Oblici nestabilnosti

Click to edit Master title style

Click to edit Master text styles Second level Third level Fourth level Fifth level

11

Oblici nestabilnosti tunelaP

o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

SAKUPLJANJE INENJERSKOGEOLOKIH PODATAKA POVRINSKIM KARTIRANJEM I BUENJEM

KARAKTERISTIKE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJA STIJENSKE MASE I IDENTIFIKACIJA POTENCIJALNOG MODELA LOMA

Hoek., Kaiser, Bawden, (1995) Rock, str.6



22


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

OBLIK OEKIVANE NESTABILNOSTI

NESTABILNOST ZBOG NEPOVOLJNE STRUKTURNE GEOLOGIJE

(LOM KONTROLIRAN STRUKTUROM I GRAVITACIJOM)

NESTABILNOST USLJED NISKE VRSTOE U ODNOSU NA NAPREZANJE

(LOM IZAZVAN NAPREZANJIMA I GRAVITACIJOM)

NASTABILNOST USLJED VISOKOG TLAKA ILI TEENJA VODE

NESTABILNOST USLJED JAKOG TROENJA ILI BUBRANJA STIJENA



33


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4


U VRSTOJ STIJENSKOJ MASI S VELIKIM BROJEM DISKONTINUITETA, STABILNOST ISKOPA NA MALIM DUBINAMA BITI E KONTROLIRANA STRUKTRNIM LOMOVIMA USLJED GRAVITACIJE.

KORITENJE KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE U OVIM SLUAJEVIMA NIJE OPRAVDANO



44


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4


ODREIVANJE SREDNJIH NAGIBA I PRAVACA NAGIBA ZNAAJNIH DISKONTINUITETA U STIJENSKOJ MASI

IDENTIFICIRANJE POTENCIJALNIH KLINOVA KOJI MOGU KLIZNUTI ILI ISPASTI IZ KALOTE I BOKOVA

PRORAUN FAKTORA SIGURNOSTI IDENTIFICIRANIH KLINOVA OVISNO O MODELU LOMA

PRORAUN POTREBNOG OSIGURANJA KAKO BI SE FAKTOR SIGURNOSTI POJEDINIH KLINOVA DOVEO NA ZADOVOLJAVAJUU VRIJEDNOST


Hoek, E., Rock Engineering (a course) http://www.rocscience.com/, http://www.rocscience.com/, str.73



55


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

DISKONTINUITETI U STIJENSKOJ MASI

DISKONTINUITETI OBLIKUJU NESTABILNI KLIN

ISKOP TUNELA

UGROENA STABILNOST LJUDI I OPREME




66


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

UGRAENA PODGRADA E SPRIJEITI ISPADANJE NESTABILNOG KLINA




77


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

DISKONTINUITETI U STIJENSKOJ MASI

DISKONTINUITETI OBLIKUJU NESTABILNI KLIN

ISKOP TUNELA

UGROENA STABILNOST LJUDI I OPREME




88


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

UGRAENA PODGRADA E SPRIJEITI ISPADANJE NESTABILNOG KLINA




99


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4


MASIVNA STIJENA

Masivna stijena e se pod niskim naprezanjima elastino deformirati. Lom se uglavnom nee dogoditi




1010


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4


ISPUCALA STIJENA

Ispucala stijena e se pod niskim naprezanjima pokazivati nestabilnost u vidu ispadanja ili klizanja blokova uslijed gravitacije




1111


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4


TEKO

ISPUCALA STIJENA

Teko ispucala stijena e se pod niskim naprezanjima pokazivati nestabilnost u vidu ispadanja malih ukljetenih blokova po konturi iskopa. Ispadanje (lom) moe se proiriti duboko u stijensku masu ako se na kontrolira.




1212


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

TUNEL SV. ROK

LOM PODGRADE ZBOG

NESTABILNOSTI KLINA STIJENSKE MASE U KALOTI




1313


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

NESTABILNOST ZBOG NISKE VRSTOE U

ODNOSU NA NAPREZANJE

KADA JE IN-SITU VRSTOA STIJENSKE MASE MANJA OD IN-SITU NAREZANJA, PROBLEME STABILNOSTI MOGU IZAZVATI LOMOVI IZAZVANI NAPREZANJIMA.

KLASIFIKACIJA STIJENSKE MASE DAJE KORISNU POETNU PODUKU U VEZI S OVIM PROBLEMOM



1414


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



IDEALIZACIJA NAPONSKO-DEFORMACIJSKE KRIVULJE

ELASTINI-PERFRKTNO PLASTINI MATERIJAL

Elastina

deformacija

Plastini lom

3 3

1

3 =konstanta

1- 3

Deformacija Hoek., Kaiser, Bawden, (1995) Rock, str.99



1515


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



MASIVNA STIJENA

Visoka koncentracija naprezanja na konturi iskopa u masivnoj stijenskoj masi za posljedicu e imati:

spalling, slabbing i crushingHoek., Kaiser, Bawden, (1995) Rock, str.100



1616


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



ISPUCALA STIJENA

Visoka koncentracija naprezanja na konturi iskopa u ispucaloj stijenskoj masi prouzroit elomove u obliku klizanja po diskontinuitetima i lomove pojedinih blokova (crushing and spliting)




1717


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



TEKO

ISPUCALA STIJENA

Visoka koncentracija naprezanja na konturi iskopa u teko ispucaloj stijenskoj masi prouzroit e klizanja po diskontinuitetima i lomove pojedinih blokova (crushing). Zatvaranje profila u obliku izdizanja poda i kretanja bokova su tipian rezultat ovog tipa loma Hoek., Kaiser, Bawden,

(1995) Rock, str.100



1818


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



Spalling u bokovima buenog tunela u masivnoj stijeni. Lom je posljedica visokih naprezanja.

Hoek i dr. Support of Undergraound Escavation in Harda Rock




1919


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



Spalling u boku rudnike prostorije u kvarcitu na dubini od 1500 m.





2020


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



Spalling u podzemnoj prostoriji iskopanoj u stijenskoj masi izloenoj visokim primarnim naprezanjima.





2121


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4



Gnjeenje (Squeezing)

DEFINICIJA GNJEENJA

GNJEENJE (SQUEEZING) STIJENE JE VREMENSKI OVISNA VELIKA DEFORMACIJA KOJA SE DOGAA OKO TUNELA I UGLAVNOM JE VEZANA S TEENJEM (CREEP) KOJE JE POSLJEDICA PREKORAENJA GRANINOG POSMINOG NAPREZANJA. DEFORMACIJA MOE ZAVRITI ZA VRIJEME IZVOENJA ILI MOE BITI NASTVLJENA TIJEKOM DUGOG VREMENSKOG PERIODA (ISRM, 1995).

FENOMEN GNJEENJA, MOE SE OPISATI KAO VREMENSKI OVISNI POKRETI KOJI SE DEAVAJU U TLU ILI STIJENI ONOLIKO DUGO KOLIKO SU NAPONSKI UVJETI TAKVI DA SU PREMAENA POSMINA NAPREZANJA PRI KOJIMA POINJE TEENJE (Barla, 1992).



2222


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




GNJEENJE STIJENSKE MASE MOE SE DOGODITI KAO:GNJEENJE INTAKTNE STIJENE, GNJEENJE ISPUNJENIH STIJENSKIH DISKONTINUITETA I/ILI UZDU PLOHA SLOJEVITOSTI I FOLIJACIJE, PUKOTINA I RASJEDA.

GNJEENJE JE SINONIM PRENAPREGNUTOG STANJA (OVERSTRESING) I NE PODRAZUMJEVA DEFORMACIJE UZROKOVANE RAZRAHLJENJEM KOJI SE MOE DOGODITI U BOKOVIMA I PODU TUNELA U ISPUCALOJ STIJENSKOJ MASI.



2323


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




MEHANIZAM GNJEENJAPREMDA JE MEHANIZAM LOMA TUNELA KAO POSLJEDICE GNJEENJA SLABO RAZUMLJIV, GENERALNO JE PRIHVAENO DA SE RADI O O REDUCIRANJU POPRENOG PRESJEKA TUNELA USLJED VELIKIH DEFORMACIJA OKOLNOG MEDIJA. AKO SE OVIM POKRETIMA SUPROTSTAVI PODGRADA NEDOVOLJNE NOSIVOSTI DOI E DO NJENOG LOMA.

FENOMEN JE BIO PRIMJEEN PRILIKOM ISKOPA PRVIH CESTOVNIUHZ TUNELA KROZ ALPE U DRUGOJ POLOVINI 19 STOLJEA (Barla, 1995).



2424


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




GNJEENJE I TEHNIKE ISKOPA

GNJEENJE JE USKO POVEZANO S TEHNIKAMA ISKOPA I PODGRAIVANJA. AKO UGRADNJA PODGRADE KASNI, STIJENSKA MASA SE POKREE U TUNEL IDOLAZI DO REDISTRIBUCIJE NAPREZANJA OKO TUNELA. SUPROTNO, AKO SUDEFORMACIJE STIJENE SPRIJEENE, GNJEENJE E VODITI KA DUGOTRAJNOM POVEANJU OPTEREENJA PODGRADE.

GNJEENJE NIJE SVOJSTVO STIJENSKE MASESLABA STIJENA NE MOE SE GNJEITI AKO SEKUNDARNA NAPREZANJA NE PREMAE NJENU VRSTOU (Jethwa i Bhart, 1995 (294), p. 50).



2525


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




KOJE SU STIJENE SKLONE POJAVI GNJEENJA?

MNOGI OD MATERIJALA SKLONIH GNJEENJU SU BOGATI MINERALIMA GLINA I U KONTAKTU S VODOM POKAZUJU I TENDENCIJU BUBRENJA.

NA MANJIM DUBINAMA GDJE SU NISKI PRITISCI, GNJEENJU SU PODLONI MATERIJALI KOJI SADRE PORNU VODU I IMAJU VRLO NISKU VRSTOU. NA PRIMJER, RASJEDNE ZONE, JAKO ALTERIRANE PIROKLASTINE STIJENE KOJE SADRE MINERALE GLINA, ALTERIRANE TINJASTE STIJENE I SLABOKONSOLIDIRANI "MUDSTON"-I I GLINCI (CLAYSTONES).

NA VEIM DUBINAMA GNJEENJU SU PODLONE RASJEDNE ZONE, ALTERIRANE STIJENE TE STIJENE S ZNATNIM UEEM TINJASTIH I GLINENIH MINERALA. NEPOREMEENI EJLOVI I "MUDSTON"-I, (Wahlstrom, 1973, p 127).



2626


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




Squeezing WT 6-00-234



2727


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4






2828


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

NATHPA JHAKRI TUNEL U JAPANU

LOM PODGRADE U RASJEDNOJ ZONI

vidi: Hoek, E., Rock Engineering (a course) (str 198) ht tp://www.rocscience.com/

Hoek E., Big Tunnels in Bad Rock (2000)



2929


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




Gothard i Lotschberg bazni tuneli



3030


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




Napadna mjesta pri iskopu tunela

Gothard i Lotschberg bazni tuneli



3131


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




Gothard bazni tunel.Istrane buotine u zoni okna Sedurn ( Midle Tavetsche Massif) WT 6-00-234



3232


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4




Gothard bazni tunelPodgrada i prekoprofilski iskop u tekim uvjetima gnjeenja stijene WT 6-00-234



3333


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4







3434


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4







3535


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 BUBRENJE

U EUROPI PREDSTOJI IZGRADNJA NEKOLIKO TUNELA S NADSLOJEM PREKO 2000 m GDJE SE OEKUJU PROBLEMI GNJEENJA (squeezing), BUBRENJA I POVIENE TEMPERATURE.GOTHARD BAZNI TUNEL (57 km) U VICARSKOJ, LOTSCHBERG BAZNI TUNEL (33 km) U VICARSKOJ, BRENNER TUNEL (60 km) IZMEU AUSTRIJE I ITALIJE I MONCENISE TUNEL (55 km) IZMEU FRANCUSKE I ITALIJE) (Barla, 1995).

U HRVATSKOJ SU SE PROBLEMI TUNELOGRADNJE U TEKIM GEOTEHNIKIM UVJETIMA POJAVLJIVALI I RANIJE, A SVE E SE VIE POJAVLJIVATI PRI GRADNJI BRZIH PROMETNICA.



3636


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 BUBRENJE

KADA SE GOVORI O TEKIM GEOTEHNIKIM UVJETIMA, NAJEE SE MISLI NA GNJEENJE (SQUEEZING) I/ILI BUBRENJE STIJENA. IAKO TA DVA FENOMENA NEMAJU, U FENOMENOLOKOM SMISLU, NITA ZAJEDNIKO, ONI SU GLEDE TUNELOGRADNJE VRSTO VEZANI. NAIME, U BUBRIVIM STIJENAMA, NEGATIVNI EFEKTI BUBRENJA SU GOTOVO REDOVITO POJAANI I EFEKTIMA GNJEENJA.

NA TERENU JE VRLO TEKO RAZLIKOVATI TA DVA FENOMENA. DOK SU MEHANIZMI, EKSPERIMENTALNE METODE I MODELI BUBRENJA GLINOVITIH STIJENA DOBRO DEFINIRANI, INI SE DA PONAANJE SULFATNIH STIJENA I KOMBINACIJA GNJEENJA I BUBRENJA ZAHTIJEVAJU DALJNJA ISTRAIVANJA (Einstein, 1995).



3737


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 BUBRENJE

SVAKO POVEANJE VOLUMENA NAZIVA SE BUBRENJE (ENGL. - SWELLING, FRANCUSKI - GONFLEMENT, NJEMAKI - SCHWELLEN, QUELLEN). S NEKOLIKO DEFINICIJA POKUAT E SE OBJASNITI ZNAENJE TOG IZRAZA.

EINSTEIN (1975) DEFINIRA BUBRENJE KAO VREMENSKI OVISNO POVEANJE VOLUMENA PRIRODNOG TLA UZROKOVANO PROMJENOM NAPREZANJA, POVEANJEM SADRAJA VODE ILI KOMBINACIJOM OBAJU IMBENIKA.

BRITISH STANDARDS (BS 6100: SUBSECTION 2.2.1: 1990) DEFINIRAJU BUBRENJE KAO POVEANJE VOLUMENA KOHEZIVNOG MATERIJALA ZBOG APSORPCIJE VODE ILI NAPONSKOG RELJEFA.

ISRM (1975) DEFINIRA BUBRENJE OVAKO: MINERALOKI SASTAV STIJENA JE TAKAV DA APSORBIRANJE VODE UZROKUJE MJERLJIVO POVEANJE VOLUMENA. BUBRENJE MOE PROUZROITI VRLO VELIKE, VREMENSKI OVISNE SILE NA STIJENSKI PODGRADNI SUSTAV ILI MOE REDUCIRATI VELIINU OTVORA.

KOVARI, AMSTED, ANAGNOSTOU (1988) OPISUJU BUBRENJE STIJENA OVAKO: BUBRENJE JE FENOMEN POVEANJA VOLUMENA STIJENA KOJE SADRE GLINENE MINERALE I ANHIDRIT KADA DOU U DODIR S VODOM.

ISRM (1983) BUBRENJE DEFINIRA KAO VREMENSKI OVISNO POVEANJE VOLUMENA UKLJUUJUI FIZIKALNO-KEMIJSKU REAKCIJU S VODOM.



3838


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 BUBRENJE

U LITERATURI SE ESTO POD POJMOM BUBRENJA RAZUMIJEVAJU SVE POJAVE POVEANJA VOLUMENA BEZ OBZIRA NA UZROK I MEHANIZAM PO KOJEMU SE ONO ODVIJA. TAKO SE AK I POVEANJE VOLUMENA IZAZVANO SMRZAVANJEM PONEKAD SVRSTAVA POD FENOMEN BUBRENJA (LINDNER, 1976, BRITISH STANDARD BS 6100, SUBSECTION 2.2.1, 1990). AUTORI KOJI USVAJAJU TAKO IROKU DEFINICIJU BUBRENJA, KAO POSEBNU KATEGORIJU IZDVAJAJU BUBRENJE U STROGOM SMISLU. POD BUBRENJEM U STROGOM SMISLU RAZUMIJEVAJU POVEANJE VOLUMENA UZROKOVANO ADSORPCIJOM ILI APSORPCIJOM VODE. KADA SE GOVORI O BUBRENJU KAO POJAVI KOJA UZROKUJE PROBLEME U INENJERSKOJ PRAKSI, UOBIAJENO JE DA SE PODTIM POJMOM RAZUMIJEVA MJERLJIVO POVEANJE VOLUMENA UZROKOVANO DJELOVANJEM VODE NA MATERIJALE U KOJIMA ILI NA KOJIMA SE GRAEVINA GRADI.



3939


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 BUBRENJE

PRAKSA POKAZUJE DA BUBRI UGLAVNOM STIJENA U PODU. BUBRENJU STIJENE U PODU POGODUJU SLJEDEI UVJETI:

U PODU IMA NAJVIE VODE (TEHNOLOKE I/ILI PODZEMNE).POD JE OBINO SLABIJE OSIGURAN OD KALOTE I BOKOVAPODJE OBINO RAVAN TE PRI VEIM PRIMARNIM NAPREZANJIMA DOLAZI DOPLASTIFICIRANJA STIJENE U PODU.DINAMIKI EFEKTI TRANSPORTA POTPOMAU DEZINTEGRACIJI STIJENE U PODU



4040


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

Podzemna voda

Kvar na vodnim instalacijama

Uzroci pojave vode u podu tunela

BUBRENJE



4141


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

3 2

41B

C

A

Reakcija podgrade Pa

uaIzdizanje

poda uaPa

1-Karakteristina krivulja bubrive stijene

2-Karakteristina crta deformabilne podne ploe

3-Karakteristina crta nepodgraenog poda

4-Karakteristina crta nedeformabilne podne ploe

NEPODGRAENI POD

IZDIZANJE PODA

DEFORMABILNA PODNA PLOA

IZDIZANJE PODA

NEDEFORMABILNA PODNA PLOA

BUBRENJE



4242


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 BUBRENJE



4343


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 TROENJE

OVO TROENJE TREBA RAZLIKOVATI OD TROENJA KOJEM SU IZLOENE SVEVRSTE STIJENA TIJEKOM GEOLOKE POVIJESTI. TROENJE O KOME SE OVDJE GOVORI, DEAVA SE ZA VRIJEME IZGRADNJE I EKSPLOATACIJE GRAEVINE, A POSLJEDICA JE CIKLIKOG VLAENJA I SUENJA (PROMJENOM RELATIVNE VLANOSTI ZRAKA ILI DIREKTNIM DJELOVANJEM VODE).

SVE STIJENE SU VIE ILI MANJE PODLONE UTJECAJU VLAENJA I SUENJA. STIJENE KAO TO SU SVJEI GRANITI ILI DOBRO CEMENTIRNI KVARCNI PJEENJACI SU TRAJNI POTO SE NEE DEZINTEGRIRATI NAKON MNOGO CIKLUSA VLAENJA I SUENJA. MEUTIM, MNOGE STIJENE KOJE SADRA MINERALE GLINA (MULJAC, EJL, LAPOR, NEKE MAGMATSKE STIJENE ZAHVAENE TROENJEM) I/ILI ANHIDRIT, BUBRIT E ILI E SE DEZINTEGRIRATI KADA BUDU IZLOENI ATMOSFERSKIM CIKLUSIMA VLAENJA I SUENJA.



4444


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 TROENJE

KADA SE GOVORI O TROENJU SITNOZRNASTIH KLASTINIH SEDIMENATA TREBA RAZLIKOVATI: (MODIFICIRANO OLIVIER, 1979A, P 468, 474)

TROENJE STIJENA KOJE SADRE ZNAAJNU KOLIINU MINERALA SPOSOBNIH DA BUBRE PO MEHANIZMU INTRAKRISTALNOG BUBRENJA (BUBRIVI MINERALI GLINA-AKTIVNI MINERALI). TAYLOR I SPEARS OVO TROENJE NAZIVAJU -KRATKOTRAJNIM KEMIJSKIM TROENJEM.TROENJE STIJENA KOJE NE SADRE BUBRIVE MINERALE GLINA UGLAVNOM JE POSLJEDICA: (A) ISUIVANJA I RASPUCAVANJA (SLAKING ILI AIR BREAKAGE); (B) INTERKRISTALNOG BUBRENJA. KOD INTERKRISTALNOG BUBRENJA NAJZNAAJNIJI JE FENOMEN OSMOTSKOG BUBRENJA (SEEDSMAN, 1985; SEEDSMAN I EMERSON, 1985).TROENJE STIJENA KOJE SADRE ZNAAJNE KOLIINE LAKO TOPIVIH MINERALA (HALIT, GIPS I SL.) (NABIL, 1993; JAMES I LUPTOW, 1978).



4545


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 TROENJE

ISUIVANJE I RASPUCAVANJE (SLAKING ILI AIR BREAKAGE)

NA PROCES TROENJA KOMPAKTIRANIH I SLABO CEMENTIRANIH TIPOVA STIJENA, VRLO VJEROJATNO NAJVEI UTJECAJ IMA NEREVERZIBILNI FIZIKALNI PROCES ISUIVANJA I RASPUCAVANAJ (SLAKING ILI AIR BREAKAGE).

ZA VRIJEME SUENJA STIJENE, VEINA PORA SE ISPUNI ZRAKOM. KOD NAGLOG POTAPANJA U VODU, TLAK ZRAKA U PORAMA SE POVEAVA USLIJED DJELOVANJA KAPILARNOG PRITISKA KOJI SE RAZVIJA U VANJSKIM PORAMA. POVEANJE PRITISKA ZRAKA UZROKUJE LOM MINERALNOG SKELETA UZDU NAJSLABIJIH PLOHA IME JE OMOGUEN NASTAVAK ISTOG PROCESA.



4646


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 TROENJE

POJAVE ISUIVANJA I RASPUCAVANJA STIJENA KOJE NE SADRE DOMINANTNO AKTIVNE MINERALE GLINA MOGU SE TUMAITI DJELOVANJEM DVAJU FENOMENA:

POJAVA NEGATIVNIH PORNIH TLAKOVA (SUCTION) U MEUSOBNO POVEZANIM

PORAMA MAKROSTRUKTURE GDJE VODA IMA RELATIVNO VELIKU MOBILNOST.

TIM FENOMENOM MOGU SE OBJASNITI VOLUMNE PROMJENE (BUBRENJE I

SKUPLJANJE ) GLINA KOJE U MANJOJ MJERI SADRE AKTIVNE MINERALE.FIZIKALNO-KEMIJSKI EFEKTI KOJI DJELUJU UGLAVNOM NA VODU VEZANU NA POJEDINANE ESTICE I NA VEE JEDINICE GUSTO PAKIRANIH ESTICA AKTIVNIH MINERALA (KVAZIKRISTALI). DESATURIRANJEM STIJENE SMANJUJE SE OSNOVNI RAZMAK I DEBLJINA DVOSTRUKIH SLOJEVA. FIZIKALNO-KEMIJSKA REAKCIJA DOMINANTAN JE EFEKT MIKROSTRUKTURNE RAZINE.



4747


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4 NASTABILNOST USLJED VISOKOG TLAKA ILI TEENJA VODE



4848


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

PODZEMNA EROZIJA, SLIJEGANJE I LOMOVI


POSEBNA PRAVILA PROJEKTIRANJA TREBA PRIMIJENITI AKO SE TUNEL PROJEKTIRA U MASIVU KOJI SE SLIJEE ZBOG OTAPANJA GIPSA I SOLI ILI ZBOG PODZEMNOG RUDARENJA.

ITA Working group on General Approaches to Design of Tunnels (1988): Guidelines for the Design of Tunnels Prijevod: Hudec, M., Prager, A., (1992) Konstruktivni projekt tunela, Graevinar, Zagreb.



4949


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4


Tuzla (Bosna i Hercegovina)-2004.



5050


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4





5151


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4





5252


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4





5353


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4





5454


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4





5555


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4





5656


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

LITERATURA:

Hoek, E., Kaiser, P.K., Bawden, W.F. (1995) Support of Underground Excavations in Hard Rock, Balkema, 215 p.)Hoek, E., Rock Engineering (a course) (str 198) ht tp://www.rocscience.com/Hoek E., and Marinos P. Predicting tunnel squeezing problems in weak heterogeneous rock masses Published in Tunnels and Tunnelling, November and December 2000.Hoek E., Big Tunnels in Bad Rock (2000) TERZAGHI LECTUREPaper published in the ASCE Journal of Gotechnical and GeoenvironmentalEngineering, Vol. 127, No. 9, Sept 2001, pages 726-740.Barla, G., 1995, Squeezing Rock in Tunnels, ISRM News Journal, Vol 2, No 3&4 pp 44-53Sauer G., NATM IN SOFT GROUNDGroves P.N., Sauer.,G., Morgan S.R., Engineering consequences of ground conditions on NATM works at London Bridge Station, Jubilee Line ExtensionBarla, G. Pelizza, S. TBM TUNNELLING IN DIFFICULT GROUND CONDITIONSBarla, G. Tunnelling under squeezing rock conditions



5757


o

d

z

e

m

n

e

g

r

a

e

v

i

n

e

i

t

u

n

e

l

i

I

v

a

n

V

r

k

l

j

a

n

-

2

0

0

4

Napomene:

Documents

Oblici nestabilnosti