of 21 /21
1. SAMOOBRAZOVANJE Samoobrazovanje je vid obrazovanja koje obavlja pojedinac sam ili oslanjajući se na odgojno obrazovne ili druge institucije, organizacije i faktore zbog usvajanja, usavršavanja i dopunjavanja znanja, vještina, navika i razvijanja svojih sposobnosti. Samoobrazovanje je vid informalnog obrazovanja, posebno prilagođen ljudima koji zbog nedostatka vremena i previše obaveza nisu u mogučnosti pohađati redovnu nastavu u nekom obliku formalnog obrazovanja. Bit samoobrazovanja organiziranje vlastitih aktivnosti zbog stjecenja znanja, razvijanja sposobnosti i usvajanja vještina nužnih u životnoj i radnoj praksi. Prednost: . fleksibilnost . ne ovisi o ustanovama i vremenu održavanja . ekonomičnost . veća motiviranost ( polaznici dobrovoljno pristupaju obrazovanju) Nedostaci: . nemogučnost standardizacije . uvjeti njihove primjene nisu čvrsto određeni, oblikuju se prema situaciji . ne postoje metode u radu Problem samoobrazovanja u njegovom naglom i ubrzanom širenju. Od nekad nevažne pojave polako porastao u jedan veoma važan oblik obrazovanja. Samoobrazovanje zbog svoje ekonomičnosti, a posebno fleksibilnosti postao glavni oblik stjecanja permamentnog znanja. Oblici samoobrazovanja: primarni samouki oblik ( individualni rad) tandem oblik ( zajednički rad u paru) timski oblik

Oblici nastave

Embed Size (px)

Text of Oblici nastave

1. SAMOOBRAZOVANJE Samoobrazovanje je vid obrazovanja koje obavlja pojedinac sam ili oslanjajui se na odgojno obrazovne ili druge institucije, organizacije i faktore zbog usvajanja, usavravanja i dopunjavanja znanja, vjetina, navika i razvijanja svojih sposobnosti. Samoobrazovanje je vid informalnog obrazovanja, posebno prilagoen ljudima koji zbog nedostatka vremena i previe obaveza nisu u mogunosti pohaati redovnu nastavu u nekom obliku formalnog obrazovanja. Bit samoobrazovanja organiziranje vlastitih aktivnosti zbog stjecenja znanja, razvijanja sposobnosti i usvajanja vjetina nunih u ivotnoj i radnoj praksi. Prednost: . fleksibilnost . ne ovisi o ustanovama i vremenu odravanja . ekonominost . vea motiviranost ( polaznici dobrovoljno pristupaju obrazovanju) Nedostaci: . nemogunost standardizacije . uvjeti njihove primjene nisu vrsto odreeni, oblikuju se prema situaciji . ne postoje metode u radu Problem samoobrazovanja u njegovom naglom i ubrzanom irenju. Od nekad nevane pojave polako porastao u jedan veoma vaan oblik obrazovanja. Samoobrazovanje zbog svoje ekonominosti, a posebno fleksibilnosti postao glavni oblik stjecanja permamentnog znanja. Oblici samoobrazovanja: primarni samouki oblik ( individualni rad) tandem oblik ( zajedniki rad u paru) timski oblik sekundarni konsultacijski oblik ( savjetnik- pojedinac) korespodentni ( temelji se na dopisnim materijalima udbenici) eskurzijski oblik

2.

EGZEMPLARNA NASTAVA

Ovaj tip nastave nastao je kao kritika tradicionalne nastave Komenskog. Osnovno polazite tvoraca ove nastave jeste da se ogromna masa nauenih injenica koje ulaze u nastavni program ne moe savladati u okviru nastave. Nastala je kao rjeenje za uspjeno savladavanje enciklopedijskih koncipiranih programa. Lat. Egzemplum- uzor, primjer, model Naziva se i paradigmatska nastava.Nastaje 50. god. xx.st. kao suprotnost enciklopredijskom pristupu tradicionalne nastave. Termin egzempl. Nastava prvi put upotrebljen u Njemakoj, Vegentajn 1952.g Egzemplarna nastava je takav vid nastave gdje nastavnik /predava ne izlae cjelokupno gradivo ( u okviru jedne teme ) , nego uzima ogranieni dio gradiva, egzemplaran, uzorni sadraj i to izlae uenicima. . Uenici po uzoru na nastavnika prelaze na sadraj sampstalni rad, ue na analognom ( slinom) sadraju. Primjer: Tema iz biologije Slatkovodne ribe Eegzemp. sadraj - aran Analogni sadraj tuka, som, pastrva Prednost: omoguuje uen. samostalan rad potie istraivaki rad mogunost ovladavanja metodama i tehnikama efikasnog uenja rastereenje nastavnih programa poticanje stvaralakog i kritikog miljenja

Slabost: U realizaciji ove didaktike koncepcije nastaju tekoe kada je u pitanju odreivanje mjerila za izbor tipinih tema iz nast. probrama. Uenikove intelektualne aktivnosti i moi nisu u potpunosti iskoritene. Jedna od mana ove nastave to nudi modele uenicima. Nastavnik ovaj vid nastave izabire tamo gdje model moe i treba da poslui. Faze egzemplarne nastave( nastavni proces poiva na 3 glavna dijela) 1. selakcija sadraja i izbor teme ( nastavnik bira sadraje koji pripadaju istom tematskom krugu.Izdvaja ono to je reprezentativno, egzemplarno.Teme moraju biti adekvatno izabrane kako bi sluile kao uzor koji e biti model uenicima.) 2. Obrada odabranog sadraja ( poslije toga slijedi samostalan rad uenika na osnovu obrade egzempl, sadraja) 3. Rasprava o egzemplarnoj nastavi ( cilj ponavljanje i utvrivanje, obnavljaju se i sistematiziraju svi sadraji) Ova nastava ima svoju punu afirmaciju sa ostalim vrstama nastave, na pr. U kombinaciji sa problemskom nastavom.

3. RAUNALOM POTPOMOGNUTA NASTAVA Miljenja nastavnuka kako rad na raunalu izolira uenike jedne od drugih, meutim to je osporeni kada je dokazamo da koritenje raunala u nastavi potie timski rad, a ako je nastava dobro organizirana, poboljava uenikove govorne vjetine odreenog jezika. Moe se koristiti u radu s djecom s pos. potr.( daju odgovore tipkajui na tipkovnicu, miem, na mikrofon- raunalo daje povratnu informaciju, da li je odgovot toan/ netoan) Uenje na daljinu. 3 vrste CALL programa: - raunalo kao uitelj ( sredstvo koje donosi gradivo za uenje, na raunalu ne dosadi ponavljati) - kao poticaj - kao istrument Digitalni mediji su dobili veliku vanost u svim podrujima ivota i stalno vode daljnjem razvoju i promjenama u razliitim kontekstima. 4. INDIVIDUALNA I INDIVIDUALIZIRANA NASTAVA

INDIVIDUALIZIRNA NASTAVA- nastojanje da se u organizaciji odg.obr. procesa optimalno uvjebavaju individualne karakteristike svakog uenika. To se postie organizacijom individualnog rada uenika primjerenog njihovim mogunostima.Ponekad se ti zadaci saopavaju ueniku usmeno, a ponekad kao napisani radni nalazi. INDIVIDUALNA NASTAVA- nastava koju organizira jedan uitelj sa jednim uenikom. To je dominantan sistem rada prije pojave razredno satnog sistema, danas ga sreemo kao rjeenje za kolovanje hendikepiranih( djece sa pp) ili talentiranih, te djeca imunih graana koji svojoj djeci mogu osigurat privatnog uitelja. INDIVIDUALNI RAD- samostalni pojedinani rad uenika, bez razmjene informacija, uenik samostalno rjeava neki zadatak. INDIVIDUALIZIRANI RAD- rad koji je prilagoen svakom pojedinom ueniku i njegovim sposobnostima, mogunostima, potrebama, motivima, interesima, tempu rada i napredovanja, osobnim snagama, originalnosti i neponovljivosti. Zahtjevi za individualizacijom nastave proizlaze iz: - razlika koje postoje meu uenicima iste dobi i istog razreda ( anatomsko fizioloke razlike, na podruju intelektualnog razvoja i intelektualno radnih sposobnosti, razlike u karakteristikama i tipovina linosti, raz u socijalno emotivnim svojstvima i zrelosti, raz u tempu razvoja i napredovanja, razlike u predznanju, stavovima i sl.) Individualni rad ne mora biti i individualizirani, a svaki individualizirani rad predstavlja individualni rad i aktivnost uenika.

Pozitivnosti: - polazi od rzlika meu uenicima i nastavni proces prilagoava tim razlikama - pridonosi razvoju interpersonalnih odnosa sa svakim ienikom - uvjeti za izborno uenje - fleksibilan pristup u promjeni i primjeni sredine za uenje Aspekti individualizacije: - sadrjno( prilagorn sadraj mogunostima pojedinaca) - didaktiko metodika ( prilagoavanje metoda, oblika) - individualizacija medija i tehnologije ( izbor i prilagoavanje procesa nastave i uenja osobnom tempu rada uenika, njihovim mogunostima i potrebama) - individualizacija prema dometu(postignuu) i tempu rada i napredovanjaprilagoenost tempu rad uenika, mogunostima za postignuem da postigne svoj maksimum Individualni i individualizirani rad ne smije biti izoliran od ostalih formi( oblika rada).

5.

PREDAVAKA NASTAVA

Tj. prenoenje znanja, od uenika se zahtjeva prvenstveno zapamivanje sadraja i tek se u rijetkim prilikama javlja svijest o potrebi njihova razumijevanja. Nastala u 17. st. s pojavom predmetno razrednog satnog sustava s pojavom Kamenskog kao racionalizirani oblik frontalnog rada. Na ovom sustavu poinje tradicionalna nastava. Najzastupljenija je.Sutina ovog rada je da je uenik pasivan, dominantan je uitelj. Predavaka nastava- predvanjima, odnosno usmenim izlaganjem, uitelji nastoje sistematizirati neke sadraje koje uenik treba nauiti ili koji prethode nekim dr. nastavnim aktivnostima. Prednost ove nastave je velika ekonominost- omoguuje da se u zadanom vremenu postiu veliki rezulteti.Prednost je i u tome to se pruaju sustavna znanja. Nedostatak je to je naglaen verbalizam, autoritarnost uitelja. Problem je u tome to se ne moe do kraja individualizirati, uvijek se svodi na prosjenog uenika. U ovoj nastavi uenik nije autonoman, ovisi o uitelju, a uenik se mora uklopiti. Ovaj sustav nastave se i danas koristi, dominira u nastavi, ali se promjenio trai se zaraivanje znanja s veim angamanom uenika. VRSTE PRED. NASTAVE: Frontalna- . nastavnik je voditelj nastavnog procesa . nastavnici i uenici se nalaze jedni ispred drugih . brzo prenoenje velikog broja obavijesti . uen. u ulozi sluatelja i primatelja obavijesti . nedostaci: odabir gradiva prema prosjeku razreda, jednaka brzina uenja i usvajanja gradiva za sve uenike, ukalupljivanje nastave od planiranja do vrednovanja

Skupna nastava:. nastava u vie skupina, uenici ue samostalno , pod vodstvom nastavnika . uloga nastavnika posredna( odabir sadraja, priprema, pomaganje, vrednovanje) . uenici se grupiraju u skupine jednakog ili nejednakog sastava . uvod: priprema , grupiranje, podjela zadataka . glavni dio: samostalni rad u skupinama . zavrni dio: zajednika rasprava Individualni oblik nastave: . uenik radi sam na posebnom zadatku ili na dijelu zadatka koji s radovima dr. uenika ini cjelinu . polazo od razlika meu uenicima i nastavni proces prilagoava tim razlikama . stvara uvijete za alternativno i izborno uenje - doputa fleksibilan pristup u promjeni i primjeni sredine za uenje - stvara pretpostavke za kooperativne forme rada - obrazovna vrijednost vea od frontalne nastave, ali se gubi na vremenu

6. TERENSKA NASTAVA Rad izvan kole: ueniki izleti, ekskurzije, kola u prirodi, maturalna putovanja. potie intelektualnu radoznalost( otkrivanje, istraivanje, stvaranje) utjee na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno obraz. Skupine CILJ terenske nastave: - uenje otkrivanjem u neposrednoj ivotnoj stvarnosti - upoznavanje uenika s: . prirodnom i kulturnom okolinom . ljudima koji ive u odreenom prirodnom i kulturnom okruju koji su utjecali na okolinu Kriteriji podjele: S obzirom na trajenje dijele se na: - jednosatnu ili dvosatnu - poludnevnu - cjelodnevnu ili jednodnevnu - viednevnu Prednosti: uenici posmatraju i prouavaju svoje okruenje terenska nastava utjee na razvitak samostalnog promatranja pridonosi aktivnosti uenika uenik povezuje znanja s prirodom i ivotom uope

Nedostaci: - pripreme zahtijevaju mnogo vremena - ne mogu se izvoditi u svako doba dana i godine

-

veliki br. uenika oteava uitelju rad uenici se tee usredotouju objekt spoznavanja troi ese mnogo uiteljeva vremena 7. MENTORSKA NASTAVA

Uenici se samostalno opredjeljuju za predmet rada i samostalno izrauju rad uz konzultacije s uiteljem- mentorom. Pospjeuje osamostaljenje uenika. Danas se koristi. Sistem nastave u kojoj dominira mentorski rad uitelja s pojedinim uenikom. Takvu nastavu karakterie poveana briga uitelja za napredovanje odreenih uenika npr. talenata, uenika s posebnim potrebama, uenika koji rade na nekom istraivakom projektu i sl. Uitelj se ovdje priprema sa jednim odreenim uenikom. Takav sistem rada moe pratiti uenje i pouavanje u kolektivnoj nastavi, a takoer moe karakterisati i individualnu nastavu. Prednosti:- mogunost samostalnog odnosno individualiziranog rada uenika - rad uitelja/ mentora s konkretnim pojedinim uenikom - dvosmjerna komunikacija izmeu uenika i mentora - vea mogunost napredovanja uz usmjeravanje i savjetovanje mentora Nedostaci:- kada su uitelji motivirani oko jednog odreenog uen. ostali se mogu osjeati manje vrijednima i na neki nain biti zakinuti za neke stvari - neorihvaanje odreenog uenika od strane drugih uenika u razredu - prevelika oekivanja i optereenost uenika 8. KATEHETSKA NASTAVA Nastala u crkvenim kolama jo u 8. st. , spada u starije didaktike sustave. Termin kateheza dolazi iz grkog jezika( katecheo- pouavam), a znai pouavanje, nauk kranske vjere. Sutina ove nastave je u tome da nastava nije orjentirana na pojedinca, nego na upoznavanje Bojeg zakona. To je nastave na temelju pitanja i odgovora, na unaprijed pripremljena kratka pitanja daju se kratki odgovori, nastava se vodi formalno u dijalogu. Nastave se organizira u interakciji uitelj uenik. Problem ove nastave je u tome to nema samostalnosti, nema slobodnog pristupa. To je didaktiki sustav koji se danas ne koristi. Ovaj oblik nastave se konstituira u uvjetima izrazito autoritativnno- direktivnog shvaanja odgoja, nastavno pouavanje i uenje nije prvenstveno orjentirano na ovjeka kaom pojedinca, ve na upozbavanje Bojih zakona, institucionalnih dogmi, vjene istine. Ova vrsta nastave predstavlja konzisistentan sistem tono odreenih pitannja i odgovora datih u nekom logikom slijedu. Pri tome pojedinac gubi individualnost i pretvara se u stroj koji pamti. 9. PROGRAMIRANA NASTAVA Realizira se na osnovu programa, svaki program je podijeljen na teme,a teme na sekvence, a one na lanke. Modelo programiranja: linearni program, razgranati model i modificirani, linearni program. Razvija se nakon 2, svj. rata. Nastava poiva na programiranom materijalu na didaktiki artikuliranom znanju strukturiranom u male logike cjeline koje uenik sam istrauje, te tako

strategijom kratkog koraka samostalno napreduje do cjelovitijeg znanaj. Poiva na neobihevioristikoj teoriji Skinnera. Do irenja ovog sustava dolazi s kompjuterizacijom. Ovdje se znaajno mijenja uloga uitelja od prenosioca znanja na izradu programiranog materijala.Izrada tog materijala najdelikatniji je dio u ovom sustavu i u njemu sudjeluje tim strunjaka ( uitelj, strunjaci podruja koje se programira, programer, pedagog, psiholog). Svaki program se sastoji od 4 etape: saopavanje informacija u oblike malih estica znanja, usvajanje informacije ponavljanjem, rjeavanje zadataka uz upotrebu prethodno usvojene informacije da bi se digla razina operativnosti znanja, te povratna informacija kojom se provjerava uenikovo rjeenje( ocjenjivanje). Prednost ove nastave je maksimalna individualizacija, racionalizacija( nema uzalud troenog vremena) i intenziviranje rada u nastavi. Sustav se i danas koristi. 10. PROJEKTNA NASTAVA

Temelji se na timskom radu. Naglasak na uradak. Projektnom se nastavom uenici ue zajedno angairati na rjeavanju neke zadae, ue formulirati jedan cilj i planirati postupke za ostvarenje cilja. U njoj se kultura komunikacije, timski duh i suradnike sposobnosti isto toliko vane kao i rjeenje postavljenih zadataa. Projektna nastava potie angaman i samodisciplinu kod uenika kao i odgovornost za preuzete obveze. To je vrsta istraivakog uenja pri kojem je intrinzina motivacija glavni pokrta. Kao kooperativni oblik pouavanja i uenja, doputa, vjebanje solidarnog djelovanja. Njome se prenosi komptencija za djelovanje i osjeaj vlastite vrijednosti. Ona moe pripremiti za zahtjeve profesionalnog ivota. Najprikladnija je za vjebanje i utvrivanje novosteenog znanja i novih sposobnosti. Projektna se nastava temelji na timskom radu. Dinamika grupe unutar nje je intenzivnija nego u uobiajenoj ( tradicionalnoj) nastavi. Vana je neusobna povezanost uenika i briga svih za dobro komunokacijsko ozraje. Uitelji su za nastavni proces odgovorni tijekom cijelog projekta. Njihova je zadaa da prate grupu, da je savjetuju, po potrebi korigiraju, potiu na promiljanje, nude pomo i daju poticaj. Projektna , problemska i istraivaka nastava omoguuje uenicima da budu aktivni u procesu uenja, a time im daju priliku da ue s razumijevanjem. Projektna nastavanaglasak na uradak Problemska nastavamaglasak na rjeavanje problema Istraivaka nastavanaglasak na pronalaenje informacija 1930.tih pedagozi Dewey i Killpatrick uvode metodu pouavanja u kole pod nazivom projekt- metoda ili metoda izobrazbe iskustvom.Uvoenje istraivake metode u nastavi. Projekt je metoda rjeavanja problema koja uvodi uenike u istraivanje i pronalaenje, te pisano ili verbalno izvjeivanje i istom. Razlika izmeu klasine i projektne nastave: - . KLASINA NASTAVA: ograniena nastavnim planom i programom i koncentrirana na njegovu realizaciju . jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice . slabije povezivanje usvojenih znanja, vjetina i sposobnosti . nema korelacije s drugim predmetima . frontalni oblik rada/ ponekad grupni rad

PROJEKTNA NASTAVA: - orijentiranost uenika - partnerski odnos uanika i nastavnika - otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima( iz realnog ivota) - korelaciju s drugim podrujima znanosti i ljudske djelatnosti - metode suradniko- timskor rada - razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti uenika - primjenu novih nastavnih metoda pouavanja Odgojn.obrazovni uinci projektne nastave: - samostalno pronalaenje informacija - razvijanje sposobnosti rada u grupi - kritiki odnos prema vlastitom i tuem radu - sposobnost rjeavanja problema - sposobnost izraavanja, odluivanja, svladavanja gradiva - usvajanje novih metoda rada Vrste projekta s obzirom na brojnost sudionika: - mali osobni projekt( uen. ih izrauju samostalno ili u skupinama) - razredni projekt( provodi cijeli razred) - projekt cijele kole( provode uenici cijele kole) (Suvremeni obrzovni sustav u nastavi koriste 30 % fonda sati na projektnu nastavu uenika) Projekt mora imat dobar: - cilj, zadatak, rad trajanja, rad vie uenika, suradnja sudionika Etape: tema, zadae ili cilj, planieanje, provedba, predstavljamje, vrednovanje 11. ISKUSTVENA NASTAVA

Iskustveno uenjeuenje uz koje subjekti koji ue uestvuju u planiranju i organizaciji, te stvaraju iskustva. U procesu aktivnog stvaranja iskustva subjekat slobodno oblikuje vlastite odgovore na neku situaciju. Takvo uenje susreemo u uenju uz simulaciju igre, zatim uz uenje otkrivanjem i uenje rjeavanjem problema. 60. i 70. god. pedagozi i psiholozi zahtjevaju promjene obrazovnog sustava, zalau se za upotrebu iskustvene nastave kako bi se ujedinili psihiki i intelektualni procesi- poticanje ljudkih sposobnosti.( Pestaloozi kritizira kolu koja ne uzima u obzir ivotne potrebe djece, 20 st.Montessori, Freinet isl.-alternativna kole- smatraju da se djelotvorno uenje najbolje ostvaruje istraivanjem i djelovanjem). (Iskustveno uenje svoje korijene ima u davnoj prolosti- Konfucija.450.god p.n.e. # Reci mi i ja u zaboraviti. Pokai mi i ja u zapamtiti. Ukljui me i ja u razumjeti) Iskustvena nastava predpostavlja iskustveno uenje.Uenicima omoguuje da naue na koji nain uiti, kritiki misliti. Kako doi do infornacije i kritiki razmotriti, procjeniti, upotrijebiti, te kako samostalno razmiljati i postupati u skladu sa svojim razmiljanjem. Odrednice iskustv.uenja: - uenje je proces kontinuirane transformacije iskustva - svako uenje ukljuuje i preispitivanje ve nauenog - uenje je holistiki proces- ukljuuje cijelu osobu

ljudi najbolje ue iz svog iskustva uenje je proces a ne rezultat u.nije samo kognitivni proces, ve je cjelovito, ukljuuje sve funkcije-miljenje, osjeaje, opaanjei djelovanje - proces stvaranja znanja Naela iskust. uenja( Boud): - u.je holistiki proces - iskustvi je temelj i poticaj uenju - uenici aktivno stvaraju svoja iskustva - o. se oblikuje utjacajem drutva i kulture Suvremeni model iskustvenog uenja (Danid Colb- ameri.obrazovni teoretiar): Znanje se stvara putem transformiranja iskustva. - konkretno iskustvo - refleksivno promatranje - aspraktna konceptualizacija - aktivno eksperimentiranje ( proces uenja moe zapoeti od bilo koje etape, no mora proi cijeli ciklus) ISTRAIVAKA NASTAVA nagkasak na pronalaenje informacija uenje istraivanjem uenici neto istrauju naglaeno samostalno ueniko istraivanje po grupama problem zadan,zna se da postojirjeenje, nije zadana procedura ni rezultat moe se poklapati s othrivalakom nastavom,a moe se raditi kao projekt moe funkcionirati s dobrim i zainteresiranim uenicima 12. TIMSKA NASTAVA

-

Stigla u Evrupu iz SAD-a u 60 tim god. xx st..U nastavi istovremeno sudjeluje vie uitelja i vie grupa uenika( iz raznih razreda). Moe se organizirati iz jednog predmeta ili interpredmeta. U pripremi,izvoenju i vrednovanju nastave zajedniki sudjeluju uetelji i uenici. Dovodi do komplesnijeg znanja i razvija sposobnost kritikog moljenja kod uenika.Koristi se i danas. Prema Poljaku timska nastava znai zajednitvo nastavnika i ostalih suradnika u nastavi u izvoenju zajednikog programa rada s odreenom skupinom uenika. fleksibilnije rasporeivanje nastavnog vremena nastavno vrijeme se dijeli na dva dijela: obavezni dio za sve uenike i neobavezan( dodatni koji ovisi o izboru i volji uenika da proire znanje za sadraj kji se obrauje) nema klasinog sata, uvode se moduli razliitog trajanja ( ako se obveze ne dovre u predvienom vremenu, radi se izvan tog vremena) zahtijeva opremljenost kole sredstvima, aparatima i materijalima za grupno i individualno uenje organiriraju kole koje ele unaprijediti raznolike sposobnosti uenika i da uenici budu u mogunosti da sami odgovaraju za svoj rad, prihvaaju grupni rad

podrazumjeva suradnju, potivanje pravila, koncentriranje na zadatak, otklanjanje smetnji unutar grupe uenici moraju biti upoznati sa ciljevima i pravilima, shvatite da rad u grupi ima svoj smisao, da je nuan i da donosi prednosti timska nastava je suradniko uenje( razvija postignue uenika, interpersonalne vjetine, stavove i samopoimanje) lanovi grupe slue jedan drugom i kao model i kao pomo i podrka u uenju Nedostaci:- timski rad je teak izaziva napetost - trai modifikaciju osobnih elja - ako se ne slau, oteana komunikacija - trai uenje i angairanje - situacija da jedan radi sve - uenici istog tima rade jedan protiv drugog - svatko radi to hoe Prednosti:- uzajamno pomaganje i dijeljenje problema - postoji zamjena bolesnog i odsutnog - koristi se vie nastavna oprema - zabavan, zanimljiv i ivahan dad - jaanje odgovornosti kod uenika - jaanje samopouzdanja - poticanje i razvoj sposobnosti potrebnih za demokraciju grupni radpogodan za uvodna predavanja, tumaenje nastavnog sadraja, dopunskih izlaganja, nakom toga rad u malim grupama ( timovima) 13. PROBLEMSKA NASTAVA Nastava kojom se uenici osposobljavaju za rjeavanje problema. Primjenjujui strategiju problemske nastave uenici samostalno rade, istrauju, zakljuuju, razgovaraju, aktivni sute u konanici ue rjeavajui probleme. problemi: tekoa, zagonetka, pitanje ili zadatak koji treba rijeiti javlja se kad uenik naie na odreenu prepreku moe nastati samo po sebi spletom odreenih okolnosti moe ga stvarati nastavnik s ciljem razvijanja odreenih matematikih sposobnosti problemska nastava se planira i tono se predviaju nastavne teme i jedinice koje e biti obraene problemskom nastavom teina problema mora odgovarati uzrastu uenika kao i jihovin sposobnostima probl.nast. moe se primjenjivati u svim nast.predmetima- efikasnija u prirodnoj skupini nastavnih predmeta rjeavanje problema efikasnije u grupnom radu, naroito kod uen. osn. kola uenicima dati upute za rjeavanje problema Problemska nastava nastala 60 tih god.xx st.

U ovom sustavu se uenici za vrijeme nastave osposobljavaju za rjeavanje neposrednih ivotnih problema. Sastoji se od tri etape: - prepoznavanje problema - rjeavanje problema( postavljanje hipoteze i prikupljanje bitnih podataka) - zakjuaka Za razliu od drugih didaktikih sustava, u problemskoj nastavi uitelj misaono ne vodi uenika, nego samo priprema i kontrolira nastavu, a uenik samostalno rjeava problem. Problemska nastava se zasniva na iskustvenom uenju.Njen koncept polazi od toga da budunost nastave ne moe biti u tome da se realnost upoznaje posredstvom tueg iskustva ili spoznaje, ve se ui tako to se angairaju vlastita ranija iskustva u rjeavanju nivonastalih situacija. U osnovi problemske nastave su : radoznalost, interes i potrebe subjekta. rjeavanje problema jedan od najviih oblika uenja pokree se uenikovo stvaralako miljenje, razvija incijativa, intelektualni nemir i emocionalna napetost funkcija uenika stavlja se u subjektnu, istraivaku i aktivnu poziciju uenik j istraiva i kreatoruitelj je organizator, motivator i programer. Metode problemske nastave( metodski postupci): - problemsko itanje - problemsko izlaganje - heuristiki razgovor - istraivaka metoda - metoda problemsko-stvaralakih zadataka 14. MAJEUTIKA NASTAVA

Razvila se prije katehetske nastave, utemeljio je Sokrat, potjee iz grkog jezika, mieutika techne- primaljska vjetina.Smatrao je da funkcija uenja nije sluati tue znanje, nego primati znanje na ono koje ve imamo. Podijelio je ovu metodu na u dijela: ironija i majeutika. Ironija je negativan dio, uenik bira negativan odgovor, a uitelj ga u tome ispravlja,a to vodi apsurdu i kad uenik shvati da je na krivom putu kree prema pravom. Nastava se sastoji od niza pitanja s 2 mogunosti i uenik svaki put odgovara na pitanje birajui jednu od njih i svako novo pitanje vodi odaljem otkrivanju istine. Mane- kriterij istine nije ivot nego uitelj - suava pristup nekom problemu pa se lake otkrivaju razmjerno uska podruja - u vrijeme Sokrata izuzetno cijenjena i prihvaena - koristi se i danas - Uitelj i uenik se moraju sloiti oko teme za raspravu - Uitelj i uenik moraju prihvatiti svako tano promiljeni odgovor- proces miljenja vaniji od injnicauiteljeva pitanja moraju pokazati greke u uenikovom miljenju ili vjerovanju( uitelj mora misliti bre i tanije od uenika, i otkriti greke u uenikovom miljenju, smisliti pitanje koje uenik ne moe odgovoriti osim tonog procesa moljenja - Ako uitelj napravi greku u logici ili injenicama, prihvatljivo je da ga uenik ispravi

15.

HEURISTIKA NASTAVA

Potjee od Arhimeda, od njegova poklika heureka( gr.heuriskein- nalaziti, pronalaziti, otkrivati) U heuristikoj nastavi uitelj vjetim razgovorom upuuje na otkrivanje novog znanja. Poiva na elementima uenikove misaone aktivnosti koja dovodi do plodonosnog trenutka ili aha doivljaja s kojim dolazi so razumijevanja pouavanog. Razlikuje se od prethodnih sustava jer potie uenikovo originalno miljenje koje treba dovesti do spoznaje. Presudna vanost za ovu nastavu je uiteljeva sposobnost voenja nastave i uenikova znanja. Uitelj nije iskljuivo osoba koja vodi dijalog nego uenika terba potai na razmiljanje, usmjeriti ga na promatranje i razmiljanje o svemu to mu je dostupno, misaonu obraduprikupljenih injenica, empirijski provjeru usvojenu u svakodnevnom ivotu. Uitelj ne postavlja samo pitanja, u dvosmjernoj je komunikaciji jer i odgovara na uenikova pitanja. Ovo je vrijedna nastava jer su rezultati vrlo dobri. Problem je u tome to ju je teko raditi u predmetno- razrednom sustavu jer aha-doivljaj nije kolektivan nego individualan.I rizik neuspjeha je vrlo velik, postoji opasnost de se ne dogodi aha- doivljaj. Uitelj treba dobro poznavati uenike i biti sposoban u voenju razgovaora. Ovo je sustav koji se i danas koristi. 16. DIFERENCIRANA NASTAVA Je oblik nastave u kojoj uenik u odreenoj mjeri radi samostalno kroz: - rad u homogenim grupama - rad u ( nehomogenim) grupama ( grupni rad) - timski rad - individualni rad Diferencirana nastava je jedan od socijalnih oblika nastave koji podrazumjeva samostalnu aktivnost uenika. Difer. nast. vodi rauna o konkretnoj situaciji u razredu, uvaava razlike meu uenicima i nastoji da se optimalno ispolje matematike i druge sposobnosti uenika. U njoj se uspostavlja jedinstvo nastavne djelatnosti nastavnika i kolske djelatnosti uenika. Nastavni proces treba pruati vie od obine informacije i u tu svrhu potrebno je aktivirati sve uenike u razredu. U nastavi se najvie koristi rad u homogenim grupama, dok su najracionalniji oblik kombinacija grupnog i individualnog rada. HOMOGENE grupegrupiranje po sposobnostima nastavnik dijeli razred na grupe prema predznanju i matematikim sposobnostima( obino tri grupe-slabiji, dobri, vrlodobri i izvrsni uenici) zadaci primjereni grupama cilj nastavnika je pomicanje uenika iz nie u viu grupu

Prednost: aktivnost svih uenika, razvijanje interesa za matematiku, uenje na satu, zadravanje panje i koncentracije, mogunost praenja napredovanja uenika, poveanje efikasnosti nastave, optimalna brzina uenja. Nedostaci: - otkriva se podjela uenika i kod slabijih uenika pojaava osjeaj inferiornosti - nemogunost komuniciranja s veim brijem uenika( na satu se komunicira s oko 20 % uenika) GRUPNI radoblik nastave vrlo star i postojao prije uvoenja razredne nastave dijeljenje razreda na grupe koje mogu imati fomogen ili nehomogen sastav uenika brojani sastav moe biti razliit, a i zadaci koji se daju grupi na izbor ovog oblika nastave utjee karakter rada, nastavna sredstva, vrijeme koje nastavnik ima na raspolaganju principi organizacije:- 4-6 uenika u grupi - sastav grupe ne esto mijenjati - jedan uenik kao voa grupe - grupe rade istim tempom - nastavnik objedinjuje rad svih grupa i daje ocjenu - razmotriti odgovarajui raspored klupa u razredu Grupni rad ne iskljuuje individualni rad svakog od uenika, grupni rad je objedinjenje individualnih radova svih lanova grupe. Kontrolu rada provodi nastavnik, postavlja pitanja o temi koja se prouava, kontrolna pitanja mogu postavljati i uenici( jedna grupa drugoj). Ovaj oblik nastave pogodan je u osnovnoj koli- posebno informatici. INDIVIDUALIZACIJARazmatrajui nastavu kao proces upravljanja , za ostvarenje efikasnog procesa nastave nuno je uvaavati osobine uenika: miljenje, pamenje, sluh, volja, vid, karakter.Javljaju se razliite individualne brzine usvajanja jednog te istog nastavnog materijala.. Tekoe:- pouavajui 30 uenika nastavnik nije u mogunosti voditi rauna o individualnim brzinama usvajanja - orjentira se na prosjenog uenika/ to dovodi do negativnih posljedica - slabiju uenici ne mogu pratiti nastavu/ bolji uenici se dosauju mogunosti individualizacije nastave: programirana nastava, dopunska, dodatna nastava, izborna, fakultativna nastava, matematike i informatike grupe, grupni rad, problemska nastava, mentorska nastava ( Boljim uen. zadaju se i dodatni zadaci, slabijima dopunski- svi dobivaju zadatke za domai rad koji moe biti duferenciran-zadaci razliitih teina i uenik bira koji e rjeavati ili uenik sam sastavlja zadatke, izrauje modele, samostalno priprema i izvodi dio nastavnog sata( seminar, predavanje).

16.

BLENDED ( KOMBINIRANA) NASTAVA

-

Kombinirani model nastave koji ukljuuje klasinu i online nastavu. Jedan se dio programa izvodi na tradicionalan nain, u uionici,a drugi se izvodi online, uz pomo interneta Kod kue nastavnik i uenik moraju imati raunalo i pristup internetu Aktivnosti u koje uenici mogu biti ukljueni online su: - itanje materijala - sudjelovanje u unline diskusijama - provoenje online vjebi - rjeavanje online zadataka - provjera znanja i dr.