79

OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

  • Upload
    others

  • View
    14

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA

ISTARSKOG RURALNOG TURIZMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta Mentor: Ivan Mencer Student: Tamara Mergl Kuzminski

Studijski smjer: marketing JMBAG: 0081080359

Rijeka, rujan 2013.

Page 2: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

SADRŽAJ

1.UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .............................................................. 4

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................................. 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................. 2

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................ 3

1.5. Struktura rada ..................................................................................................... 3

2. POSEBNOSTI RURALNOG TURIZMA ................................................................ 4

2.1. Pojmovno određenje ruralnog turizma............................................................... 4

2.2. Nastanak i razvoj ruralnog turizma .................................................................... 5

2.3. Stanje ruralnog turizma u Hrvatskoj .................................................................. 7

2.4. Ruralni turizam u Istri ...................................................................................... 13

2.5. Učinci i koristi razvoja ruralnog turizma Istre ................................................. 17

2.6. Oblici ruralnog turizma .................................................................................... 18

2.6.1. Sportski i avanturistički turizam ............................................................... 19

2.6.3. Kulturni i vjerski turizam ......................................................................... 21

2.6.4. Ekoturizam ............................................................................................... 21

2.6.5. Agroturizam .............................................................................................. 22

3. MOGUĆNOSTI STVARANJA INTEGRIRANE PONUDE OBITELJSKIH

GOSPODARSTAVA U SVRHU BOLJE PREPOZNATLJIVOSTI ......................... 26

3.1. Analiza turističke potražnje ruralnog turizma Istarske županije...................... 26

3.1.1. Posebnosti ruralnog turizma Istre s gledišta atraktivnosti objekata i ¸

njihove ponude ......................................................................................... 29

3.1.2. Atraktivnost ponude ruralnog turizma ...................................................... 31

3.2. Elementi ponude obiteljskih gospodarstava u funkciji prepoznatljivosti ruralnog

turizma ................................................................................................................ 33

3.2.1. Tradicijske kuće i objekti kao izvor prepoznatljivosti.............................. 33

3.2.2. Autohtoni proizvodi kao izvor prepoznatljivosti ...................................... 35

3.2.3. Tradicionalna gastronomska ponuda Istarske županije kao izvor

prepozntljivosti ......................................................................................... 38

3.2.4. Ekološki pristup kao izvor prepoznatljivosti ............................................ 42

3.2.5. Klasifikacija i označavanje agroturizma kao izvor prepoznatljivosti ....... 43

3.3. Istraživanje o mogućnosima stvaranja integrirane ponude obiteljskih

gospodarstava ..................................................................................................... 46

3.3.1. Ponuda obiteljskih gospodarstava Istarske županije ................................ 46

3.3.2. Spremnost obiteljskih gospodarstava na udruživanje i razvoj.................. 48

Page 3: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

3.3.3. Prepoznatljivost obiteljskih gospodarstava na tržištu .............................. 50

4. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI NA RURALNOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU ... 52

4.1. Snage, slabosti, mogućnosti i opasnosti ruralnog turizma ............................... 52

4.2. Fondovi Europske unije kao izvor financiranja ............................................... 55

4.2.1. Instrument predpristupne pomoći (Instrument for Preaccession Assistance

- IPA) ........................................................................................................ 55

4.2.2. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for

Rural Development – EAFRD) ................................................................ 60

4.3. Implementacija inozemnih iskustava ............................................................... 62

4.3.1. Raznovrsna ponuda................................................................................... 62

4.3.2. Umrežavanje i udruživanje i integrirana turistička ponuda ...................... 63

4.3.3. Standardizacija, certifikacija i stalno nastojanje na podizanju kvalitete .. 65

4.4. Edukacija kadrova ............................................................................................ 66

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 68

LITERATURA ............................................................................................................... 70

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 74

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 75

Page 4: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

1.UVOD

Hrvatska kao turistička zemlja prestaje nuditi samo sunce i more te se na turističkom

tržištu pojavljuje kao jedinstvena turistička destinacija s novim turističkim proizvodom

– turizmom na obiteljskim gospodarstvima.

Turizam na obiteljskom gospodarstvu kao segment cjelokupne hrvatske turističke

ponude komponentom je ekonomskoga, prostornog, ekološkog i socijalnog razvitka

istarskog ruralnog turizma i Hrvatske kao turističke destinacije u cjelini.

Međunarodno turističko tržište ponude i potražnje doživljava Hrvatsku prema svojim

mjerilima vrijednosti. Za njih, mi smo destinacija s ograničenom turističkom ponudom.

Stoga višu tržišnu poziciju možemo postići samo novom kvalitetom proizvoda i

usluga, zamjenom masovnog tržišta ciljanim tržišnim segmentima i zamjenom jednog

proizvoda nizom konkurentnih.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja je nedovoljna prepoznatljvost ruralnog turizma kao turističkog

proizvoda. U okviru spomenutog razlikuju se proizvodno materijalni i ljudski resursi

obiteljskih gospodarstava, kao i stajališta i interesi vlasnika obiteljskih gospodarstava za

unapređenje sadržaja sadašnje ponude i stvaranja zajedničke ponude kroz udruživanje.

Iz problema rada proizlazi slijedeći predmet istraživanja, a to je istražiti mogućnosti

stvaranja integrirane ponude obiteljskih gospodarstava kroz udruživanje u svrhu bolje

prepoznatljivosti. Rad ima više objekata istraživanja, a to su: raspoloživi, proizvodni,

smještajni, ljudski i drugi resursi obiteljskog gospodarstva, kao i stavovi i mišljenja

vlasnika gospodarstava, koji skupno predstavljaju oslonac razvoja istarskog ruralnog

turizma.

Page 5: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt

istraživanja moguće je postaviti temeljnu radnu hipotezu: Bitan čimbenik razvoja

ruralnog turizma Istarske županije je njegova prepoznatljivost koju je moguće ostvariti

integriranom ponudom obiteljskih gospodarstava.

Na temelju iznesene radne hipoteze, moguće je formirati sljedeće pomoćne hipoteze:

1.) Ruralni turizam predstavlja budućnost gospodarskog razvoja

2.) Turizam na obiteljskim gospodarstvima kao najrašireniji i najznačajniji oblik

ruralnog turizma predstavlja osnovicu za razvoj ruralnog područja Istarske

županije

3.) Prepoznatljivost ruralnog turizma kao turističkog proizvoda postiže se

zajdničkom ponudom obiteljskih gospodarstava kroz udruživanje.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi istraživanja su istražiti stavove i mišljenja vlasnika obiteljskih

gospodarstava o spremnosti na udruživanje, spremnosti na razvoj kao i stvaranja

integrirane ponude u svrhu bolje prepoznatljivosti.. Nadalje treba utvrditi značajke

raspoloživih proizvodnih, smještajnih, ljudskih i drugih resursa obiteljskih

gospodarstava kao elemenata ponude u funkciji razvoja ruralnih oblika turizma, te

primjereno formulirati i predočiti rezultate istraživanja, sukladno elementima

istraživanja i pretpostavljenoj hipotezi. Ovaj rad mora dati odgovore na sljedeća pitanja:

1.) Koji su specifičnosti ruralnog turizma?

2.) U čemu se sastoji održivi razvoj ruralnog turizma Istre?

Page 6: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

3

3.) Što su obiteljska gopodarstva i koju ulogu imaju u ruralnom turizmu Istre?

4.) Kako riješiti problem nedovoljne prepoznatljivosti ruralnog turizma kao

turističkog proizvoda?

1.4. Znanstvene metode

U izradi ovog diplomskog rada korišteno je sveobuhvatno istraživanje vezano uz

problem i predmet istraživanja. Proučena je brojna literatura iz područja obiteljskih

gospodarstava, kao i vladinih politika regionalnog razvoja Istre. Prikupljena saznanja se

izlažu ovim radom te se na kraju donose zaključci. Pri izradi ovog diplomskog rada

korištene su sljedeće znanstvene metode: povijesna metoda, metoda analize i sinteze,

induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda

kompilacije, metoda studija slučaja, metoda deskripcije, te metoda dokazivanja.

Prilikom obrade literature korištene su povijesna metoda, metoda analize i sinteze,

induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije te metoda komparacije. Citati i

grafički prikazi preuzeti iz korištene literature prikazani su metodom kompilacije.

Prilikom izrade završnog rada korištena je i metoda istraživanja za stolom s obzirom da

su podaci izneseni u teoretskom dijelu rada prikupljeni iz sekundarnih izvora. Da bi se

čitatelje upoznalo sa značajkama obiteljskog gospodarstva u funkciji razvoja istarskog

ruralnog turizma korištena je povijesna metoda i metoda deskripcije, kao kao

kvalitativna metoda ispitivanja kojom su prikupljeni primarni podaci.

1.5. Struktura rada

Rad se sastoji od četiri međusobno povezanih cjelina. U prvoj je cjelini obrađena

teorijska osnova ruralnog turizma Istarske županije. U drugom je dijelu prikazan

koncept turizma na obiteljskim gospodarstvima Hrvatske i Istre. Treći je dio istraživanje

i prikupljanje podataka o ponudi obiteljskih gospodarstava, stavovima i mišljenjima

vlasnika gospodarstava o udruživanju kao i spremnosti na razvoj, te formiranju

integrirane ponude na tržištu u svrhu bolje prepoznatljivosti. U posljednjem djelu se

definiraju smjernice razvoja turizma Istarske županije i to kroz fondove Europske unije,

implmentaciju inozemnih iskustva, te edukaciju kadrova.

Page 7: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

4

2. POSEBNOSTI RURALNOG TURIZMA

Polazeći od pretpostavke da ruralni turizam označava turizam u ruralnim područjima1

može se konstatirati da ova vrsta turizma postoji od samog početka postojanja turističke

aktivnosti, odnosno, od prvih putovanja kojima razlog nije bio posao.

Iako je ruralno područje često u povijesti privlačilo ljude u svrhu zabave kao dodatne

aktivnosti, danas ono sve više postaje interes rastućem broju turista. Selo i ruralna

područja privlače sve veći broj urbanog stanovništva. Šira zajednica, te značajnije

institucije uviđaju sve veći značaj ruralnog turizma te se počinju aktivno baviti

razvojem i unapređenjem istog. Ubrzani tempo života, kojim živi danas velika večina

ljudi, potaknuo je sve veći broj turista da se odmore u mirnom seoskom okruženju,

daleko od gradske buke i burne svakidašnjice. Iako, pogotovo u Republici Hrvatskoj,

još uvijek nije razvijen u skladu sa svojim potencijalima i mogućnostima, ruralni

turizam se smatra poslom budućnosti.

2.1. Pojmovno određenje ruralnog turizma

Različiti autori različito definiraju pojam ruralnog turizma, no u suštini svi oni zapravo

podrazumijevaju isto. Svi se slažu da se ruralni turizam odvija na selu, da su za pružanje

turističkih usluga nužna obiteljska gospodarstva2. U nastavku dati će se nekoliko

različitih definicija različitih autora kako bi se spomenuti pojam što bolje objasnio.

Ruralni turizam skupni je naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se razvijaju u

ruralnom prostoru. Određen je prirodnim i kulturnim resursima koji se nalaze na

ruralnim područjima, a oni predstavljaju dobar temelj za ruralni razvoj. Premda još

uvijek u sjeni maritimnog turizma, u posljednje vrijeme ruralnom turizmu počinje se

posvećivati sve veća pozornost jer ruralni prostor Hrvatske zauzima oko 90% njezine

površine, što je ogromni potencijal za razvoj ruralnog turizma. Zbog toga se, između

ostalog, opravdano javila potreba da se na jednom mjestu jasno, sustavno i pregledno

iznesu teorijska saznanja, bitna obilježja, pretpostavke, činitelji i koristi razvoja

1 Ruralna područja su područja u kojima gustoća naseljenosti iznosi manje od 150 stanovnika po km

2

2 Obiteljsko gospodarstvo je manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnome kraju koja

daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva, a u čiji su rad uključeni svi članovi obitelji.

Page 8: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

5

ruralnog turizma, te postojeća praktična iskustva onih zemalja koje već duže vrijeme

uspješno razvijaju ruralni turizam (Ružić, 2009.).

Ruralni turizam je široki pojam koji označava svaku turističku aktivnost unutar ruralnih

područja, odnosno obuhvaća različite vidove turizma (lovni, ribolovni, turizam u

parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni.) (Kušen, 1995.).

Prema definiciji Vijeća Europe, ruralni turizam je turizam na ruralnom području sa svim

aktivnostima koje se provode na tom području, a najvažnije karakteristike takve vrste

turizma su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima,

domaća hrana i upoznavanje seoskih poslova. Razvoj ruralnog turizma temelji se na

održivom razvoju, odnosno na revitalizaciji već postojeće tradicijske gradnje, odnosno

baštine, kojoj se daje nova turistička namjena. Ovaj oblik turizma nema potrebu za

izgradnjom novih kapaciteta, već dapače, susreće se s izazovima kako na najbolji i

najkvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture.

Ruralni turizam je skupni naziv za različite oblike turizma koji se javljaju izvan

područja gradova i područja na kojima se razvio masovni turizam. On je uvjetovan i

obilježen turističkim atrakcijama koje se nalaze u ruralnim prostorima. Osim turizma na

turističkim seljačkim obiteljskim gospodarstvima3, u ruralnom prostoru

4 nailazimo na

lovni turizam, ribolovni turizam, odmorišni turizam, sportsko-rekreacijski turizam,

zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam,

eko-turizam, avanturistički turizam, edukacijski turizam, vjerski turizam, turizam

zaštićenih dijelova prirode, nostalgični turizam, zavičajni turizam i slično.

2.2. Nastanak i razvoj ruralnog turizma

Početak razvoja turizma na ruralnom području može se povezati s vremenom kada je u

kraljevskim porodicama i europskoj aristokraciji selo postalo novi objekt interesa.

Njihov interes uskoro je rezultirao izgradnjom ljetnikovaca i vila gdje su oni uživali u

3 Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo ( TSOG) je obiteljsko gospodarstvo na kojem je turizam

dopunska djelatnost 4 Prema Strategiji prostornog uređenja RH (1997.), ruralnim prostorom se smatra cijeli prostor izvan

gradova koji je predmet zanimanja u sociološkom i gospodarskom pogledu, kao prostor u kojem se

rasprostiru mala ruralna društva ili ruralne zajednice, usko povezane, životno i radno, s pretežito

prirodnim okolišem

Page 9: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

6

načinu života u blizini polja i u organiziranim zabavama u prirodi i ruralnom prostoru

što je značajno podiglo vrijednost ruralnog područja.

Ruralni se turizam u Engleskoj pojavio kao zabavna aktivnost u slobodno vrijeme u

drugoj polovici 18. stoljeća, dok su ranije te aktivnosti pripadale manjini zemljišnih

vlasnika što počinje još u 11. i 12. stoljeću kada su bila određena široka područja na

kojima se aristokracija iskušavala u lovu na raznu divljač (Pančić Kombol, 2000.). U

Francuskoj, krajem 18. stoljeća, putovanja Grand Toura5 prestaju biti privilegija sinova

bogataša, pa se u njih uključuju srednje klase čiji ciljevi nisu gradovi već uživanje u

krajoliku. Do kraja 18. stoljeća dolazak na selo bio je pravi model orijentacije na

prirodu, što je odraz želje za iskustvom u prirodi, koja je ostala zabilježena u

mnogobrojnim djelima pisaca i slikara tog vremena. Odredište turističkih putovanja u

drugoj polovici 19. stoljeća bila je Švicarska. Ondje je ruralni turizam također bio u

porastu, a temeljio se na alpskom penjanju, pješačenju i zdravstvenim tretmanima.

Otkrivanje morskih obala i usmjeravanjem turizma prema novim mjestima, koja postaju

moderna ljetovališta, selo i uživanje u seoskim krajolicima se pomalo napušta, ali

turizam ne izlazi u potpunosti iz ruralnih područja.

Razvoj turizma u ruralnim područjima, pogotovo rekreacije, uzima zamah nakon

Drugoga svjetskog rata. Ipak, u onom obliku u kojem se danas shvaća, kao čimbenik

obnove i razvitka sela i integralni dio turističkog proizvoda, razvija se u državama

Europe i u SAD-u od sredine šezdesetih godina. Temelji njegova razvoja bili su

povećanje slobodnog vremena i rast stopa individualne motorizacije. U tom razdoblju

još se ne može govoriti o razvijenoj ekološkoj svjesti, težnji za aktivnim i

diverzificiranim oblicima turizma - faktorima koji, uz one ekonomske, danas oblikuju

svjetska turistička kretanja, a izravno su vezani za ruralne prostore. Do 1960-ih

rekreacija i turizam u ruralnim prostorima nisu podlijegali zakonima slobodnog tržišta,

principima ponude i potražnje i nisu bili utjecani od državnih vlasti. Interes je bio

usmjeren na primorska i planinska turistička naselja i gradove, mjesta koncentracije

turizma. Namjena zemljišta u ruralnim područjima rijetko je oblikovana izvan okvira

poljoprivrede i šumarstva (Lukić, 2005.).

5 Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemići

kao završnu fazu svog obrazovanja, a trajala su između dvije i osam godina.

Page 10: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

7

2.3. Stanje ruralnog turizma u Hrvatskoj

Ruralni turizam u Hrvatskoj se planski počeo razvijati od 1990. Godine. Prije toga

postojale su nepovezane inicijative (selo Otok u Slavoniji, dubrovačko primorje,

unutrašnjost otoka), no što zbog prodora neautohtonih proizvoda, što zbog rata te

inicijative su ugasnule. Početkom '90-ih na inicijativu Saveza Seljaka Hrvatske, Instituta

za turizam i tvrtke Hrvatski frarmer d.d. postavljene su zakonske regulative koje

određuju bavljenje ruralnim turizmom. Jedan od temelja ruralnog turizma je turizam na

obiteljskim gospodarstvima, koji će biti objašnjen u kasnijim poglavljima (Ruralni

turizam u Istri, 2004.).

Razvoj ruralnog turizma, kao posebni oblik turizma u Hrvatskoj se operativno i

organizirano počeo razvijati 1996. godine, kada je ministar turizma, temeljem tada

važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, donio Pravilnik o pružanju ugostiteljskih

usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i tada je stvoren pravni okvir

reguliranja ove vrste turizma. Od tada pa do danas, broj registriranih obiteljskih

gospodarstava na razini RH, koja ima čak 92 % ruralnog prostora od ukupne površine

Hrvatske, neprekidno je u uzlaznom trendu (Mišćin, 2008.). Ruralni turizam je značajan

čimbenik u aktiviranju i održivom razvoju ruralnih područja koji pomaže očuvanju

lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku

proizvodnju. Važnost ruralnog turizma, očituje se u vrlo važnoj interakciji

poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja

tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga korištenjem postojećih resursa

ruralnog prostora i sela, kao njegovog sastavnog dijela. Važna je revitalizacija

postojećih, tradicijskih objekata, kulturne baštine, kojima se daje nova, osuvremenjena

gospodarska tj. turistička namjena. Osnovica razvoja ruralnog turizma su obiteljska

gospodarstva, no u posljednjih 10-tak godina postoji sve veći interes državne uprave,

lokalne samoprave, pojedinih institucija i poduzetnika u ruralnom prostoru za razvojem

nekih novih, dosada nepoznatih oblika turističke ponude na ruralnom prostoru, čime se

stvaraju preduvjeti za razvitak i brendiranje ruralnih destinacija. (Demonija, Ružić,

2010.)

Page 11: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

8

Kao što je ranije spomenuto ruralni prostor zauzima gotovo 90% površine Hrvatske od

čega je 57% površina poljoprivredno, a 36% šumsko zemljište. Na tom prostoru živi

oko 46% pučanstva koje je izravno ili posredno vezano uz poljodjelstvo. U Hrvatskoj se

pod pojmom "ruralno" sve više percipiraju ekološke vrijednosti, originalna znanja i

kulturni identitet, a poljoprivreda je način života koji na specifičan način oblikuje

obitelj, odnose u obitelji te njeguje određeni sustav vrijednosti. Zato je razvitak ruralnog

prostora temelj gospodarskoga i društvenog jedinstva zemlje (Čobanković, 2004.).

Sukladno Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2013. godine, prepoznata je potreba za

pripremom posebnih programa za oživljavanje turističkih potencijala Hrvatske, a

značajna je pozornost posvećena upravo razvoju ruralnog turizma.

S obzirom na različitost prirodno-resursne osnove te oblikovne značajke ruralne

arhitekture i običaja, u Hrvatskoj je moguće razlikovati sljedeće ruralne cjeline (Jelinić,

2007.):

• Slavonija, Baranja i Srijem,

• Hrvatsko zagorje, Prigorje, Međimurje i Podravina,

• Posavina, Pokuplje, Moslavina,

• Gorski kotar i Žumberak,

• Lika i Kordun,

• Istra i Hrvatsko primorje,

• Dalmacija

Zahvaljujući činjenici da se u proteklom razdoblju u Hrvatskoj razvoj turizma nije

odvijao na račun značajnijeg devastiranja prostora kao osnovnog resursa, a niti

značajnijeg iskorišavanja prirodnih resursa, Hrvatska je danas u mogućnosti turizmom

valorizirati svoje prednosti. Upravo je ruralni turizam oblik turizma koji se razvija

prema načelima održivog razvoja i na najbolji način valorizira ruralni prostor, prirodne i

kulturno-povijesne resurse te autohtone tradicijske elemente. Ipak, uspoređujući stupanj

razvijenosti ruralnog turizma u Hrvatskoj s Europom, proizlazi da se Hrvatska, prema

procjenama, nalazi na početku razvojnog puta ovog oblika turizma. Činjenica koja to

Page 12: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

9

dokazuje je da udio ruralnog turizma u europskim turističkim aktivnostima iznosi

između 10 i 20%, dok ruralnog turizma u Hrvatskoj manje od 1%.

Dinamika jačeg razvoja turizma na obiteljskim gospodarstvima i ruralnog turizma

uopće, krenula je 1998. godine. Te godine su u Republici Hrvatskoj registrirana 32

turistička seljačka obiteljska gospodarstva6. Prema podacima iz 2010., u Hrvatskoj je

registrirano ukupno 360 turističkih obiteljskih gospodarstva u 11 županija. Od 1998.

godine, kada su bila registrirana 32 turistička obiteljska gospodarstva koja su pružala

turističke usluge, broj registriranih turističkih obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj

povećan je jedanaest puta (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2010.)

Tablica 1. BROJ REGISTRIRANIH TSOG PO GODINAMA ZA RAZDOBLJE OD

1998. DO 2010.

GODINA Broj ukupno

registriranih TSOG

1998. 32

1999. 65

2000. 151

2001. 175

2002. 269

2003. 269

2004. 254

2005. 310

2006. 330

2007. 379

2008. 350

2009. 360

2010. 360

. Izvor: Izrada autora prema podacima Ministarstva turizma, 2010.

6 Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo ( TSOG) je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na

kojem je turizam dopunska djelatnost. U daljnjem tekstu pojam TSOG će se zamijeniti pojmom turistička

obiteljska gospodarstva

Page 13: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

10

Registrirana turistička obiteljska gospodarstva u Hrvatskoj prema provedenim anketama

i dalje su u uzlaznom trendu i kontinuiranom razvoju. Tako je 2010. godine u

Republici Hrvatskoj registrirano oko 360 turističkih obiteljskih gospodarstava, od

kojih veliki broj nudi usluge prehrane uz kušaonice vina i rakije. Na grafu 1. je vidljivo

da je najveći broj registriranih turističkih obiteljskih gospodarstava je u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji, a slijedi Istarska županija, koja ima značajno veći broj

registriranih kreveta u turističkim obiteljskim gospodarstvima. Osim Istarske i

Dubrovačko-neretvanske županije, najznačajniji porast u broju registriranih obiteljskih

gospodarstava imaju još Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Zadarska, Splitsko

dalmatinska, Zagrebačka i Sisačko-moslavačka županija. Ostale kontinentalne županije

s manjim brojem registriranih TSOG su: Međimurska, Krapinsko-zagorska,

Koprivničko-križevačka i Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarskosrijemska

županije (Mišćin, 2008.)

Graf 1. Broj registriranih TSOG, po županijama u 2007.godini.

Izvor: Hrvatska gospodarka komora, Sektor za turizam, 2007.

0

10

20

30

40

50

60

70

2 2

6 6 7 8

13

43

30 31

41

56

64

70

Broj gospodarstva

Page 14: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

11

Mogućnosti razvoja segmenta ruralne turističke ponude Hrvatske temelje se na

atraktivnim prirodnim turističkim prostorima kontinentalne i zaobalne Hrvatske te

selektivnim oblicima turizma koji su do sada nedovoljno iskorišteni, a imaju velike

potencijale u kulturnom ruralnom turizmu i širem kulturnom turizmu, posebno

arheološkom, speleološkom, pustolovnom, lovnom, izletničkom, lječilišnom, wellness i

gastronomskom turizmu baziranom na proizvodnji domaće hrane i autohtonim

kuhinjama regija Hrvatske. Temelj razvojne i poslovne orijentacije svakoga

gospodarstva koji se bavi turizmom kao dopunskom djelatnošću jest stvaranje

specifičnog autohtonog turističkog proizvoda regije kojoj pripada, korištenjem

komparativnih prednosti regije.

Tablica 2. Broj dolazaka (posjetitelja) i noćenja turista u tisućama na ruralnom prostoru

u Hrvatskoj 2008. godine.

TURISTIČKI

PROMET PO

PODRUČJIMA

BROJ DOLAZAKA

(u tisućama)

BROJ NOĆENJA

(u tisućama)

domaći strani ukupno domaći strani ukupno

Ostvareni promet u

planinskim mjestima 43 232 274 89 341 430

Ostvareni promet u

županijama ruralne

Hrvatske

305 250 555 798 420 1218

Ukupno ruralna

Hrvatska 352 486 838 898 764 1662

Ukupno Hrvatska

1 846 9 415 11 261 6 478 50 625 57 103

% udjela ruralne

Hrvatske u

ukupnom

turističkom prometu

19 5,2 7,4 13,9 1,5 2,9

Izvor: Statistički ljetopis 2009., Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, str. 411 i 635.

Page 15: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

12

U Hrvatskoj nema vođene evidencije turističkog prometa za ruralni turizam.“ Njegovom

uređivanju pristupilo se prema metodologiji da su ostvarenim dolascima

(posjetiteljima) i noćenjima iz planinskih mjesta pribrojani su ostvareni dolasci i

posjetitelji iz 12 županija ruralne Hrvatske. Iz tablice 2. vidljivo je da u 2008. godini

ostvareno 838.000 dolazaka i 1.218.000 noćenja. Ova statistika prati i sve vrste

smještaja koje se nalaze u ruralnom prostoru u Hrvatskoj (hoteli, pansioni, turistiĉka

naselja, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo).

Ruralni turizam reguliran je brojnim zakonima i pravilnicima iz više područje koji

direktno ili indirektno reguliraju ruralnim turizam i njegove posebne oblike, načine

poduzetničkog organiziranja te različite aktivnosti i obveze vezane za ruralni turizam.

Turizam na obiteljskim gospodarstvima jedan je od posebnih oblika ruralnog turizma

koji je također reguliran posebnim aktima ( Prvi hrvatski kongres ruralnog turizma,

2007.).

Prvi propisi koji su regulirali bavljenje ruralnim turizmom na obiteljskim

gospodarstvima, kao posebnim oblikom turizma, doneseni su 1996. godine, a to su bili

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o turističkoj djelatnosti te Pravilnik o pružanju

ugostiteljskih usluga u obiteljskom gospodarstvu.

Zakonom o turističkoj djelatnosti uvodi se u hrvatsko zakonodavstvo pojam ruralni

turizam pored izraza obiteljsko gospodarstvo. Turističke usluge radi odmora i rekreacije

turista mogu se pružati na obiteljskom gospodarstvu upisanom u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava i u šumama šumoposjednika upisanih u Upisnik

šumoposjednika sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za

poljoprivredu, odnosno šumarstvo (Zakon o pružanju usluga u turizmu, Ministarstvo

turizma, 2010.)

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga najvažniji je propis koji regulira pružanje

ugostiteljskih usluga na obiteljskom gospodarstvu.. Tim je Pravilnikom obiteljsko

gospodarstvo određeno kao domaćinstvo koje je organizirano kao turističko seljačko

obiteljsko gospodarstvo na selu, u kojem njegovi članovi imaju prebivalište, a

Page 16: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

13

privređivanje članova obiteljskog gospodarstva, koje sudjeluje u pružanju ugostiteljskih

usluga, proizlazi iz vlastite poljoprivredne proizvodnje. (Pravilnik o pružanju

ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, NN 22/96., čl.2).

Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u obiteljskom gospodarstvu određuju se

limiti pružanja usluga, tj. za pružanje usluge smještaja najviše deset soba ili 20 postelja,

a u kampovima do deset smještajnih jedinica, odnosno trideset gostiju istodobno ( Prvi

hrvatski kongres ruralnog turizma, 2007.)

Nadalje, ovim Pravilnikom je određeno da pružanje usluga prehrane trebale bi biti

pripremljene iz poljoprivrednih proizvoda, odnosno iz vlastite proizvodnje

gospodarstva.

U glavi III. Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u obiteljskom gospodarstvu

utvrđuju se minimalni uvjeti koje obiteljska gospodarstva trebaju ispunjavati za

pružanje ugostiteljskih usluga, zatim se utvrđuju i minimalni uvjeti za pojedine objekte

koji pružaju uslugu smještaja, za apartmane i kampove.

2.4. Ruralni turizam u Istri

Atraktivnost prostora daje posebnu vrijednost ruralnom turizmu Istre, a on se određuje

prema stupnju oduševljenja koji su posjetitelji doživjeli boravkom u istom. Važniji

elementi koji ukazuju na atraktivnost kraja su čist zrak, čista voda, zdrava klima i

očuvana okolina, prirodno i kulturno nasljeđe. Također je važna i mogućnost slobodnog

kretanja u prirodi radi rekreacije i razgledavanja zanimljivosti u okolici.

Istarski poluotok obuhvaća površinu od 3 476 četvornih kilometara i dijele ga tri države:

Hrvatska, Slovenija i Italija. Većina hrvatskog dijela poluotoka nalazi se u Istarskoj

županiji s 2 820 četvornih kilometara. Ruralni prostor Istre, definiran kriterijima EU,

određuju tri glavne značajke: gustoća naseljenosti, način korištenja zemljišta te identitet

zajednice. Tipična seoska područja imaju nisku gustoću naseljenosti, što je posljedica

male veličine naselja i njihove raštrkanosti. Također, glavnina raspoloživog zemljišta

koristi se za poljoprivredu i šumarstvo, dok izgrađeni prostor zauzima manje površine.

Page 17: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

14

Od ukupno 647 naselja u Istarskoj županiji, njih 52 svrstano je u urbane lokalne

zajednice, a 595 u seoske lokalne zajednice. S obzirom na to da je broj stanovnika u

općinama i gradovima prema popisu 2001. godine iznosio 99 135, što je 48,1%

ukupnog stanovništva Istarske županije, to karakterizira pretežito ruralnu regiju.

Ruralni prostor Istre čini 2 301 70 km kvadratnih ili 81,6% od ukupnog prostora. Na

tom prostoru živi 74 970 stanovnika u 549 naselja (Ružić, 2011.).

Osim turističkog razvoja obalnog dijela Istre, turizam se širi i u unutrašnjost poluotoka.

Dosadašnji razvoj turizma na ruralnom području Istre može se ilustrirati pokazateljima

o broju objekata i kapaciteta ponude što prikazuje tablica 3.

Tablica 3. Objekti i kapaciteti ponude u ruralnom turizmu Istre 2009. godine

Vrste turizma Vrsta objekata Broj

objekata

Kapacitet

Turističko seljačko

obiteljsko gospodarstvo 26 170 kreveta

Bed and breakfast 25 221 krevet

Odmor na vinskoj cesti 5 28 kreveta

Agroturizam Ruralna kuća za odmor 140 960 kreveta

Ruralni obiteljski hotel 10 247 krevta

Sobe i apartmani 40 345 kreveta

Stanacija (vila) 45 400 kreveta

Rezidencijalni i

zavičajni turizam

Rezidencije, zavičajne vile

i kuće za odmor 6129 24 520 mjesta

Boravišni Hoteli 3 224 mjesta

Kamp odmorišta 1 4 mjesta

Kamping Kampovi 1 30 mjesta

Pješačke staze 10 100 km

Biciklističke staze 60 2600 km

Paragliding uzletišta 8

Konjički centri i klubovi 4 -

Sportsko - Staze za slobodno penjanje 9 -

Page 18: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

15

avanturistički

Motocross i enduro staze 2 -

Uređene jame i spilje za

posjet 3 -

Zdravstveni Hotel 1 360 kreveta

Lovno - Lovišta 46 366 000 ha

ribolovni Ribolovne lokacije 6

Kulturno - vjerski Kulturno - vjerski

spomenici 83

Ugostiteljski objekti 87 10285 stolaca

Enogastronoomski Vinske ceste 4 116 vinara

Ceste maslinoovog ulja 7 138 maslinara

Izvor: Ružić., P (2011.) Ruralni turizam Istre, str. 108.

Prema podacima Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (veljača, 2007.), od

ukupnog broja registriranih turističkih obiteljskih gospodarstava Hrvatske, Istarska

županija je zauzimala drugu poziciju prema broju registriranih gospodarstava, njih 64

ili 18%, a prvu poziciju po broju registriranih postelja, čak 253 ili 29%.(Graf 1.)

Možemo sa sigurnošću reći da su turistička obiteljska gospodarstva istarskog poluotoka

zaživjela u jedan novi turistički proizvod, čijem brzom kvantitativnom rastu i

kvalitativnom razvoju svjedočimo iz godine u godinu.

Navedeno potvrđuje i tablica 4. u kojoj vidimo da je u Istri krajem 2008. godine broj

turističkih seljačkih gospodarstava porastao na čak 249 s ukupno 2172 postelje.

Udio ruralnog turizma u ukupnom turizmu Istre iznosi 1,6% s tendencijom rasta

(Forum ruralnog razvoja Istre, 2009.). Aktualna gospodarska kriza, koja predstavlja

veliki izazov globalnim turističkim kretanjima, za ruralni turizam ne predstavlja

prijetnju. Što se tiče rezultata turističkih noćenja i dolazaka u objektima ruralnog

turizma, njihovi su vlasnici više nego zadovoljni jer u doba recesije bilježe pluseve.

Naime, Istra, kao jedna od destinacija ruralnog turizma u 2009. godini, bilježi rast od 10

do 12%, što zasigurno ohrabruje dionike ruralnog turizma.

Page 19: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

16

Tablica 4. Broj gospodarstava i broj postelja u ruralnim područjima Istarske županije

krajem 2008. g.

Tipovi obiteljskih

gospodarstva

Broj obiteljskih

gospodarstava

Broj postelja

Agroturizam 26 180

Ruralna kuća za odmor 138 1020

Ruralni B&B 25 221

Ruralni obiteljski hotel 10 247

Odmor na vinskoj cesti 5 28

Stancija 45 476

Ukupno 249 2172

Izvor: Ružić., P (2011.) Ruralni turizam Istre

Razlog tome je što nisu okrenuti masovnom turizmu, a i taj je segment turizma sve

popularniji u Europi u zadnjih pet do šest godina. Objekti ruralnog turizma, od ruralnih

kuća za odmor, agroturizama, ruralnih B&B te ruralnih obiteljskih hotela iznimno su

dobro popunjeni i rezervirani su do sredine ili kraja listopada. Kod većine iznajmljivača

rezervirani su i vikendi tijekom jeseni i zime. Prema podacima Ruralisa na temelju

bukinga, anketiranja te podataka iz turističkih agencija, u 2011. godini se ostvarilo 1

954 552 noćenja, dok je godine prije ta brojka iznosila 1 677 752, što u potpunosti ide u

prilog ruralnom turizmu Istre kao posebnom turističkom proizvodu stacionarnog tipa, a

to znači da postoje posjetioci koji u Istru dolaze upravo zbog boravka na selu. Lani se u

ruralnom turizmu zaradilo 5,1 milijuna eura, a ove se godine očekuje da će zarada

porasti za milijun eura (Ban, 2012.).

Potražnja za ruralnim turizmom Istre u stalnom je porastu. Danas se ona kreće na razini

od 249 549 posjetitelja godišnje. Od ukupnog broja posjetitelja ruralnog turizma Istre

9,7% čine domaći gosti, a 90,3% čine strani turisti. Navedena turistička kretanja

pokazuju intenzivan razvoj turizma na ruralnom prostoru Istre.(Ružić, 2011.).

Istarsko selo najviše vole Nijemci koji čine 55% gostiju u takvom tipu smještaja.Slijede

ih Englezi (26%), Francuzi (8%), Austrijanci (3,9%), Nizozemci (2,1%) te Talijani

(2%). Individualni gosti dolaze i iz udaljenijih država, primjerice iz Belgije, Irske,

Norveške, Izraela i SAD-a, a Slovenci dolaze samo zbog konzumacije ugostiteljske

Page 20: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

17

ponude u tim objektima. Vikend gosti dolaze iz susjednih županija i udaljenijih mjesta,

a najbrojniji su Zagrepčani te odmah nakon njih i Splićani. Ruralni turizam

najprivlačniji je za obitelji, ali i umirovljenike. U prosjeku gosti ostaju šest dana, a

dnevno na hranu i piće potroše od 43 do 62 eura. Na izvanpansionsku ponudu, kako

kažu podaci iz Ruralisa, troše dodatnih 25 eura dnevno.

U odnosu na hrvatski prosjek stanje ruralnog turizma u Istarskoj županiji je znatno

povoljnije. Naime, smještajni kapaciteti su trinaest puta veći od prosjeka u ostalim

hrvatskim županijama. Po funkcionalnoj i oblikovnoj opremi smještajnih objekata

ruralnog turizma, uređenju okoliša, razini usluga, prezentaciji i promidžbi ruralni

turizam Istarske županije jedini može biti konkurentan na europskom turističkom tržištu

(Hendija, Z. i Kušen E, 2005). Naime, istarska su obiteljska gospodarstva obogatila

svoje turističke sadržaje, od domaćih životinja, ruralnog ambijenta do vlastitih bazena

za kupanje, a s druge strane, turistička destinacija Istra, učinila je turistički dostupnima

mnoge svoje potencijalne turističke atrakcije, povezavši ih sustavom novih atrakcija,

koje čine turističke ceste, putovi, staze i itinereri, primjerice vinske ceste i biciklističke

staze. Istarska županija ima ugovorne arhitekte, specijalizirane za ruralnu tradicijsku

istarsku arhitekturu, koji izrađuju odgovarajuću dokumentaciju i daju potrebne stručne

savjete u domeni istarskog ruralnog turizma u najširem smislu. Osim arhitekata, na

programiranju i oblikovanju objekata i sadržaja na gospodarstvu, angažirani su dizajneri

interijera, stručnjaci za hortikulturu te stručnjaci za izgradnju bazena za kupanje. Ovako

uređena gospodarstva dosižu i prelaze kvalitetu ponude konkurentskih zemalja ili regija.

2.5. Učinci i koristi razvoja ruralnog turizma Istre

Učinci i koristi razvoja ruralnog turizma na području Istarske županije su mnogobrojni.

Ekonomski učinci od ruralnog turizma sagledivi su u povećanju proizvodnje i prihoda u

ruralnoj sredini. Ruralni turizam je jedan od osnovnih pokretača daljnjeg razvoja

poljoprivrede u Istri, jer omogućuje znatno širenje tržišta, a s plasmanom se osigurava

ostvarivanje dodatnih prihoda te ekonomskih i financijskih učinaka. Neekonomskih

učinaka ruralnog turizma ima također mnogo, a mogu se svesti u tri osnovne skupine i

to: utjecaj na prirodu, društvo i kulturu u ruralnoj sredini, zaustavljanje migracija iz

ruralne sredine te zaštita okoline (Ružić, 2009.). Pojavom ruralnog turizma na istarskom

poluotoku započeta je obnova sela i gradića. Naime, valoriziraju se povijesne i kulturne

Page 21: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

18

vrijednosti spomenika te prirodnih ljepota, pa stoga razvijanjem ruralnog turizma

postoji mogućnost ponovnog oživljavanja ruralne sredine Istre. Razvoj ruralnog turizma

utječe na zaustavljanje iseljavanja stanovništva iz ruralnih krajeva jer omogućuje

stvaranje novih radnih mjesta. Otvaranjem mogućnosti zapošljavanja povoljno se utječe

na migracije u pravcu sela i zadržavanja mladih u tim sredinama. Ostajanjem ljudi u

ruralnim sredinama pridonosi se obnavljanju stambenih i drugih objekata, pa se na taj

način sprječava njihovo propadanje, odnosno omogućuje se očuvanje tradicija i običaja

življenja u ruralnim sredinama, te se ulijeva osjećaj ponosa lokalnog stanovništva,

samopoštovanje i održava se identitet zajednice. Ruralni turizam pomaže u zadržavanju

prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti ruralnih prostora Istre. Naime, istarski

brežuljci “okupani” suncem i autohtono mediteransko zelenilo, rijetko bilje i raznovrsno

drveće, svjedoci su prirodnih ciklusa koje čovjek u Istri nije poremetio i prekinuo. Jedan

od važnijih ekoloških činitelja ruralnog prostora Istre je ekološka poljoprivreda, a sve

veća pažnja je usmjerena i na zaštitu i očuvanje ugroženih pasmina.

Brojnim pozitivnim učincima i koristima razvoja ruralnog turizma Istarske županije,

opravdana je teza o poticanju očuvanja lokalnog identiteta, tradicije i običaja,

oživljavanja starih zanata te jačanja poljoprivredne i ekološke proizvodnje. Poticanje

razvoja turizma na tim područjima iznimna je šansa za revitalizaciju ruralnog prostora,

unapređenje gospodarskog razvoja i promociju Istre kao cjelovite ruralne turističke

destinacije (Ružić, 2011.).

2.6. Oblici ruralnog turizma

U Istri je razvijeno više oblika ruralnog turizma. Posebno se ističu agroturizam,

rezidencijalni i zavičajni, sportski, avanturistički, zdravstveni, lovni, ekoturizam i drugi

spomenuti u tablici 5. Oni najviše zastupljeni bit će objašnjeni u nastavku

Page 22: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

19

Tablica 5. Tipovi turizma

Turizam na seljačkim gospodarstvima =

agroturizam

Kulturni turizam

Rezidencijalni turizam Vjerski turizam

Zavičajni turizam Lovni turizam

Sportsko – rekreacijski turizam Ribolovni turizam

Avanturistički turizam Vinski turizam

Zdravstveni turizam Gatronomski turizam

Edukcijski turizam Prirodi blizak turizam

Tranzitni turizam Eko – turizam

Kamping turizam Mješovite vrste turizma

Nautički turizam

Izvor: E. Kušan 2002. Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb

2.6.1. Sportski i avanturistički turizam

Bartoluci (2004.) definira sportski turizam kao turizam u kojem je sport glavni motiv

putovanja i boravka turista u turističkom odredištu. Prema istom autoru sportski se

turizam pojavljuje u različitim oblicima i to: natjecateljski sportski turizam, te zimski i

ljetni sportsko rekreacijski turizam. Kao osnovni motiv putovanja ističe se neka sportska

manifestacija, bilo da sudionici aktivno sudjeluju u njoj (sportaši) ili su, pak. pasivni

sudionici (gledatelji). Kod sportsko-rekreacijskog turizma kao osnovni motiv pojavljuje

se (aktivno) sudjelovanje turista u sportsko-rekreacijskim aktivnostima, a ovisno o

aktivnostima koje se mogu provoditi u pojedinoj sezoni te mjestu njihova provođenja

razlikujemo zimski i ljetni sportsko-rekreacijski turizam.U Istri se moguće uključiti u

šetnje ili rekreativno trčanje, vožnja biciklom, te jahanje na konjima.

Zabilježeno je desetak pješačkih staza od kojih su najvažnije Staza svetog Šimuna u

središnjoj Istri, kod Pazina Zelenegrad (duga oko 15km) i Beram, najposjećenija

pješačka staza je staza od Brguca do Korita koja vodi prema Ćićariji. Ljubitelji vožnji

biciklom mogu uživati u biciklističkim stazama podijeljenim u 10 etapa, čak 430km od

Rovinja do Rapca. Istra ima četiri konjička centra: Ranč Barba Tone kraj Barbana, ranč

Goli vrh, konjički centar Juricanija, te konjički klub Ćičarija i Castelium.

Page 23: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

20

Avanturistički turizam je spoj avanture, rekreacije, opuštanja, zabave i gurmanskih

doživljaja. Na taj način će se korisnici udaljavati od svakodnevnih problema i stresnih

situacija, te pripremati svoj organizam i psihofizičku kondiciju za daljnje pothvate.

Avanturistički turizam nudi kombinaciju avanturističkih vožnji terenskim vozilima,

vožnju splavom i čamcem (rafting) rijekama. ( Pustolovni, turizam, 2011.)

Prirodni kanjoni, strme padine, opasne planinske staze i okomite stijene Istre stvorene

su za avanturističke sportove kao paragliding i letenje zmajem, freeclimbing ili sportsko

penjanje po stijenama, vožnju motocross i enduro stazama, vožnju kanuom po rijeci

Mirni koja je nova atrakcija u zadnje vrijeme, špiljarenje, pa i kanjonig.

2.6.2. Zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam jedan je od najstariji oblik turizma, a njegova ponuda temelji se na

prirodnim lječilišnim činiteljima koji su poveznica različitih oblika medicinskih,

preventivnih i wellness programa, prilagođenih potrebama pojedinih skupina turista. U

lječilištima se nudi autohtona zdrava prehrana, razne tjelovježbe, mir, društveni i

duhovni programi i sl. (Zdravstveni turizam, 2011.)

Od ponude zdravstvenog turizma u Istri su poznate Istarske toplice koje po termalnim

izvorima na bazi sumporne vode nalaze na samom vrhu po kvaliteti ljekovitosti. Iznad

samog lječilišta nalazi se 85 metara visoka stijena ispod koje se nalazi izvor ljekovite

vode Sv. Stjepan koji je poznat po toploj vodi punoj minerala za koju je znanstveno

dokazano da pospješuje lječenje kroničkih reumatskih bolesti, dermatoloških bolesti,

bolesti gornjih dišnih puteva, ginekoloških bolesti i postoperativnu rehabilitaciju.

Page 24: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

21

2.6.3. Kulturni i vjerski turizam

Kulturni turizam jest takva vrsta turizma u kojem su motivi turističkih posjeta muzeji,

izložbe, koncerti, ili je pak takva vrsta turizma vezana uz materijalnu, tj. ‘izgrađenu’

baštinu – od velikih religijskih spomenika do svjetovne arhitekture ( Seale, 1996.).

Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete

kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Taj je termin ograničen utoliko

što previđa važan element u turizmu, a to je ‘zabava’ (Hughes,1996.)

U Istri su po kulturnim znamenitostima poznati gradovi Oprtalj, Grožnjan, Motovun,

Roč i najmanji grad na svijetu Hum. Također Istra posjeduje crkve oslikane freskama

među kojima su sveti Vincet u Svetvinčetu, sveti Nikola u Pazinu, sveta Marija na

Škiriljah u Bermu i mnoge druge.

Vjerski turizam je oblik turizma kojemu su glavni motivi putovanja u destinaciju

hodočašća i vjerska slavlja. Zbog toga se hodočasnici smatraju turistima motivirani

vjerom, a hodočašće se smatra jednim oblikom turizma.

Vjerski turizam omogućava zadovoljiti potrebe religijskog i duhovnog karaktera. Od

davnina su ljudi prelazili velike udaljenosti kako bi posjetili svetišta zbog obavljanja

religijskih obreda. Takva mjesta su postajala središtima vjerskih događanja, tako da

danas imamo poznate centre za vjerski turizam. (Vjerski turizam, 2011.)

Crkve i druga svetišta u svakom mjestu u Istri su interesantne svaka na svoj način. Tako

se župna crkva sv. Blaža u Vodnjanu ističe po tome što u crkvi leže mumificirana tijela

triju svetaca. Uz navedenu crkvu važno je spomenuti i Sveti Petar u Šumi gdje je se

nalazi najveći samostan u Istri, također hodočašća na „Božje polje“ i u crkvu sv Foške.

2.6.4. Ekoturizam

Ekoturizam je način putovanja suvremenih i ekološko osviještenih turista kojim se

podupire očuvanje prirodnog okoliša i kulturnog naslijeđa, te suradnja s lokalnom

zajednicom. Njegova svrha može biti edukacija putnika, kako bi se osigurala sredstva za

ekološku zaštitu, izravnu korist gospodarskog razvoja i osnaživanje lokalnih zajednica,

ili promicanja poštivanja različitih kultura i ljudskih prava. Od 1980-ih ekoturizam se

smatra vrlo ozbiljnom temom, tako da buduće generacije mogu doživjeti destinacije

Page 25: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

22

relativno netaknute od strane ljudske intervencije. Općenito, ekoturizam se fokusira na

volontiranje, ili "voluntourism", osobni rast i održivost okoliša. Ekoturizam obično

uključuje putovanje do odredišta gdje su flora, fauna i kulturna baština primarne

atrakcije. Jedan od ciljeva ekoturizma je ponuditi turistima uvid o utjecaju čovjeka na

okoliš, kao i promicati veću zahvalnost naših prirodnih staništa.

Odgovorni ekoturizam uključuje programe koji minimaliziraju negativne aspekte

klasičnog turizma na okoliš i unaprijeđuju kulturnu cjelovitost lokalnih ljudi. Stoga, uz

ocjenu ekoloških i kulturnih čimbenika, sastavni dio ekoturizma je poticanje recikliranja

i energetske učinkovitosti, očuvanja vode i stvaranje gospodarskih mogućnosti za

lokalne zajednice.

Obilježja ekoturizma su: (Ružić, 2011.)

• putovanje u prirodne destinacije

• smanjuje utjecaj ljudi na okoliš

• izgrađuje svijest o zaštiti okoliša

• omogućuje izravnu financijsku korist za očuvanje okoliša

• pruža financijsku korist i osnaživanje za lokalno stanovništvo

• poštuje lokalne kulture

• podržava ljudska prava i demokratske pokrete

• očuvanje biološke i kulturne raznolikosti

2.6.5. Agroturizam

Stručnjaci još nisu usuglasili jedinstvenu definiciju agroturizma, ruralnog turizma i

seoskog turizma mada je do sada na svim kongresima (jedan svjetski, dva europska)

dotaknuta ta tema s pokušajima da se definicije konačno unificiraju i standardiziraju.

Agroturizam ili turizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu7 se prema

metodologiji OECD-a definira kao turistička aktivnost koju organiziraju poljoprivredni

proizvođači na vlastitom obiteljskom gospodarstvu. (Dončić i Štefanec, 2006.)

Agroturizam je uži pojam od ruralnog turizma i vezan je za ambijent sela i njegove uže

okolice te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija,

folklor,etnologija, zanatstvo i ostala gospodarska aktivnost) (Jelinčić, 2007.).

7 Zbog već ustaljenosti pojma agroturizam, naziv agrotuirzam koristit ćemo ga u daljnjem tekstu

Page 26: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

23

Ključni su trendovi na području agroturizma (Jelinić, 2007.):

daljnja diverzifikacija ponude u sklopu agroturizma, od oblika smještaja do vrsta

ponuđenih aktivnosti ili programa, kako na samom obiteljskom gospodarstvu

tako uključujući i mogućnosti u široj okolici

bolji skrb o okolišu koji se javlja zbog promjena cjelokupnog sustava vrijednost,

te načina na koji sagledavamo, razumijemo i skrbimo o okolišu.

postoji potražnja za različitim tipovima smještaja, no inzistira se na

prepoznatljivosti odnosno poštivanju standarda kao garanciji kvalitete

Agroturizam kao jedan od oblika ruralnog turizma postaje sve značajniji u turističkoj

ponudi Hrvatske, budući da gradsko stanovništvo sve više privlače prirodni ambijenti

koje nalaze u ruralnim sredinama odnosno na obiteljskim gospodarstvima, te gradske

gužve zamjenjuju mirnijom sredinom. Osim prekrasnog prirodnog krajolika, na

obiteljskim gospodarstvima domaćini mogu turistima ponuditi autohtonu hranu i piće,

tradicionalne i kulturne običaje te kompletne usluge koje ukljućuju prehranu, noćenje,

ali i sudjelovanje turista u svakodnevnim poslovima na obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima kao i razne dodatne sadržaje. Stoga su za razvoj agroturizma na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima važni dobri prirodni i kulturni preduvjeti

poput klime, tla, povoljnih mogućnosti za razvoj poljoprivredne proizvodnje i očuvane

kulturne baštine (Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije, 2008.).

Repozicioniranje hrvatskoga turističkog prostora znači poticanje razvoja novih

turističkih destinacija, pri čemu su uporišne točke upravo obiteljska poljoprivredna

gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a višak svojih prihoda

plasiraju kao novu ponudu.

Nova ponuda znaci dopunsku zaradu od turizma na vlastitom obiteljskom gospodarstvu

koju je moguće ostvariti prodajom vlastitih proizvoda, pružanjem usluga smještaja i

prehrane te oplemenjivanjem gospodarstva novim sadržajima. Ona također

podrazumijeva aktivno uključivanje cijele obitelji i razlog je više da se vlastito

gospodarstvo ne napušta.

Agroturizam se temelji na krajobrazu, tradiciji i obitelj iz čega nastaje kompletan i

konkurentan turistički proizvod. U okviru agroturizma moguće je ponuditi široki spektar

turističkih usluga od klasičnih kao što su odmor i spavanje na gospodarstvu,

Page 27: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

24

ugostiteljske usluge itd., pa prema specifičnim kao što su jahanje i vožnja kočijom, rad

na gospodarstvu, upoznavanje djece s prirodom i životinjama, poduka iz tradicijskih

zanata itd. Ključno je za uspjeh jednog takovog turističkog proizvoda njegova

posebnost i prepoznatljivost u odnosu na konkurenciju.

Turisti traže ovu vrstu turizma zbog toga što se odvija na otvorenom i koriste ga za

različite aktivnosti na otvorenom. Drugi turisti žele iskusiti stil života na selu koji je

često dio kulturnog imidža regije.

Relevantni tržišni segmenti agroturizma su (Ružić, 2009.):

• Jednodnevni posjetitelji ,

• Posjetitelji na kratkom odmoru ,

• Obitelji s djecom

• Treća dob

• Posjetitelji s posebnim interesima (biciklisti ili šetači, eno-gastronomi,

promatrači ptica, ljubitelji etnologije i slično) te

• Grupe (školske djeca, grupe starijih - razni klubovi i udruženja)

Agroturizam predstavlja tip turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva kod kojega je

osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok turističke usluge

smještaja i prehrane gostiju čine dodatnu aktivnost.

U prvom redu na turističkom obiteljskom gospodarstvu postoji interakcija domaćin-

gost. Gost više nije samo statistički broj ili još gore, ključ od sobe, već ovdje postaje

sastavni dio obitelji. Turističke usluge su personalizirane, gost se tretira kao prijatelj.

Gostu je u agroturizmu na raspolaganju cjelokupni prostor gospodarstva kojeg dijeli

samo s domaćinom. Smještaj je obično organiziran u ambijentalnim, tradicionalnim

kućama. Postoji i kontakt s lokalnim stanovništvom, običajima, kulturom, načinom

života, lokalnom gastronomijom, aktivnostima u okruženju što omogućuje originalno

iskustvo i potpuni doživljaj. Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je

djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji. Svako dobro organizirano turističko

obiteljsko gospodarstvo može razvijati posebne oblike turističke ponude među kojima

su najčešće:

ponuda vlastitih proizvoda;

smještaj gostiju na vlastitom gospodarstvu

ponuda jela iz vlastite kuhinje;

Page 28: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

25

ponuda pica iz vlastitog podruma;

degustiranje i kušanje vina i rakije;

organizacija izleta u okolicu;

pružanje usluga prema najavi za najviše 50 osoba ili grupu;

kampiranje na posjedu i sl.

Svaka djelatnost može biti obogaćena s onoliko sadržaja koliko ih nudi obiteljsko

gospodarstvo, turističko okruženje, kreativnost gosta i domaćina. Turist u ovakvu

okruženju nije samo gost. On plaća uslugu boravka i svih ponuđenih sadržaja u klimi

prijateljske, obiteljske sredine. Ovaj viši i humaniji odnos koji se očituje u novom

obliku turističke ponude, znači novi korak u ostvarivanju načela održivoga razvoja.

Ovaj segment turističke ponude u Istri prerastao je u poseban proizvod, a ne kao

nadopuna maritimnom turizmu, produžavajući sezonu s dosadašnjih dva do tri mjeseca

sunca i mora na punih pola godine.

Vrijednost se destinacije, prije svega, ogledava u ljubaznosti domaćina, originalnosti

ponude, položaju smještaja, dobroj usluzi, različitim aktivnostima, te povoljnoj cijeni.

Ovakvim tipom turizma Istarska županija je bitno povećala vrijednost destinacije,

posebno u ruralnom dijelu.

Ruralni turizam u Hrvatskoj ima sve predispozicije za prerastanje u vrlo važan čimbenik

atraktivnosti turističke destinacije, što će biti moguće ukoliko su sustavno provedu

odgovarajuće aktivnosti definiranja i repozicioniranja ruralnog turizma.

Page 29: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

26

3. MOGUĆNOSTI STVARANJA INTEGRIRANE PONUDE

OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA U SVRHU BOLJE

PREPOZNATLJIVOSTI

3.1. Analiza turističke potražnje ruralnog turizma Istarske županije

Osim turističkog razvoja obalnog dijela Istre turizam se širi i na njen ruralni prostor, za

koji ima interes sve veći broj turista. Povećani interes za ruralnim turizmom vidljiv iz

povećanog broja posjetitelja i ostvarenih noćenja.

Tablica 6. Ostvareni posjeti (dolasci) u ruralnom turizmu Istre 2009.- 2011. Godine

Posjetitelji 2009. 2010. 2011. Indeks

2010./09.

Indeks

2011./10.

Ukupni posjetitelji

Istarske županije 2 813 810 2 716 008 3 012 204 96,6 110,9

Posjetitelji ruralnog

turizma Istarske ž. 221 741 222 692 249 549 100,4 112,1

Domaći posjetitelji

ruralnog turizma 24 568 21 152 24 113 86,1 114,0

Strani posjetitelji

ruralnog turizma 197 173 201 540 225 436 102,2 111,8

Postotak

sudjelovanja domaći

turisti

11,1 9,5 9,7 - -

Postotak

sudjelovanja strani

turisti

88,9 90,5 90,3 - -

Postotak

sudjelovanja

ruralnih turista u

ukupnim

7,8 8,2 8,3 - -

Izvor: Obrada prema podacima Turističke zajednice Istarske županije

Page 30: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

27

Potražnja u ruralnom turizmu Istre porasla je od 221 741 posjetitelja 2009. na 249 549

posjetitelja u 2011. godini. Od ukupne potražnje u ruralnom turizmu Istre 9,5 do 11,1%

čine domaći turisti, a 88,9 do 90,5% strani turisti. Najveće zanimanje za ruralnu

turističku destinaciju Istre pokazuju posjetitelji iz Njemačke (28,2%), na drugom su

mjestu posjetitelji iz Italije (12,1%), a slijede posjetitelji iz Austrije (10,8%),

Nizozemske (8,7%), Češke (3,4%), Poljske (2,0%), Velike Britanije (1,6%), Francuske

(1,4%) i ostali.( Turistička zajednica Istarske županije, 2012.)

Tablica 7. Ostvarena noćenja turista na ruralnom području Istre za razdoblje 2009. –

2011.

Turistička

zajednica 2009. 2010. 2011.

Indeks

2010./09.

Indeks

2011./2010.

Bale 139 633 146 183 191 355 105 131

Barban 19 439 22 041 36299 113 165

Brtonigla 342 884 363 414 357 894 106 98

Buje 156 090 158 719 169 598 102 107

Buzet 13 463 18 027 24 445 134 136

Grožnjan 5 812 8 600 9 762 148 114

Kanfanar 22 086 23 004 25 409 104 110

Kaštelir -

Labinci 34 180 37 154 35 287 109 95

Ližnjan 33 738 41 451 58 386 123 141

Marčana 185 546 181 185 226 584 98 125

Motovun 8 279 10 410 17 289 126 166

Oprtalj 55 874 44 222 58 525 79 132

Pazin 52 691 70 576 82 496 134 117

Raša 152 962 168 233 167 650 110 100

Višnjan 14 560 15 745 25 400 108 141

Page 31: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

28

Vižinada 7 648 10 341 11 617 135 112

Vodnjan 296 559 288 286 358 659 97 124

Žminj 21 341 22 870 30 647 107 134

Ukupno

ruralna istra

1 604 378 1 677 752 1 954 552 105 116

Ukupno

priobalje

17 377 087 17 212 640 18 692 176 99 109

Sveukupno

Istra

18 981 465 18 890 392 20 646 728 100 109

Postotak

ruralne Istre u

ukupnom

8,4 8,9 9,5 - -

Izvor: Obrada prema podatcima Turističke zajednice Istarske županije, 2012.

U ruralnom turizmu u Istri u razdoblju od 2009. do 2011. Godine ostvaren je rast

noćenja od 1 604 378 na 1 954 552 ili za 22%. Navedenim podacima obuhvaćeni su

ostvareni posjetitelji i noćenja u 20 ruralnih općina Istre. Nadalje, može se uočiti da

udio noćenja ruralnih turista u ukupnim broju noćenja u Istri od 8,4 % u 2009. raste na

9,5 % u 2011. godini. Važno je napomenuti da posjetitelje ruralnog turizma Istre na

dolazak motivira, između ostalog, intenzivni užitak, aktivnost u prirodi, naglašena

potreba za doživljajima, rekreacija i zdravlje. Poseban poticaj dolasku u ruralnu Istru

predstavlja inovativnost, koja pored osnovnih standarda omogućuje neobična iskustva,

iznenađenja i poticaje. Turisti dobivaju atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist kao

npr. ambijent, doživljaj, zabavu, avanturu, kontakt s drugim gostima i sl.. Kao odgovor

na brzi ritam života suvremenog urbanog turista, raste potražnja za ekološki čistim

područjima Istre. I na kraju treba istaknuti osobnu sigurnost, koja postaje jedan od

glavnih kriterija odluke, i sve veću brigu za zdravlje. Tijekom turističke sezone 2008.

godine Institut za poljoprivredu i turizam Poreč istraživao je stavove i preferencije

turista Istre o sportsko-rekreacijskim sadržajima. Podaci su iskazani su u tablici 8

Page 32: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

29

Tablica 8. Zainteresiranost turista Istre za sportsko-rekreacijske sadržaje

Rang Sportske aktivnosti Broj ispitanika %

1. Pješačenje 529 46,5

2 Špiljarenje 260 22,8

3 Biciklizam 134 11,8

4 Tenis 40 3,5

5 Jahanje 35 3,1

6 Lov i ribolov 18 1,6

7 Penjanje u prirodi 13 1,1

8 Golf 11 1

Izvor: Podaci iz anketnog istraživanja Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, 2008.

Turisti koji posjećuju Istru najviše su zainteresirani za pješačenje, za što se izjasnilo

46,5% posjetitelja, zatim špiljarenje, za što se izjasnilo 22,8%, te biciklističke ture, za

što se izjasnilo 11,8% anketiranih. Valja istaknuti da turiste u Istri najviše zanimaju oni

sportsko-rekreacijski sadržaji koji se najviše nude i mogu doživjeti u ruralnom prostoru

Istre.

3.1.1. Posebnosti ruralnog turizma Istre s gledišta atraktivnosti objekata i njihove

ponude

Osim turističkog razvoja obalnog dijela Istre, turizam se širi i u unutrašnjost poluotoka.

Objekti u kojima se turistima pružaju usluge smještaja i prehrane čine posebnost

ruralnog turizma Istre. Tu posebnost čini uređenje i osposobljavanje objekata za prihvat

turista na ruralnom prostoru, a uređenje je podređeno najboljem mogućem načinu

pružanja usluga turistima, tradicijskoj gradnji i opremanju.

Page 33: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

30

Tablica 9. Ocjena atraktivnosti agroturističkog i ostalih objekta ruralnog turizma Istre

Elmenti atraktivnosti Prosječna ocjena

Posjed poljoprivrednog zemlišta u vlasništvu ili najmu 3

Posjedovanj životinja 2,5

Mogućnost uvida u proizvodnu 2

Atraktivnost lokacije stambenog objekta 4

Pristup agroturističkim i drugim objektima (parkiralište,

uređenje pristupa, broj parkirališnih mjesta u hladu na

otvorenom

4

Priključci za vodu, struju i sl. 4,5

Zainteresiranst članova na gospdarstvima za bavljene

turizmom (poznavnje stranih jezika, animacija,

gostoljubivost)

4

Prosječna ocjena 3,4

Izvor: Ružić, P. Ruralni turizam Istre, str 23.

Ocjene su dobivene prema okviru za ocjenu pri čemu je svaki element atraktivnosti

razrađen na pet razina intenziteta atraktivnosti, kojima korespondiraju ocijene od 1 do 5.

Polazeći od navedenog okvira za ocjenu opća je atraktivnost objekata ruralnog turizma

Istre 3,4. Važno je naglasiti da su bolje ocijene dobivala obiteljska gospodarstva, koja

imaju poljodjelske značajke, tj. poljoprivredno zemljište, stambenu i gospodarsku

zgradu, životinje, poljoprivrednu proizvodnju i ona s više članova obitelji koji čine

poljodjelsku gospodarsku jedinicu.

Turisti na ruralnom prostoru traže brojne usluge, a najčešće:

• spavanje (noćenje)

• prehranu i piće

• kupnju poljoprivrednih proizvoda, prerađevina i suvenira

• sportsko - zabavnu ponudu i ostalo.

Page 34: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

31

Navedene usluge turisti traže u raznim varijantama kao, primjerice, spavanje i prehranu

ili samo jelo i piće, odnosno samo kupnju poljoprivrednih proizvoda i prerađevina.

Pored navedenih osnovnih usluga turisti traže i druge, kao što su mogućnost

uključivanja u poljoprivredne poslove gospodarstva (berba grožđa, maslina, krumpira,

žetva), korištenje dvorišta ili imanja za sportske i druge aktivnost i sl.

3.1.2. Atraktivnost ponude ruralnog turizma

Ponuda je u ruralnom turizmu kvalitetnija ukoliko se posjetiteljima omogućuje što bolji

kontakt s prirodom, tj. ako iz sobe mogu odmah u šumu ili polje. Izjašnjavanje ruralnih

turista o atraktivnosti elementa ponude u ruralnom prostoru Istre izraženo ocjenama od

1 do 5 prikazano je u tablici 10.

Tablica 10. Ocjena elemenata ponude u ruralnom turizmu

Elementi ponude Prosječna ocjena

Opremljenost soba 2,9

Kvaliteta i izbor hrane 4,4

Ponuda dodatnih aktivnosti 3,6

Kvliteta usluga 4,9

Čistoća okoliša 4,3

Čistoća i opći izgled obiteljskog gosp. 4,3

Mir i tišina u mjestu boravka 4.5

Prosječna ocjena 4,1,

Izvor: Izrada autora prema anketnom istraživanju ruralnih turista Istre, Institut za

poljoprivredu i turizam Poreč, 2007.

Prema prikazanim ocjenama turisti ruralne Istre najviše su zadovoljni uslugama (4,9),

zatim mirom i tišinom u lokaciji (4,5), kvalitetom i izborom hrane (4,4), dok je

najmanju ocjenu dobila opremljenost soba (2,9). Opći dojam o atraktivnosti ponude

ruralnog turizma Istre ocijenjen je s 4,1 što znači da je ona prihvaćena i da je kao takva

zanimljiva turistima.

Page 35: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

32

Koliko su turisti koji posjećuju Istru zainteresirani za ruralni turistički proizvod daje

odgovor provedeno provedeno anketno istraživanje Instituta za poljoprivredu i turizam

u Poreču 2008. godine. Rezultati anketiranja su pokazali da je od anketiranih turista

63,8% zainteresirano, a svega 36,2% nije zainteresirano za ruralni turistički proizvod

Istre. Nadalje istim anketiranjem je istraženo koje turističke aktivnosti na ruralnom

prostoru Istre turisti preferiraju.

Tablica 11. Preferirane turističke aktivnosti na ruralnom prostoru Istre

Vrsta ponude Anketirani turisti u

priobalju Istre

Anketirani turiisti na

ruralnom prostoru Istre

f % F %

Pješačenje 511 18,6 54 19

Parkovi prirode 359 13,1 22 8

Uključivanje turista u rad u polju 46 1,7 11 4

Uključivanje turista u pripremu

hrane 63 2,3 11 4

Vožnja biciklom 268 9,7 39 14

Degustacija vina na vinskim

cestama 436 15,9 84 30

Uključivanje u tečajeve tradicijskih

zanata 64 2,3 3 1

Folklorne grupe 87 3,1 11 4

Izleti 467 17,0 22 8

Tenis 137 5,0 8 3

Golf 72 2,6 1 0

Jahanje 125 4,5 8 3

Lov i ribolov 113 4,2 6 2

Ukupno 2748 100 280 100

Izvor: Anketno istraživanje Instituta za poljoprivredu i tuizam 2008. Godine

U tablici su prikazane preferencije turista za 13 turističkih aktivnosti (koje pored ostalih

najčešće nudi ruralni proizvod Istre. Nadalje, iz prikaza se može uočiti kako interes

Page 36: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

33

turista za pojedine turističke aktivnosti koje čine tradicijski seoski identitet Istre postoji,

pa je opravdano govoriti o interesantnosti seoskog tradicijskog identiteta i nužnosti

njegovog uključivanja u ruralni turistički proizvod.

3.2. Elementi ponude obiteljskih gospodarstava u funkciji

prepoznatljivosti ruralnog turizma

Turistička ponuda na obiteljskom gospodarstvu gradi se na postojećem potencijalu, što

uključuje: nekretnine; postojeću poljoprivrednu proizvodnju; pojedine vještine ili znanja

kao što su tradicijsko zanatstvo, izrada narodnih instrumenata, folklor, običaj, lov,

ribolov, konjaništvo i sl.; ili pak iskorištavajući resurse položaja gospodarstva ili

njegove bliže okolice kao što su posebno vrijedan prirodni položaj koji uključuje

zaštićeni krajolik, kultivirani krajolik, park prirode ili nacionalni park ili položaj unutar

vrijedne i zaštićene arhitektonske i kulturne cjeline. Kako i na koji način će se taj

potencijal iskoristiti i od njega učiniti atraktivna turistička ponuda, ovisi konkretno o

razrađenoj ideji kao potencijalnog pružatelja turističkih usluga na obiteljskom

gospodarstvu, ali i prepoznavanju oko čega se može graditi buduća ponuda ruralnog

turizma. U nastavku se prikazuje nekoliko primjera iskorištavanja različitih prethodno

neiskorištenih resursa/potencijala, a formiranjem konkretne turističke ponude u

ruralnom turizmu na obiteljskim gospodarstvima.

3.2.1. Tradicijske kuće i objekti kao izvor prepoznatljivosti

Očuvani ruralni prostor s tradicijskim graditeljskim nasljeđem sve je više prvorazredna

turistička atrakcija, resurs turističkoga gospodarstva, na kojem bi se trebao zasnivati

jedan od novih razvojnih ciklusa istarskog turizma. Uređenjem sela, obiteljskih

gospodarstava i okoline u skladu s tradicijskom arhitekturom može se postići privlačnija

ponuda i njena konkurentnost.

Osnovni materijal tradicijske graditeljske baštine Istre bio je kamen istarskih

kamenoloma korišten za svaku namjenu. Turistima najzanimljiviji i najprivlačniji

Page 37: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

34

objekti i umjetnička djela istarske arhitekture jesu: ( Tuistička zajednica Istarske

županije, 2009.)

istarska hiža – karakteristične stare istarske kuće građene su od kamena,

fugiranih su zidova i krovova prekrivenih crijepom kanalicom. Na nekim se

kućama može uočiti unutarnji (u zidu građen) i vanjski dimnjak (po zidu građen)

te predstavlja ukras na pročelju kamene kuće. S prednje fasade na kuću je

gotovo uvijek nadozidan baladur, stubište kojim se ulazi u stambeni dio kuće.

Ispod baladura je obično bila smještena šterna (cisterna) ili ulaz u konobu ili

vinski podrum. U prednjem dijelu dvorišta često je bila smještena i krušna peć.

U kužini (kuhinji) i dnevnom boravku nalazilo se ognjište na kojem se

pripremala hrana. Obitelji su se skupljale oko vatre i prepričavale legende i

priče. To je mjesto bilo srce i duša svake kuće.

kažun – malo poljsko sklonište rađeno od samoga kamena slaganog jedan na

drugog po veličini te bez ikakvog veziva, površine do 5 m2. Kažun je služio za

sklanjanje ljudi, životinja, oruđa, alata, ljetine i slično za vrijeme iznenadnih

ljetnih kiša i neverina, a osim kao zaklon koristio se i za nadgledanje polja i

vinograda neposredno prije žetve i berbe.

suhozidi – ljudi koji su na ruralnim prostorima Istre živjeli prije stotinjak i više

godina svakodnevno su obrađivali zemlju. Često su je morali otimati kamenu,

kojeg bi skupljali i njime ograđivali svoje parcele. Na čvrstu kamenu podlogu

polagala su se veća kamenja na dno, a potom manja prema vrhu. Tako su nastali

kilometarski dugi suhozidi, a njihov sklad i danas izaziva divljenje.

šterna – cisterna u koju se skupljala kišnica s krova napravljena u kombinaciji

bijelog istarskog kamena i željeza, s prekrasnim kamenim grlom i željeznim

držačem koluture za dizanje i spuštanje kante za vodu. Naime, željezo su istarski

stanovnici osim za izradu poljoprivrednih alata, maštovito koristili za izradu

ukrasnih detalja na portunima, ognjištima i cisternama na kojima je uz godinu

izrade, vrlo često bilo iskovano i ime vlasnika. Stanovnici Istre se ponose svojim

šternama koje su, osim praktičnih razloga, važan oblikovni element na

središtima gradskih i seoskih trgova.

Page 38: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

35

Kao važan dio sveukupne kulturne baštine, tradicijsko graditeljstvo treba gospodarski

vrednovati i uključivati u programe obnove i prenamjene za suvremene životne i

turističke potrebe. Upravo je Istarska županija u Hrvatskoj prva krenula u turističko

vrednovanje unutrašnjosti Istre, i to poglavito njezine tradicijske kamene arhitekture.

Raspisan je natječaj među arhitektima koji raspolažu specijalističkim znanjima o toj

vrsti građenja. Tako licencirani projekti su uz financijsku potporu županije vrednovali

objekte tradicijske istarske arhitekture i predlagali idejna rješenja za njihovo uređenje

radi agroturističkog korištenja.

3.2.2. Autohtoni proizvodi kao izvor prepoznatljivosti

Autohtoni proizvodi su oni proizvodi za koje se može znanstveno utvrditi ili

pretpostaviti da potječu iz određenog geografskog područja. (Maletić, 2010.) To je

proizvod određenoga geografskog porijekla koji nosi sa sobom jedinstvenost područja i

podneblja u kojem je nastao.

Autohtoni prehrambeni proizvodi spadaju u višu cjenovnu kategoriju jer sadržavaju

dodatnu vrijednost te pridonose povećanju dohotka proizvođača. Njihova zaštita

pridonosi stvaranju identiteta i prepoznatljivosti regije ili zemlje iz koje potječu.

Proizvodi s jednom od zaštićenih oznaka zaštićeni su od svake zlouporabe, oponašanja

ili uporabe neovlaštenih korisnika tih oznaka. Te oznake doprinose komercijalnoj

vrijednosti proizvoda ili usluge i povećava mogućnost prodaje po višim cijenama koje

odgovaraju njihovim posebnim svojstvima i ugledu na tržištu. Istovremeno, prenose

kulturni identitet regije iz koje proizvod potječe, znanje proizvođača i prirodne izvore,

stvarajući pri tome jedinstven identitet proizvoda. Ovakav sustav zaštite potiče

proizvođače takvih proizvoda na udruživanje i zajednički nastup na tržištu, a nakon

provedenog postupka zaštite na nacionalnoj razini postoji i mogućnost zaštite tih

proizvoda na razini Europske unije.

Page 39: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

36

Razlikujemo tri oblika oznaka: (Državni zavod za intelektualno vlasništvo, 2012.)

«Oznaka zemljopisnog podrijetla» je naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim

slučajevima zemlje, koji se koristi za označavanje prehrambenog proizvoda koji potječe

iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje. Takav proizvod mora imati specifičnu

kakvoću, ugled ili drugo obilježje koje se pripisuje njegovom zemljopisnom podrijetlu i

njegova se proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema odvija u tom zemljopisnom području.

«Oznaka izvornosti» je također naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim

slučajevima zemlje, koji se rabi za označavanje prehrambenog proizvoda koji potječe iz

te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje. To je proizvod čija kakvoća ili

karakteristike, u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i

ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i njegova se proizvodnja, prerada i

priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području.

«Oznaka tradicionalni ugled hrane» ponuđena je proizvodima čija specifičnost ne

proizlazi iz zemljopisnog područja, već iz njihovog načina proizvodnje. Ovaj način

zaštite dostupan je proizvodima koji su proizvedeni od tradicionalnih materijala ili

imaju karakterističan način pripreme ili prerade.

Registrirati se mogu svi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi namijenjeni ljudskoj

konzumaciji, izuzev prirodnih mineralnih i izvorskih voda, jakih alkoholnih pića, vina,

voćnih vina i dr. proizvoda od grožđa i vina, osim vinskog octa. Registriraju se oznake,

odnosno nazivi prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnim karakteristikama

koje proizlaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade te

podneblja iz kojega dolaze.

Na području Istarske županije postoji cijeli niz tipičnih istarskih proizvoda. Istarski

proizvodi su boškarin, istarski pršut, istarski sir, istarsko maslinovo ulje, slani sardoni i

istarska vina (malvazija, teran, muškat bijeli momjanski, muškat ruža) i rakija

(komovica, ruda, medenica, biska). Istarski autohtoni mesni proizvodi su istarski pršut,

plečka (pleće, špaleta), istarski zarebnjak (kanica, ombolo itd.), istarske kobasice,

panceta i drugo.Ne manje važno je i meso istarskog goveda, istarska janjetina, pazinski

puran, ali i mliječni proizvodi kravlji i ovčji sir, proizvodi od tijesta (fuži, njoki,

makaruni, ravijoli) te posebice istarski tartuf (proizvodi na bazi tartufa) i istarski med.

Proizvodi „slatka“ Istra, pinca, povetica, fritule upotpunjuju bogatstvo ponude ovog

Page 40: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

37

područja. Nažalost, osim istarskog pršuta niti jedan od spomenutih prepoznatljivih

istarskih proizvoda nije trenutno registriran. Istarski pršut je zapravo i postao prvi

autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod uopće koji je u Hrvatskoj zaštićen

oznakom izvornosti prema standardima Europske unije.(Euopska komisija, 2012.)

Glavni ciljevi zaštite proizvoda jesu zaštita imena proizvoda od zoluporabe i imitacija te

pomoć potrošačima pri odabiru specifičnih proizvoda u smislu njihovog porijekla i

kvalitete. Zaštićeni proizvodi mogu utjecati i utječu na gospodarski razvoj pojedinih

regija.

Proizvodi se štite zbog:

više cjenovne kategorije

stvaranja identiteta i prepoznatljivosti

izravne veze proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu

vrijednost i prepoznatljivost tom području, te pridonosi ruralnom razvoju

osnivanja interesnih udruženja, ako ona još ne postoje u svrhu zajedničkog

nastupa na tržištu, odnosno zajedničke promidžbe prehrambenog proizvoda.

U Istri prostora za zaštitu ima mnogo. Upravo su autohtoni proizvodi dio istarskog

identiteta i tradicije. Njihovom zaštitom i prepoznavanjem moguće je na regionalnom

nivou stvoriti prepoznatljive brandove koji mogu i trebaju biti nositelj prepoznatljivosti

cijele istarske regije. Važno je istaknuti da na tržištu EU gdje ćemo i mi ubrzo

sudjelovati kao stalna članica postoji više od 1000 prepoznatljivih, zaštićenih

autohtonih proizvoda (Europska komisija – odjel za agrikulturu i ruralni ravoj, 2013.)

koji ne samo da su prepoznatljivi te da pozitivno utječu na identitet i imidž europskih

regija već su i značajan gospodarski oslonac i temelj razvoja poljoprivrednih sustava u

tim zemljama. Stoga je važno prepoznati, zaštititi i brandirati istarske proizvode.

Page 41: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

38

3.2.3. Tradicionalna gastronomska ponuda Istarske županije kao izvor

prepozntljivosti

Tradicijska prehrana je način pripreme jela u seoskim obiteljima u prošlosti. Dakle,

riječ je o obliku prehrane koji je odraz kulinarske baštine, a datira do sredine 20.

stoljeća. Tradicijsku prehranu Istre, kako navodi Kocković (2005.), karakterizira

jednostavnost i temelji se ponajviše na proizvodima iz vlastitoga uzgoja (samo se manji

dio namirnica kupovao ili nabavljao razmjenom)

Osnovne su značajke istarske kuhinje raznolikost kuhanih jela, dosta ribe i samonikla

bilja. Učestala je uporaba začina soli, papra, vinskoga octa, maslinova ulja, te vina kao

sastojka pri kuhanju.

Neka od tradicionalnih istarskih jela su: maneštra (gusta juha) kojoj su osnovni sastojci

grah, krumpir, ponekad svinjska kost ili kost od pršuta.Ima više vrsta maneštra, ovisno

o godišnjem dobu: od koromača, od bobići (mladi kukuruz), jota (od krumpir, graha i

kiseloga kupusa) ili od različitoga povrća. Začinjava se peštom (sjeckana slanina i

usitnjeni češnjak), a završava se zaprškom.

Nekada se u Istri gotovo se svakodnevno jela i fritaja, odnosno pržena jaja s divljim

radičem, divljim šparogama ili rjeđe sa slaninom, kobasicama ili pršutom.

Palenta je također jedan od uobičajenih obroka tradicijske prehrane. Kuhala se od

kukuruznoga brašna u kotlu nad ognjištem.

Fuži se pripremaju za svečane prilike, npr. vjenčanja, tako da se posoljeno tijesto s

jajima mijesi na dasci, razvlači i stanjuje. Poslužuju se sa šugom (umakom) od kokoši ili

ovčetine.

Posutice (pasutice) su tanko razvaljano tijesto romboidna oblika. Širom Istre pripremale

su se i lazanje, a posluživale su se s raznim dodacima, npr. slaninom. Nerijetko su u

svečanom jelovniku bili njoki (valjušci od krumpirova tijesta) koji su se posluživali s

raznim vrstama umaka (šuga).

U proljeće se širom Istre beru divlje šparoge i bljušt (biljka slična šparogi, manje gorka

okusa), a najčešće se pripremaju kao fritaja. Od začinskoga bilja u tradicijskoj istarskoj

kuhinji najviše su se upotrebljavali koromač, kadulja ili kuš, ružmarin, mažuran,

bosiljak ili bašelak, lišće celera (šeljin, šelen), peršin i lovor.

Page 42: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

39

Meso se jelo samo u posebnim prilikama – za vjenčanja i u doba blagdana. Najviše se

trošila svinjetina – osim pršuta, omiljeni su ombolo, kao i pršut natrljan paprom i soli, te

kobasice, najčešće posluživane s kupusom. Zatim se jela kokoš (juha od kokoši, šugo

(žgvacet) od kokoši), te purani, janjci (najčešće pod pekom) i jarići.

Za desert se najčešće pripremaju fritule (mekano slatko tijesto oblikovano u okruglice

koje se prže na vrućem ulju), kroštule, fijoketi (tanko razvaljeno tijesto rezano na trake i

oblikovano u mašnicu, te prženo na vrućem ulju), cukerančić (slatko tijesto s dodacima

oblikovano u grančice, te pečeno u vrućoj pećnici). Za Uskrs pekle su se pince (slatki

kruh) i povetice (razvaljano tijesto premazano marmeladom, mljevenim orasima,

lješnjacima i ribanim jabukama, oblikovano u roladu, te pečeno u vrućoj pećnici)

Koliko turisti poznaju ponudu tradicionalnih jela može se vidjeti u tablici 12 .

Tablica12. Poznavanje tipičnih istarskih jela (n =407)

Vrsta jela Broj odgovora %

Jela od mesa 218 53,6

Plodovi mora 200 49,1

Kolači 184 45,2

Istarski pršut 165 40,5

Domaće tjestanine 163 40

Domaći ovčji sir 153 37,6

Maneštra 89 21,9

Tartufi 70 17,2

Ništa od

navedenog 26 6,4

Izvor: Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002., Institut za

poljoprivredu i turizam Poreč, Zavod za turizam

Prema odgovorima anketiranih turista u Istri se najviše poznaju tipična istarska jela od

mesa (domaće kobasice, zarebnjak) i to 53,6% anketiranih. Na drugom se mjestu nalaze

Page 43: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

40

jela od morskih plodova i riba (rižot, brodet, riba u pećnici), za što se izjasnilo 49,1%

anketiranih turista. Turisti isto tako dobro poznaju tipične istarske kolače (fritule i

kroštule), za što se izjasnilo 45,2% anketiranih. Domaća tjestenina i ovčji sir isto su

dobro poznati. Tartuf predstavlja neiskorišten potencijal u gastronomskoj ponudi jer sve

do 2002. godine nije bio poznat turistima.( Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i

pića turista u Istri 2002., Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Zavod za turizam)

Gastronomska ponuda priprema se po receptima tradicijske prehrane Istre. Tome treba

dodati da je obvezni pratilac jela stolno vino. Vino je u istarskom obiteljskom

gospodarstvu prvi izraz dobrodošlice, pije se u svakoj društvenoj prilici i uz skoro svaki

obrok. U Istri se trenutno obrađuje oko 5100 hektara vinograda, od čega 70% s bijelim

grožđem, dok je preostalih 30% crveno (Turistička zajednica Istarske županije, 2012.).

Veći dio bijelih sorti sastoji se od Malvazije i Muškata, a među crvenim sortama

prevladava Teran. Također u istarska vina spadaju i brgonja i hrvatica. Specifična

istarska kombinacija jela i pića je supa, koja se priprema od staroga kruha, koji se

zagrije na tronošcu na ognjištu i začini maslinovim uljem. Potom se zarumenjene kriške

kruha polože u bukaletu ili terinu (posudu), pošećere i zaliju zagrijanim crnim vinom26.

Pored vina, u Istri se također nude i žestoka pića spremljena po recepturama kuće, kao

što su biska, medenica, orahovac, ruda, rakija sa žižulama i rakija s trešnjama (Ruralis,

2009.). Koliko su turisti upoznati s istarskim vinima može se vidjeti u sljedećoj tablici .

Tablica 13. Poznavanje tipičnih istarskih vina od strane turista Istre (n = 407)

Vrsta vina Broj odgovora %

Malvazija 180 44,2

Teran 101 24,8

Ostalo 74 18,2

Ne poznajem 69 17

Borgonja 66 16,2

Hrvatica 39 9,6

Izvor: Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002. godine, Institut

za poljoprivredu i turizam Poreč, Zavod za turizam

Page 44: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

41

Od tipičnih istarskih vina najpoznatije i najtraženije je istarska malvazija, za koju se

izjasnilo 44,5% anketiranih. Drugo vino po prepoznatljivosti je teran, za kojeg se

izjasnilo 26,8% anketiranih – očito je da je postotak u odnosu na malvaziju puno niži.

Slabije poznato tipično istarsko vino je hrvatica, koje poznaje svega 9,6% turista.

Za ponudu ruralne Istre iznimno su važne izvrsno posjećene originalne

enogastronomske priredbe, proizašle iz tradicijske prehrane. Tako se u Buzeštini na

Tartufijadi nude različita jela s tartufima (gljivama), u Kašteliru na Gramperijadi nude

se različita jela od krumpira, u Umagu na Pomideorijadi različita jela od rajčica, u

Galižani na Fešti od puži nude se različita jela od puževa, dok se na priredbi pod

nazivom Slatka Istra nudi preko 70 vrsta kolača iz Istre. Isto tako, treba istaknuti i dane

vina koji se organiziraju u svakoj općini u Istri u kojoj je vino tradicijski proizvod. Na

enogastronomskim priredbama prezentirani su tradicijski recepti, ali i neki novi, kao

npr. krumpir punjen kremom od ovčjega sira i tartufa (Glas Istre, 7. 8. 2007.:21). Sve

nabrojene priredbe s enogastronomskom ponudom popraćene su i zabavnim

programom. Navedene priredbe privlače i velik broj posjetitelja i turista, koji za hranu i

piće potroše značajna financijska sredstva, što predstavlja velik doprinos ukupnoj

potrošnji enogastronomske ponude.

Na turističkom obiteljskom gospodarstvu treba nuditi jela kraja (tradicionalne

specijalitete) u kojem se gospodarstvo nalazi i prema tome složiti ponudu prehrane.

Posebno je poželjno nuditi specifične specijalitete koji se mogu pronaći samo u selu ili

kraju gdje je gospodarstvo smješteno. Gostima je uvijek potrebno objasniti kakvo se

jelo nudi, od čega je spravljeno, kako se spravlja i nadasve, ukoliko postoji, a gotovo

uvijek postoji, ispričati i zanimljivu priču o jelu (kako je nastalo, zašto se priprema baš

tako ili zašto se priprema baš u tom kraju). Posebno je zanimljivo napomenuti ako se

pojedino jelo spravlja od autohtonih vrsta voća, povrća, žitarica, životinja (meso, jaja,

mlijeko) te samoniklog jestivog bilja. Također, u ponudu treba uvrstiti i davno

„zaboravljena“ jela.

Page 45: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

42

3.2.4. Ekološki pristup kao izvor prepoznatljivosti.

Ekološki pristup na gospodarstvu podrazumijeva ekološku poljoprivredu i korištenje

postojećih resursa na ekološki način. Ekološka proizvodnja ("organska", "biološka")

poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća

uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu

primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane

proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i

raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i

otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva,

sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i

načelima. Ekološku poljoprivredu povezuje se sa razvitkom i održivim razvojem

ruralnih područja, odnosno sa razvojem ruralnog turizma. Ekološkom poljoprivredom

promovira se ruralni razvitak kroz diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti, povećanje

produktivnosti, smanjenje stope ruralne depopulacije i porasta kvalitete života u

ruralnom području (Kušen, 2006.).

Graf 2. Distribucija ekoloških gospodarstava na kojima se provode dodatne djelatnosti

Izvor: (Stipčević, Petljak, 2009.)

Page 46: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

43

Na grafu 1. prikazana je distribucija ekoloških gospodarstava u odnosu na bavljenje

dodatnim djelatnostima; šest gospodarstva bavi se turizmom, četiri gospodarstva

ugostiteljskom djelatnošću, a čak dvanaest proizvodnjom autohtonih proizvoda.

Nadalje, postoje gospodarstva koja se bave većim brojem djelatnosti.

Turistička atraktivnost i bolja tržišna prepoznatljivost gospodarstva može se postići i

korištenjem obnovljivih izvora energije, te drugim vidovima „ekološkog pristupa“ u

vođenju gospodarstva. Tako npr. ako postoji mogućnost proizvodnje i korištenje solarne

el. energije za opskrbu gospodarstva el. energijom, kao i korištenje kišnice za potrebe

opskrbom vodom. Ukoliko na gospodarstvu intenzivno uzgajaju životinje, može se

pokrenuti i proizvodnju bioplina od stajskog gnoja koji se može koristiti za grijanje.

Ako postoji intenzivan uzgoj žitarica, treba ispitati mogućnost proizvodnje ploča od

prešane slame na gospodarstvu kao građevnog i prirodnog izolacijskog materijala.

Ovakav pristup doprinosi i smanjivanjem troškova poslovanja (npr. troškova

energenata) gospodarstva, ali povećavanjem prihoda , npr. veće cijene kvalitetno

tržišno brandiranih „zelenih“ turističkih usluga, dodatni prihod od prodaje proizvoda od

sekundarnih sirovina (prešana slama) itd. Tada se može u promociji i profiliranju svoga

turističkog obiteljskog gospodarstva koristiti pojam „eco friendly“ – „prijatelj okoliša“

3.2.5. Klasifikacija i označavanje agroturizma kao izvor prepoznatljivosti

Razvojem turističkih usluga na obiteljskim gospodarstvima razvila se specifičnost te

organizacijska različitost od gospodarstva do gospodarstva. Ove specifičnosti

uvjetovane su resursnim osnovama, povremenim ili stalnim boravkom vlasnika

gospodarstva u ambijentu pružanja usluga, strukturi usluga, organizacijskim modelima

kao i uvjetovanošću poljoprivrednoj proizvodnji. Polazeći od ovih čimbenika u Istri su

se profilirali sljedeći tipovi obiteljskih gospodarstava (Ruralis, 2011.):

1. Agroturizam – predstavlja tip seoskog turističkog gospodarstva kod kojega je

osnovna djelatnost registrirana poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu

djelatnost čine turističke usluge smještaja i/ili prehrane gostiju. Pored osnovnih

usluga smještaja i prehrane, na gospodastvu se organiziraju i aktivnosti koje

Page 47: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

44

imaju za cilj gostima pružiti mogućnost aktivnog odmora. Vlasnik gospodarstva

s obitelji, u pravilu, živi na gospodarstvu.. Stoga gost, u stalnoj, direktnoj

interakciji s domaćinom tijekom odmora, ima mogućnost upoznati se s

običajima, tradicijom, načinom i kulturom življenja, kao i poljoprivrednom

proizvodnjom te tipičnim proizvodima Istre. U agroturizmu postoje tri podvrste

gospodarstva. Prvu i drugu podvrstu, otvoreni tip agroturizma, čine

gospodarstva koja nude usluge prehrane izletnicima i grupama do max. 50

osoba, te domaćinstva koja nude usluge smještaja i prehrane gostima na

smještaju kao i usluge prehrane izletnicima i grupama do max. 50 osoba. Treću

podvrstu, zatvoreni tip agroturizma, čine gospodarstva koja nude usluge

smještaja i usluge prehrane samo za goste na smještaju. Usluge smještaja nude

se u sobama, apartmanima ili posebnim kućama.

2. Ruralna kuća za odmor – predstavlja adaptiranu tradicionalnu istarsku kuću

poštivajući uvjete ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kuća

za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kuće koja je i vizualno i

funkcionalno u skladu s istarskim nasljeđem. Specifičnost ove kategorije

gospodarstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuće s pripadajućim

prostorom. Domaćin ne stanuje na gospodarstvu, ali ima interakciju s gostom.

3. Ruralni B&B – noćenje s doručkom (eng. bed and breakfast) predstavlja

gospodarstvo koje, pored osnovne usluge smještaja, obavezno nudi i uslugu

doručka gostima gospodarstava. Vlasnik gospodarstva nije profesionalni

poljoprivredni proizvođač, tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za

turističke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doručka bude obavezno domaći

kruh ispečen na gospodarstvu te barem jedan proizvod vlastite proizvodnje (npr.

marmelada). Vlasnik živi na tome gospodarstvu, pa je praktički gost smješten u

kući domaćina, osim ako ne postoji zasebna kuća za potrebe smještaja. Životni

prostori domaćina odvojeni su od prostorija koje gost koristi (posebne sobe s

kupaonicama), tako da postoji zajamčena privatnost.

4. Ruralni obiteljski hotel – mali i intimni hoteli, organizirani u starim zdanjima i

nemaju kapacitet veći od 35 kreveta. Vode ga sami vlasnici te i tu postoji

interakcija između gosta i domaćina. Usluge su personalizirane, a postoje i

Page 48: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

45

bogati dodatni sadržaji. Naime, osim pruženih usluga u hotelu, gost je upućen i

na destinaciju, a postoji i vlastita proizvodnja nekih proizvoda.

5. Odmor (smještaj) na vinskoj cesti – profesionalno poljoprivredno

gospodarstvo, odnosno domaćinstvo specijalizirano za proizvodnju vina. Pored

usluga prezentacije i mogućnosti kušanja gostima izletnicima i grupama, na

gospodarstvu je organiziran i smještaj. Gosti na smještaju imaju mogućnost

upoznati se s kulturom proizvodnje tipičnih vina Istre te s aktivnostima vinskog

podruma.

6. Stancija – predstavlja obnovljeno i rekonstruirano nekadašnje ogromno seosko

poljoprivredno gospodarstvo u cilju pružanja turističkih usluga. Stancija je u

pravilu odvojena od sela i naseljenih mjesta sa svom potrebnom

infrastrukturom, a karakterizira ju veliki posjed sa zgradom za stanovanje

(glavna kuća) te gospodarskim zgradama i nanovo pokrenutom poljoprivrednom

proizvodnjom jednog ili više proizvoda tipičnih za Istru. Naglasak je dat, na

malom smještajnom kapacitetu s maksimalnim komforom i prostorom te

specijaliziranom ponudom. Mnogi objekti koji se danas na tržištu prodaju pod

marketinškom kategorizacijom “stancije” posjeduju, kao atraktivan i dodatan

element, bazene i tenis terene, a karakterizira ih i izrazito posvećivanje pažnje

hortikulturnom uređenju. Smještaj u stanciji se ne dijeli na posebne smještajne

jedinice, tako da ne postoji mogućnost da dvije različite obitelji borave na

gospoodarstvu.

Klasifikacija sadržava sve posebnosti i tipičnosti koje razlikuju gospodarstva između

sebe, ali i koji razlikuju agroturističku i ruralno-turističku ponudu od klasične.Važno je

napmenuti da tipovi gospodarstava a koji su razrađeni u prethodnom tekstu

predstavljaju marketinške kategorije koje je 2001. godine razradio Ruralis – konzorcij

agroturizma i ruralnog turizma Istre. Ovi tipovi gospdarstva ne predstavljaju službenu

zakonsku klasifikaciju jer ovako detaljna klasifikacija ne postoji u zakonskim okvirima.

Zakonski je definirana samo kategorija agroturizma, i to Pravilnikom o pružanju

ugostiteljskih usluga na seljsčkim domaćinstvima. Klasifikacija Ruralisa je detaljna i

usmjerena ka proizvodu, odnosno tipičnosti ponude koja trenutno postoji u ruralnom

turizmu u Istri.

Page 49: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

46

3.3. Istraživanje o mogućnosima stvaranja integrirane ponude

obiteljskih gospodarstava

U skladu s problemom i predmetom istraživanja provedeno je istraživanje mišljenja i

stavova vlasnika obiteljskih gospodarstava u svrhu stvaranja integrirane ponude.

Istraživanje je provedeno 2012.godine, ispitanici su vlasnici obiteljskih gospodarstva.

Rezultati istraživanja su prikazani u nastavku. U narednom poglavlju su također

korišteni i rezultati istraživanja na znanstvenom projektu "Agroturizam – element

odrţivog razvoja", Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč koje je provedeno u

razdoblju 2007-2010. godina.

3.3.1. Ponuda obiteljskih gospodarstava Istarske županije

Ponuda obiteljskih gospodarstava Istarske županije je raznovrsna. U prijašnjim

poglavljima je pisano što se sve nudi u ruralnom turizmu dok je u ovom navedeno što

konkretno nude ispitanici - obiteljska gospodarstva.

Obiteljska gospodarstva Istarske županije sadrže raznoliku i autohtonu ponudu u odnosu

na masovni turizam. Konkretno njihova ponuda uz smještaj i hranu sadrži:

- prezentaciju proizvodnje tradicijskih proizvoda (sir, pršut, kulen, vino, maslinovo

ulje, bučino ulje, pečenje rakije itd.)

- škole kuhanja – radionice pripravljanja tradicijskih jela;

- izradu prerađevina od voća (marmelade, džemovi, pekmezi) i spremanje zimnice

- organiziranje piknika u polju

- organiziranje kušanje vina u vinogradu;

- edukativne obilaske gospodarstva za školsku djecu

Također nude razne rekrekreacijske sadržaje kao npr. slatkovodni ribolov, biciklizam,

paragliding, pješačenje, off road , lov na tartufe, lov na divljač.

Page 50: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

47

Na grfikonu 3. se vidi da s glavni elementi ponude na obiteljskim gospodarstvima

usluge prehrane i smještaja. Ostali oblici se vežu uz tematske puteve ko npr. Vinske

ceste, ceste maslinova ulja i kušaonice koji također imaju znatan udio u ponudi

obiteljskih gospodrstava.

Graf 3. Ponuda obiteljskih gospodarstava

Izvor: istraživanje znanstvenog projekta „Agroturizam“, Institut za poljoprivredu i

turizam Poreč, 2009.

Dodatna ponuda obiteljskih gospodarstava je raznovrsna no vlasnici su naglasili da

neke od dodatnih aktivnosti dolaze s potrebom za edukacijom te neophodnim

licencama i dozvolama npr. za branje gljiva. Pojedini vlasnici su završili tečaj za branje

gljiva te su ovlašteni za njihovo branje i organiziranje grupa gostiju za tu vrstu

aktivnosti. Nekoliko vlasnika je imalo dozvolu za lov i položen lovački ispit te su

lovcima na raspolaganju za lov na sitnu i krupnu divljač. Rad u kućanstvu i najam

bicikala pokazao se najjednostavnijim načinom zabave i aktivnosti na gospodarstvu za

koji nisu potrebne pripreme i dozvole. Postojeće biciklističke staze diljem Istre

atraktivni su čimbenik za goste koji traže aktivni boravak.

Organizirani festivali također pridonose razvitku ponude kraja u kojem se nalaze

ispitivana gospodarstva, neki od festivala su: Motovun film festival, Festival šparoga,

Festival voća i proizvoda od voća, Dani tartufa.

34%

31%

17%

10%

8% usluge prehrane

usluge smještaja

degustiranje vina

degustiranje maslinovog ulja

degustiranje hrane

Page 51: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

48

3.3.2. Spremnost obiteljskih gospodarstava na udruživanje i razvoj

Neki od gospodarstava su udruženi, a neki nisu i ne žele se udružiti. Glavni razlog

protiv udruživanja navode da je svako gospodarstvo posebno na svoj način. Postoji

mišljenje da se udruživanjem gubi identitet gospodarstva, što nije točno i govori o

nedostatku informiranosti i neznanja. Nedostatak informiranosti ne ovisi samo o

gospodarstvu i vlasniku gospodarstva kao takvog, nego govori i o lokalnoj, kao i

regionalnoj upravi koja u petnaest godina, otkad je agroturzam poznat u ovim krajevima

nije se uspijela dovoljno pozabaviti informiranjem o mogućnostima gospodarstava i

njihovom razvoju. S druge strane može se raspravljati i o neaktivnosti vlasnika, ali

također i neodgovarajućem vremenu ili prostoru u kojemu je edukacija dostupna. No,

postavlja se pitanje jesu li programi edukacije ponuđeni gospodarstvima primjereni za

vlasnike gospodarstava, tko ih financira, te na koji način su vlasnici gospodarstava

informirani o njima. Dolazi se do pretpostavke da u Istri ne postoji sustavno planiranje i

organiziranje programa edukacije obiteljskih gospdarstava. Tome doprinosi stav većine

anketiranih gospodarstava da oni i sami predlažu mjere i programe edukacije

organizirane od strane lokalne zajednice i županije.

Kada se promatra spremnost na razvoj dolazi se do istih zaključaka, kao i kod

spremnosti na udruživanje. Vlasnici gospodarstva jednostvano nisu informirani

dovoljno o predpristupnim programima, konkretno IPARD8 programu, ali postoje

naznake da razmišljaju u smjeru razvoja, kao npr. spremni su za dodatna ulaganja u

sobe i apartmane, uređenja stajališta za kampere kao i mnoge druge dodatne sadržaje.

Ako već ne postoji ekološka poljoprivreda na gospodarstvu većina ispitanika razmišlja o

tome da je uvede na gospodarstvo. Također ispitanici smatraju potrebnu edukaciju o

IPARD programu što također potvrđuje nedovoljno zalaganje od strane lokalnih uprava

koji bi trebali imati glavnu ulogu u informiranju gospodarstava o svim njihovim

mogućnostima trenutno raspoloživim na tržištu.

Većina se nije prijavila za bespovratna sredstva IPARD programa vjerovatno zbog slabe

informiranosti i uopće neznanja da potstoji i ta opcija. Svakome od njih su u narednih

pet godina potrebna dodatna ulaganja, što dovodi do kontradikcije, jer imaju želju za

dodatnim ulaganjima, a nisu se niti prijavili niti koristili predpristupne programe.

8 Instrument predpristupne pomoći za ruralni razvoj

Page 52: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

49

Ispitanici koji su se odlučili za IPARD program koristili su Mjeru 302. - Bespovratna

sredstva za ruralni turizam.

Glavna ograničenja u poslovanju odnose se na sustav poticaja koji nije dovoljno

transparentan i o kojemu ispitanici nemaju uvida, niti nalaze odgovarajuće posrednike

koji bi im pomogli u povećanju dostupnosti njima potrebitih informacija (graf 4.) Kao

glavni razlog navodi se neinformiranost i loš protok informacija.

Graf 4. Glavna ograničenja u poslovanju obiteljskih gospodarstava u razvoju ruralnog

turizma

Izvor: Istraživanje znanstvenog projekta „Agroturizam“, Institut za poljoprivredu i

turizam Poreč, 2009.

Veći angažman očekuju u organiziranju izleta te obilježavanju zanimljivih turističkih

lokacija i njihovih gospodarstava s tabelarnim oznakama uz prometnice. U ocjeni

suradnje s lokalnim turističkim zajednicama 14% vlasnika bila je zadovoljno, 21 %

nezadovoljno, a ostali su bili osrednje zadovoljni suradnjom. U godini koja je prethodila

istraživanju većina je vlasnika surađivala sa dvije turističke agencije radi promocije i

prijama gostiju. Iz navedenog se može zaključiti da su gospodarstva spremna na razvoj,

ali da je problem u nedovoljnoj komunikaciji između institucija i gospodarstava, zato

je potrebno ili udruživanje obiteljskih gospodarstava u svrhu boljje pregovaračke

pozicije prema institucijama ili umrežavanje svih sudionika u ruralnom turizmu.

93

75

66

66

46

0 20 40 60 80 100

Nedovoljan/ složen sustav mjera i poticaja

Informiranost o programima poticaja

Zapošljavanje neobiteljske radne snage

Previsok PDV

Visoke kamate na kredite

Page 53: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

50

3.3.3. Prepoznatljivost obiteljskih gospodarstava na tržištu

Prema provedenom istraživanju, po pitanju prepoznatljivosti, može se zaključiti da su

gospodarstva zadovoljna trenutnom pozicijom na tržištu. Svjesni su svojih

konkurentskih prednosti, tj. onoga što ih razlikuje od drugih sličnih gospodarstava. S

druge strane nijedan njihov proizvod nije autohton niti zaštićen, što negativno utječe na

prepoznatljivost. Jedan dio je uveo ekološku poljoprivredu na svoja gospodarstva, što ih

izdvaja u odnosu na druge. Na pitanje o uvođenja nagrada za kvalitetu usluge u svrhu

prepoznatljivosti imaju negativan stav. Potrebno je napomenuti da je jedno

gospodarstvo istaknulo da bi trebalo izmjeniti zakone i propise, i u pravnom smislu

utvrditi pojam agroturizam jer po pravnom pitanju oni su još uvijek registrirani kao

izletište, a sve klasifikacije koje su u prijašnjim poglavljima navdene služe u svrhu

marketinške prepoznatljivosti. Znači trebalo bi na razini državne vlasti uvesti pravilnik

koji regulira standarde i kategorizaciju kako ruralnog turizma tako i agroturizma, tako

da se i u pravnom smislu razlikuju od drugih i da se točno zna koja se vrsta usluge nudi

i koji oblici ponude, a koji ne i da se stvori toliko potrebna diverzifikacija.

Najveća popunjenost kapaciteta obiteljskih gospodarstava je u predsezoni i postsezoni

što dovodi do produljenja sezone i uklapanja ruralnog turizma s masovnim turizmom.

To je vrlo pozitivno za turizam Hrvatske i Hrvatsku kao turističku destinaciju, jer se

time rješava jedan od glavnih problema hrvatskog turizma, a to je slaba popunjenost

predsezonu i postsezonu.

Što se tiče udruživanja u svrhu pozicioniranja zajedničke ponude na tržište radi bolje

prpoznatljivosti, neki su čak entuzijastični po tom pitanju, jer smatraju da jedino tako

mogu postići „da se njihov glas čuje“. Svjesni su da su im udruživanjem mogućnosti za

bolju promociju, pregovaračku poziciju prema intitucijama, stvaranju novih turistčkih

sadržaja, kao i jačanju tržišnog položaja veće, dok manji dio uopće se nema namjeru

udruživati ni u koju svrhu. Po njihovom mišljenju udruživanje bi trebali inicirati sama

gospodarstva uz potporu lokalne uprave.

Page 54: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

51

Zaključno obiteljska gospodarstva prepoznala su turizam kao priliku za gospodarski

razvitak, ali napor i želja za napretkom još uvijek ne prati potrebna razina upravljačkog

i marketinškog znanja, protok informacija, umreženost proizvođača i pružatelja usluga,

kao niti zajednički nastup na tržištu. Naime, sudionici turističke ponude koji

pojedinačno nastupaju na tržištu, slabo koriste informacijske tehnologije za oglašavanje

i informiranje, uslijed čega turistički proizvodi i usluge ne dopiru do potencijalnih

korisnika – turista. Postojeći resursi nisu integrirani u cjelovitu ponudu regije niti

prezentirani korisniku tako da stvaraju prepoznatljivost i turistički identitet ovog

područja koje na malom prostoru nudi iznimne prirodne i tradicijske vrednote.

Page 55: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

52

4. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI NA RURALNOM TURISTIČKOM

TRŽIŠTU

4.1. Snage, slabosti, mogućnosti i opasnosti ruralnog turizma

SWOT9 analiza je kvalitativna analitička metoda koja se često koristi u analizi položaja

pojedinačnog proizvoda, poduzeća ili turističke destinacije. Može se koristiti u procjeni

podobnosti prostornih i tržišnih preduvjeta za turistički razvoj nekog prostora ili

podobnosti i stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje. SWOT analiza je,

dakle, kritički osvrt na postojeću situaciju destinacije, a predstavlja i prvi korak pri

definiranju postojeće i poželjne pozicije na tržištu. Uz pomoć evidentiranja snaga,

slabosti, prilika i prijetnji, marketinški stručnjaci mogu poduzeti akcije kojima se

slabosti pretvaraju u jakosti, a vanjske prijetnje u mogućnosti.(Velenik, 2006.)

SWOT analiza je zbog jednostavnosti i korisnosti široko prihvaćena analitička metoda

te se može koristiti i kao standardni postupak pomoću kojeg se ocjenjuje važnost

unutrašnjih snaga i slabosti te vanjskih okolnosti za razvoj ruralnog turizma, tj. prilika i

prijetnji pod kojima djeluju nosioci ruralne turističke ponude Istre, što je prikazano u

Tablici 14.

9 SWOT – Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats

Page 56: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

53

Tablica 14. SWOT analiza ruralnog turizma

Snaga (+) Slabosti (-)

- Ekološki čisto područje

- Bogato prirodno nasljeđe i

kulturno – povijesna baština

- Prednosti ekološki zaštićenih

područja

- Ekološki prihvatljiva

poljoprivredna proizvodnja

- Autohtoni i tradicionalni proizvodi

- Uzgoj domaćih životinja

- Interes lokalnog stanovništva za

razvoj ruralnog turizma

(agroturizma)

- Blizina turističkih destinacija

- Dobar geografski položaj s

obzirom na blizinu zračnih luka,

morski pristup, izgrađenost cesta

- Još uvijek nedovoljno riješena

infrastruktura

- Na nekim mjestima loše održavano

kulturno – povijesno nasljeđe

- Nedostatak stručnog kadra

- Nedostatak adekvatnog ruralnog

(su) financiranja

- Neadekvatni propisi i zakonske

regulative

- Nedovoljna koordinacija i

povezanost na nacionalnoj razini

- Nedostatak suradnje između

javnog, privatnog i nevladinog

sektora

- Odsutnost konkretnih razvojnih

ciljeva vezanih uz razvoj ruralnog

turizma

Page 57: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

54

Izvor: obrada autora prema Regionalni operativni program Istarske županije

Mogućnosti (++) Opasnosti (--)

- Razvoj proizvodnje autohtonih i

ekoloških proizvoda

- Produženje perioda sezone tj.

popunjavanja turističkih kapaciteta

- Smanjenje troškova proizvođača,

direktna prodaja

- Kvalitetniji marketing, propaganda

- Razvoj ruralnih turističkih

destinacija te stvaranje brenda

ruralnog turističkog proizvoda

- Integralni pristup

- Diverzifikacija turističkog

proizvoda i razvoj poduzetništva

na selu

- Razvoj malih i obiteljskih

smještajnih kapaciteta

- Očuvanost kulturnog i prirodnog

krajolika kao velikog potencijala

za razvoj ruralnog turizma

- Poboljšanje povezanosti i

organiziranosti sudionika u ponudi

ruralnog turizma

- Povećana devastacija okoliša

- Prejak razvoj masovnog turizma u

nekim područjima

- Prespora izgradnja ruralne

infrastrukture i loše riješene

komunalne aktivnosti

- Problematika oko pravne

legislative

- Neadekvatne zakonske

odrednice/suprotno razvoju

- Nedovoljan interes banaka za

kreditiranje obiteljskih

gospodarstava

- Strah poljoprivrednika od

kreditiranja

- Nedovoljno prepoznatljiva ponuda

ruralnog turizma u cjelokupnoj

turističkoj ponudi

- Nepostojanje zakonske

standardizacije, klasifikacije i

označavanja obiteljskih

gospodarstava

- Pasivnost i čekanje na „vanjske“

investicije / investitore

- Neorganiziranost i nedovoljna

suradnja sudionika ruralnog

turizma na svim razinama

Page 58: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

55

4.2. Fondovi Europske unije kao izvor financiranja

Bespovratna sredstva fondova Europske unije jedan su od mehanizama koji

potencijalnim prijaviteljima daju mogućnost financiranja svojih projektnih ideja. U

Hrvatskoj je trenutačno aktivan pretpristupni program IPA (engl. Instrument for Pre-

Accession Assistance) i nekolicina programa Unije u kojima se bespovratna sredstva

putem natječaja dodjeljuju najboljim projektnim prijedlozima.

Godišnje se ugovori više od 300 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, stoga je

važno već sada stvarati unutarnje kapacitete, i to za izradu projektnih ideja,

ispunjavanje detaljnih projektnih prijava, uspješnu provedbu projekata i sufinanciranje,

te stvarati partnerske i informacijske mreže. (EU fondovi, 2009.)

4.2.1. Instrument predpristupne pomoći (Instrument for Preaccession Assistance

- IPA)

Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance (IPA) je

za sada još uvijek aktualni (do 2013.) pretpristupni program u Hrvatskoj koji financira

domaće potrebe razvoja. Europska ga je komisija osmislila kao cjeloviti program s

nekoliko komponenti koji je zamijenio sve dotadašnje parcijalne pretpristupne

programe.

Riječ je o programu kojemu je cilj pospješiti aktivnosti i napore koje država kandidat

čini u pretpristupnom razdoblju radi članstva u Uniji.

IPA ima 5 komponenti:

I. Pomoć u tranziciji i razvoj institucija

II. Prekogranična suradnja

III. Regionalni razvoj

IV. Razvoj ljudskih potencijala

V. Ruralni razvoj. – IPARD program

IPARD10

program je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013.

godine. Sastavni je dio IPA-e, čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i

10

Instrument predpristupne pomoći za ruralni razvoj

Page 59: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

56

državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne

stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje sedam mjera, u okviru tri prioriteta i

to:

Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih

strategija ruralnog razvoja

Razvoj ruralne ekonomije

IPARD program se provodi na cijelom području Republike Hrvatske, osim ukoliko

propisani kriteriji pojedinih mjera ne ograničavaju njegovu primjenu.

IPARD programom moguće je stvarati obveze do dana provedbe novog Programa

ruralnog razvoja koji Republika Hrvatska može koristiti kada postane punopravna

članica EU.

Dvije su mjere IPARDA koje su vezane uz ruralni razvoj: Mjera 301 i 302.

1.) Mjera 301 - Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ omogućuje ulaganja

u sljedećim sektorima:

A) Ulaganja u sektor sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda

Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju sustava kanalizacije i/ili sustava za

pročišćavanje otpadnih voda i ostala ulaganja sukladno prilozima Pravilnika o provedbi

Mjere 301. (Lista prihvatljivih izdataka).

B) Ulaganje u sektor lokalnih nerazvrstanih cesta

Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta i ostala

ulaganja sukladno prilozima Pravilnika o provedbi Mjere 301. (Lista prihvatljivih

izdataka).

Page 60: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

57

C) Ulaganja u sektor toplana

Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju toplinskih sustava koji koriste organski otpad

iz poljoprivrede i šumarstva (biomasu) i ostala ulaganja sukladno prilozima Pravilnika o

provedbi Mjere 301.

D) Ulaganja u sektor protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta

Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju protupožarnih prosjeka s elementima šumskih

cesta i ostala ulaganja sukladno prilozima Pravilnika o provedbi Mjere 301. (Program

kreditiranja projekata kandidata za IPARD Mjeru 301. , 2009.).

2.) Mjera 302 - Bespovratna sredstva za ruralni turizam:

Mjera 302 uključuje divrzifikaciju i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Ova mjera

treba doprinijeti provedbi Zajedničke poljoprivredne politike i drugih srodnih politika

unutar opsega ulaganja u ruralna područja a posebno povećanje prihoda korisnika iz

ruralnog područja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan

nje, očuvanju postojećih radnih mjesta, povećanju opsega usluga za stanovnike

ruralnog područja i poboljšanju kvalitete usluga koje se pružanju i poboljšanju

socijalne strukture u ruralnim područjima.

Ciljevi ove mjere IPARD programa su: (Pravilnik o provedbi mjere 302., 2010.)

Povećanje prihoda korisnika iz ruralnog stanovništva kroz razvoj i

diverzifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i /ili izvan nje

Stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diverzifikaciju ruralnih

aktivnosti na farmi i/ili izvan nje

Očuvanje postojećih radnih mjesta

Povećanje opsega usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšanje kvalitete

usluga koje se pružaju

Poboljšanje socijalne strukture u ruralnim područjima

Page 61: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

58

Ovim programom mogu se sufinancirati ulaganja u:

1. Ruralni turizam

2. Tradicijske obrte

3. Izravnu prodaju

4. Slatkovodno ribarstvo

5. Proizvodnju gljiva

6. Obnovljive izvore energije

7. Usluge

8. Preradu na poljoprivrednim gospodarstvima

U nastavku su detaljnije objašnjena ulaganja koja su važna za obiteljska gospodarstva.

1. Dozvoljena ulaganja u sektoru ruralnog turizma su:

a) Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i opremanje objekata za pružanje

turističkih i/ili ugostiteljskih usluga uključujući objekte za uzgoj životinja kao

dio turističke ponude, objekte za rekreaciju, turističke kampove, objekte na

otvorenom što uključuje jahanje, sportski ribolov, biciklizam, tematske puteve.

b) Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture

c) Ostala ulaganja kako je navedeno u pravilniku

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor ruralnog turizma su:

a) Korisnik mora biti registriran u sklau s propisima koji uređuju područja

ugostiteljstva i/ili pružanja usluga u turizmu za djelatnost koju obavlja

b) Ulaganja su prihvatljiva samo u područjima gdje su prihvaćeni Projekti

ukupnog razvoja (PUR) i/ili Regionalni operativni program (ROP) i/ili

Županijske razvojne strategije (ŽRS) koji navode ruralni turizam kao

prioritetni razvojni sektor, a sama ulaganja moraju biti u skladu s odredbama

navedenih dokumenata

Page 62: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

59

c) Ulaganja su prihvatljiva samo u naseljim klasificiranim mjestima u skladu s

Pravilnikom o progla

d) Dozvoljeno je ulaganje u „brodice/čamce“ za sportski ribolov dužine od 2,5

do 5 metara snage 5kW

2. Dozvoljena ulaganja u sektoru tradicijskih obrta su:

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za uspostavljanje

tradicijskih obrta i ostala ulaganja kako je navedeno u pravilniku

3. Dozvoljena ulaganja u sektoru izravne prodaje

Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za izravnu prodaju

proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu (vlastitih proizvoda i proizvoda

udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo pripada kao član).

4. Dozvoljena ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije:

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje elektrana i kogeneracijskih

postrojenja na bioplin na poljoprivrednom gospodastvu

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor obnovljivih izvora energije su da korisnik

treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Navedena ulaganja uključuju

ulaganja u izgradnju ili rekonstrukciju objekata te u opremu. Bespovratna sredsva mogu

se tražiti i za opće troškove koji uključuju naknade arhitektima i inženjerima te ostale

savjetodavne usluge, studije izvedivosti, poslovne planove, patente i licence.

Visina prihvatljivih izdataka do koje se mogu tražiti bespovratna sredstva iznosi

150.000 €. Bespovratno je moguće dobiti do 50% prihvatljivih izdataka, što znači da je

moguće dobiti maksimalno do 75.000 € bespovratno. Iznimka su ulaganja u bioplinska

postrojenja gdje prihvatljivi izdaci iznose do 675.000 €. I kod bioplinskih postrojenja

bespovratna sredstva jemoguće dobiti za iznos do 50% prihvatljivih izdataka.

Potencijalni korisnici su fizičke i pravne osobe u rangu mikro poduzeća koji su u

sutavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom odnosno u vlasništvu jedinica

lokalne i/ili regionalne samouprave ili Grada Zagreba. (Eu projekti, 2010.)

Page 63: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

60

Prepoznatljivost obiteljskih gospodratsva pa tako i (ponude) ruralnog turizma postiže se

kako je u prethodnim poglavljima navedeno kroz tradicijsku gradnju, obnovljive

izvore, ekološke proizvode. U tu svrhu je vrlo važan IPARD program kao izvor

financiranja i omogućavanja gospodarstvima da ostvare potencijale i obogate ponudu, a

samim time i bolju prepoznatljivost na tržištu. Nadalje ulaskom u EU gospodarstva su

dobila i mogućnost dobivanja sredstava iz strukturnih fondova EU od kojih je za ruralni

razvoj zadužen Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

4.2.2. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for

Rural Development – EAFRD)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ima za cilj jačanje europske politike

ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe s proračunom od 96,4 milijardi

eura. Ranije se ruralni razvoj financirao iz Europskog fonda za usmjeravanje i garancije

u poljoprivredi koji je do 2006. godine bio dio strukturnih fondova EU. ( Portal o EU

fondovima, 2013.)

EPFRR ima tri prioritetna cilja:

jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva

poboljšanje okoliša i krajolika

poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti

ruralnoga gospodarstva

Aktivnosti možemo grupirati u tri prioritetne osi: KONKURENTNOST, ZAŠTITA

OKOLIŠA I UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM te GOSPODARSKA RAZNOLIKOST I

KVALITETA ŽIVOTA. Prva i treća os su od koristi za obiteljska gospodarstva. I to

kod konkurenrnosti konkretno financiranje poboljšanja ekološke učinkovitosti,

poboljšanjne i razvoj infrastrukture, razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih

usluga i organizacija strukovnog usavršavanja u ruralnim područjima, dok se

financiranje kod osi gospodarske raznolikosti odnosi na kretanje i razvoj seoskog i eko-

turizma te poslovi koji su s njima u vezi, ponuda novih usluga koje se temelje na

postojećim izvorima, edukacija i stjecanje vještina, informiranje te poduzetništvo.

Page 64: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

61

1. Prva os – KONKURENTNOST (restrukturiranje i moderniziracija poljoprivrednog

sektora) financira sljedeće aktivnosti:

otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumarske proizvode

poboljšanje ekološke učinkovitosti na farmama i u šumarstvu

modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

povećanje gospodarske vrijednosti šuma

prerada i tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda

prilagodba standardima EU

poboljšanje i razvoj infrastrukture

razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i organizacija

strukovnog usavršavanja u ruralnim područjima

potpora novim, mladim poljoprivrednicama, prijevremeni odlazak

poljoprivrednika u mirovinu

2. Druga os – ZAŠTITA OKOLIŠA I UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM (bio-

raznolikost, očuvanje i razvoj ekoloških poljoprivrednih i šumarskih sustava i

tradicionalnih poljoprivrednih krajolika, očuvanje voda te mjere usmjerene na

smanjenje efekta klimatskih promjena)

održiva uporaba poljoprivrednih površina, skrb za životinje, neproizvodne

investicije, posebne investicije u ekološke mreže poput NATURA 2000

održiva uporaba šumskih površina, npr. pošumljavanje, obnavljanje šumskih

potencijala i prevencija, neproizvodne investicije

3. Treća os – GOSPODARSKA RAZNOLIKOST I KVALITETA ŽIVOTA

Financira sljedeće aktivnosti:

pokretanje i razvoj seoskog i eko-turizma te poslovi koji su s njima u vezi,

oživljavanje i komercijalizacija lokalnih obrta

ponuda novih usluga koje se temelje na postojećim izvorima

edukacija i stjecanje vještina, informiranje te poduzetništvo

Page 65: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

62

Korisnici Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj mogu biti: poljoprivredni

gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu

okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge

žena, poljoprivrednici, šumari i mladi. (Portal o EU fondovima, 2013.)

4.3. Implementacija inozemnih iskustava

Prilikom pokretanja svakog posla pa tako i ruralnog turizma, mudro je proučiti i

istražiti već postojeća iskustva drugih, naročito onih koji su s konkretnim poslom, u

ovom slučaju ruralnim turizmom, krenuli puno ranije i došli već na zavidnu razinu

razvoja proizvoda i usluga turističke ponude u ruralnim područjima. Proučavanje

iskustava ne znači slijepo kopiranje metoda poslovanja, već prikupljanje korisnih

saznanja o svim elementima organizacije, iskustva s tržišta, konkretnoj ponudi, kao i

dobre i loše strane poslovanja ruralnog turizma u konkretnoj zemlji i/ili regiji,

odnosno na konkretnom obiteljskom gospodarstvu. Takva iskustva, temeljena na

poslovanju, uvelike mogu pomoći ne samo pri organizaciji i osmišljavanju turističkih

usluga i iskorištavanju resursa već i kreiranju ruralnog turizma kao zasebnog,

prepoznatljivog turističkog proizvoda. Nadalje, iskustva drugih mogu nam pomoći pri

određivanju ciljeva i strategija, ili drugim riječima: gdje se u budućnosti želimo vidjeti,

što se u Hrvatskoj može učiniti, te što sve u vezi s tim je potrebno poduzeti .

4.3.1. Raznovrsna ponuda

Kada je riječ o razvoju ruralnog turizma u Europi, tijekom proteklih pedeset godina u

ponudi turističkih usluga došlo je do razvoja značajne raznovrsnosti i inovativnosti u

ponudi ruralnog turizma koja bi se mogla primijeniti i u Hrvatskoj. To se posebno

odnosi na grupiranje gospodarstava prema tematskoj ponudi, odnosno sadržajima koji

se nude. Tako, primjerice, Francuska u svojoj ponudi ruralnog turizma nudi seoske

kuće, ruralni B&B (noćenje s doručkom), seljačka domaćinstva za grupe (izletišta), za

djecu, kampove, a svi oni podijeljeni su u tematske cjeline kao što su: ponuda na farmi,

zimski sportovi, domaćinstva u parkovima prirode, ona „sa šarmom“, s uređenim

parkovima, s ponudom lončarstva, jahanja, seoski kampovi uz rijeke, itd. Austrija je,

pak, išla korak dalje i još detaljnije strukturirala svoju ponudu: farme s organskom

Page 66: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

63

proizvodnjom, wellnessom, prilagođene djeci, biciklistima, osobama s poteškoćama u

kretanju, s ponudom jahanja, s proizvodnjom vina, ponudom ljekovitog bilja, farme s

ponudom organizacije seminara, i drugo. Zanimljivo je da austrijska turistička seoska

obiteljska gospodarstva imaju dvije sezone: ljetnu i zimsku. Prosječna popunjenost

gospodarstva je 108 dana godišnje: 64 dana u ljetnoj sezoni, a 44 dana u zimskoj sezoni.

(Statistics Austria, 2011.)

Italija se nije opredijelila za razvoj tematskih obiteljskih gospodarstava već je, sukladno

zakonskoj regulativi, na gospodarstvima jačala dodatne sadržaje. Tako se na talijanskim

obiteljskim gospodarstvima nude radionice tradicijske kuhinje, slikarske radionice,

učenje talijanskog jezika, proizvodnja kozmetike od maslinovog ulja i ljekovitog bilja,

škole kušanja vina, radionice za djecu, druženje sa životinjama, i ostalo.

O uspjehu ovakve vrste ponude govore podaci da trenutno u Europi u ponudi ruralnog

turizma ima 100.000 smještajnih jedinica s 1,3 milijuna kreveta, što daje prihod od oko

12 milijardi eura godišnje, dok udjel ruralog turizma u ukupnom iznosi između 15 i

20% u odnosu na udio ruralnog turizma u ukupnom turizmu Hrvatske iznosi 5% (Ružić,

2011.).

Prema udjelu domaćinstava koja se bave ruralnim turizmom u ukupnom broju

gospodarstava a koja se bave poljoprivredom, prednjači Austrija s čak 8%, slijedi

Francuska s 6%, pa Irska i Njemačka s oko 3%, dok je u Italiji to tek 0,3% (Eurostat,

Tourism trends 2011. )

Za usporedbu, u Hrvatskoj se samo 0,1% poljoprivrednih gospodarstava bavi ruralnim

turizmom, što govori koliko Hrvatska u području ruralnog turizma zaostaje za Europom

i kako pod hitno treba krenuti razvijati ruralni turizam ukoliko želi konkurirati zamljama

EU, koje su daleko ispred Hrvatske.

4.3.2. Umrežavanje i udruživanje i integrirana turistička ponuda

Osobitost ruralnog turizma u Europi je izvrsna međusobna umreženost putem

nacionalnih i regionalnih udruženja. Takvim udruživanjem postigla se bolja

prepoznatljivost na tržištu, bolji tržišni udjel, kvalitetniji, svrsishodniji i jeftiniji

marketing, a omogućen je stalan rad na obogaćivanju postojećih sadržaja i razvoju

Page 67: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

64

novih proizvoda i usluga povezivanjem postojećih elemenata ponude, kao i boljom

pregovaračkom pozicijom prema državnim institucijama.

Potrebno je umrežiti proizvođače, ustanove i društava koje djeluju u području turizma,

obiteljska poljoprivredna i turistička gospodarstva, proizvođače ekoloških proizvoda i

proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom, udruge i pojedince koji potiču

očuvanje tradicijskih objekata, članove sportskih i kulturnih društava. Naime, osim

turizma na obiteljskim gospodarstvima, u ruralnom prostoru nailazimo na lovni turizam,

ribolovni turizam, odmorišni turizam, sportsko-rekreacijski, zdravstveni, kulturni,

gastronomski, eno-gastronomski, eko-turizam, avanturistički, edukacijski, vjerski,

turizam zaštićenih dijelova prirode, nostalgični turizam, zavičajni turizam.

Umrežavanje svih sudionika koji stvaraju turističku ponudu će omogućiti kreiranje

raznovrsne ponude prilagođene individualnim potrebama svakog posjetitelja. Nadalje

dati će nove prilike za gospodarski rast i samozapošljavanje u ruralnom području.

Ruralni turizam je orijentiran na pojedinca, posjetitelja koji uživa u prirodi, traži ljepote

krajolika i tradicijsku kulturu. Takav turizam ne može biti masovan jer gubi svoju

osnovnu kvalitetu, pa je teško osigurati visoku popunjenost kapaciteta. Ali, da bi se

doprlo do kupca potrebna je promocija, suradnja, sustav turističkih usluga i raznolike

ponude. Jer, u ruralnom turizmu najčešće se radi o manjim smještajnim kapacitetima

koji nisu zanimljivi velikim agencijama, a gospodarstva i samostalno nemaju znanja

niti sredstava da bi izgradili potrebne mehanizme promocije i rezervacija.

Rezultat umrežavanja i integrirane turističke ponude lokalnom stanovništvu osigurava

dodatne prihode uz osnovnu poljoprivrednu proizvodnju. Seljaku vraća dostojanstvo i

samopouzdanje, koje je izgubio u posljednjih pedesetak godina u različitim akcijama

sveopće „urbanizacije“ i „mehanizacije“ ruralnog prostora. Bez obzira na prirodnu i

kulturološku atraktivnost hrvatskog ruralnog prostora, ruralni turizam, osobito onaj na

obiteljskim gospodarstvima, razvija se. Razvoj ugostiteljske infrastrukture, od restorana

do kušaonice vina, turističkih atrakcija, osmišljenih vinskih ceste, biciklističkih staza,

hodočasničkih putova, turističkih agencija. Ukratko, rezultat su osmišljene i

organizirane ruralne turističke destinacije.

Page 68: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

65

4.3.3. Standardizacija, certifikacija i stalno nastojanje na podizanju kvalitete

Današnji ruralni turizam Istre, sa svojom prepoznatljivom diverzificiranom

kategorizacijom gospodarstava sve više ima potrebu i mora biti u stanju što detaljnije i

svrsishodnije informirati gosta-turista o svim turističkim osnovnim i specifičnim

uslugama na domaćinstvima, odnosno informirati gosta o tome što može očekivati,

odluči li se za odmor na obiteljskom gospodarstvu. Velika slabost, ali i propust jest

nepostojanje službene zakonske posebne, ne samo klasifikacije, već i standardizacije

obiteljskih gospodarstava.

Desetljeća razvoja ruralnog turizma u zemljama Europske unije obilježena su i stalnim

nastojanjem oko podizanja i standardiziranja kvalitete usluga i proizvoda na turističkim

obiteljskim gospodarstvima, i to uvođenjem jasnih kriterija za kvalitetu usluga i

proizvoda. Pristupi i iskustva se, kako smo vidjeli u prethodnim poglavljima, donekle

razlikuju od zemlje do zemlje, no cilj je svima isti: ponuditi gostima maksimalnu

kvalitetu uz istodobno iskorištavanje svih raspoloživih resursa na turističkim seoskim

obiteljskim gospodarstvima. Cilj je imati zadovoljnog vlasnika gospodarstvakao

pružatelja turističkih usluga i zadovoljnog gosta kao korisnika turističkih usluga na

obiteljskim gospodarstvima.

U prvom redu, održavanje, podizanje i uvođenje nove kvalitete provodi se definiranjem

standarda kvalitete (standardizacija) te posebnim označavanjem takve kvalitete ruralnog

turizma radi stvaranja i prepoznavanja ruralnog turizma kao turističkog proizvoda.

Detaljna i turističkom proizvodu ruralnog turizma prilagođena, standardizacija služi s

jedne strane kao instrument za daljnje unaprjeđenje kvalitete ponude, jer daje jasne

smjernice vlasnicima obiteljskih gospodarstava o načinima na koji mogu obogatiti i

podići kvalitetu svoje ponude u skladu s očekivanjima i željama potencijalnih gostiju na

svjetskim tržištima, a s druge kao značajan element u marketingu ponuđene usluge i

proizvoda, jer potencijalnog gosta detaljno informira o kvaliteti koja se nudi, te jamči

da usluge i proizvodi koji se promoviraju odgovara stanju u stvarnosti. Osim toga, njeno

uvođenje doprinosi i uvažavanju i prepoznavanju osobitosti i specifičnosti ruralnog

turizma unutar ukupne turističke ponude, uvažavanju i prepoznavanju raznolikosti

Page 69: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

66

ponude, teritorijalnom marketingu, odnosno podizanju tržišne prepoznatljivosti kako

obiteljskih gospodarstava tako i cijele destinacije.

Standardima kvalitete objektivno se utvrđuje kvaliteta turističke ponude, i to po

osnovnim grupama kriterija kojima se „mjeri“ atraktivnost položaja gospodarstva,

njegovo unutarnje opremanje i uređenje, vanjsko uređenje objekta i neposrednog

okoliša, ponuda smještaja i/ili prehrane gostiju, osposobljenost vlasnika gospodarstva i

njegovih članova obitelji u određenim vještinama od značaja za kvalitetnu organizaciju i

poslovanje gospodarstva, aktivnosti organiziranih za gosta, dodatnu opremu i komfor

boravka. (Gržinić, 2009.)

4.4. Edukacija kadrova

Za razvoj ruralnog turizma u ruralnoj turističkoj destinaciji, osobito je važno turističko i

ugostiteljsko obrazovanje triju kategorija stanovništva koji izravno ili neizravno utječu

na stvaranje ponude ruralnog turizma (Hendija i Kušen, 2005.):

1. djelatnici, koji pružaju usluge smještaja te usluge jela i pića

2. djelatnici, koji pružaju turističke usluge u koje valja ubrojiti i djelatnike u

turističkim zajednicama

3. lokalno stanovništvo.

U prvu skupinu spadaju profesionalni ugostiteljski radnici, članovi obiteljskih

gospodarstava i iznajmljivači soba, stanova i kuća. Hrvatska ima davno utemeljen

sustav obrazovanja profesionalnih ugostiteljskih radnika pa se ovdje ne nailazi na veće

probleme. Ozbiljna primjedba je izostanak turističkog obrazovanja članova obiteljskih

gospodarstava, poglavito u smislu izostanka tradicijskih tečajeva gospodarstva, čime

Hrvatska dolazi u podređenu situaciju osobito kod uspoređivanja sa susjednom

Slovenijom. Po prirodi stvari, turistička obrazovanost iznajmljivača soba, dijeli prosjek

s turističkom obrazovanošću cjelokupnog lokalnog stanovništva neke turističke

destinacije. Turistička obrazovanost lokalnog stanovništva znatno se razlikuje između

hrvatskih regija – u pravilu, turističke destinacije s većom turističkom tradicijom

Page 70: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

67

svetišta, imaju bolju turističku educiranost lokalnog stanovništva od stanovništva

ostalog ruralnog prostora, osobito nerazvijenih dijelova zemlje.

Ministarstvo turizma RH je 1999. godine izdalo “Vodič za poduzetnike u turizmu” koji

sadrži mnoge informacije glede potrebne edukacije turističkih kadrova za ruralni

turizam ali i konkretne naputke za osnivanje turističkog seljačkog gospodarstva.

Hrvatska gospodarska komora također nastoji pomoći kandidatima za registraciju

turističkih seljačkih gospodarstava, na način da za ove kandidate organizira različite

oblike edukacije poduzetničkog usmjerenja, kako bi im se olakšalo u pripremnim

radovima. Osim predavanja i tečajeva općeg tipa, Hrvatska gospodarska komora sve

češće organizira predavanja s detaljnim programima i operativnim znanjima11

Također je potrebno potaknuti procese u obrazovnim institucijama (strukovne škole i

visoko obrazovne institucije) glede očuvanja i revitalizacije tradicijske graditeljske

baštine i primjerene izgradnje novih struktura na ruralnim područjima. Veliki pomak

učinjen je otvaranjem novog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja turističkog

smjera, agroturističkog tehničara, kao novo zanimanje budućnosti gdje agronomija,

ugostiteljstvo i turizam objedinjeni čine cjelinu kojom se nastoji postići konkurentnost i

opstojnost poljoprivrede i ruralnog prostora.

11

Prema anketi HGK izvršene 2007 godine tek je 50% anketiranih turističkih seljačkih obiteljskih

gospodarstava sudjelovalo na nekom obliku edukacije ili seminara koji su organizirani kako bi se

poljoprivrednike- poduzetnike upoznalo sa zakonskim propisima, porezima, poticajima, pravima i drugim

obvezama te razvojnim i ostalim mogućnostima poboljšanja kvalitete pružanja usluga.

Page 71: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

68

5. ZAKLJUČAK

Broj turista koji traže mir, prirodu, slobodu i lijepe doživljaje svakim danom raste. U

potrazi za intimnošću i autentičnim ambijentom traže manje poznate sredine i

kontaktom s domaćim stanovništvom. Sukladno tome može se reći da je moderna

agroturistička i ruralno-turistička ponuda Istre u funkciji prezentacije izvornih

vrijednosti, očuvanja života na selu, očuvanja toliko potrebne poljoprivredne

proizvodnje, ali i ambijentalnog graditeljstva te ostalog tradicijskog nasljeđa.

Koncept turizma “sunce i more” sve više mijenja te da ga treba obogaćivati i

nadopunjavati ostalim sadržajima ponude. Naime, kulturno povijesni, prirodni i

tradicijski resursi, kao elementi izvorne i ambijentalne turističke ponude, ne smiju biti

prepušteni stihiji ili trenutnoj volji potrošača, odnosno turističkih djelatnika, već oni

zahtijevaju ozbiljan, organiziran i dugoročni razvojni pristup, financijska sredstva i

adekvatnu promociju

Važnu ulogu u razvoju ruralnog turizma kao nosioci ponude imaju obiteljska

gospodarstva. Obiteljska gospodarstva svojom ponudom konkretno autohtonih

proizvoda, tradicinalnih jela, ekološkom poljoprivredom, kao i tradicionalnim izgledom

postaju izvor prepoznatljivosti ruralnog turizma. Razvijajući turističku ponudu

obiteljskih gospodarstava koja se temelji na izvornim vrijednostima i specifičnostima

pojedinih lokaliteta, stvaraju se jedinstveni i prepoznatljivi turistički proizvodi.

Projektima kojima se podiže kvaliteta smještajnih kapaciteta, proizvoda i usluga razvija

se kvalitetan turizam, koji u kombinaciji sa specifičnim turističkim proizvodima stvara

prepoznatljiv imidž kojim bi se ruralni turizam Istre, razlikovao od konkurenata.

Stvaranje prepoznatljivosti je od izuzetnog je značaja budući da je turizam, u današnjim

uvjetima rastuće konkurencije.

Razvoj ruralnog turizma ima vrlo važnu funkciju u razvoju ruralnih područja. Lokalnom

stanovništvu osigurava dodatne prihode uz osnovnu poljoprivrednu proizvodnju.

Seljaku vraća dostojanstvo i samopouzdanje, koje je izgubio u posljednjih pedesetak

godina u različitim akcijama sveopće „urbanizacije“ i „mehanizacije“ ruralnog prostora.

Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda se u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne

proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske

Page 72: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

69

gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa u

turističke svrhe. Svjetski pravci razvoja pokazuju izuzetan porast ruralnog turizma, kao i

trendovi ekološke prehrane koji idu u prilog takvoj privredi. Obiteljska su gospodarstva

prisiljena promišljati svoj razvoj i opstanak u tim okvirima, zato je za bolje

funkcioniranje obiteljskih gospodarstava potrebno njihovo umrežavanje što potiče veću

zastupljenost na tržištu, lakšeg dolaska do tržišta, upoznavanje potrošača s novim

proizvodima i trendovima., ali u isto vrijeme pridonosi boljoj prepoznatljivosti

obiteljskog gospodarstva i razvoju cjelokupnog turizma.

Od svih mjera koje treba poduzeti za daljnji razvoj turizma u Istarskoj županiji,

najvažnije je uspostavljanje bolje suradnje između lokalnih turističkih zajednica i

obiteljskih gospodarstava kroz umrežavanje, kako bi se uz financijsku i stručnu pomoć

Istarske županije krenulo u osmišljavanje i realizaciju budućih projekata za unapređenje

turizma na tom području. Pomoć i suradnja Turističke zajednice Istarske župenije

posebno je potrebna pri daljnjem kandidiranju projekata za financiranje fondovima EU.

U stvaranju i razvoju prepoznatljivog ruralnog turizma, za što Istra ima sve

pretpostavke, potrebno je sustavnim, organiziranim i aktivnim pristupom razviti nove i

poboljšati postojeće turističke usluge na ruralnom području. Primjenom odgovarajućih

aktivnosti definiranja i repozicioniranja ruralnog turizma u Istri kroz potrebne zakonske

promjene, edukacijom turističkih djelatnika, prilagodbom i implementacijom inozemnih

iskustava (Italije, Austrije) i planiranjem održivog ruralnog razvoja, moguće je

organizirati i predstaviti ruralnu Istru kao destinaciju uzbudljivog mjesta aktivnog

odmora, opuštanja, promatranja prirode, uživanja u doživljavanju kulturno-povijesne

baštine, odnosno kao modernu i atraktivnu turističku destinaciju.

Page 73: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

70

LITERATURA

KNJIGE

BARTOLUCI M., i suradnici, 2004., Managament u sportu i turizmu,

Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu.

BRČIĆ-STIPČEVIĆ, V., PETLJAK, K., RENKO, S.,2009,. Ekoagroturizam

– pokretač održivog razvoja turizma., Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

DEMONJA, D., RUŽIĆ P., 2010., Ruralni turizam u Hrtvatskoj, s

primjerima dobre prakse i europskim iskustvima, Izdavačka kuća Merdijani,

Samobor

HAJDAŠ DONČIĆ, S.,ŠTEFANEC, P., 2006., Agro turizam, Matis, Zagreb

KOCKOVIĆ T., 2005. ,Istarska enciklopedija. Zagreb: Leksikografski

zavod Miroslav Krleža KUŠEN, E., 2002., Turistička atrakcijska osnova.

Institut za turizam, Zagreb

PANČIĆ KOMBOL, T., 2000., Selektivni turizam: uvod u menadžment

prirodnih i kulturnih resursa, TMPC Sagena d.o.o., Matulji

RUŽIĆ, P., 2009., Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč,

Pula

RUŽIĆ, P., 2011., Ruralni turizam Istre: Pretpostavke i činitelji razvoja,

stanje i perspektive, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula

ČLANCI, STUDIJE, KONFERENCIJE I PRIOPĆENJA

BAN, B, 2012., „Seoskom turizmu milijun eura veća zarada“, Glas Istre

GRŽINIĆ, J. ,2009, „Standardi kvalitete seoskih domaćinstava u

Istri“,Mostariensia , str. 161-173

Page 74: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

71

Gastronomija – vina i rakije, 2009., Ruralis., pregledano: 15.08.2012.,

online: http://www.ruralis.hr/hr/gastronomija_vino.html

HENDIJA, Z., KUŠEN, E., 2005., Konkurentska sposobnost hrvatskog

turizma, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam, Zagreb

HUGES, HOWARD L. ,1996., „Redefining Cultural Tourism“. Annals of

Tourism Research ,Vol 23 (3), str. 707-709

JELINIĆ, D. A., 2007., „Agroturizam u europskom kontekstu“, Stud. ethnol.

Croat., vol. 19, str. 269-291

KOCKOVIĆ, T.: Tradicijska prehrana, Istarska enciklopedija, 2008.,

pregledano: 20.08.2013. dostupno na:

http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2757

KUŠEN, E., 1995., „Turizam na seljačkom gospodarstvu“, Turizam, Vol.

43.,br. 7.-8. ,str. 127. – 133.

LUKIĆ A., 2000., Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj,

Izvorni znanstveni članak, Zagreb

MALETIĆ, E., 2010., Hrvatski autohtoni sortiment vinove loze i značaj

njegova očuvanja, Agronomski fakultet, Zagreb

MIŠĆIN, L., MAĐER, B., 2008., Aktualno stanje turizma na ruralnom

prostoru Hrvatske 2008., Sektor za turizam HGK, Zagreb

SEALE RONALD, G. ,1996 .,: „A Perspective from Canada on Heritage and

Tourism“, . Annals of Tourism Research, Vol 23 (2), str. 484-488

VELEBNIK, R., 2006., Promocija i kanali prodaje u Istarskom ruralnom

turizmu, Magistarski rad, Opatija

STRATEGIJE, PRAVILNICI, ELEKTRONIČKI I OSTALI IZVORI

LUKIĆ, A., 2005., „ Na selo, na selo…Razvoj ruralnog turizma u Europi“

pogledano 19.07.2012., online: http://www.geografija.hr/clanci/650/na-

selo-na-selo-razvoj-ruralnog-turizma-u-europi

Page 75: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

72

Strategija ruralnog razvoja Istarske županije, 2008., Agencija za ruralni

razvoj, pregledano 11.02.2012., online:

http://www.azrri.hr/fileadmin/fotke-

text/Strategija_ruralnog_razvoja_I%C5%BD/Strateski_program_ruralnog_r

azvoja_Istarske_%C5%BEupanije_2008.-2013..pdf

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu,

Narodne novine, Zagreb, broj: 5/08.

Zaključci 1. hrvatskog kongresa o ruralnom turizmu, 2007., Hrvatski farmer

d.d, pregledano 12.02.2012., online: http://www.hrvatski-

farmer.hr/CMS/0085/Content.aspx?EID=7381

Regionalni operativni program Istarske županije, 2006., Istarska razvojna

agencija, Pula

Ruralni turizam u Istri – dokaz da turizam može i na drugi način, 2004.,

online: http://www.geografija.hr/clanci/347/ruralni-turizam-u-istri-dokaz-

da-hrvatski-turizam-moze-i-na-drugi-nacin, (12.02.2012.)

ČOBANKOVIĆ, P. 2004.“ Izlaganje u ime Ministarstva poljoprivrede,

šumarstva i vodnoga gospodarstva na sajmu "Eko–Etno", Zagrebački

velesajam, 14. 9. 2012.

Zakon o pružanju usluga u turizmu, 2010. Narodne novine, čl 45, online:

http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2466.html

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, 2006.,

Narodne novine 22/96., čl.2, Zagreb

Forum ruralnog razvoja Istre – razvoj ruralnog turizma u uvjetima krize,

2009.,pregledano:14.09.2012.,online:http://www.ruralis.hr/hr/novosti.php?

vijest=4

Avanturistički pustolovni turizam, pregledano: 14.09.2012., online:

http://www.opcina-starigrad.hr/HTML/Pustolovni%20turizam.html

Zdravstveni turizam, Hrvatska na dlanu, 2011., pregledano :16.09.2012,

online: http://onecroatia.info/4seasons/zdravstveni-

turizam/#.UFBwt43iZiM

Vjerski turizam, Hrvatska na dlanu, 2011., pregledano 16.09.2012., online:

http://onecroatia.info/4seasons/vjerski-turizam/#.UFCFz43iZiM

Page 76: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

73

Strateški program ruralnog razvoja 2008-2013.,2008., Agencija za ruralni

razvoj Istre, pregledano 12.02.2013., online: http://www.istra-

istria.hr/uploads/media/Ruralni_razvoj_2008-2013sazetak.pdf

Istarska hrana, vino & kultura, Turistička zajednica Istarske županije,

2009., pregledano. 20.08.2013., online: http://www.istria-

gourmet.com/.app/download.php?file=Gastro_Eno_kultura_final_HR.pdf

Turistička zajednica Istarske županije, 2013., pregledano:12.02.2013.,

online:http://www.istra.hr/hr/dozivjeti_istru/ljudi_i_obicaji/graditeljska_ba

stina/2636-ch-0?&l_over=1

Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002., Institut

za poljoprivredu i turizam Poreč, Zavod za turizam

Državni zavod za intelektualno vlasništvo, 2012., pregledano: 15.08.2013.,

online:http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/oznake/

Ruralis - konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre. ,2011.,

pregledano: 15.08.2012., online:

http://www.ruralis.hr/hr/standardi_klasifikacija.html:

Europska komisija – odjel za agrikulturu i ruralni ravoj, 2013., pregledano

15.08.2013.,online:

http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html?recordPerPage=10&re

cordEnd=10&sort.milestone=desc.&recordStart=0&filter.dossierNumber=

&filter.comboName=&filterMin.milestone__mask=&filterMin.milestone=

&filterMax.milestone__mask=&filterMax.milestone=&filter.country=HR&

filter.category=&filter.type=&filter.status=APPLIED)

EU fondovi, 2009., pregledano: 20.08.2013., online:

http://www.pakostane.hr/resources/pdf/EUFondovi.pdf

Program kreditiranja projekata kandidata za IPARD Mjeru 301. ,IPARD –

razvoj ruralne infrastrukture, 2009., HBOR, pregledano 20.08.2013.,

online:http://www.mps.hr/userdocsimages/ipard/hbor_ipard_mjera_301.pdf

Page 77: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

74

Pravilnik o provedbi Mjere 302., 2010., Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja, pregledano 22.08.2013., online: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_11_127_3313.html

Summeries of EU legislation - European Agricultural Fund for Rural

Development (EAFRD), 2013., pregledano: 22.08.2013., online:

http://europa.eu/legislation_summaries/agriculture/general_framework/l6003

2_en.htm

Key data tourism - Austrian Economic Atlas , 2011., Statistics Austria,

pregledano: 24.08.2013., online:

https://www.statistik.at/web_en/statistics/tourism/index.html

Tourism trends, 2011., Eurostat, pregledano: 24.08.2013. online:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Tourism_tre

nds)

Državni zavod za statistiku,2012., pregledano: 12.04.2013., online:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-03-02_08_2012.htm

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Broj registriranih TSOG po godinama za razdoblje do 2010.

10

2. Broj dolazaka (posjetitelja) i noćenja turista u tisućama na

ruralnom prostoru u Hrvatskoj 2008. godine

12

3. Objekti i kapaciteti ponude u ruralnom turizmu Istre 2009.

godine

15

4. Broj domaćinstava i broj postelja u ruralnim područjima

Istarske županije krajem 2008. g.

17

Page 78: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

75

5. Tipovi turizma 20

6. Ostvareni posjeti (dolasci) u ruralnom turizmu Istre 2009.-

2011. Godine

27

7. Ostvarena noćenja turista na ruralnom području Istre za

razdoblje 2009. – 2011

28

8. Zainteresiranost turista Istre za sportsko-rekreacijske sadržaje 30

9. Ocjena atraktivnosti agroturističkog i ostalih objekta ruralnog

turizma Istre

31

10. Ocjena elemenata ponude u ruralnom turizmu 32

11. Preferirane turističke aktivnosti (ponuda) na ruralnom

prostoru Istre

33

12. Poznavanje tipičnih istarskih jela (n =407) 40

13. Poznavanje tipičnih istarskih vina od strane turista Istre (n =

407)

41

14. SWOT analiza ruralnog turizma 54

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Broj registriranih TSOG, po županijama u 2007.godini.

11

2. Distribucija ekoloških gospodarstava na kojima se provode

dodatne djelatnosti (maknuti il ne)

43

3. Ponuda obiteljskih gospodarstava 48

4. Glavna ograničenja u poslovanju obiteljskih gospodarstava u

razvoju ruralnog turizma

50

Page 79: OBITELJSKO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA …oliver.efri.hr/zavrsni/403.B.pdf · zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam, eko-turizam,

76

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom OBITELJSKO GOSPODARSTVO

U FUNKCIJI RAZVOJA ISTARSKOG RURALNOG TURIZMA izradila samostalno

pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ivana Mencera, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi

je i asistent Lara Jelenc. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog

rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje,

stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u

diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Tamara Mergl Kuzminski