o p t i k a.doc

Embed Size (px)

Citation preview

OPTIKA OS: ,,Aleksa Santic

Ucenik: Mentor: Lazar Dzuver Vladanka Katic

SADRZAJ: OPTIKA -SVETLOSNI IZVORI -APSORBACIJA I REFLEKSIJA SVETLOSTI. -SENKA I POLUSENKA...

-POMRACENJE SUNCA.. -POMRACENJE MESECA. -RAVNA OGLEDALA.. -SFERNA OGLEDALA... -ZAKON ODBIJANJA SVETLOSTI... -ODBIJANJE SVETLOSTI.. -BRZINA SVETLOSTI -PRELAMANJE SVETLOSTI. -PRELAMANJE SVETLOSTI KROZ PRIZMU. -TOTALNA REFLEKSIJA. SOCIVA .. -SABIRNA SOCIVA.. -RASIPNA SOCIVA... -OSNOVNI ELEMENTI SOCIVA. -GLAVNI OPTICKI ZRACI KOD SOCIVA.. LUPA . MIKROSKOP TELESKOP . -OGLED BR.1. -OGLED BR.2 -OGLED BR.3.

OPTIKA Optika je deo fizike koja se bavi proucavanjem svetlosti.

Svetlost je dvostruke prirode talasne i cesticne.

Svetlosni izvori

Prirodni:

Vestacki:

Apsorbacija I refleksija svetlosti

-Kada neko telo apsorbuje svu svetlost vidimo ga u crnoj boji a kada odbija svu svetlost vidimo ga u beloj boji.

-

Ako vidimo neprovidan predmet zelene boje znaci da je apsorbovao svetlost crvene boje.

Senka I polusenka

Senka I polu senka su posledice pravoliniskog prostiranja svetlosti. Iza neprovidnog osvetljenog tackastim izvorom svetlosti javlja se senka sa ostrim granicama izmedju osvetljenog i nosvetljenog dela prostora.U ostalim slucajevima iza osvetljenih predmeta javlja se polusenka koja nema ostre granice vec neosvetljeni prostor postepeno prelazi u osvetljeni.

Pomracenje Sunca

Pomracenje sunca se desava zato sto mesec se nadje na putu svetlosnih zraka izmedju Sunca I Zemlje I baca svoju senku samo na odredjenim geografskim sirinama I duzinama.

Pomracenje Meseca Pomracenje meseca nastaje usled toga sto mesec zadje u zemljinu senku.

Pavna ogledala Ravno ogledalo je uglacana ravna povrsina koja odbija najveci deo upadnih zraka.Nalazi primenu u optickim instrumentima npr. Periskop.

Sferna ogledala Sferna ogledala su ogledala cije su uglacane povrsine krive.Postoje izdubljena (konkavna) I ispucena (konveksna) sferna ogledala. Sferno ogledalo je deo sferne povri (povrina lopte) koje odbija najvei deo upadnih zraka. Pri tom zakon odbijanja svetlosti je veoma jednostavan: upadni ugao jednak je odbojnom uglu, upadni zrak, normala i odbojni zrak lee u istoj ravni

Zakon odbijanja svetlosti

-Zakon odbijanja svetlosti glasi:

-Odbojni ugao jednak je Upadnom uglu. -Normala na povrsinu od koje Se zraci odbijaju I odbojni zrak leze u istoj ravni.

Odbijanje svetlosti Postoje dve vrste odbijanja ili refleksije svetlosti. Difuzno odbijanje svetlosti kada svetlosni zrak udari u neku hrapavu povrsinu, zraci se krecu u svim pravcima tako da se pomocu njih nemoze reprodukovati nikakav lik. Ogledalsko odbijanje svetlosti kada svetlosni zrak udari u glatku povrsinu odbijeni zrak ce se ponasati u skladu sa zakonimaodbijanja svetlosnih zraka I dobice se realan lik.

Brzina svetlosti

Brzina svetlosti u vakuumu iznosi tacno 299.792.458 km/s (priblizno 300.000 km/s).Obelezava se slovom c (od latinske reci celeritas). U 17 veku danski astronom Olaf Remer je izracunao brzinu svetlosti u vakuumu.Koristio je klasicnu formulu v=s/t

Prelamanje svetlosti

Prelamanje (refrakcija) svetlosti je promena smera kretanja svetlosti (ili neke druge vrste talasa) usled promene brzine svetlosti (talasa). Dogaa se na graninim povrinama izmeu dve sredine razliitih optikih gustina

Prelamanje svetlosti kroz prizmu Opticka prizma je trostrana prizma napravljena najcesce od stakla.U toku prolazenja kroz nju,svetlosni zrak se dva puta prelama.Pri prvom prelamanju upadni ugao je veci od prelomnog,a pri drugom prelamanju prelomni ugao je veci od upadnog.

Totalna refleksija Ako je upadni ugao veci od granicnog ugla zrak nece izaci u drugu sredinu , vec ce se odbiti od granicne povrsine I vratiti u istu sredinu.Pri tome vazi zakon odbijanja svetlosti,a ovako odbijanje naziva se totalna refleksija jer se svi zraci vracaju u prvu sredinu.

Sociva Sociva su opticka tela najcesce napravljena od stakla ili plastike.Sociva imaju dve granicne povrsine ili su obe sferne ili je jedna ravna a druga sferna strana.Sociva se dele na: -sabirna sociva

-rasipna sociva

Sabirna sociva Mogu da budu: -bikonveksna -plankoveksna -konkavnokonveksna Sabirna sociva su na sredini najdeblja.Kako se kod prizme zraci prelamaju ka sirem kraju , to se I ovde zraci paralelni glavnoj optickoj osi prelamaju ka sredini sociva I sabijaju u jednoj tacki koja se naziva ziza sociva.Svako sabirno socivo ima po dve zize I to po jednu sa svake strane sociva.

Rasipna sociva Mogu da budu: -bikonkavna -plankonkavna -konkavnokonveksna Paralelni zraci pri prolasku kroz rasipno socivo prelamaju se ka sirem delu prizme tj. rasipaju se.Zizna daljina kod ovih sociva je negativna pa se obelezava f. Osnovni elementi sociva

krivine (C) (F) (f)

-centar -glavna ziza -zizna daljina -glavna

opticka osa Glavni opticki zraci kod sociva

Zrak br. 1 prolazi kroz centar sociva I ne skrece Zrak br. 2 prolazi kroz prvu zizu po izlasku iz sociva paralelan je sa osom. Zrak br. 3 paralelan je sa osom po izlasku iz sociva paralelan je drugoj zizi.

Lupa

Lupa je najjednostavniji opticki instrument. Sastoji se od jednog sabirnog sociva male zizne daljine,koja kod najboljih lupa iznosi 2 cm.

Mikroskop Mikroskop je instrument koji sluzi za posmatranje predmeta koji su previse mali I nisu vidljivi golim okom. (grcki: micron = mali scopos = ciljanje).

Teleskop Teleskop je jedan od najvaznih optickih I astronomskih instrumenata. .Napravljen je tako da sakuplja i fokusira elektromagnetno zracenje tako da daleka tela izgledaju veca nego sto jesu.

Ogled br.1

Potreban material: -casa sa vodom -olovka

Zakljucak: :-kada je olovka u casi sa vodom ,nama se cini kao da je olovka slomljena, medjutim olovka nije slomljena nego je doslo do prelamanja svetlosti.

Ogled br.2 Potreban material: -casa sa vodom -novcic

Zakljucak: -Stavio sam novcic ispod prazne case i case sa vodom.Zakljucujem da ako je casa prazna novcic se jasno vidi,a ako je casa puna vodom novcic se ne vidi,zato sto svetlosni ugao postaje veci od granicnog ugla te novcic iscezava.

Ogled br.3 Potreban material: -karton -obojeni papir 2 ravna ogledala

Zakljucak: -Svetlost koja se prostire pravoliniski pada na gornje ogledalo I odbija se od njega pod uglom od 45 stepeni.Ta odbijena svetlost pada na donje ogledalo odbije se I dolazi do nasih ociju