornost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zbog svoje neodgovarajuće uloge i nedjelovanja u okončanju ove kriminalne afere. Gradski odbor SDP-a Sinj traži i zahtijeva od predsjednika Gradskog vijeća Grada Sinja da na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća uvrsti točku kojom bi se zauzeo stav vezano za ovaj nemili događaj.

PRIOPćENjE 2. HDZNakon što su mediji objavili informaciju kako je

SDP-ov ministar financija Slavko Linić odobrio povrat bjanko zadužnica u iznosu od 17,6 milijuna kuna trgovačkom društvu Promet Makarska iz Makarske, a koje su služile kao garancija restrukturiranja tvrtke Autoprijevoz Sinj iz Sinja, sinjskoj a i široj javnosti priopćenjem se oglasio sinjski SDP i njegova predsjednica Nataša Poparić u kojem navode kako su iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni odlukom ministra financija Slavka Linića. Ali istina je sasvim drugačija.Sinjski SDP i njegova predsjednica su iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni činjenicom da je njihova politika i djelovanje prema Autoprijevozu Sinj doživjela veliki fijasko od proteklih osam godina njihova sudjelovanja u vlasti grada Sinja. Kako sada objasniti sindikalistima, ministrima u Vladi RH a i našim građanima s kojima su manipulirali svih ovih godina uvjeravajući ih u nepravilnosti u procesu rekonstruiranja tvrtke Autoprijevoz Sinj, a njihov ministar donosi odluku kojom izravno prihvaća završetak rekonstruiranja tvrtke Autoprijevoz Sinj. Nadamo se na veliko zadovoljstvo svih njegovih djelatnika i naših sugrađana. Kako to da sinjski SDP i njegova predsjednica nisu iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni činjenicom da ove godine grad Sinj, unatoč silnim obećanjima, nije dobio niti kune za gospodarsku zonu Kukuzovac. Kako to da sinjski SDP i njegova predsjednica nisu iznenađeni, razočarani, zatečeni

politik

a SinjSke nOVine

13

PRIOPćENjE 3. SDPNismo iznenađeni ogorčeni zatečeni i razočarani

priopćenjem sinjskog HDZ-a i njihovog predsjednika vjeroučitelja Tomislava Budimira, s obzirom da se radi o stranci koja je korumpirala Hrvatsko društvo i pokrala Hrvatsku Državu. Za razliku od sinjskog HDZ-a koji se nikada nije bio u stanju suprotstaviti svojim ministrima, koji su sustavno uništavali ovaj kraj, sinjski SDP s takvim odlukama kada su sinjski interesi u pitanju nikada nije imao problema.

Piše: Vito PERIć

ŠOjIć I PANTIć“Pantiću, ja sam iznenadjen, zaprepašćen i

uvredjen!“. Sjećate se srpske komedije Tesna koža koja se 80-ih godina prošlog stoljeća štancala u nekoliko nastavaka i bila popularna na prostoru bivše države. Ova rečenica je izazivala salve smijeha i ušla u svakodnevni govor te postala dio folklora. Izgleda da je opstala i do danas, što se može vidjeti iz „rata priopćenja“ dvije najveće stranke u našem gradu, SDP-a i HDZ-a. „Sinjski SDP s pravom je iznenađen, razočaran, zatečen i ogorčen“, napisao je predsjednik HDZ-a Tomo Budimir u priopćenju povodom vraćanja bjanko zadužnica Prometu od strane Ministarstva financija, što je zaista izazvalo čuđenje u javnosti obzirom na sumnje u privatizaciju Autoprijevoza. SDP je odgovorio da „nisu iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni“, te da za razliku od HDZ-a nemaju problema u suprostavljanju svojim ministrima ukoliko to smatraju potrebnim. Dalje u priopćenju SDP navodi da je HDZ stranka koja je korumpirala Hrvatsko društvo i pokrala Hrvatsku državu“, te stavlja veliko slovo na početak pridjeva što čudi jer nije pravopisno ispravno. Možda se tu krije neka dvosmislena poruka koju nismo uspjeli dešifrirati, ili je autor zaista nedvosmislen odnosno nepismen. Ali to nije važno za ovu priču jer je u glavnoj ulozi priopćenje kao takvo. Dakle što je priopćenje? Dr. sc. Zoran Tomić sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže: „Priopćenje za javnost (medije) jedan je od najčešćih alata kojim se služe odnosi s javnošću. To je dokument čija je svrha predstavljanje informacija u formi spremnoj za objavljivanje. Da bi se informacija objavila ona mora imati potencijal vijesti za medije. John Keane u knjizi Mediji i demokracija

(vladina) priopćenja naziva i “plemenita laž”. Priopćenje predstavlja iznošenje stava ili informacija sažetih na jednoj do najviše dvije kartice. Najvažnije pravilo za pisanje priopćenja je da ono bude kratko i sažeto, bez nepotrebnih fraza “objavite”, “objavite odmah” i sl. Kod pisanja, već u prvom odlomku, priopćenje mora odgovoriti na pitanja ili formulu “5W”: tko, što, gdje, kada i zašto (kako) baš kao i u vijesti.“ Obzirom da će u godini koja slijedi početi predizborna kampanja te možemo očekivati priopćenjski tsunami koji bi u svibnju mogao rezultirati Majkom svih priopćenja, bilo bi dobro da se svi sudionici političke utakmice na lokalnim izborima pridržavaju jednostavnih uputa kako napisati i objaviti priopćenja. Na taj način bi olakšali i novinarima i građanima da se ne utope u oceanu priopćenja. Inače rekord u pisanju priopćenja u našoj zajednici (barem do sada) drži nezavisni vijećnik Miro Bulj koji u prosjeku tjedno medijima pošalje od 2 do 3 priopćenja. Ostali su nekoliko mjesta na ljestvici ispod njega, ali pošto je na proljeće nastavak prvenstva nije nerealno očekivati da ozbiljno ugroze Buljove aspiracije za osvajanje titule prvaka LZPP (Lige za prvaka priopćenja). Stoga naoštrite pera i našiljite olovke te obrišite prašinu i maće od kečapa i majoneze na tipkovnicama, dragi naši pisači priopćenja svih boja i hrabro krenite u osvajanje bijelog papira kako bi osvojili naša srca i glasove te iznjedrili kvalitetnu, pismenu i sposobnu vlast spremnu da se uhvati u koštac sa, kako najavljuju analitičari, još gorom godinom od ove koja je već u ropotarnici povijesti. SRETNO!

i ogorčeni činjenicom da, unatoč obećanjima, u prijedlogu Državnog proračuna za 2013. godinu i projekciji za naredne dvije godine nema sredstava za izgradnju škole fra Pavla Vučkovića. Kako to da sinjski SDP i njegova predsjednica nisu iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni činjenicom smanjenjem sredstva za Alkarsku ergelu itd… Istina je sasvim drugačija. Sinjski SDP i njegova predsjednica sa pravom su iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni stanjem u gradu Sinju, a osobito u državi. Od silnih obećanja o boljitku građana na lokalnoj, a poglavito na državnoj razini nema ništa. Plan 21 raspao se u godinu dana kao mjehur od sapunice. Očito je da je sinjskom SDP-u i njegovoj predsjednici puno lakše kritizirati i napadati nego raditi, pa sada traže krivca i odgovornost ni manje ni više već u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Bajiću, čuvaj se, stiže sinjski SDP i njegova predsjednica iznenađeni, razočarani, zatečen i ogorčeni !!!

UMJESTO KOMENTARA

VAŠE PRIČE, SLIKE

I PRIMJEDBE ŠALJITE NA

e-mail: sinjske.novine@gmail.com

aN

keta

14

SinjSke nOVine

Anketu proveli: Vito PERIć, Božena ROMAC, Žarko KODŽOMAN i Klaudija KRAjINA

Građani su ocijenili rad gradske vlasti u protekloj godini ocjenom 2,3. To je rezultat male ankete koju smo napravili najjednostavnijim načinom.

Anketa je vršena telefonski, ispitanici su zadržali anonimnost, a uzorak je bio jednostavni i slučajni. Odabrali smo nasumce 40 sugrađana i ponudili im jednostavno pitanje: Ocjenite rad gradske vlasti prošloj godini ocjenom od 1 do 5. Od podataka uzeli smo spol, dob, stručnu spremu i radni status.Evo rezultata:UKUPNO ISPITANO 40 GRAĐANASPOL: žene 20, muškarci 20DOB: najmlađi ispitanik 16 godina, najstariji 77 godinaSTRUČNA SPREMA: niža stručna sprema 2, SSS 26, VŠS 1, VSS 10, učenik 1RADNI STATUS: zaposleni 18, nezaposleni 10, umirovljenici 11, učenik 1OCJENE:1 (potpuno sam nezadovoljan) 8 ispitanika2 (uglavnom sam nezadovoljan) 13 ispitanika3 (zadovoljan sam) 18 ispitanika4 (uglavnom sam zadovoljan) 1 ispitanik5 (u potpunosti sam zadovoljan) 0 ispitanikaUkupan zbroj ocjena iznosi 92 i kada to podijelimo sa 40 ispitanika dobijemo prosjek 2,3.Napominjemo da je ovo jednostavna anketa na statistički malom uzorku, ali svako ispitivanje javnog mišljenja je, ukoliko se savjesno odradi, dobrodošlo. Stoga i ovi pokazatelji barem u malom dijelu govore o trenutnom raspoloženju građana spram vlasti.

ANKETA

G R A Đ A N I R A D V L A S T I OCIJENILI DOBROM DUJOM

20

20

žene

muškarci

spol ispitanikažene muškarci

8

13

18

1

0

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

potpuno sam nezadovoljan

uglavnom sam nezadovoljan

zadovoljan sam

uglavnom sam zadovoljan

u potpunosti sam zadovoljanrezultati ankete

potpuno sam nezadovoljan uglavnom sam nezadovoljan zadovoljan sam

uglavnom sam zadovoljan u potpunosti sam zadovoljan

2

26

1

10

1

NSS

SSS

VŠS

VSS

UČENIK

stručna sprema ispitanika

NSS SSS VŠS VSS UČENIK

aN

keta

15

SinjSke nOVine

G R A Đ A N I R A D V L A S T I OCIJENILI DOBROM DUJOM

8

13

18

1

0

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

potpuno sam nezadovoljan

uglavnom sam nezadovoljan

zadovoljan sam

uglavnom sam zadovoljan

u potpunosti sam zadovoljanrezultati ankete

potpuno sam nezadovoljan uglavnom sam nezadovoljan zadovoljan sam

uglavnom sam zadovoljan u potpunosti sam zadovoljan

2

26

1

10

1

NSS

SSS

VŠS

VSS

UČENIK

stručna sprema ispitanika

NSS SSS VŠS VSS UČENIK

18

10

11

1

zaposleni

nezaposleni

umirovljenici

učenik

radni status ispitanikazaposleni nezaposleni umirovljenici učenik

tema

16

SinjSke nOVine

Piše: Žarko KODŽOMANFoto: Žarko KODŽOMAN

jedna od aktualnijih tema u Hrvatskoj je legalizacija bespravno sagrađenih objekata. Kakva je situacija u našem gradu? O čemu ovisi trošak legalizacije bespravno sagrađenih objekata? „Zakon o legalizaciji nelegalno izgrađenih zgrada, za razliku od prije, dozvoljava legalizaciju i kada nemate sve uvjete koji bi prethodno morali biti zadovoljeni. Postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata je maksimalno pojednostavljen. Sve ovisi o lokaciji, veličini i namjeni objekta (poslovni, stambeni, pomoćna zgrada ili drugo). To su tri osnovne stvari koje se valoriziraju da bi se moglo utvrditi koliki su ukupni troškovi legalizacije. Kada želite legalizirati veće objekte, morate napraviti arhitektonski snimak stanja u prostoru, mora postojati geodetska podloga, a nakon toga se županijskoj ispostavi podnosi zahtjev za legalizaciju. Kada pripremite potrebnu dokumentaciju za legalizaciju onda dolazi u jedinicu lokalne samouprave, podnosite zahtjev za plaćanje naknade za zadržavanje nelegalno izgrađenih objekata. S današnjim datumom (30. studenoga 2012., op.a.), u tekućoj godini, imali smo 37 zahtjeva za legalizaciju, izdano je 36 rješenja, a ukupno je legaliziran 41 objekt. Neki su vlasnici legalizirali više objekata po jednom zahtjevu (stambeni i pomoćni objekt). Struktura legaliziranih bespravno sagrađenih objekata u ovoj godini je zanimljiva, tu su 23 stambena objekta, tri poslovna, četiri stambeno - poslovna, deset pomoćnih zgrada te

jedna farma,“pojasnila nam je v.d. pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje imovinom Grada Sinja Ankica Panza.Koliko na području Sinja ima bespravno sagrađenih objekata?

Krajnji rok za legalizaciju je lipanj sljedeće godine„Teško je to reći jer ne postoji evidencija nelegalno sagrađenih objekata, nego samo onih koji su prijavljeni građevinskoj inspekciji, a tih je vrlo mali broj. Sada je točno utvrđen period do kada se bespravno sagrađeni objekti mogu legalizirati. Međutim, ljudi procjenjuju koliko sve to košta, nisu još uvijek svi spremni krenuti u podnošenje zahtjeva. Očekujem, s obzirom na navike, a i mogućnosti naših građana, da će isti čekati krajnji rok, lipanj 2013., te u zadnji trenutak podnijeti zahtjev za legalizaciju,“rekla je Panza.Koliku će kaznu građani morati platiti za bespravno sagrađene objekte koje namjeravaju legalizirati?„Kazna je preteška riječ. Imamo naknadu za zadržavanje nelegalnih objekata i ona je u cijeloj Hrvatskoj jedinstvena, a utvrđena je Uredbom o naknadama. Napravljen je izračun prilikom kojeg se koriste koeficijenti lokacije, namjene i veličine objekta. Postoji mogućnost da iznos te naknade građani plate obročno, i to do čak u 60 rata. No, svaka ta rata ne može biti manja od 300 kuna, a prva ne može biti manja od pet posto visine utvrđene naknade. Što se duga za komunalni doprinos za takve objekte tiče, važno je da Grad Sinj i tu daje svojim građanima mogućnost otplate u ratama i to tako da se u prvoj rati plati 30 posto od ukupnog duga, a ostatak na 11 rata. Iako je komunalni doprinos veći od naknade za zadržavanje nelegalnih objekata, on je u našem Gradu na razini koja se već gotovo cijelo desetljeće nije mijenjala. Kada ga uspoređujemo s gradovima u bližoj okolici, kao što su Trogir, Kaštela, Solin, Split, mi

U Sinju tijekom 2012. g. legaliziran 41 objekt

Ankica Panza

LEGALIZACIjA BESPRAVNO SAGRAĐENIH OBjEKATA

tema

17

SinjSke nOVine

„Postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata sada je maksimalno pojednostavljen. Sve ovisi o lokaciji, veličini i namjeni objekta (je li riječ o poslovnome objektu, stambenom, pomoćnoj zgradi ili nečemu drugome). To su tri osnovne stvari koje se valoriziraju da bi se moglo utvrditi koliki su uopće ukupni troškovi za legalizaciju“, kaže v.d. pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje imovinom Grada Sinja Ankica Panza

U Sinju tijekom 2012. g. legaliziran 41 objektimamo daleko najniži iznos komunalnog doprinosa i to razvrstan u pet zona. Oni građani koji do lipnja 2013. ne podnesu zahtjev za legalizaciju, bit će suočeni s više negativnih posljedica. Naime, takvi objekti, zgrade, neće moći sudjelovati u prometu nekretnina. Zakonodavni okvir je zasada tako uređen da se nakon lipnja 2013. neće moći naknadno legalizirati nelegalno izgrađene zgrade. Također, najavljuju se poprilične kazne, država će takve objekte vjerojatno prisilno legalizirati na teret građana. Dakle, biti će poduzete vrlo restriktivne mjere. Voljeli bismo da do njih nikad ne dođe jer sada postoji mogućnost obročne otplate kako naknade za zadržavanje nelegalno izgrađenih objekata, tako i za dug za komunalni doprinos te bila bi šteta da građani tu mogućnost ne iskoriste te ne legaliziraju objekte u zakonski predviđenom periodu,“ rekla je na kraju Panza.

Skuplja kazna nego legalizacijaA da biste uopće podnijeli zahtjev za legalizaciju, morate prethodno napraviti neke korake.„Za legalizaciju potrebno je odraditi geodetski dio, kojeg obavljamo mi, te projektna dokumentacija za koju je zadužen ovlašteni inženjer građevine ili ovlašteni arhitekt. Tek kada se ti papiri riješe, onda se podnosi zahtjev za legalizaciju i ulazi se u proceduru za ishođenje

Rješenja o izvedenom stanju putem kojega se legalizira bespravno sagrađeni objekt,“ rekla je Miranda Jukić koja je sa Stipom Pavićem suvlasnica Ureda za geodetske poslove, projektiranje i nadzor, Geoid d.o.o. „Proteklih godina nije bilo zahtjeva za legalizacijom, no sada se situacija promijenila, izlaskom Zakona o legalizaciji i nakon njegovih stanovitih izmjena ljudi su se u zadnja dva mjeseca dosta aktivirali. U odnosu na prije, broj naših stranaka se povećao. Građani pokušavaju legalizirati apsolutno sve, od obiteljskih kuća, garaža pa na dalje. Naravno, sve je pitanje koliko netko ima novca za to učiniti,“ kaže Jukić i dodaje, „što se tiče našega, geodetskog dijela posla, mi za svoje usluge imamo fiksnu cijenu. Obavljamo snimanje parcele, snimanje

kuće, definiramo parcelu na kojoj je smješten objekt. Naš djelokrug poslova obuhvaća izlazak na teren, snimanje, obradu u uredu te izradu elaborata. Od izlaska na teren do završetka elaborata prođe 15-ak dana.“Miranda kaže da se prijašnjih godina građani skoro uopće nisu obraćali zahtjevima za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata.„Oni ljudi koji su napravili kuću „na crno“, a imali su priključenu struju i vodu, nisu ništa poduzimali vezano za legalizaciju. Kuće su legalizirali jedino oni koji nisu imali priključenu struju i vodu pa su, da bi to riješili, morali učiniti taj korak. Vjerojatno bi se ova praksa nastavila i dalje da ljude nije pritisnuo rok za legalizaciju, a one koji ga ne budu poštivali kazne će zasigurno doći skuplje nego sama legalizacija“, kaže na kraju suvlasnica Geoida.

Miranda jukić

LEGALIZACIjA BESPRAVNO SAGRAĐENIH OBjEKATA

tema

18

SinjSke nOVine

„Što je veća karataža tj. kvaliteta zlata, to je i njegova cijena po gramu bolja. Otkupljujemo svašta - od skupocjenih, lijepih komada nakita do lomljenog nakita koji više nije niti za popravak. Sve je više ljudi bez posla, recesija je, a ovo je jedini način da lovu dobiju odmah“, kaže zaposlenica jedne od sinjskih poslovnica za otkup zlata i srebra.

Piše: Žarko KODŽOMAN

U Lijepoj našoj poslovnice za otkup zlata i srebra niču kao gljive poslije kiše. Naravno, taj trend nije zaobišao ni naš grad. Kakva je situacija u

Sinju s otkupom zlata i srebra, što ljudi sve daju na otkup, otkrila nam je zaposlenica jedne od sinjskih poslovnica za otkup zlata i srebra koja je iz razumljivih razloga željela ostati anonimna.„Svi znamo kakva je gospodarska situacija u našem gradu. Do posla se dolazi vrlo teško, mnogi koji rade ne primaju plaću, ne mogu plaćati hranu i režiju i nažalost ljudi su prisiljeni posegnuti za krajnjim mjerama, a jedna od njih je prodaja svog zlata i srebra. Događa se da je netko izgubio jednu naušnicu pa onda proda ovu drugu sa ciljem da barem nešto zaradi. No, puno su češći slučajevi

da ljudi sve rasprodaju u očaju. Bude dosta situacija da građani u suzama prodaju vrijedne predmete za koje su emotivno jako vezani. Ovaj biznis sa zlatom i srebrom cvjeta, a jedinu pravu korist imaju vlasnici poslovnica tj. otkupnih stanica. Svi ovi predmeti se izvoze iz zemlje i pretpostavljam da se to zlato topi, od njega se rade poluge te se dalje u inozemstvu prodaje. Također, valja napomenuti se na izvoz zlata i srebra ne plaća nikakav porez što je vlasnicima još jedan plus i poticaj da drže otkupne stanice. Mislim da će ovaj biznis i dalje cvjetati. Otkupne će stanice i dalje uspješno raditi. Iza Nove

godine cijena zlatu će još više porasti što je posljedica sve veće krize u državi. Želim još nešto naglasiti, događa se da nekome bude ukraden neki predmet i nama proda. Kad pravi vlasnik to otkrije, već bude prekasno. Naime, otkupljeno zlato i srebro isti dan ode iz poslovnice i tu nema povratka. To je i zakonski tako regulirano. Za prodati neko zlato ili srebro dovoljno je u svakoj

poslovnici predočiti osobnu iskaznicu ili neki drugi dokument koji pokazuje da ste punoljetni. Naravno, ne smijem otkriti koliko dnevno zarađujemo na otkupu, ali vjerujte mi, dosta“, kaže naša sugovornica i potom otkriva kako se uopće određuje otkupna cijena zlata.„Što je veća karataža tj. kvaliteta zlata, to je i njegova cijena po gramu bolja. Otkupljujemo svašta - od skupocjenih, lijepih komada nakita do lomljenog nakita koji više nije niti za popravak. Ima tu svega, ljudi najviše prodaju zlato zbog neimaštine. Sve je više ljudi bez posla, recesija je, a ovo je jedini način da lovu dobiju odmah!“.

Ljudi najviše prodaju zlato zbog neimaštine!OTKUP ZLATA I SREBRA U NAŠEM GRADU

ra

zgo

vo

r

19

SinjSke nOVine

Piše i foto: Vito PERIć

Da, dobro ste pročitali, mlado maslinovo ulje sa Suhaća osvojilo je zlatnu medalju na manifestaciji

Dani mladog maslinovog ulja koja se po drugi puta održala 15. prosinca u Vodicama. Na manifestaciji je predstavljeno 270 ulja, uglavnom proizvođača iz Dalmacije i Istre. Ulje Dragana Ćurkovića osvojilo je u žestokoj konkurenciji zlatnu medalju u kategoriji ekstra djevičansko mlado ulje, a od mogućih 13 bodova ocjenjivačkog suda dobilo je 12. „Presretan sam i ponosan, dobli smo medalju i plaketu, evo taman je žena otišla u Sinj da uokviri plaketu,“ bile su prve Draganove riječi kada smo ga nazvali da mu čestitamo. „Konkurencija je bila jaka, bilo je tu iskusnih maslinara sa naših otoka, zatim Istrana koji su poznati po dobrom ulju, i svi su se čudili kako mi imamo ovako kvalitetno ulje obzirom na područje s kojeg dolazimo. Kada sam ljudima opisivao gdje je Suhać zaista su bili iznenađeni,“ prepričava Dragan prve dojmove iz Vodica. Njegovo ulje je najprije prema propisima natjecanja bilo na kemijskoj analizi u Zavodu za javno zdravstvo u Šibeniku, a potom je ocjenjivački sud sastavljen od 15 iskusnih kušača i stručnjaka koji su u panel grupi za kušanje odnosno senzorsku analizu okusa i mirisa kako se to stručno kaže, dao najviše ocjene i Dragan se ponosno popeo na svečanu binu da primi odličje. „Prošle godine sam zakasnio, ali ova mi nije utekla. Naime znao sam ja i prošle godine za ovu manifestaciju, ali eto nizom objektivnih okolnosti nismo se stigli prijaviti. Inače

bilo je odlično, sve pohvale organizatoru, bila je velika posjećenost, ljudi iz resornog ministarstva (poljoprivrede op. V.P.) šibensko-kninski župan, proizvođači i veliki i mali, stručnjaci, gosti, zaista pravo maslinarsko druženje,“ kaže Dragan. Prije 12 godina on je na svojoj zemlji na Suhaću,

predio Karaguše, posadio 15 stabala maslina. Sada ih ima stotinjak. Prošle godine je ubrao skoro 300 kg zdravih i kvalitetnih maslina i napravio oko 30 litara ulja. Maslinik je na površini od 1500 metara četvornih i Dragan kojemu pomažu članovi obitelji i prijatelji, s velikom ljubavlju brine o svojim maslinama. „Najveća mi je nagrada kada prođu šetači i susjedi i pohvale maslinik, iako mi naravno ovo priznanje itekako godi,“ kaže Dragan.

Od 1 do 87 mogućih bodova na ocjenjivačkom panelu Draganovo ulje je dobilo 80,29. Na kemijsko-fizikalnoj analizi od mogućih 13 bodova ulje je dobilo 12, te je ukupna ocjena bila 92,29 od mogućih 100 bodova. Inače organizator manifestacije bila je udruga dalmatinskih uljara , a Draganovo ulje je ocjenjivano u kategoriji miješanih ulja.

MLADO MASLINOVO ULJE SA SUHAĆA NAJBOLJE U DALMACIJI

SinjSk

enOVine

GL

ASIL

O G

RA

DA

SINJA

tema

22

SinjSke nOVine

Piše: Jakov ŽIŽIćFoto: Ivan Žižić i arhiva obitelji Rađa

Čovjek sa zobnicom na ramenu usred alpske Švicarske

Nelagoda. To je riječ s kojom se možda najbolje može opisati spominjanje pojma hrvatska politička

emigracija u našem javnom diskursu. Mistificiran i nerazjašnjen, taj pojam ostaje u zapećku javnog, političkog i znanstvenog interesa. Nikica Mihaljević je napisao kako je u bivšoj državi vladala sablast emigracije, bez obzira što se o samoj emigraciji malo što znalo, izuzev naravno onih u sigurnosnim službama. Neznanje je temelj svakog mistificiranja, odnosno stvaranja jedne iskrivljene predodžbe. A to se iskrivljavanje stvarnosti najbolje očitavalo u sagledavanju cjelokupne emigracije kao jedinstvenog tijela, s naravno najgorim mogućim atributima. Čak je i naš intelektualni bard Miroslav Krleža bio „žrtva“ te iskrivljene i pojednostavljene slike te je vjerovao kako „emigrantski intelektualci nisu daleko od onih koji pucaju na jugoslavenske diplomate“. Po službenoj politici svi oni Hrvati koji su zbog ograničavanja građanskih i nacionalnih prava

napustili Jugoslaviji bili su „ekstremisti“ i „fašisti“ koji po cijele dane samo planiraju subverzije na jugoslavenski „samoupravni raj“ . Kao što se katkad od šume ne vidi stablo, tako se i od slike koju je o političkoj emigraciji stvarao komunistički režim nije vidio politički emigrant, odnosno nije se mogla vidjeti sva slojevitost, mozaičnost i prava priroda političke emigracije. Koliko god je to službena zavjesa htjela sakriti od domovinske javnosti, u političkoj emigraciji su također bili „samo“ ljudi, i to svih socijalnih statusa, karakternih osobina, životnih sudbina i političkih uvjerenja. Bilo je tu poštenih i nepoštenih, bogatih i siromašnih, skeptika i pravovjernika, katolika i agnostika, suverenista i federalista. Bilo je to jedno raznoliko društvo ljudi koji su u domovini praktički dehumanizirani i predstavljeni isključivo kao rušitelji i neprijatelji. Pokazati javnosti kako je dugo prevladavajuća slika hrvatske političke emigracije zapravo jedna obična

Jedan od organizatora skupa, magistar politologije jakov Žižić napisao je kratak osvrt na skup.

Vladimir Pavlinić, Gojko Borić, Branko Salaj, Ivan Rađa (Tihomilov sin), Tihomil Rađa i Ante Miletić 1979

Tihomil Rađa

HRVATSki SAnjAR i SinjAninOdržan znanstveni skup o Tihomilu Rađi

tema

23

SinjSke nOVine

U organizaciji Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba i grada Sinja održan je dvodnevni znanstveno-stručni skup o životu i djelu dr. Tihomila

Rađe. Skup je održan u Alkarskim dvorima, a u dva dana svoje referate su iznosili Ivo Vlajčević i Darija Lukačević (Tihomil Rađa: Životni i politički početci), Branko Dubravica, profesor na FPZ Zagreb (HSS i rezultati izbora u Sinju između dva svjetska rata), Jure Knezović, Hrvatsko društvo politički zatvorenik Slovačka (Život posvećen domovini: Tihomil Rađa-politički zatvorenik i politički emigrant), Gojko Borić, publicist, Njemačka (Prvi izbjeglički susreti sa Tihomilom Rađom i osvrt na njegovo književno stvaralaštvo), Mauricij Frka Petešić, Francuska (Simpozij hrvatske kulture u Sorbonni: kontakti i suradnja Tihomila Rađe s pariškim Hrvatima), Jakša Kušan, pisac, Zagreb (Tihomil Rađa, čovjek koji je bio ispred svog vremena), Vladimir Pavlini, Velika Britanija (Tihomil Rađa-mnogostrani intelektualac, političar, borac za moralnu Hrvatsku), Branko Salaj, Švedska (Sinjanin i građanin svijeta, opsjednut Hrvatskom), Stjepan Šuljek, Njemačka (Tihomil Rađa kao novinar i publicist: primjer suradnja u časopisu Kroatiche berichte i Novoj Hrvatskoj), Nikica Mijahević, Zagreb (Rađa kao književni kritičar), Marina Perić Kaselj Institut za migracije i narodnosti, Zagreb (Hrvatski razgovori o slobodi: Važnost i značaj Hrvatske revije, emigrantskih simpozija u Švicarskoj 1986. I 1971. i doprinos T. Rađe), Marko Veselica, Hrvatsko društvo politički zatvorenik Zagreb, (Značaj hrvatske emigracije u europskim i svjetskim okvirima, kao i uloga dr. T. Rađe u pripremi i stvaranju nezavisne slobodne i demokratske Republike Hrvatske), Jakov Žižić i Berto Šalaj, FPZ Zagreb, (Intelektualci iz liberalno-demokratske hrvatske političke emigracije i izgradnja demokratske političke kulture u samostalnoj Hrvatskoj, primjer T. Rađe), Ančica Petrušić i Predrag Alebić, Udruga za demokratsko društvo Zagreb (Rađin doprinos u osnivanju i radu Udruge domovine i dijaspore za demokratsko društvo /Udruge za demokratsko društvo UDD, Centra za europsku dokumentaciju i istraživanje „Robert Schuman“ CDI), Marija Pejčinović Burić, Zagreb (Pokret Europskog kruga Hrvatska EKH i doprinos T. Rađe), Joško Kontić Hit radio Sinj (Tihomil Rađa: Barba i učitelj). Politički počeci, progon i emigranstka sudbina, Svestranost i širina-Rađa kao ekonomski, knjževnii politički analitičar, borba za hrvatsku-upoznati svijet sa Hrvatskom i ujediniti iseljenu i domovinsku Hrvatsku i Demokratska Hrvatska-izgradnje demokratskih ustanova i demokratske kulture.

fatamorgana, nije lako. Svima nam se bar jednom u životu neka od ovih optičkih varki činila stvarnom. Ali isto tako i ako ju se ozbiljnije pogleda, lako se i otkrije o čemu se u biti radi. Skup o Tihomilu Rađi ponudio je upravo to – jedan ozbiljan pogled prema kojem je svaka fatamorgana, pa tako i ova o hrvatskoj političkoj emigraciji, nemoćna. U formama izlaganja i rasprava sinjska javnost je mogla saznati mnogo toga o svom sugrađaninu i političkom emigrantu Tihomilu Rađi. Ugledni znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pojašnjavali su Tihomilove napore i dosege u području podizanja razine političke kulture hrvatskog iseljeništva i hrvatskog društva u osamostaljenoj državi. Tihomilovi dugogodišnji prijatelji i suradnici govorili su o raznolikosti i širini njegova znanstvenog i stručnog interesa, vrijednosti njegovih ekonomskih, političkih i književnih analiza, političkim obzorima i idealima. U skladu s demistifikatorskim ciljevima skupa obrađene su i razjašnjene sve faze Tihomilova političkog odrastanja i razvoja u intelektualca građanskog usmjerenja vjernog Starčevićevim i Radićevim političkim pogledima. I dok su prilozi o politici pobudili najviše zanimanja, prilozi o Tihomilu kao bratu, prijatelju i „čovjeku s zobnicom na ramenu usred alpske Švicarske“ pobudili su najviše emocija. Ovi su prilozi svjedočili o tome kako patnja kod Rađe nije uzrokovala mržnju prema

HRVATSki SAnjAR i SinjAnin

tema

24

SinjSke nOVine

Izdvojili smo dio izlaganja Joška Kontića, direktora i glavnog urednika HIT radija kao prilog tekstu o skupu.

Tihomila Rađu prvi put sam vidio 5. kolovoza 1990. kada je nakon 35 godina progonstva došao

u svoj Sinj, na Alku. Nedugo nakon toga smo se i upoznali. Tom prilikom pozitivno me šokirao njegov ‘sinjski’ izričaj, kao da je rodni Grad napustio jučer, a ne prije više od tri desetljeća. Tihomil Rađa volio je prijateljevati s mladim ljudima. Očaravao nas je svojom erudicijom i elokvencijom. Imao je duh akademika i energiju olimpijca. I nikada, unatoč svom grandioznom intelektualnom potencijalu, nije zaboravio da mu je Bog dao samo jedna usta i dva uha. Tihomil Rađa je znao slušati, i pamtiti. Bio je Učitelj kojeg smo zvali Barba, premda većina nas s njim nije bila ni u kakvom rodnom odnosu.Teško je racionalizirati uvjerljivi poraz ovog prekaljenog radićevca u izborima za predsjednika HSS-a. Još se teže suočiti s činjenicom da Tihomil Rađa kao nositelj lista HGSS-a na parlamentarnim izborima 2000. godine, ni u jednoj izbornoj jedinici nije dosegnuo 1 posto glasova. Možda bi obrazloženje ili jednako razočaranje trebalo potražiti u povijesnoj paraleli kada je daleke 1992. hrvatski Nelson Mandela, Sinjanin Marko Veselica u predsjedničkoj izbornoj utrci osvojio tek 1,7 posto glasova. Gotovo jednaku izbornu havariju doživio je još jedan Sinjanin, Ante Miko Tripalo koji je na parlamentarnim izborima 1995. kao nositelj liste ASH, dobio povjerenje samo 1,67 posto birača. Utjehu za ovaj

očiti i štetni nesporazum naroda i trojice hrvatskih sanjara ugodno je potražiti u Plutarhovoj izreci: „Nezahvalnost spram svojih velikana, obilježje je snažnih naroda.“ Kada bi se nečija politička ostavština ocjenjivala isključivo kroz prizmu realpolitike i izbornih postotaka, Tihomil Rađa teško bi se približio dovoljnosti. No on je bio prvenstveno čovjek ideala koje je dosljedno promicao u političkom, ali i u stvarnom životu. U tome je njegova politička i ljudska izvrsnost. Ovaj skup je poruka da, bez obzira na cijenu, vrijedi živjeti hrabro i dosljedno. Ovaj skup je poruka da vrijedi živjeti onako kako je živio Tihomil Rađa. Ovaj skup je konačno i poruka da jedna iskrena riječ vrijedi više od stotine spomenika. Puštan tu poruku uz Kavrtire, kraj Palacine, priko Šilanovca, pod tvrđavu Gospe Sinjske, di u sjeni stolitni čempresa na groblju sv. Frane, počiva evropski intelektualac, hrvatski sanjar - Sinjanin – Tihomil Tihi Rađa.“

mučiteljima već oprost, i kako su u sudbonosnim i teškim trenutcima za njegov i život njegove obitelji, neki naši sugrađani pokazali veliku humanost (neki od njih su bili čak i suprotnih političkih uvjerenja, ali to nije spriječilo njihovu humanost). Možda i najimpresivnije osobno svjedočanstvo o Rađi je bilo ono diskutanta u raspravi, švicarskog Hrvata koji se Rađe sjeća kao nekoga tko se unatoč tome što je postao dio modernog švicarskog društva nije stidio tradicije svojih djedova, istaknuvši pritom svoj prvi susret s Rađom pri kojem je isti imao zobnicu na ramenu. Kao i hrvatska politička emigracija, i Tihomil Rađa bio je dio slike koja je nudila samo crno i

bijelo, bez ikakvih nijansi. U liberalnim demokracijama stvari se gledaju sa svim svojim nijansama što je i najbolji protuotrov za mistifikacije. Sinjska javnost je u dva dana koliko je trajao skup dobila mogućnost da o jednom svom sugrađaninu, za kojeg mnogi drže da je bio istinska ljudska i intelektualna veličina, dobije punu sliku. Ne crno-bijelu, već nijansiranu i dubinsku. Na dobitku je također i cjelokupno društvo i njegov javni diskurs jer je dat veliki doprinos razjašnjavaju i demistifikaciji važnog fenomena hrvatske povijesti – političke emigracije. Nakon skupa manje će se osjećati nelagoda kada se javno počne govoriti o hrvatskoj političkoj emigraciji.

bizNis

25

SinjSke nOVine

ANITA ŠIMIć, MEŠTROVICA ZA POPRAVAK ODjEćEEvo nam i novog obrta. Zaista smo i u krizi snalažljivi i domišljati. Kao što imamo automehaničara koji će nam popraviti naše auto, postolara koji će nam popraviti postolu, tako imamo i šalturicu koja će nam popraviti odjeću. Anita Šimić je otvorila novi obrt i privlači sve više mušterija.

Piše i foto: Klaudija KRAjINA

Gospođa Anita Šimić, šalturica sa iskustvom, odlučila se na otvaranje servisa za popravak odjeće. „ Šimić A“ je prvi servis u Sinju koji

se bavi samo popravcima odjeće u što bržem roku. Po zanimanju krojačica, Anita je radila u Konfekciji Sinj, Smid-u i jednoj krojačkoj radnji prije nego se odlučila otvoriti vlastiti obrt. Pri pronalasku posla poslodavci vrlo često odabiru mlađe osobe pa oni koji prijeđu 40 godina teško pronalaze stalno zaposlenje iako su iskusni u poslu i još uvijek fizički dobri da mogu podnijeti radnu obvezu.To je bio jedan od razloga zbog kojeg se Anita odlučila na pokretanje vlastitog obrta. U tome joj je pomagao Hrvatski zavod za zapošljavanje dodijelivši joj potporu

za samozapošljavanje. Kako bi dobila sredstva, Anita je morala biti prijavljena u evidenciju HZZ-a. Osim toga, trebala je izraditi Poslovni plan sa savjetnikom za samozapošljavanje koji ide na odobrenje stručnom timu. U zimske dane Anita ima najviše posla oko popravka i preuređivanja bundi i kaputa. U svom krojačkom obrtu Anita pruža usluge štopanja po cijeni od 20-60 kuna, krpljenja po cijeni od 20-50 kuna, skraćivanja hlača po cijeni od 20-30 kuna, skraćivanja suknji po cijeni od 20-30 kuna, skraćivanja hlača po cijeni od 60 kuna, skraćivanja rukava majice po cijeni od 20 kuna, skraćivanje rukava jakni po cijeni od 30-40 kuna i sužavanje suknji i hlača po cijeni od 30-50 kuna. Anita obavlja i sve druge popravke odjeće po dogovoru. Kaže nam da ljudi često dođu s originalnim idejama kako od stare odjeće napraviti novi zanimljivi odjevni predmet.Mnogi imaju dobre ideje, ali ne znaju krojiti i zato je tu Anita da njihove odjevne predmete preuredi upravo po njihovoj želji.

jAPANSKI TURISTI ODUŠEVLJENI OVČICOM DALMOMNapokon jedan autohtoni suvenir iz našeg kraja. Ovčica od prave vune autorice Marije Balajić sakupljene osvojila je turiste i posjetitelje sajmova. Ali to nije sve; Marina promovira luk vrhunske kvalitete koji se uzgaja u Gali, Obrovcu, Gljevu i Bajagiću.

Piše i foto: Klaudija KRAjINA

Kada su djeca Marine Balajić došla iz škole sa molbom da im majka pomogne

napraviti nekakav suvenir za humanitarni sajam, Marina se potrudila da suvenir bude unikatan. Od odbačene vune ovaca koju je pronašla na obroncima Kamešnice i Dinare napravila je vjernu replika prave ovce ali umanjenu. U početku su te ovčice više nalikovale na polarne medvjede ali kada je nakana humanitarna, trud urodi plodom te su ovčice dobile svoj pravi izgled. Danas se nalaze na svim kontinentima, a prava su atrakcija bile kada ih je Marina izložila na sajmu „Dalmacijo sve ti cvalo “. Posebno zanimanje za njih su pokazali turisti iz Japana. Svojoj ovci Marina je dala ime Dalma što u prijevodu znači ovca, a zapravo je korijen riječi Dalmati,iIlirsko pleme koje je naselilo naše krajeve od IV. stoljeća prije nove ere i po kojima je Dalmacija dobila svoje naziv. Marina je ovčice smjestila u izvorni ambijent Dalmatinske zagore, u ogradice okružene suhozidom koje izrađuje njen suprug. „Mislim da moramo najprije naučiti voljeti svoje,“ govori Marina koja smatra kako je Dalmatinska zagora specifičan kraj čiju tradiciju treba sačuvati. Ona je i članica zadruge „Vridne ruke žena Cetinskoga kraja“ i udruge „Lipa Dalmacija“, a uskoro namjerava osnovati još jednu udrugu. Naime, osim izrade originalnih suvenira Marina se bavi i uzgojem luka kojeg sadi u Obrovcu Sinjskom. Na području Gala-Obrovac-Bajagić-Gljev su brojni uzgajivači luka, stoga je Marinin cilj da se svi udruže i okrupne kako bi mogli nastupiti na tržištu. Luk s tog područja koji traži veliku količinu svjetlosti prilikom uzgoja odlikuje se visokom kvalitetom i okusom, ali ne i prevelikim glavicama čija je težina u prosjeku 40 grama. Marina, po struci inžinjer kemijske tehnologije, namjerava krenuti korak dalje s preradom češnjaka i proizvodnjom jako cijenjenih proizvoda od češnjaka. U vrijeme kada biramo božićni dar za ispod bora, boljeg izbora nema od ovčiće Dalme koja će svoje mjesto naći u malenom Betlehemu ispod bora.

siNj k

roz pro

šlost

26

SinjSke nOVine

Probe prve postave grupe Ritam u dvorani Partizan. Fotografija je nastala 26.06.1959.g.

i u arhivi je obitelji Kraljević. Slijeva na desno: bubnjevi Marin Bedalov, “Švračak” Kalinić, harmonika Boško Čarić, Neno Kraljević, Stanislav-Bube Romac.

Godine su vjerojatno šezdesete prošlog stoljeća. Popularni ples „Junakova plava

noć“, jedan od najvećih društvenih događaja onog doba. Na fotografiji Ivo Đeldum, Frano Bareza, Ivo Kolak, Gojko Kolak, Ivo Romac-Žicar, Ivan Župić-Pujo, Ante Levantin, Nikica Romac-Zembo, Mile Barać, Stipe Masle i Josip Ćatipović.

Fotografija juniora košarkaškog kluba Tekstilac. Fotografija je snimljena u

Splitu na otvorenom igralištu, a u vlasništvu je g. Vibora Baraća. Na slici slijeva nadesno: Milivoj Omašić, Zdenko Alebić, trener Dušan Ugrin, Ivica Vlajčević, Ante Vidić Njinja, Ante Delonga. Sjede: Bože Milošević i Vojko Barać Strina.

Priredio: Vito PERIćFotografije iz arhiva obitelji Barać i Kraljević

Fotografije koje smo ovaj puta prikazali su iz arhiva dvije sinjske obitelji koje su umnogome bile aktivno uključene u društveni život grada. Obitelji Barać i Kraljević čuvaju ove foto-uspomene na neka davna vremena, 50., 60. i 70. godina prošlog stoljeća. Na fotografijama su zabilježeni trenuci iz sportskog, glazbenog i drugih

vidova društvenog života našeg grada. Zahvaljujemo Viboru Baraću i Mišku Kerekešu na ustupanju fotografija za objavljivanje.

SINj KROZ PROŠLOST

siNj k

roz pro

ško

st

27

SinjSke nOVine

Još jedna fotografija iz arhive obitelji Kraljević. Snimljena 1952.g. u dvorani Partizan. Mladi

članovi gimnastičarskog kluba vježbaju a prednjak je pokojni Dane Milošević. Gimnastika je bila vrlo popularan sport u ono vrijeme i naši gimnastičari su redovito nastupali na sportskim priredbama u Sinju i van Sinja, te su imali zapažene rezultate. Vježbalo se u maloj dvorani DTO Partizan (prekoputa kina) na starim spravama i u skučenom prostoru, ali entuzijazma nije nedostajalo.

Godine su 70-e i 80-e prošlog stoljeća. Ekipa

na fotografiji je sljedeća: Stipe Masle, Jelinčić Kule, Milanović, Ićo Tomašević, Jedra Vukasović, Peko Živalj, Ante Medvid Ćići, Ante Pavić Tonći, Joško Križanac Kokin, Drago Tomašević i Dujilo Tomašević (napominjemo da smo imena prepisali sa poleđine fotografije pa ako smo nešto pogriješili unaprijed se ispričavamo). Ova skupina vatrenih navijača Junaka je redovito svake druge nedjelje na istom mjestu (istok, stajanje kod Pekare) žestoko navijala za plave.

Specifičnost njihovog navijanja je bila u duhovitim opaskama i doskočicama te porukama protivničkim igračima, sucima poglavito, a nekada i domaćim igračima ukoliko bi ocjenili da nisu bili na visini zadatka. Zbog žestokih kritičkih osvrta i kometara igre i suđenja ova skupina je dobila naziv Odbor za gađenje. Iz samog naziva je vidljiv njihov kritički stav prema najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu-nogometu.

Fotografija iz arhive obitelji Kraljević koju nam je ustupio Miško Kerekeš. Snimljena 1969. (autor J.

Kopač). Novi gradski trg nastao je gradnjom stambenih zgrada na tom dijelu i zvao se Trg Cetinske krajine, potom trg Vice Buljana a sada nosi naziv Trg dr. Franje Tuđmana. Prije rekonstrukcije (krajem 90-ih god. pr.st.) trg je imao zelenu površinu, travnjak, ukrasno grmlje i cvijeće te platane. U sredini je bio i mali bazen sa vodoskokom u kojem su plivale zlatne ribice a u donjem dijelu zelene površine bio je veliki spomenik, rad pok. Ive Filipovića Grčića na kojem su bila imena antifašista i partizana poginulih u NOB-u. Na gornjem platou trga bila je i spomen bista Vice Buljana. Na trgu su nekada organizrana i razna događanja, od kulturnih, sportskih, vjerskih i političkih te drugih. I danas je trg mjesto na kojem se organiziraju skupovi i manifestacije.

vr

emeplo

v

28

SinjSke nOVine

Priredio: Vito PERIć

Prelistali smo nekoliko brojeva Vjesnika Cetinske krajine izdanih u prosincu, dakle krajem godina

1982., 1987., 1988. i 1989. g. Tako smo se i u Vremeplovu prisjetili što je bilo

zanimljivo zadnjih dana tih godina. U broju VCK od 31. prosinca 19832.g. objavljena je vijest o postavljanju biste akademika dr. Stjepana Gunjače, jednog od najznačajnijih znanstvenika našeg kraja, na mjestu gdje i danas stoji, ispred palače Tripalo. U broju od 1. siječnja 1987.g. vijest od proslavi 10. godina rada KUD-a Iva Delija, jednog od ponajboljih folklornih društva Cetinskog kraja, danas KUD Brnaze. Potom vjestica VCK od 1. 12. 1988.g. o početku video programa u Domu mladih, uspješnog i popularnog projekta prikazivanja glazbenih filmova i snimki koncerata na velikom video zidu (4x4 m) u auli Doma mladih. U broju od 31. prosinca 1989.g. reportaža o svima znanom neumornom sportskom radniku Mići Romcu, dobitniku općinske nagrade za rad u sportu, „alfi i omegi“ NK Borac (sad NK Glavice op. V.P.). Vjesnik od 31. prosinca 1989.g. donosi i vijest o potresu koji je 6. prosinca te godine uzdrmao Cetinski kraj. Jačina je bila 7 stupnjeva po Mercalliju i zabilježena je velika materijalna šteta. I na kraju jedna karikatura iz broja od 15. 12. 1988.g. Autor je danas popularni Bore Lee, (Boris ivković op. V.P.) koji je godinama bio suradnik Vjesnika i objavljivao svoje karikature i druge radove na stranicama za razbibrigu.

vr

emeplo

v

29

SinjSke nOVine

bra

Niteljsk

a

30

SinjSke nOVine

FELJtONNA VjEČNU SLAVU I HVALU (9)Nastavljamo s objavljivanjem feljtona o poginulim braniteljima našeg kraja iz knjige našeg suradnika filipa Ratkovića „Na vječnu slavu i hvalu“. U ovom broju sjećanje na Antu Buljana-Tusa i Damira buljana.

Ud

rUg

e

31

SinjSke nOVine

Piše i foto: Božena ROMAC

Na svečanoj sjednici Gradskog društva Crvenog križa Sinj koja se održala u studenom dodijeljena su priznanja višestrukim darivateljima krvi

i zaslužnim volonterima povodom 40 godina akcije „Solidarnost na djelu“. Priznanja su dobili i darivatelji krvi za 10, 20, 30, 40, 50 i 75 puta, a rekorderi u darivanju su Ivo Delonga (75 darivanja) te Stanko Mandac i Zdravko Tijanić sa po 50 darivanja. Rekorderka među ženama je Sanja ćurković koja je krv darovala 35 puta. Predsjednik Skupštine Crvenog križa Sinj dr. Ivan Nasić zahvalio se svim darivateljima krvi, volonterima koji podupiru akcije Crvenog križa kao medijima koji prate njihov rad. Naglasio je kako je prošle godine u Hrvatskoj prikupljeno oko 180 tisuća doza krvi što pokazuje da se Hrvatska nalazi po sredini europskog prosjeka. Sinjski Crveni križ među vodećima je u Dalmaciji, ali tek zadnjoj trećini ljestvice po darivanju u Hrvatskoj. Razlog slabijoj zainteresiranosti i odazivu darivatelja krvi u Dalmaciji dr. Nasić vidi u dužoj tradiciji darivanja krvi u sjevernijim krajevima zemlje. „ Ipak, što se tiče akcija u Cetinskom kraju možemo biti zadovoljni jer svake godine imamo sve više akcija i porast broja darivatelja,“ kazao je Nasić. Na području Sinja, Trilja, Otoka, Dicma i Hrvaca ove godine organizirano je 26 akcija darivanja krvi na kojima je prikupljeno 1183 doze. „Iako je naš godišnji plan 900 doza krvi mi ga već nekoliko godina premašujemo i zbog toga smo iznimno zadovoljni. Raduje nas činjenica da se sve veći broj osoba u Cetinskom kraju odlučuje na darivanje krvi posebno u manjim sredinama. Najbolji primjer je Tijarica gdje iz godine u godinu imamo sve veći broj darivatelja krvi, pa se znamo i šaliti da na Tijarici ima više darivatelja nego stanovnika. Sve veći broj darivatelja dolazi i iz udruga koje djeluju na području Cetinskog kraja pa bih tako pohvalio Udrugu Torcida Cetinski kraj, Sukanac iz Graba kao i Braniteljsku zadrugu Patriot čiji se članovi u velikom broju odazivaju akcijama darivanja krvi. Naravno, tu je i niz drugih udruga koje redovito u suradnji s nama organiziraju akcije i na tome sam im jako zahvalan. S druge strane, primjetno je kako je u samom gradu Sinju koji je bio pokretač akcija darivanja krvi u posljednje vrijeme slabiji odaziv,“ rekao je ravnatelj GD Crveni križ Sinj Ante Omrčen. Dr.jelicaMratinović Mikulandra, voditeljica odjela za transfuziju u splitskog KBC–a izrazila je zadovoljstvo suradnjom sa sinjskim Crvenim križem. „ Sinjani su jako dobri i imaju jednu do dvije mjesečne akcije, a kada je potrebno i više, te zbilja daju veliki doprinos u transfuziologiji na području županije. Humanost je najvažnija kod darivanja krvi jer svatko sebi u očima

poraste kada daruje život onome kome je to najpotrebnije. Darivanje krvi itekako koristi osobi koja je krv darovala jer se testira na sve zarazne bolesti sa kojima može doći u kontakt, a da toga nije ni svjesna. Jedino zdrav čovjek može darovati krv. Mnogi misle da se o darivanju krvi postaje ovisan, no to nije točno. Kad nekoliko puta dajete krv to postaje dio ramišljanja jer darivatelji su humane osobe. Postoje i povlastice za darivatelje krvi, muškarci koji su darovali krv 36 puta imaju pravo na oslobađanje od plaćanja participacije dok je ta pogodnost za žene sa 26 darivanja krvi. Slobodan je i radni dan koji darivatelj ostvaruje kada daruju krv, ali nažalost , ljudi koji rade kod privatnika to pravo često ne mogu ostvariti. Moram naglasiti kako se broj dobrovoljnih darivatelja krvi nije smanjio ali je porast vrlo mali u odnosu na prethodnu godinu. Zanimljivo je kod nas u Dalmaciji da broj darivatelja uvijek poraste kada dođe nekih velikih nesreća. Tada ljudi postaju humaniji i lakše se odazivaju nego kada su akcije planirane. Zahvalni smo svima onima koji su darovali krv i nadamo se da će darivatelja na području Cetinskog kraja biti i više“, rekla je dr. Mikulandra. U Sinju je svjesnost o darivanju krvi na visokoj razini, postoje čak i cijele obitelji koje daruju krv. Zato ako imate između 18 i 65 godina i potpuno ste zdravi darujte krv onima kojima je to najpotrebnije. A humani možete postati već ove godine na planiranim akcijama Crvenog križa Sinj koje će se održati u prosincu.

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA SINJMEĐU VODEćIMA U DALMACIjI

ko

lUm

Na

32

SinjSke nOVine

Piše: Petar KLIŠKINIć-KLIKA

Američki književnik Mark twain, tvorac glasovitih knjiga i likova poput Hucka Finna i Toma Sawyera, jednom je rekao kako bi,

kada dođe do smaka svijeta, u tom trenutku volio biti u Kentuckyu jer tamo sve dolazi s dvadeset godina zakašnjenja. Ovih nas dana pak zabavlja vijest kako je po majanskom kalendaru 21. prosinca ove godine zapravo posljednji dan naših života čime smo u ovo predblagdansko vrijeme zapali u još veću depresiju. Cijeli će svijet, zapravo, sa strepnjom i suzom u očima pratiti taj apokaliptični momenat. I najvećeg bogataša i najvećeg siromaha zadesit će ista sudbina kada otprilike u podne eksplodira nebo, sve rijeke i jezera nabubre, planine se sruše, a zraka nestane, cijeli će svijet tada samo jednom uzdahnuti, zagrliti svoje najbliže i otići u povijest. Amerika će tako u samo jednoj sekundi prestati biti centar svijeta, ljudi iz Sjeverne Koreje umrijet će, eto, a da nikad neće stići popričati mobitelom, Iračani će tim kolektivnim ubojstvom doživjeti vrhunac svog postojanja, a Rusi će se vjerojatno – baš su berlavi ti Rusi – napiti votke i dočekati kraj svijeta sa smješkom na licu. Samo će u Kentuckyu ljudi loviti ribu, raditi ručkove i gledati televiziju jer, kako Twain reče, u njih sve dolazi sa zakašnjenjem od dvadesetak godina. Vjerojatno prosječni dečko iz Kentuckya, recimo izvjesni odvjetnik James, neće ni znati da u još jednom dijelu svijeta apsolutno sve kasni, čak i više u Kentuckyu. Točno u podne, dok neka đavlija sila pokrene rijeke, jezera, planine i oceane, nad Sinjom će iznenada nestati sunca. Obitelj je prekinuta u ručku. - Mare, jel se meni čini ili se ovo nešto zaljuljalo? - Ništa ja nisan čula. - Da nije kakvi potres?

- Đavla je potres, kako si nan dobru kuću napravio moran drćat i od bure, a kamoli od potresa. Ne bi ti sad ode sidio da je potres. Ajde srči juhu, oladit će se. Na pijaci, kao i obično, ista slika. Konobari će lijeno skupljati tende, pepeljare sa stola i točno izbrojanih 6 kuna u kovanicama. - Šta se ovo smračilo? - Moj Bože okrenit će nevera. - Roba, roba mi je na sušilu! Tek nakon nekog određenog vrimena, strastveni kladioničar u pauzi između prognoze rezultata Wycombe Wanderesa i Crystal Palacea, sjetit će se da je na radiju proteklih dana slušao o smaku svijeta. Nezainteresirano će se okrenuti prema gostima kafića koji su, u očekivanju

nevere, premjestili svoje kave unutra. - Ljudi, pa ovo maloprije je bio smak svita – reći će mirnim glasom. - Odakle ti to? - Sluša san na radiju. Svit više ne postoji. Zapravo, postojimo samo mi na svitu. - Čekaj, nema više nikoga, sami smo? - Sami samcati. - Ajme jebenti, a s kim će sad Alkar igrat kad nema nikoga? Nikoga to pretjerano neće uzbuditi jer mi smo pod pojmom smaka svijeta smatrali da će mali zeleni

stići s Marsa i otvoriti proizvodni pogon na Kukuzovcu. Svijet će, dakle, 21. prosinca postati jedna velika crna rupa u svemiru, a unutar te rupe ostat će vidljiv Kentucky fast food, Kamičak i Stari grad. Mračne sile učinile su sve zemlje svijeta samo uspomenom, i to ironičnom uspomenom jer se takvog svijeta, misli će oni, više nema ko sjećati. Mi Sinjani postat ćemo ponosni jer niko nije uspio zajebat mračne sile ko mi i neki tamo u Americi, a taj štos, taj nevjerojatni štos prepričavat će se ko kad je onda Vice Buljan zajeba Vladu Bakarića za bazen u Sinju.

SINJSKE KRONIKE

„Ajme meni, smak svita, a roba mi na sušilu!“

kU

ltUr

a

33

SinjSke nOVine

Piše i foto: Božena ROMAC

U okviru proslave upriličena je svečana promocije

monografije „Gradska glazba Sinj 1862. – 2012.“. U Alkarskim dvorima okupili su se sadašnji i bivši članovi glazbe,kum glazbarskog barjaka fra.Ivan Dotur, sinjski dogradonačelnik Zoran Vujanović, gvardijan svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra. Petar Klapež, predstavici susjednih općina i gradova te veliki broj Sinjana. Predsjednik glazbe Miloš Balić zahvalio je svim kapelnicima, glazbarima, predsjednicima te svima koji su pomogli u realizaciji i izdavanju monografije, a posebno dr. sci. Hani Breko Kustura koja je uvelike pomogla izdavanju monografije kao i prof. Velimiru Borkoviću autoru teksta. Monografiju je predstavio dr.sci. joško Belamarić koji je međuostalim rekao kako je monografija sinjska razglednica sa dušom i srcem koja čitatelje uvodi u samu srž cijele sinjske glazbe. „ Ova knjiga se treba nositi kao medaljon i dobro čuvati jer nas uvodi u samu maticu Sinjske gradske glazbe“, rekao je Belamarić i naglasio kako ga posebno fascinira to što je glazbu odlučila osnovati osoba koja koja nije poznavala glazbu,

a ni note.“Siguran sam da će Gradska glazba Sinj kao jedan od simbola Grada naći svoje mjesto i u stalnom postavu budućeg alkarskog muzeja“, rekao je Belamarić. Autor teksta prof. Velimir Borković rekao je kako je iznimno teško bilo prikupiti podatke za monografiju jer pisanih tragova gotovo nije ni bilo. Orjentire je nalazio u djelima fra. Ante Josipa Solde i Luje Dalbella ali i od sinjskih glazbara starije i srednje generacije: „ Dugo sam prikupljao podatke, 300 imena zaslužnih je za razvoj sinjske gradske glazbe. Ovaj dan je izuzetan za sve nas. Nazočiti jednom ovakvom događaju privilegij je ne samo za Sinj nego i za cijelu Dalmaciju“, rekao je autor. Monografija je napisana na 132 stranice te sadrži 150 fotografija.

Sinjska gradska glazba ove godine obilježava 150. godina rada i djelovanja

kU

ltUr

a

34

SinjSke nOVine

U okviru obilježavanja blagdana Svete Cecilije u alkarskim dvorima održan je koncert Mješovitog zbora grada Sinja i njihovih gostiju. Više od

300 posjetitelja uživalo je u raznovrsnom ali i vrlo popularnom odabiru glazbenih točaka voditeljice zbora prof. Marije Župić. Mješoviti zbor predstavio se sa 6 pjesama od kojih su dvije autorski uratci njegovih članova Bože Župića i Zorana Vujanovića. Sinjski slavuji sa glazbenom pratnjom mladih glazbara oduševili su publiku izvedbom popularne pjesme Ai se eu te pego - Michela Telosija. Poseban „štimung“ koncertu dao je mandolinski sastav „Osinium“ sa pjevačicom Danijelom Petričević koji se sa izborom pjesama odlično uklopio u kocert i osjetio bilo publike koja je aktivno sudjelovala u njihovim izvedbama. Kao posebni gosti predstavljeni su muška i ženska klapa KUD Vrilo iz Obrovca

Sinjskog. Riječ je o nedavno osnovanim klapama koje vodi glazbenik i prof. teologije Ante Čarić. Svojim izvedbama raznih klapskih pjesama potvrdili su da interes za očuvanje tradicije kod mladih postaje sve veći.b.R.

GRADSKI ZBOR USPjEŠNIM KONCERTOM S GOSTIMA OBILjEŽIO BLAGDDAN SVETE CECILIJE

Sinjski ogranak Matice hrvatske upriličio je predstavljanje knjige fra

Mirka Marića “Sinj i njegova Gospa”. Na predstavljanju u Alkarskim dvorima uz autora o knjizi s govorili dekan Filozofskog fakulteta u Splitu dr. Marko Trogrlić, i glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić, dok je moderator događaja bio ravnatelj gimnazije Dinka Šimunovića, profesor Marko Duvnjak. Uz ogranak MH suizdavači knjige su Grad Sinj, Viteško alkarsko društvo i Franjevački samostan gospe Sinjske. Među brojnim gostima na predstavljanju bili su sinjski gradonačelnik Ivica Glavan, njegova kninska kolegica Josipa Rimac, predsjednik VAD-a Stipe jukić, dožupan Luka Brčić i drugi. Na samom predstavljanju dr. Trogrlić je između ostalog rekao: „Ovo je pravi adventski dar koji nam u iščekivanju Božića daruje autor. Knjiga koju pred sobom imamo večeras podijeljena je u nekoliko cjelina - od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka, modernog i suvremenog doba. Autor u kratkim i sažetim prikazima donosi ono najznačajnije i najvažnije što se o Sinju i Cetinskom kraju

može i treba reći. Ovdje pred nama, u ovoj prekrasnoj monografiji silan je uložen trud uobličen u ovu divnu knjigu. Danas kad Hrvatska očekuje da politički postane dijelom europskog zajedničkog doma, vama poštovani fra Mirko, Sinjanke i Sinjani mogu s pravom kazati dobili ste knjigu koja je europskija da više europska ne može biti.“ Autor fra Mirko Marić zahvalio je svima koji su pomogli u realizaciji ovog djela. U glazbenom dijelu nastupili su Dražen Žanko i Mješoviti zbor grada Sinja.Izvor: ferata.hr

PREDSTAVLjENA KNjIGA fRA MIRKAMARIćA, “SINj I NJEGOVA GOSPA”

kU

ltUr

a

35

SinjSke nOVine

Piše: Vito PERIć

Što su sve sinjski kulturnjaci radili i napravili u godini koja je na izmaku i kakve su rezultate ostvarili? Iako ovo „popisivanje“, što inventura u

stvari i jest, može biti sportsko-trgovački tekst (sportski-rezultati, a trgovački-popis robe), nećemo se toliko pedantno držati stvarnog popisa događanja jer bi nas to odvelo u isprazno deklariranje i nomenklaturu. Stoga ćemo samo naznačiti ono što je bilo najvažnije za sinjsku kulturu u prošloj godini. Na prvom mjestu je izložba koju je priredilo Kulturno umjetničko središte pod nazivom „Sinj pogled na stvaranje jednog grada“. Zašto? Prije svega cijelom koncepcijom, postavom, idejom, porukom, interesom koji je izazvala u javnosti, te odličnim ocjenama struke i publike za cjelokupan „umjetnički dojam“. Izložba koja je zabilježila odličan (možda i rekordan broj posjeta) nosi niz atributa koji joj daju za pravo da bude prvi kulturni događaj 2012.g. Od same ideje koja je nastala među kulturnim radnicima našeg grada, (dakle nije uvezena niti kopirana , što je važno za napomenuti op. a.), preko dugotrajne pripreme te na kraju izvedbe, odnosno postava, izložba je zadala nove standarde u ovom području kulture u našoj zajednici. Suradnja s građanima čiji su predmeti izloženi, suradnja s drugim ustanovama u gradu te uključivanje suradnika iz redova „domaćih snaga“ upravo su cijelom projektu dali habitus koji će, ako bude zdrave pameti, zasigurno promijeniti standarde i odrediti drugačije kriterije u izložbenoj i promotivnoj djelatnosti grada. Uz tu izložbu svakako vrijedi spomenuti i likovnu izložbu Ivana Maleša- Baje, najkvalitetnijeg slikara u gradu koji se nakon niza godina stanke predstavio novim radovima. Što se tiče ostalih događanja, najvažnija masovna kulturna manifestacija“Dani Alke i Velike Gospe“ ove godine je bila siromašnija od prošle, a jedan od razloga je i manji budžet. No, ipak je bilo obilja ponude iz bogate amaterske scene. Sinjsko pučko kazalište iz svoje hiperprodukcije je ovaj puta priredilo čak jednu premijeru, „Ona o Purku ili ti na silu fratar“ prema tekstu Marka Bakovića, u režiji Boženka-Bobe Delonge. Svakako treba istaknuti „buđenje“ pučkog glumišta nakon niza Trnoružičinih godina. Županijske smotre, Noći kazališta, premijere, dječji studio, česta gostovanja, nagrade (Marija Radović Cvrlje op.a.)

ulazak u hijerarhijske strukture nacionalne pučke kulture (Željko Viculin op.a.), sve su to plusevi za naše amatere. Možda nedostaje onaj „golden touch“, odnosno uplitanje profesionalca u cijelu priču, ma što to koštalo, kako bi se od sirovine napravila dobra roba. Gradska glazba i klapa Sinj u 2012.g. su proslavili obljetnice od osnutka (150 godina glazbe i 30 godina klape). Ove dvije udruge sa tradicijom i rezultatima su nezaobilazne u kulturnom životu grada, stoga im i potpora (proračunska op. a.) treba biti stabilna i neupitna na duže razdoblje. Raduje što se razvija i stasa alternativna i mlada scena na koju treba računati, jer upravo to obogaćuje kulturu grada i daje svježinu. Ove godine je održan i 10. S.A.R.S na kojem su nastupila dva benda koja su u vrhu rock scene (Let 3 i Dječaci). I festival Gljevstock koji organizira udruga

SUK se počinje formirati kao ozbiljan događaj. Vrlo važan je bio i okrugli stol o kulturi u organizaciji KUS-a na kojem su se po prvi puta okupile i predstavile sve važnije ustanove i udruge u kulturi a doneseni su i neki zaključci koji bi mogli poslužiti u sutrašnjoj izradi dokumenta Strategije razvoja kulture. Upravo na tome rade djelatnici KUS-a u suradnji sa gradskom vlasti i ostalim kulturnim djelatnicima u gradu. Naime, da bi se kulturno djelovanje kvalitetnije razvijalo potrebno je razraditi dugoročnu

strategiju, a jedan od segmenata u tom projektu je i osnivanje Kulturnog vijeća, neovisnog stručnog tijela koje bi djelovalo savjetodavno. Na taj način izbjeglo bi se opširno, nestručno i birokratsko-političko zadiranje u kulturu. Bez jasne vizije i strategije lokalna kultura se stalno vrti u istom krugu i teško hvata pravac za naprijed. Treba odbaciti stare modele rada i prihvatiti ono što se već u praksi pokazalo dobrim. Primjeri nekih gradova (Kaštela, Pazin…) to upravo pokazuju. I na kraju, o novcu, odnosno proračunskim sredstvima. kulturni pogoni u gradu (i profesionalni i amaterski) ovise o proračunu. U godini koja je na izmaku proračun za kulturu je prilično „skresan“ ( za 20%), a samim time je i programska djelatnost smanjena. Neke odluke vlasti o prenamjeni novca kojim se trebalo pomoći gospodarstvu, na kraju su se pokazale loše i po gospodarstvo i po kulturu. Stoga je važno, kako je zaključeno na okruglom stolu, napraviti kriterije za dodjelu sredstava, strategiju razvoja kulture i pokrenuti rad kulturnog vijeća. Sve ovo bi moglo promijeniti odnose u kulturi na bolje.

KULTURNA INVENTURA

Kritički osvrt na kulturna zbivanja u 2012. godini

sport

36

SinjSke nOVine

Piše: Žarko KODŽOMAN

Prohujala je još jedna godina… Sportska 2012. godina bila je prožeta usponima i padovima naših najpopularnijih sportskih klubova. Ovdje

ćemo napraviti jednu kraću inventuru, dotaknut ćemo se rezultata baš tih najznamenitijih i najdugovječnijih klubova u gradu pod Kamičkom. Unaprijed se ispričavamo što će neki hvale vrijedni rezultati pojedinih sportaša i klubova u 2012. biti izostavljeni, no jednostavno smo ograničeni prostorom. Dobit će prigodu u nekim narednim brojevima Sinjskih novina, i to detaljno i opširno. Nogometaši Junaka su sezonu 2011./2012. u Drugoj HNL okončali na desetom mjestu s 39 bodova. U novu sezonu, 2012./2013. „plavi“ su ušli s novim trenerom, kormilo je od Mirka Labrovića preuzeo Boško Anić. No, on nije dugo trajao… Zbog loših rezultata je smijenjen, a na njegovo je mjesto došao bivši hrvatski reprezentativac i proslavljeni igrač Hajduka Dean Računica. Nakon prvog dijela prvenstva, Junak je na 14. mjestu drugoligaške ljestvice s tek 12 bodova, dva više od posljednjeplasiranog Imotskog i pretposljednjeg HAŠK-a. No, sada je prvenstvena pauza, ima dovoljno vremena da se „plavi“ rekuperiraju, možda i pojačaju te ipak izbore opstanak u ligi. Neće biti lako, no valja se boriti, nada umire posljednja…KK Alkar je pod vodstvom trenera Damira Domazeta zabilježio solidne rezultate u sezoni 2011./2012. Doduše, Liga za prvaka je izmaknula za dlaku, no u Ligi za ostanak Alkar je već nekoliko kola prije kraja osigurao prvoligaški status. Kao i NK Junak, i Alkar je u novu sezonu, 2012./2013., ušao s novim trenerom. Domazeta je na klupi naslijedio Damir Milačić. Nakon prvog dijela sezone u A-1 ligi, ljubitelji sinjske košarke mogu biti zadovoljni. Alkar je na odličnome četvrtom mjestu, u devet kola ubilježio je pet pobjeda i četiri poraza, a u posljednja tri kola nanizao je isto toliko pobjeda. Rukometašice Sinja odigrale su sezonu 2011./2012. u najelitnijem razredu hrvatskoga ženskog rukometa. Nažalost, Sinjanke se nisu u njoj dugo zadržale, prvenstvo su završile na pretposljednjem mjestu te su se vratile u Drugu HRL – Jug. Početkom nove sezone, 2012./2013., na mjestu trenera Vladimira Gašparca zamijenio je Nenad Rogulj. Sinjanke su u Drugoj HRL – Jug krenule furiozno, u prvih osam kola ostvarile isto toliko pobjeda i povratak u Prvu ligu je vrlo realan.Rukometaši Kamička su sezonu 2011./2012. završili na drugom mjestu Druge HRL – Jug, s 38 bodova, tek bodom manje od prvoplasiranog Hrvatskog dragovoljca. Dakle, u prošloj im je sezoni naslov prvaka izmaknuo za samo jedan jedini bod. No, čini se da u novoj to neće

biti slučaj. Naime, sinjski su rukometaši u prvih devet kola Druge HRL – Jug ubilježili isto toliko pobjeda, s uvjerljivom gol razlikom, te čvrsto drže prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici.Ragbijaši Sinja su prošlu sezonu u Prvoj ligi završili na petom mjestu, a u ovosezonskome jesenskom dijelu prvenstva Prve lige – regija Jug ostvarili su tri pobjede i isto toliko poraza te zauzeli drugo mjesto. U četvrtfinalu Prvenstva Hrvatske očekuje ih ogled protiv Vilani Krasice. Posebnu pozornost zaslužuje kategorija U-18 koju, kao i seniore, vodi Ivica Dinarina - Šimić. Naime, mladi su Sinjani dvije godine zaredom neporaženi u Prvenstvu Hrvatske, a protekle su sezone osvojili i Prvenstvo i Kup Hrvatske. Nismo se dotaknuli atletičara, stolnotenisača, nogometaša Tekstilca i Glavica, odbojkašica… No, o rezultatskim dostignućima nekih od njih smo već pisali u prethodnim brojevima, a o nekima ćemo u predstojećim. Svim sportskim djelatnicima i sportašima iz našeg grada želimo sretnu i uspjesima bogatu sportsku 2013. godinu.

Rudolf jugo, igrač KK Alkar

Ocjenjujem ovu polusezonu kao vrlo uspješnu, okončali smo je na visokome četvrtom mjestu.

Mislim da to nitko, osim nas igrača i trenera, nije očekivao. Navijači su nam bili najveća potpora, fenomenalni su, uostalom zna se da su oni broj jedan u državi. Dali smo sve od sebe te na kraju ostvarili dobar rezultat. Trebamo tako nastaviti i u drugome dijelu sezone. Želja nam je zadržati četvrto mjesto i izboriti plasman u Ligu za prvaka. Naravno, to neće biti jednostavno, no uz potporu navijača vjerujem da možemo ostvariti taj cilj.

filip Klarić - Kukuz, član uprave NK junak

Što reći na kraju prvog dijela sezone kada ste veći dio sezone „nosili fenjer“, ili sami ili zajedno s nekim

drugim klubom? Svi smo u klubu svjesni situacije u kojoj se nalazimo, naravno, neki malo više, neki malo

INVENTURA SPORTSKE 2012.

sport

37

SinjSke nOVine

INVENTURA SPORTSKE 2012.manje. Iako su se na kraju sezone neke stvari (prije svega bodovne) popravile, nismo i ne smijemo biti zadovoljni - kako uprava, tako i struka i igrači. Loš start u prvenstvo doveo je do smjene trenera u šestom kolu. Na klupu je došao Dean Računica. On vraća neke igrače koji su do tada bili na tribinama, mijenja sustav igre i neke stvari kreću na bolje. Unatoč zaista nepravednome i nepoštenom suđenju našem Junaku, tri pobjede i dva remija s trenerom Računicom te ukupno osvojenih 12 bodova dali su tračak

nade i vjeru u ostanak u Drugoj ligi. Čovjek može koliko može, ali Junak je morao i mogao više i bolje, a to je zaključak svih nositelja klupskih boja, od uprave, struke do samih aktera na terenu - igrača Junaka. U tom smislu, na klupskom se domjenku, dogovorom struke i uprave, na korektan način i stiskom ruke od Junakovog dresa oprostilo sedam igrača (Kolić,

Batovanja, Čavar, Ajduković, Grubić, Maretić - koji je otišao na pripreme u matični Slaven Belupo te Balić). S vjerom u ostanak u Drugoj ligi svi zajedno, i igrači i struka i uprava, ulazimo u Novu godinu i pripreme za drugi dio sezone.

Marko Grčić, ragbijaš Sinja

Zadovoljan sam polusezonom, iako smo sigurno neke utakmice mogli odigrati i bolje. Ipak, naši su ciljevi

ostvareni, osvojili smo drugo mjesto u regiji Jug. Sada idemo na lakšeg protivnika u razigravanju, igramo protiv momčadi Vilani Krasice, a ako njih svladamo u polufinalu Prvenstva Hrvatske očekuje nas Zagreb.

Branko Matić, predsjednik ŽRK Sinj

U sezoni 2011./2012. igrali smo u Prvoj ligi što je najveći uspjeh u 35-godišnjoj povijesti kluba.

Nažalost, ispali smo u Drugu ligu što je više pod neiskustva i spleta nesretnih okolnosti, nego manjka

kvalitete. Da smo uspjeli izboriti opstanak u Prvoj ligi, u novoj sezoni bismo se drukčije postavili. No, što je tu je, nakon prvih osam kola Druge HRL - Jug prvi smo na ljestvici sa svih osam pobjeda te je povratak u Prvu ligu više nego izgledan, a ako u tom naumu uspijemo, sto posto ćemo se osloniti na vlastiti kadar. Druga ekipa ŽRK Sinj bila je prošle sezone druga u Trećoj ligi. Želim naglasiti da je ŽRK Sinj vrlo uspješan u mlađim kategorijama, generacija ‘96. godište je ove godine bila peta na državnom prvenstvu, a generacija ‘98 godište je uzela naslov prvaka. U moru vrlo kvalitetnih mladih igračica treba naglasiti sjajnu Mateu Pletikosić koju su mnogi prozvali ženskim Ivanom Balićem. Trener seniorki Nenad Rogulj te njegov pomoćnik Vladimir Gašparac rade sjajan posao, a marljivim radom im pomaže trenerica vratarki Marija Borozan. Najzaslužnija za uspjehe mlađih kategorija je šef struke kluba Liljana Borozan, a vrijedan doprinos radu škole rukometa ŽRK Sinj daje Višnja Ilić. Što se tiče uprave kluba, djelujemo u skladu sa svojim mogućnostima.

Ivo Miloš, igrač RK Kamičak

Proteklu sezonu u Drugoj HRL – Jug završili smo na drugom mjestu, naslov prvaka nam je izmaknuo za

samo jedan bod. Ovu smo se sezonu odlučili podignuti na višu razinu, uhvatili smo se treniranja maksimalno ozbiljno, klub sveukupno funkcionira na najbolji mogući način, a rezultati govore sami za sebe. U prvih devet kola prvenstva Druge HRL – Jug ostvarili smo isto toliko pobjeda, a sve su ostvarene s uvjerljivom gol razlikom. Dakle, očekujem da ćemo ove sezone napokon osvojiti naslov prvaka i ući u Prvu B ligu. To ovaj klub sigurno zaslužuje. Ako bismo u tome uspjeli, RK Kamičak bi se sigurno podigao na još veću razinu, što svi mi u klubu i priželjkujemo.

Andrija Klarić – Kukuz, član navijačke skupine Maligani

Zadovoljni smo dosadašnjom igrom Alkara. Igrači se bore za svaki balun i zadovoljstvo ih je gledati.

Nadamo se da će nastaviti s dobrim igrama i opet nam u Sinj dovesti košarkaške velikane. Što se tiče Junaka, otvaranje sezone nije bilo “bajno” što se vidjelo i po ljestvici, ali su s nekoliko dobrih rezultata uspjeli pobjeći sa začelja. Želimo im da u drugom djelu sezone podignu razinu igre te iziđu iz opasne zone na ljestvici. Ovim se putem želimo zahvaliti svim vjernim navijačima i nadamo se što boljim rezultatima na sinjskim sportskim borilištima u skoroj budućnosti.

sport

38

SinjSke nOVine

Piše i foto: Žarko KODŽOMAN

Ženski rukometni klub Sinj je, nakon prošlosezonskoga ispadanja iz Prve lige, u sezoni 2012./13. u Drugoj HRL - Jug u prvih devet kola

ostvario isto toliko pobjeda te pokazao svoju kvalitetu i moć. Sinjanke su redom pobjeđivale Vranjic 28-26, Kaštela 21-15, Orkan 36-13, Trogir 36-18, Metković 33-18, Hotele Makarska 29-19, Split 24-23, Knin 45-27 te Zadar 33-18. Jedna od glavnih uzdanica kluba je

mlada Silvija Masnić (18) koja igra na poziciji srednjega vanjskog. Slobodno možemo reći da je ona stožerna igračica sinjskog drugoligaša, a to potvrđuju i njeni učinci u prvih devet kola. Vranjicu je zabila sedam pogodaka, Kaštelima šest, Orkanu devet, Trogiru devet, Hotelima Makarska devet, Splitu šest, Kninu tri te Zadru četiri gola. Masnić je zbog ozljede propustila susret protiv Metkovića. „Rukometom se bavim već od 5. razreda osnovne škole, od tada treniram u ŽRK Sinj. Reprezentativka sam Hrvatske U18,“kaže Masnić koja je prije dvije godine

izabrana je za najbolju sportašicu Sinja. Sinjanke su lani ostvarile najveći uspjeh u povijesti kluba ulaskom u Prvu ligu. Ipak, u najelitnijem razredu zadržale su se samo jednu sezonu. „Toj Prvoj ligi smo se jako radovale, nadale se da ćemo izboriti opstanak i ostati u društvu najboljih. Nažalost, izgubile smo odlučujuću utakmicu protiv Umaga. Nije bilo sreće, ispale smo ali nadamo se povratku,“kaže Masnić. Njene želje bi se mogle ostvariti već na kraju ove sezone jer Sinjanke dominiraju Drugom HRL - Jug. „Kao što se vidi po dosadašnjim rezultatima, u Drugoj ligi prave konkurencije praktički nemamo. Naša je ekipa dosta pomlađena, a ulazak u Prvu ligu s njom je veliki uspjeh. Vjerujem da ćemo i u drugom dijelu sezone ostvariti sve pobjede. Imamo velike ambicije i povratak u Prvu ligu je više nego izgledan. Iako smo kao ekipa pravi kolektiv, mislim da je naša najveća snaga u individualnoj kvaliteti“. Najbolja sinjska rukometašica na godinu planira upisati fakultet. „Namjeravam upisati Kineziološki fakultet u Splitu i nadam se da ću, ako ŽRK Sinj uđe u Prvu ligu, ostati tu igrati. Ako tako ipak ne bude, vidjet ćemo za dalje.“ Kao i svaki sportaš i Masnić ima igračkih prednosti i mana. No, talenta je pregršt, a s obzirom na njenu mladost svi se eventualni nedostaci mogu ispraviti. „Dosta sam naučila o rukometu kroz sve ove godine igranja, pogotovo što sam prošla kroz razne reprezentativne selekcije. Svaki od trenera je utjecao na moj igrački razvoj. Svjesna sam da i dalje moram marljivo raditi kako bih se uspješno bavila ovim sportom,“ rekla je na kraju mlada, simopatična rukometašica.

OČEKUJEMO POVRATAK MEĐU NAJBOLJE

ŽRK SINjSilvija Masnić igračica ŽRK Sinj

Pretplatite se na Sinjske novine

Godišnja pretplata 115,00 kn (poštarina uračunata u cijenu)

Javite nam se; mob: 099 217 0931 tel: 021/7026-049

mail: sinjske.novine@gmail.com

SINjSKE NOVINE, VAŠ NAjBOLjI PRIjATELj NA OTOMANU

ČeSTIT BožIć I uSpješnu novu 2013. godInu žele vam Sinjske novine