obrazac 1 elaborat ICG diplomski zajednicki studij 2017 · ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU 2 2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija (2016.)

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Diplomski studij Crkvena glazba - glazbena pedagogija 1.2. Nositelj studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ 1.3. Partnerske ustanove Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 1.4. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program x 1.5. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski x Integrirani 1.6. Način izvođenja studijskoga programa Klasični x Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6.1. Radi li se o

x Jedinstvenom / jednodisciplinarnome (jednopredmetnome) studiju Studiju u kombinaciji s drugim studijem / dvodisciplinarnome (dvopredmetnome) studiju Interdisciplinarnome studiju Kombinaciji studija više disciplina / multidisciplinarnome studiju Programu u razvoju

1.7. Akademski / stručni naziv po završetku studija Magistar/magistra crkvene glazbe - glazbene pedagogije

1.8. Znanstveno / umjetničko područje / polje kojem pripada predloženi studijski program

Umjetničko područje/Glazbena umjetnost

2. UVOD

2.1. Razlozi za pokretanje studija

Znanstvena potreba Potreba za osposobljenim stručnjacima na području sakralne glazbe i glazbene pedagogije koji su na diplomskom studiju stekli kompletno umjetničko-pedagoško obrazovanje i tako ostvarili mogućnost za umjetničko, znanstveno i pedagoško djelovanje te daljnje usavršavanje.

Kulturna potreba Magistri crkvene glazbe - glazbene pedagogije po svojim kompetencijama osposobljeni su za djelovanje na području kulture, očuvanje i vrednovanje kulturne baštine i za edukaciju budućih naraštaja kao kreativnih subjekata u promicanju kulturnih vrednota.

Društvena potreba Svojim stečenim znanjima i vještinama magistri crkvene glazbe – glazbene pedagije različitim stručno-umjetničkim aktivnostima koje promoviraju glazbene vrijednosti temeljene na tradiciji hrvatske, zapadnoeuropske i svjetske umjetnosti obogaćuju društvo.

Gospodarska potreba




2

2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

Pedesetogodišnji kontinuirani pedagoški rad na obrazovanju crkvenih glazbenika u kombinaciji s pedagoškim glazbenim usmjerenjem pruža posjedovanje neophodnih kompetencija potrebnih za rad kako u društvenim tako i crkvenim institucijama. Završetkom studija studenti stječu mogućnost djelovanja u državnim i crkvenim školama, kulturnim i pastoralnim centrima, medijskim kućama, kulturnim ustanovama širokog profila i slično.

2.3. Usklađenost s misijom Sveučilišta i strategijom predlagatelja te sa strateškim dokumentom Mreže visokih učilišta

Studijski program Crkvena glazba - glazbena pedagogija u potpunosti je usklađen s misijom Sveučilišta, kao i sa strateškim ciljevima KBF-a. Ovim studijskim programom u sklopu strategije unapređivanja obrazovanja i učenja te izgradnje profesionalne osobnosti studenata uvelike se pridonosi razvoju društva. Posebna pažnja usmjerava se na unapređenje kvalitete programa i nastave, promicanje izvrsnosti nastavnika i studenata kao i na suradnju s drugim visokoškolskim ustanovama.

2.4. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najmanje dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti mrežne adrese programa)

Studij Crkvena glazba - glazbena pedagogija usporediv je sa srodnim studijskim programima na sljedećim visokoškolskim ustanovama: MUZIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Odsjek Glazbena pedagogija AKADEMIJA ZA GLASBO LJUBLJANA –Odd. za GLASBENU PEDAGOGIKU I Odd. za SAKRALNO GLASBO http://www.ag.uni-lj.si PONTIFICIO ISTITUTO AMBROSIANO DI MUSICA SACRA www.unipiams.org UNIVERSITÄT FÜR MUSIK UND DARSTELLENDE KUNST WIEN -ABTEILUNG MUSIKPÄDAGOGIK KIRCHENMUSIK (http://www.mdw.ac.at/?pageid=168)

2.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Pokretljivost studenata rezultat je suradnje KBF-a sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao i različitim inozemnim visokim učilištima s kojima su potpisani bilaterarni sporazumi KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Suradnja se ostvaruje i u obliku obostranih individualnih inicijativa studenata prema razmjeni s drugim visokoškolskim institucijama koje djeluju prema sličnom nastavnom programu.

2.6. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Završetkom diplomskog sveučilišnog studija Crkvena glazba - glazbena pedagogija magistar crkvene glazbe -glazbene pedagogije je osposobljen za rad u osnovnim školama kao nastavnik Glazbene kulture, Glazbene umjetnosti u gimnazijama te osnovnim glazbenim školama, kao nastavnik glazbeno - teorijskih predmeta. Može djelovati kao voditelj crkvenih, amaterskih zborova i orkestara, kao animator (glazbene) kulture u lokalnoj zajednici. Može djelovati kao voditelj glazbenih aktivnosti u crkvenim i svjetovnim ustanovama. Stečenim širokim znanjem s područja crkvene i svjetovne glazbene umjetnosti sposoban je kvalitetno pridonijeti vrednovanju, očuvanju i promicanju hrvatske sakralne baštine. Može djelovati i kao novinski, radijski i televizijski urednik, te kao samostalni umjetnik na području glazbenog stvaralaštva




3

2.7. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja, ako takva postoje

2.8. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava

2.9. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

3. OPĆI DIO

3.1. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

1 godina (2 semestra) Studijski program izvodi se u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu.

3.2. Minimalni broj ECTS bodova potrebnih za završetak studija

60 ECTS

3.3. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Za upis na diplomski studij Crkvena glazba-glazbena pedagogija pristupnik treba imati završen preddiplomski studij Crkvene glazbe modul Glazbena pedagogija koji se izvodi u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu, sa prosjekom ocjena cjelokupnog studija od 3,00 i većom i završni rad ocijenjen ocjenom 3,00 i većom. Ukoliko student nema dovoljan prosjek ocjena, mora pristupiti dodatnoj provjeri znanja pred povjerenstvom Instituta.

3.4. Jezik na kojem se izvodi studijski program hrvatski

3.5. Ishodi učenja studijskoga programa u skladu sa zakonskim propisima, zahtjevima mjerodavnih strukovnih udruženja, potreba tržišta rada, mogućnostima nastavka školovanja i općim društvenim potrebama (navesti 15-20 ishoda učenja)

Završetkom diplomskog studija Crkvena glazba - glazbena pedagogija magistar crkvene glazbe - glazbene pedagogije stječe sljedeće kompetencije koje mu omogućuju -iscrpno poznavati teorijska načela na području glazbene pedagogije -posredovati znanje i vještine vezane uz teorijske glazbene predmete -moći svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji -posjedovati znanja i vještine vođenja vokalnog i/ili instrumentalnog ansambla -prema vlastitom kreativnom potencijalu samostalno ostvarivati (skladati) veće ili manje glazbene cjeline i prikladno ih harmonijski i polifono elaborirati -samostalno se koristiti računalnom tehnologijom kao pomoćnim sredstvom u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova -na višoj razini sluhom prepoznavati kompleksniji glazbeni materijal, pamtiti ga i njime manipulirati -poznavati kapitalna sakralna i svjetovna djela povijesnih i suvremenih glazbenih stilova i razumjeti njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva -poznavati i razumjeti tehnike, forme i zvučna oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu -detaljno poznavati elemente svjetovne i crkvene glazbe, razumjeti njihovu interakciju i načela njihove organizacije -poznavati i razumjeti obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija i primjenjivati ih u praksi -samostalno izvoditi orguljaška djela različitih stilova i razdoblja -vrednovati i interpretirati najstariju sakralnu glazbu, njezinu estetiku, čitati adijastematsku i dijastematsku notaciju,




4

-pjevati a vista kao i poznavati starocrkvene moduse - imati razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju - imati sposobnost vođenja projekata i suradnje s drugima na kompleksnim združenim projektima

3.6. Procjena zapošljivosti studenata po završetku studijskih programa koja uključuje mišljenje ili službene dokumente triju organizacija vezanih za tržište rada (npr. strukovne udruge ili znanstvene ustanove, poslodavci ili njihove udruge, sindikati, javne službe i sl.) o primjerenosti ishoda učenja koji se stječu završetkom studija potrebama tržišta rada

Završetkom sveučilišnog diplomskog studija Crkvena glazba - glazbena pedagogija magistar crkvene glazbe - glazbene pedagogije osposobljen je za rad u osnovnim školama i gimnazijama, te osnovnim, a djelomično i srednjim glazbenim i plesnim školama kao nastavnik teorijskih glazbenih predmeta. Može voditi amaterske zborove, orkestre i slične sastave te organizirati i voditi i druge prikladne glazbene aktivnosti. Na širem području glazbene industrije može raditi u glazbenom izdavaštvu (računalna notacija, redakcija, uredništvo), glazbenoj produkciji i distribuciji, glazbenom menadžmentu te u medijima, primjerice kao urednik, izvjestitelj ili voditelj. Može djelovati i kao samostalni umjetnik na području glazbenog stvaralaštva.

3.7. Mogućnost nastavka studija na višoj razini Magistar crkvene glazbe - glazbene pedagogije koji je završio diplomski studij Crkvena glazba - glazbena pedagogija ima pravo upisa na poslijediplomski studij Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i ostalim kompatibilnim poslijediplomskim studijima crkvene glazbe sukladno uvjetima upisa.

3.8. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u Republici Hrvatskoj s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij

Preddiplomski studij Crkvena glazba - modul Glazbena pedagogija KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA 4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta u okviru stručne jezgre s brojem sati nastave potrebnim za njihovu izvedbu i brojem bodova po ECTS sustavu (prilog: Tablica 1) 4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2) 4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara,

veličina grupa za predavanja i vježbe / seminare)

Studij je strukturiran u 2 semestra. Dio nastave izvodi se individualno, a nastava skupnih predmeta odvija se u manjim grupama (2-6), srednjim grupama (7-10) i velikim grupama (do 25) - kolegiji skupnog muziciranja.

4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar Izvršene studijske obveze u prethodnom semestru 4.5. Popis predmeta i / ili modula koji se mogu

izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

4.6. Završetak studija: a) Način završetka studija Završni rad Diplomski rad x Završni ispit Diplomski ispit x b) Uvjeti za prijavu završnoga / diplomskoga

rada i / ili završnoga / diplomskoga ispita Uvjet za pristupanje diplomskom ispitu izvršene su sve studentske obveze i položeni ispiti svih izvedbenim planom propisanih kolegija.

c) Postupak vrjednovanja završnoga / diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga / diplomskoga rada

Uspjeh se vrednuje na temelju pisanog i obranjenog diplomskog rada i praktičnog dijela diplomskog ispita iz orgulja ili dirigiranja po izboru pristupnika.

1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Katica Koprek 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Interpretacija i dirigiranje gregorijanskog pjevanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 10 P + 20 V

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)

2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Interpretacija i dirigiranje gregorijanskih napjeva prema neumatskoj i kvadratnoj (vatikanskoj) notaciji

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položen prijemni ispit na ICG-u.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Čitanje i pjevanje avista, te samostalna interpretacija i dirigiranje gregorijanskog repertoara prema neumatskoj i kvadratnoj (vatikanskoj) notaciji.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Osposobljenost za: - vrednovanje najstarije sakralne glazbe, - samostalnu interpretaciju i dirigiranje gregorijanskih napjeva

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan (2 sata predavanja): ): Uvodno predavanje: Semiologija i interpretacija - Gregorijansko dirigiranje

2. tjedan (2 sata predavanja Osnovni principi gregorijanskog dirigiranja

3. tjedan (2 sata predavanja Interpretacija i semiologija osnovnih neuma (virga, tractulus) – vježbe dirigiranja

4. tjedan (2 sata predavanja): Interpretacija i semiologija osnovnih neuma – vježbe (pes, clivis) 5. tjedan (2 sata predavanja): Interpretacija i semiologija složenih neuma – vježbe dirigiranja 6. tjedan (2 sata predavanja): Interpretacija i semiologija liquescentnih neuma

7.. tjedan (2 sata predavanja): Interpretacija i semiologija neuma reperkusija – vježbe 8. tjedan (2 sata predavanja): Artikulacija u gregorijanskoj monodiji (silabička, neumatska)- vježbe 9. tjedan (2 sata predavanja): Interpretacija i semiološko značenje melodijskih i ritmičkih slova sanktgalenske notacije 10. tjedan (2 sata predavanja) Interpretacija i semiološko značenje melodijskih i ritmičkih slova laonske notacije 11. tjedan (2 sata predavanja): Melodijasko-izražajna razina teksta gregorijanskih napjeva 12. tjedan (2 sata predavanja): Interpretacija i semiološko značenje episeme u sanktgalenskoj notaciji 13.tjedan (2 sata predavanja): Melodijsko-verbalni stil (silabički i polukrašeni)- vježbe dirigiramja 14. tjedan (2 sata predavanja): Melodijsko-verbalni stil (melizmatski) – vježbe dirigiranja 15. tjedan (2 sata predavanja): Glazbena frazeologija (incizo, membro, fraza, perioda)

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi

2.9. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kvaliteta i uspješnost rada prati se na praktičkim vježbama, a ocjena se utvrđuje na ispitu

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov BrojprimjerakauknjižniciDostupnostputemostalihmedija

K. Koprek, SnagapjevaneRiječi.Paleografsko‐semiloškeprosudbesrednjovjekovnih gregorijanskih napjeva, HDCG, 2013. Zagreb.

GRADUALE TRIPLEX, Solesmis, MCMLXXIXGRADUALE SIMPLEX, (1988)PSALTERIUM MONASTICUM, Solesmis (1981) LIBER USUALIS LIBER HYMNARIUS

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kontinuirano praćenje rada i napretka.


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Prof. mr. art. Miroslav Martinjak 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Harmonizacija gregorijanskih napjeva 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P




2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Uputiti studente u problematiku harmonizacije gregorijanskih napjeva koji su nastajali kao čista vokalna melodija bez ikakve primisli na harmoniju kakvu mi danas podrazumijevamo. Upoznavanje studenata s raznim pristupima harmonizacije gregorijanske monodije od renesanse do danas. Poznate su tri najpoznatije metode ili škole harmonizacije i to: francuska, njemačka i belgijska škola. Cilj predmeta jest upoznati spomenute škole i pokušati praktično primijeniti njihove načine u praksi. Preko tog studija važno je osposobiti studente da mogu s lakoćom pratiti gregorijanske melodije na orguljama ili glasoviru po pravilima spomenutih škola od kojih je francuska i belgijska najprihvatljivija.


Završen preddiplomski studij crkvene glazbe


Zaokruženo znanje harmoniziranja gregorijanskih melodija po estetskim pravilima koja su se stvarala tijekom minulih stoljeća kako se ne bi nagrđivala gregorijanska monodija nekim neprimjerenim harmonijama. Završetkom diplomskog studija crkvene glazbe – harmonizacije gregorijanskog pjevanja, magistar muzike ima sljedeće kompetencije: - temeljito poznavanje starocrkvenih modusa i odgovarajući harmonijski pristup modalnim ljestvicama - sposobnost prenošenja teoretskog i praktičnog znanja glede ove materije - sposobnost harmoniziranja gregorijanskih melodija po metodama njemačke, francuske i belgijske škole - spremnost pratnje avista lakših gregorijanskih napjeva naročito onih za praktičnu liturgijsku upotrebu - Temeljito poznavanje stare adiastematske notacije radi korektnosti interpretacije gregorijanske melodije i u harmonijskom slogu, a ne samo vokalnom. - sposobnost improviziranja gregorijanskih melodija u modalnom stilu i polifonom načinu.


Studenti koji pohađaju predmet harmonizacija gregorijanskih melodija stječu sljedeće kompetencije: Harmoniziranje svih vrsta gregorijanskih melodija bilo silabičkih, bilo neumatskih ili melizmatičkih Sposobnost sviranja na orguljama, harmoniju ili glasoviru troglasnu ili četveroglasnu pratnju neke zadane gregorijanske melodije.

Sposobnost pratnje gregorijanske melodije samo akordima Sposobnost pratnje himničkih melodija pisanih u jampskom ritmu Sposobnost pratnje sekvenci pisanih u trohejskom ritmu


1. tjedan (2 sata predavanja): Uvodno predavanje: Sadržaj predmeta, metoda rada i literatura 2. tjedan (2 sata predavanja): Gregorijanski slobodni ritam i uloga ictusa u tom ritmu. Modalitet, stope troheja i jamba i njihove ritmičke karakteristike 3. tjedan (2 sata predavanja): Problemi kvadratne transkripcije i adiastematske notacije. Transkribiranje u modernu notaciju prema adiastematskoj notaciji. 4. tjedan (2 sata predavanja): Arhaički modalitet i njegove karakteristike-vježbe 5. tjedan (2 sata predavanja): Modalni heksakordi quidonskog tipa i nihove transpozicije. 6. tjedan (2 sata predavanja): Heksakordi C, G i F. -vježbe 7. tjedan (2 sata predavanja): Upotreba kvintakorda, sekstakorda i septakorda u pojedinim heksakordima; vježbe 8. tjedan (2 sata predavanja): Praktične vježbe s heksakordom na C, G i F. 9. tjedan (2 sata predavanja): Vrste kadenci: jednostavne, sastavljene i razvijene kadence-vježbe 10. tjedan (2 sata predavanja): Dorske kadence i frigijske kadence-vježbe 11. tjedan (2 sata predavanja): Lidijske i mixolidijske kadence-vježbe 12. tjedan (2 sata predavanja): Neakordički tonovi (prohodni, izmjenični, varijante izmjeničnih tonova, višestruki izmjenični tonovi, anticipacije, apođature, dvostruke apođature. Neakordički tonovi u pratnji, apođature u pratnji , pedalni ton, troglasna, četveroglasna i peteroglasna pratnja 13. tjedan (2 sata predavanja): Metoda pristupa pratnji neke zadane gregorijanske melodije; francuski, njemački i belgijski način pratnje-vježbe 14. tjedan (2 sata seminara): Pratnja psalmodije, recitativa i himana-vježbe 15. tjedan (2 sata seminara): Neke novije metode pratnje gregorijanske melodije-vježbe




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u vježbama i redovito pisanje domaćih zadaća.


Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad Ispit DA

Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Uvjet za pristupanje ispitu jest redovito pohađanje nastave i izrada najmanje 18 zadaća u pismenom obliku koje su ocjenjene s pozitivnom ocjenom



Orguljskapratnjagregorijanskihnapjeva,M.MartinjakAccompagnamentoalcantogregorino, A. Susca O.S.BMetodoCompletodicantogregorianoconun'appendiceperilcantoambrosianosecondolascuoladiSolesmes, Rmo P. D. Gregorio M. Sunol Accompagnamentogregoriano(u slidovima),Federico Del Sordo,



Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u vježbama i pisanje domaćih zadaća.


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Izabrana pitanja iz liturgike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20 P + 10 V




2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa suvremenim i aktualnim pitanjima na polju liturgijskoga pastorala i liturgijske glazbe; osposobiti studente za glazbeno oblikovanje liturgijskih neeuharistijskih slavlja; uvesti studente u liturgijske postulate stvaranja liturgijskih skladbi.


Položeni drugi predmeti s područja liturgije, uključeni i nastavni program studija


Studenti proširuju znanja i vještine s obzirom na prethodno liturgijsko obrazovanje te ih primjenjuju na konkretna (odabrana) liturgijska slavlja.


Poznavanje nutarnjega obrednoga ustroja i teološkoga smisla neeuharistijskih slavlja; Osposobljenost za stvaranje liturgijskih skladbi za odabrana slavlja, prema liturgijski zadanim tekstovima; Osposobljenost za odabir liturgijskih skladbi za pojedina slavlja prema liturgijskim i glazbenim kriterijima; Liturgijsko-glazbeno programiranje liturgijske godine (prema pojedinim ciklusima); Osposobljenost za vođenje trajne formacije pjevačkih zborova u osnovama liturgike i u liturgijskoj umjetnosti;


1. Sustavan teološki o obredno-ustrojbeni prikaz sakramentalnih neeuharistijskih slavlja te slavlja sakramentala, naglaskom na glazbeno oblikovanje slavlja: 1a) glazbeno oblikovanje slavlja krštenja 1b) glazbeno oblikovanje slavlja ženidbe 1c) glazbeno oblikovanje slavlja kršćanskoga sprovoda 1d) odnos sakramentalnih neeuharistijskih slavlja i ritma liturgijske godine 2. Tekstualna i teološka analiza liturgijskih tekstova unutar pojedinih slavlja i unutar pojedinih ciklusa liturgijske godine; njihova usporedba i komplementarnost; teološke vlastitosti i odrednice za glazbeno oblikovanje. 2a) analiza i glazbeno oblikovanje liturgijskih tekstova došašća, 2b) analiza i glazbeno oblikovanje liturgijskih tekstova korizme i vazmenoga vremena, 2c) vrijeme »kroz godinu« i planiranje liturgijsko-glazbenoga repertorija 3. Odnos glazbe i pjevanih dijelova s liturgijskom euhologijom i svetopisamskim tekstovima naviještenim u odabranim slavljima. 4. Liturgijske vlastitosti pjevačke službe; pjevači i orguljaši kao nositelji »liturgijskih služba«. Suradnja pjevača i glazbenih služitelja s drugim nositeljima pastoralnih služba. 5. Glazbeno programiranje liturgijske godine; programske i pastoralne vlastitosti pojedinih ciklusa. 6. Izabrana pitanja iz liturgijskoga pastorala.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata




Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)



Kod ocjenjivanja vrjednuju se rezultati praktičnih vježbi, određenih za svakoga studenta pojedinačno te završni usmeni ispit.



A. Crnčević, I. Šaško, Navreluliturgije, Zagreb 2009. 2V. Zagorac, Kristovaotajstva, Zagreb 1998. 4AA. VV., Musicaperlaliturgia,Ed. Messagero, Padova 1996. 1




1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Krešimir Šimić 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Himnologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P


diplomski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7


2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s najznačajnijim autorima latinskog himnodijskog korpusa. Predočiti studentima povijesni pregled hrvatske himnodije od srednjeg vijeka do danas. Osposobiti studente za daljnje samostalno istraživanje himnodijske glazbene kulture.




Primijeniti glazbeno-teorijsko, crkveno-glazbeno i muzikološko znanje za vrednovanje sakralne glazbe i njezine estetike. Koristiti se znanjem teorijskih glazbenih predmeta, povijesti glazbe i praktičnih disciplina za aktivnu djelatnost u svim segmentima sakralnog glazbenog života, u radu u medijima ili na području kulture.


- razumjeti i argumentirano predstaviti osnovne pojmove kao što su himan, sekvencija, trop, crkvena popijevka.- poznavati osnovne pravce razvoja latinske himnodije - razlikovati liturgijske i neliturgijske himne - kritički predstaviti najznačajnije zbirke i autore hrvatske himnodijske kulture - usporediti latinsku himnodiju i hrvatsko religiozno pjesništvo - opisati utjecaje osnovnih povijesno-stilskih muzikoloških kretanja na razvoj himodijske kulture


1, tjedan (2 sata predavanja): osnovni pojmovi (himan, sekvencija, trop) 2. tjedan (2 sata predavanja): podjela himana (liturgijski – neliturgijski), latinska himnodija 3. tjedan (2 sata predavanja): hrvatska latinska himnodija (Liber sequentiarum et sacramentarum, Većengin i Čikin časoslov), hrvatsko srednjovjekovno religioznog pjesništva (Code Slave 11 – Pariška pjesmarica) 4. tjedan (2 sata predavanja): glagoljaška (ćirilska) tradicija: Klimantovićevi (Klemenovićevi rituali), Tkonski zbornik, Libro od mnozijeh razloga, Marulićev (oficij) molitvenik, Firentinski zbornik, Zagrebački zbornik, Zbornik Ivana Vranića Bakaranina i Lulićev zbornik 5. tjedan (2 sata predavanja): Bratovštinske pjesmarice (Korčulanska pjesmarica bratovštine Svih svetih, Korčulanska (Foretićeva) pjesmarica i Pjesmarica bolske bratovštine), Osorsko-hvarska pjesmarica, Rukopis Mihovila Vrančića, Rapska (Premudina) pjesmarica i Rapska (Picićeva) pjesmarica 6. tjedan (2 sata predavanja): Vartal, Splitsko-trogirska pjesmarica, Baffova pjesmarica, Ranjinin zbornik, Prekmurske pjesmarice

7. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatsko renesansno religiozno pjesništvo (1) (Marko Marulić, Dominik Armanov, Šime Budinić, Petar Lucić, Šiško Menčetić) 8. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatsko renesansno religiozno pjesništvo (2) (Mavro Vetranović, Nikola Dimitrović, Nikola Nalješković, Dinkjo Ranjina, Dominko Zlatarić) 9. tjedan (2 sata predavanja): Budljanska pjesmarica (1640), Pjesmarica Mihovila Bilanovića (1661) i Pjesmarica Šimuna Vitasovića (1685), Hrvatsko barokno religiozno pjesništvo (Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević, Ivan Gundulić, Bartol Kašić, Paskoje Primović) 10. tjedan (2 sata predavanja): Grgur Mekinić i rad hrvatskih protestanata, Cithara octochorda, Barokne crkvene pjesmarice (Georgićeva pjesmarica, Pavlinska pjesmarica, Nikola Krajačević, Baltasar Milovec) 11. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatsko crkveno prosvjetiteljstvo (Matija Divković, Stjepan Margitić, Juraj Mulih, Josip Milunović, Antun Kanižlić, Šimun Mecić, emerik Pavić, Petar Knežević), Himnodijska reforma Maksimilijana Vrhovca, Jozefinski utjecaj 12. tjedan (2 sata predavanja): Važniji autori devetnaestog stoljeća (Đuro Arnold, Marijan Jaić, Antun Sabolović, Mato Topalović, Vinko Basile, Pavao Štoos, Ilija Okrugić Srijemac, Fortunat Pintarić, Antun Ročić) 13. tjedan (2 sata predavanja): Važniji autori devetnaestog stoljeća (Stjepan Skurla, Ante Truhelka, Josip Torbar, Šime Belanović, Đuro Eisenhut, Đuro Šimončić, Ljudevit Tomšić), Autori antologija i pjesmarica posebnih pobožnosti (August Šenoa, Ivan Trnski, Jerko Vlahović, Stipan Grgić, Đuro Ott, Ivan Bozzoti) 14. tjedan (2 sata predavanja): Autori na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće (Mihovil Gattin, Josip Celinšćak, Stjepan Hadrović), Kompilacijski zbornici crkvenih pučkih popijevki, Glagoljaška tradicija u devetnaestom stoljeću, Cecilijanska reformska nastojanja, Rad Milana Pavelića 15. tjedan (2 sata predavanja): sintetski zaključak

a. Vrste izvođenja nastave:



b. Komentari:

c. Obveze studenata

d. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad






Rad studenta vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na usmenom ispitu.


NaslovBroj

primjerakauknjižnici

Dostupnostputemostalih

medija1. Jacques Chailley, Povijest glazbe srednjeg vijeka, s francuskog prevela Jelena Knešaurek Carić, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2006.

2. Hrvojka Mihanović-Salopek, Hrvatskahimnodijaodsrednjegvijekadopreporoda, Književni krug, Split, 1992. 3. Mihanović-Salopek, Hrvojka, Hrvatskacrkvenahimnodija19.stoljeća, Alfa, Zagreb, 2000. 4. Kniewald, Dragutin, Himnodijazagrebačkestolnecrkve, Zagreb, 1945. 5. Hercigonja, Eduard, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber-Mladost, Zagreb, 1975.


1. Bujas, Gašpar, Rezultatiuproučavanjudijelastarehrvatskepoezije,Radovi Instituta u Zadru, VI–VII, Zagreb, 1960.2. Curtius, Ernst Robert, Europskaknjiževnostilatinskosrednjovjekovlje, s njemačkoga preveo Stjepan Markuš, Naprijed, Zagreb,² 1998. 3. Hrvatskaknjiževnost srednjegavijeka, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1, urediliVjekoslav Štefanić, Biserka Grabar, Anica Nazor i

Marija Pantelić, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1969. 4. Malić, Dragica, Jezikprvehrvatskepjesmarice, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1972.


Provedba ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika.


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta doc. art. Mirta Kudrna – doc. art. Elizabeta Zalović 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Orgulje V 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 (3+3)



diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Individualna nastava


Nastava se ne izvodi on-line

2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Usvajanje i stjecanje vještina orguljske tehnike i interpretacije kroz analizu i detaljnu obradu glazbenih djela orguljaške literature različitih stilskih razdoblja i težine, ovisno o prethodnoj glazbenoj edukaciji zajedno sa profesorom kreirati vlastiti način izvedbe zadanih skladbi.


Završen preddiplomski studij crkvene glazbe: traženi nivo znanja iz predmeta solfeggio, harmonija i glasovir, položeni kolokviji i ispiti predmeta orgulje I ,II i III, IV


Student je osposobljen: - razumijevati, analizirati, vrednovati i izvoditi zahtjevniji orguljaški repertoar različitih stilova i razdoblja - uspoređivati i razlikovati načine interpretacije u skladu s estetskim zahtjevima određenih glazbenih razdoblja različitih orguljaških škola - imati u potpunosti razvijenu samomotivaciju uz profiliranu sposobnost učenja i samostalnost u primjeni tehnika vježbanja - analizirati glazbene oblike svih glazbenih razdoblja u svrhu uspješnije interpretacije - znati samostalno i na autentičan način koristiti registre orgulja različitih povijesnih razdoblja koje praktično upoznaje kroz studijska putovanja i terensku nastavu - kroz javne nastupe izgrađivati svoj glazbeni profil putem umjetničkog izričaja


Student je osposobljen:- samostalno izvoditi i kreirati vlastite interpretacije zahtjevnih orguljaških djela različitih stilova i razdoblja - poznavati velik dio orguljaške literature sakralnog i svjetovnog sadržaja, - kritički se osvrnuti i vrednovati izvedena glazbena djela - aktivno i samostalno planirati i sudjelovati u glazbenim manifestacijama koje su prikladne sakralnom prostoru i liturgijskoj godini - samostalno primjenjivati zakonitosti upotrebe stilski prikladne registracije za skladbe predviđene programom - sposoban je stečenim znanjem i vještinama na instrumentu orgulje pridonijeti većoj kvaliteti i estetskoj razini svečanih liturgijskih slavlja kao solist ili korepetitor na orguljama


Stjecanje vještine sviranja orgulja u cilju osposobljenosti za profesionalne zahtjeve crkvenog orguljaša: solističke nastupe, improvizaciju, korepetiranje zborova različitih profila. Tijekom studija upoznaje se orguljaška literatura po stilskim razdobljima: od starih majstora, ranog baroka, cjelokupnog opusa J. S. Bacha uključujući korale i velike forme s fugama, do skladbi 19., 20. stoljeća, kao i suvremenih autora; poseban naglasak stavlja se na literaturu hrvatskih skladatelja, što pridonosi revitalizaciji bogate domaće orguljaške tradicije. Nastava je individualna, praktične naravi, izvodi se na instrumentu (orguljama). Pažnja studenata usmjerava se na tehničku preciznost, stilska obilježja, artikulaciju, interpretaciju i registraciju. Ispit se sastoji od praktičnog izvođenja skladbi koje su određene programom studija. Ispiti su komisijski. Student koji javno nastupa izvan prostora Fakulteta pod imenom Instituta treba proći audiciju pred komisijom Instituta. Djelo javno izvedeno u ljetnom semestru, a koje ulazi u ispitni program, priznaje se za ispit ako izvedbi prisustvuje komisija. Za studente koji se odluče za diplomski ispit na orguljama predviđen je javni nastup u crkvenom prostoru sa programom odgovarajućeg nivoa zahtjevnosti pod mentorskim vodstvom. Opis sadržaja predmeta prema satnici Prvi semestar. 1. sat: Uvodno predavanje. Planiranje programa koji će se obrađivati tijekom semestra 2.sat: Priprema i rad na instrumentu, efikasnost u pripremi za sat, kratkoročno i dugoročno planiranje pri vježbanju 3. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na estetiku. 4. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na tehničke poteškoće 5. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na interpretaciju 6. sat: J.S. Bach: koralne predigre u svjetlu baroka. Tehnički problemi i artikulacija 7. sat: J.S. Bach: koralne predigre u svjetlu baroka. Tekstualni sadržaj i interpretacija 8. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 9. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 10. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 11. Načini vježbanja – priprema za nastup 12. Audicija za javni nastup 13. Javni nastup 14.Priprema za kolokvij 15. Kolokvij Drugi semestar. 1. sat: Tehnika sviranja a vista skladbi od 16. do 21. stoljeća 2. sat: Organizacija i disciplina pri vježbanju. Načini vježbanja 3. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na estetiku. 4. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na tehničke poteškoće 5. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na interpretaciju 6. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija) 7. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija) 8. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija)

9. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija)10. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 11. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 12. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 13. sat Javni nastup 14. sat: Priprema za ispit 15. sat: Ispit




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata redovito pohađanje nastave, kontinuirano vježbanje zadanih skladbi koje se obrađuju tijekom nastave, svladavanje gradiva prethodno određenog godišnjeg programa, pristup i pozitivna ocjena na kolokviju i godišnjem ispitu, sudjelovanje na internim i javnim koncertima Instituta za crkvenu glazbu



Eksperimentalni rad Referat Javni nastupi DA

Esej Seminarski rad Godišnji ispit DA

Kolokviji DA Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 6


Na kolokviju i ispitu pred komisijom studenti koji nisu zadovoljili zahtjeve predviđenog programa ne dobivaju pozitivnu ocjenu, a ostali se ocjenjuju u skladu s pokazanom razinom tehničke spremnosti i umjetničke interpretacije.



Skladbestarihmajstora:C.Meluro, G.Frescobaldi,J. Böhm, N.Bruhns,D. Buxtehude, V.Lübeck,F. Couperin, G.Muffat, L.N.Cleramboult, A.Raison, J.Titelouse i dr.)

J.S.Bach: Orgelwerkw BWV 525-530 (Trio sonate), 532, 534,537,538, 540,541,542,543,544, 546, 548, 550, 564, 566

J.S.Bach: Schübler Choräle BWV 654-650J.S.Bach: Leipziger Choräle BWV 651-668SkladbeautoraXIX.st:izbor iz opusa M. Regera, J. Brahmsa, R. Schumanna, C. Francka, A. Guilmanta, Ch.M. Widora E- Gigouta, Th- Duboisa, F. Mendelssohna, Rheinbergera, F. Liszta i drugih

SkladbesuvremenihautoraXX.IXXI.stL. Viernea, J. Alaina, M. Duprea, F. Peetersa, M Duruflea, J. Langlaisa, P. Ebena, O. Messiaena i drugih.

Skladbehrvatskihskladatelja: F. Dugan, F. Lučić.,A. Vidaković. A. Klobučar, F. Parać, D. Kempf, Ž. Brkanović, K. Seletković, A. Knešaurek i drugi..)



kolokviji, ispiti, interni i javni nastupi


1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Milan Hibšer, mag. art. 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Improvizacija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

60 P



1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)

0

2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa umijećem "ad hoc" skladanja na instrumentu. Osposobiti studente za samostalno stvaranje i izvođenje vlastitih kraćih i dužih improviziranih stavaka unutar liturgijskog slavlja kao i izvan njega. Naglasak na koncertnu improvizaciju koja koristi gregorijanski koral kao inspiraciju.


Uvjet je odslušan i položen kolegij Improvizacija II


Primijeniti teoretsko, muzikološko, liturgijsko i povijesno znanje za vrednovanje orguljaške improvizacije, njezine estetike i ostalih njezinih vrednota u svim segmentima crkvene glazbe.


- poznavati povijesni razvoj improvizacije.- razlikovati stilove improvizacije s obzirom na razdoblja i tradicije. - kritički vrednovati improvizaciju različitih stilova i svjesno koristiti elemente tradicije u vlastitom stvaralaštvu. - razumjeti svrhu i potrebu improvizacije u liturgijskom činu i djelovati u skladu s potrebom.


- uvod u kolegij Improvizacija III (ponavljanje)- nadogradnja stečenog znanja kroz nove povijesno-stilske forme: - renesansni stavci (plesovi) po uzoru na stare majstore - Francuska barokna škola - francuska suita - misa za orgulje (s posebnim naglaskom na autore koji koriste kao glazbenu podlogu gregorijanski koral - Marijanske antifone i himne, npr. Couperin, de Grigny itd.) - Talijanska toccatta - Frescobaldi (posebno oblici koji za c.f. koriste gregorijanski koral) - Engleski stari majstori - "Voluntary" - Njemačka škola - Toccate, Koncerti, Passacaglie, Ciacone (komparacija gregorijanskog i protestantskog korala kao melodijske teme stavka) - Klasicizam - stavak po uzoru na Mozarta - Njemački romantizam - razni glazbeni oblici (komparacija gregorijanskog i protestantskog korala kao melodijske teme stavka) - Francuski romantizam - razni glazbeni oblici - Suvremena orguljaška improvizacija (primjeri koji se baziraju na gregorijanskom koralu npr. F. Peeters) - naglasak na modernu francusku improvizatorsku školu (Messiaen)

- proučavanje i valoriziranje udžbenika iz improvizacije- proučavanje i valoriziranje snimaka improvizacije i detaljna harmonijsko formalna analiza - pronalazak vlastitog stilsko-harmonijskog jezika - izrada "plana" vježbanja (za period nakon studija) kao sastavni dio i potreba diplomiranog crkvenog glazbenika




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, položeni kolokviji,

2.9. Praćenje rada studenata (upisatiudiouECTSbodovimazasvakuaktivnosttakodaukupnibrojECTSbodovaodgovarabodovnojvrijednostipredmeta):







Završna ocjena se sastoji od kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijele nastave i završnog ispita u obliku improvizacije nekoliko stavaka sa zadanim temama.


NaslovBroj



medijaReiner Gaar, Orgelimprovisation, Stuttgart 2003. Hans Gebhard, Praxis der Orgelimprovisation, Frankfurt 1993. Marcel Dupré, Cours Complet d'Improvisation à l'Orgue, Paris 1925. Jeffrey Brillhart: Breaking Free, Colfax, 2011.



Provedba ankete o kvaliteti rada predavača.


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Doc. art. Marko Magdalenić 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Dirigiranje III 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)



2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za dirigiranje vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih skladbi uz kontinuirani rad na manualnoj tehnici, dirigentskom analiziranju skladbe i umjetničkoj interpretaciji pojedinih djela. Pripraviti studente za rad s mješovitim zborom te pratiti njihove pokuse za javne nastupe (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).


Položen ispit kolegija Dirigiranje II.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju dirigentski analizirati skladbe, u praksi primijeniti vještinu manualne tehnike te osvijestiti načine za kvalitetno izvođenje umjetničkih djela.


- biti u stanju dirigentski analizirati skladbe koje se obrađuju tijekom nastave- biti u stanju manualnom tehnikom izvesti skladbe koje se obrađuju tijekom nastave - osvijestiti načine za kvalitetno izvođenje skladbi koje se obrađuju tijekom nastave - biti u stanju održavati pokuse s mješovitim zborom - biti u stanju održavati javne nastupe (priredbe, koncerte, euharistijska slavlja) - osvijestiti pripravne radnje potrebne za organizaciju javnih nastupa (osmišljavanje koncepcije nastupa, komunikacija s pjevačima i sviračima, priprava notnog materijala, osmišljavanje i ispis plakata, programskih letaka


1. tjedan: uvodno predavanje2. i 3. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 1. stavak) 4. i 5. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 2. stavak) 6. i 7. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 3. stavak) 8. i 9. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 4. stavak) 10. i 11. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava ostalih vokalnih skladbi (1. vokalna skladba) 12. i 13. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava instrumentalnih skladbi (1. instrumentalna skladba) 14. i 15. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava vokalno-instrumentalnih skladbi (1. vokalno-instrumentalna

skladba) 16. i 17. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 1. stavak) 18. i 19. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 2. stavak) 20. i 21. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 3. stavak) 22. i 23. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 4. stavak) 24. i 25. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava ostalih vokalnih skladbi (2. vokalna skladba) 26. i 27. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava instrumentalnih skladbi (2. instrumentalna skladba) 28. i 29. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava vokalno-instrumentalnih skladbi (2. vokalno-instrumentalna skladba) 30. tjedan: glavni pokus za javni nastup (koncert, priredba ili euharistijsko slavlje)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, samostalni zadatci, pokusi s mješovitim zborom, javni nastupi (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).


Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji DA Usmeni ispit DA (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Znanje i kontinuirani rad studenata ocjenjuju se tijekom nastave i na kolokviju, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.



Klobučar: Misa x Marović: Misa x Bajamonti: Misa x Gounod: Misa x

Vidaković: Misa x Schubert: Misa x Njirić: Božja ljubav sveta x Kverno: Ave verum x Kokot: Jubilarni triptih x Kolb: Ave Maria x Županović: Šibenska molitva x Vidaković: Zdravo, o moj anđele x Gounod: O salutaris hostia x Corelli: Concerto grosso op.6, br.8 x Mozart: Serenada za gudače u G-duru x Vivaldi: Gloria x Novačić: Aleluja x



Sudjelovanje na javnim nastupima (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).


31.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Danijela Župančić, prof. 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Zborno pjevanje V 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 (3+3)





2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Rad i umijeće prenošenja znanja manjem ili većem vokalnom ansamblu kroz vježbe izjednačavanja zvuka ansambla, te stilski i dinamički izričaj.


Prethodno položeni ispiti i iskustva tijekom studija u radu sa zborom.


Osposobljavanje za javni nastup, bilo scenskog ili liturgijskog karaktera.


1.Upoznati ansambl sa zadanom skladbom i prezentirati način rada. Vješto i sigurno stati pred ansambl. 2. Prevesti zadani tekst skladbe, i objasniti u kojem razdoblju i stilu je pisana. 3. Artikulirati ton kroz dionice i objasniti što se očekuje od tona, fraze i dinamike. 4. Otpjevati ono što se traži, u cilju zvukovne predodžbe 5. Obavezan jedan javni nastup tijekom semestra, odnosno 2-3-tijekom akademske godine.


1. Upjevavanje glasa na jednom tonu kroz više vokala.2. Tehnička vježba u rasponu kvinte, zatim oktave. 3. Zadana skladba, čitana kroz svaku razrađenu dionicu, te zajedničko ujednačavanje dionica. 4. Prilagođavanje zadanom tempu, dinamici, fraziranju i dikciji. Sadržajpredmetapremasatnicinastave:ZIMSKI SEMESTAR: 1.tjedan : upoznavanje plana i programa za nadolazeći semestar i konkretiziranje datuma javnih nastupa

2.tjedan: upoznavanje glazbene literature u širem smislu, te odabir kompozicija3.tjedan : rad na kompoziciji iz razdoblja renesanse, čitanje dionica 4.tjedan: kompozicija iz doba renesanse, usklađivanje boje tona i glasova 5.tjedan : kompozicija iz doba renesanse, rad na interpretaciji i dinamici 6.tjedan: kompozicija iz doba klasike i baroka čitanje dionica,rad na tekstu, prijevod sa stranog jezika 7.tjedan: klasika i barok, rad na dionicama 8.tjedan: rad na interpretaciji i dinamici u klasici i baroku, proba sa korepetitorom 9.tjedan: rad na kompoziciji 19.stoljeća iz područja crkvene glazbe, upoznavanje literature 10.tjedan: kompozicija 19. stoljeća, interpretacija, dikcija, dinamika 11.tjedan: kompozicije 20.st .iz područja crkvene glazbe i šire, upoznavanje, čitanje teksta 12.tjedan: rad na nijansama kompozicije 20.stoljeća 13.tjedan: ponavljanje cijelog gradiva 14.tjedan: rad sa korepetitorom i završne pripreme 15.tjedan: javni nastup LJETNI SEMESTAR : 1.tjedan: priprema i dogovor sa studentima oko izvođenja liturgijskog slavlja,određivanje datuma javnog nastupa, upoznavanje novog repertorija 2.tjedan: čitanje dionica ulazne pjesme za liturgijsko slavlje 3.tjedan: usklađivanje dionica i rad na interpretaciji 4.tjedan: čitanje dionica psalma i prinosne pjesme, te gregorijanike 5.tjedan: rad na interpretaciji psalma i gregorijanike, rad sa solistom i zborom, usklađivanje odnosa, rad sa orguljašem 6.tjedan: rad na zadanoj misi kompozitora 19. Ili 20.stoljeća, dinamika, boja tona ,interpretacija, rad sa orguljašem 7.tjedan: rad na pričesnoj i završnoj kompoziciji liturgijskog slavlja, rad sa orguljašem 8. tjedan: javni nastup 9.tjedan: literatura za završni koncert iz doba renesanse, baroka, klasike, romantizma ili 20.stoljeća, priprema i čitanje dionica 10. tjedan: rad na izjednačenosti vokala i kvaliteti tona svih dionica i glasova 11.tjedan: rad na tekstu i dinamici, te poruci teksta kroz određenu boju glasovnih registara 12.tjedan: konkretiziranje tempa i interpretacije 13.tjedan: rad sa korepetitorom 14.tjedan: završne pripreme 15.tjedan: javni nastup

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:

seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni nastup (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Obavezan dolazak na probe i javne nastupe.








Ocjenjivanje se vrši nakon završnog javnog nastupa, na osnovu pohađanja proba i javnih djelovanja.




Hrvatske Mise, HCK Pjevajte Gospodu pjesmu novu, djela duhovnog karaktera ( Mozart, Bach, Bruckner, Handel, Klobučar, Igrec, Marović, Martinjak, Liszt), gregorijanski napjevi.


Probe i javni nastupi.


1.OPĆEINFORMACIJE


1.2. Naziv predmeta Poznavanje glazbala s priređivanjem za ansamble 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2+2)





2.OPISPREDMETA


Usvajanje znanja o osnovnim skupinama glazbala (drveni puhači, limeni puhači, gudači, udaraljke) kao i o karakteristikama i izvodilačkim mogućnostima pojedinih glazbala iz svake skupine. Usvajanje znanja i vještina vezanih uz transkripcije, odnosno prilagodbe zborskih skladbi (iz mješovitog zbora u muški, odnosno ženski zbor i iz muškog, odnosno ženskog zbora u mješoviti zbor). Usvajanje znanja i vještina vezanih uz priređivanje određene instrumentalne skladbe u skladbe za različite puhačke ili gudačke ansamble.


Završen preddiplomski studij crkvene glazbe – modul glazbena pedagogija


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije vokalnih i instrumentalnih skladbi koristeći znanje o karakteristikama i izvodilačkim mogućnostima pojedinih glazbala.


- biti u stanju objasniti osnovne skupine glazbala - biti u stanju objasniti karakteristike i izvodilačke mogućnosti pojedinih glazbala - biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor - biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije iz muškog ili ženskog zbora u mješoviti zbor - biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije određene instrumentalne skladbe u skladbe za različite puhačke ili gudačke ansamble


1. tjedan: uvodno predavanje2. tjedan: upoznavanje s različitim vokalnim partiturama 3. tjedan: upoznavanje s opsegom muških, ženskih i dječjih glasova 4. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za dječji zbor i glasovir 5. tjedan: upoznavanje s postupkom transkripcije iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor 6. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor 7. tjedan: upoznavanje s postupkom transkripcije iz muškog ili ženskog zbora u mješoviti zbor

8. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor9. tjedan: upoznavanje s različitim instrumentalnim partiturama 10. tjedan: upoznavanje s različitim instrumentalnim skupinama i njihovim glavnim predstavnicima 11. tjedan: upoznavanje s načinima zapisivanja orkestralnih glazbala u partituri 12. tjedan: upoznavanje skupine drvenih puhačkih glazbala i pojedinih glazbala te skupine 13. tjedan: upoznavanje s opsegom i registrima glavnih i srodnih glazbala iz skupine drvenih puhača 14. tjedan: upoznavanje s tehničkim mogućnostima glavnih i srodnih glazbala iz skupine drvenih puhača 15. i 16. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za komorni sastav koji uključuje srodna drvena puhačka glazbala 17. tjedan: upoznavanje skupine limenih puhačkih glazbala i pojedinih glazbala te skupine 18. tjedan: upoznavanje s opsegom i registrima glavnih i srodnih glazbala iz skupine limenih puhača 19. tjedan: upoznavanje s tehničkim mogućnostima glavnih i srodnih glazbala iz skupine limenih puhača 20. i 21. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za komorni sastav koji uključuje limena puhačka glazbala 22. tjedan: upoznavanje skupine udaraljkaških glazbala i pojedinih glazbala te skupine 23. tjedan: upoznavanje pojedinih glazbala iz skupine sporednih orkestralnih glazbala 24. tjedan: upoznavanje skupine gudačkih glazbala i pojedinih glazbala te skupine 25. tjedan: upoznavanje s opsegom i registrima glavnih i srodnih glazbala iz skupine gudačkih glazbala 26. tjedan: upoznavanje s tehničkim mogućnostima glavnih i srodnih glazbala iz skupine gudačkih glazbala 27. i 28. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za komorni sastav koji uključuje gudačka glazbala 29. i 30. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za orkestar




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave i izvršavanje samostalnih zadataka.






Pismeni ispit DA Projekt (Ostalo upisati)





Dugan: Nauk o glasbalima x Adler: The Study of Orchestration x Piston: Orchestration x



Samostalni zadatci, kolokvij, pismeni ispit.


1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Pavel Rojko 1.6. Godina studija 5. (9. sem)

1.2. Naziv predmeta Glazbena pedagogija

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

1.3. Suradnici

- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje)

P45


integrirani

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

25

1.5. Status predmeta

Obvezni

1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

-

2. OPIS PREDMETA


Proučavati, objašnjavati i unapređivati proces stjecanja znanja i umijeća te razvijanja glazbenih sposobnosti u nastavi glazbe. Upoznati sva relevantna područja glazbenopedagoške prakse i glazbenopedagoškoga istraživanja. Upoznati glazbenopedagoške i glazbenopsihološke zakonitosti stjecanja znanja na području nastave instrumenata. Osposobiti studente za samostalno istraživanje i proučavanje glazbenopedagoških pitanja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za

Nema posebnih uvjeta

predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa

kojima predmet doprinosi

Nakon završetka studija, studenti će razumjeti i poznavanti sustave profesionalnog glazbenog obrazovanja. Znanja stečena na predmetu, udružena s ostalinm predmetima, pogotovo s Metodikom nastave TGP-a i Pedagoškom praksom omogućit će

cjelovito razumijevanje glazbenonastavnih procesa na svim razinama. Znat će kritički analizirati postojeće nastavne planove i programe i znati metodologiju njihova sastavljanja. Znat će kritički pristupati udžbenicima u glazbenoj nastavi i znati metodologiju njihova sastavljanja. Na osnovi znanja stečenih na tom predmetu moći će s razumijevanjem pratiti nastavu Metodike nastave TGP-a i Pedagoške prakse.


Studenti će poznavanti sustave profesionalnog glazbenog obrazovanja. Razumjet će njihovu strukturu na osnovi poznavanja njihova povijesnog razvoja. Upoznat će i razumjeti specifičnost glazbenih znanja i njihova stjecanja. Upoznat zakonitosti stjecanja glazbenih znanja i umijeća na tzv. teorijskim glazbenim predmetima: solfeggiu, harmoniji, polifoniji Poznavat će nastavni plan i program nastave glazbe u glazbenom obrazovanju te teorijsku osnovu toga programa. Poznavat će i drugačije moguće modele nastave u glazbenoj školi. Znat će i razumjeti ciljeve i zadatkre nastave glazbe općenito i posebno u glazbneoj školi. Razumjet će problem glazbenog stvaralaštva i znati to znanje primijeniti u svom konkretnom predmetu: nastavi solfeggia, harmonije, polifonije, instrumenta i dr.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen

prema satnici nastave

Nastava glazbe u stručnoj glazbenoj školi: Izrada nastavnih planova i programa u glazbenoj školi – 1 predavanje = 2 sata Solfeggio kao učenje jezika – 2 predavanja = 4 sata Harmonija kao nastavna disciplina – 2 predavanja = 4 sata Nastava kontrapunkta u glazbenoj školi – 2 predavanja = 4 sata Specifičnosti glazbenih znanja – 2 predavanja = 4 sata Sinkronijski i dijakronijski modeli gl. nast. – 2 predavanja = 4 sata HNOS – 2 predavanja = 4 sati Dječje glazbeno stvaralaštvo – 2 predavanja = 4 sati Korelacija u nastavi teor. gl.predmeta – 1 predavanje = 2 sata Individuana nastava instrumenta – 2 predavanja = 4 sata Mentalni trenig u nastavi instrumenta – 1 predavanje = 2 sata Slušanje glazbe – 2 predavanja = 4 sata Užbenici u nastavi glazbe – 2 predavanja = 3 sata

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastavap

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

Velika grupa

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; ispit.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati

udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS- a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 40% Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat

Esej Seminarski rad 20% (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 40% (Ostalo upisati)


2.10. Ocjenjivanje i vrednovanje rada

studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Stjecanje kompetencija pratit će se trima postupcima: - izradom seminarskoga rada na zadanu temu, - redovitim prisustvovanjem nastavi,

- opsežnim usmenim ispitom na kraju drugog semestra. Student mora poznavati nastavne sadržaje na razini reprodukcije; mora poznavati svu glazbenu literaturu koja je sastavni dio predavanja.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u

knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija Rojko, P. (1982) Psihološke osnove intonacije i ritma. Zagreb: Muzička kademija. 3

Rojko, P. (1966) Metodika nastave glazbe. Teorijsko-tematski aspekti. Osijek:Sveučilište J. J. Strossmayera-Pedagoški fakultet Osijek.

2

Rojko, P. (1999) Solfeggio kao učenje glazbenog jezika. Tonovi (Zagreb), 33, 14- 31. 2

Rojko, P. (2001) Povijest glazbe/glazbena umjetnost u glazbenoj školi i gimnaziji. Tonovi (Zagreb), 37/38, 3-19.

2

Rojko, P. 2005) HNOS za glazbenu nastavu. Tonovi 45/47, 5-16. 2

Rojko, P. (1981) Testiranje u muzici. Zagreb: Muzikološki zavod Muzičke akademije. 5

Rojko, P. (2007) Znanje o glazbi nasuprot glazbenom znanju. Tonovi, 49,., 71-91. 1

Leonhard, Ch. & House, R.W.(1959). Foundations and Principles of Music Education. New York-Toronto-London: McGraw Hill Book Company Inc.

1

Focht, I. (1980) Savremena estetika muzike. Petnaest teorijskih portreta. Beograd: Nolit 1

Hanslick, E. (1997) O muzički lijepom. Beograd: BIGZ.

1

2.12. Dopunska literatura (u trenutku

prijave prijedloga studijskog programa)

Abel-Struth, S. (2005) Grundriss der Musikpädagogik. (2. izd.) Mainz: Schott Music International. Alt, M. (1973) Didaktik der Musik. Düsseldorf: Pädagogischer Verlag Schwann. Brooks, B. M. & Brown, H. A. (1946) Music Education in the Elementary School. New York, Cincinnati, Chicago, Boston,

Atlanta, Dallas, San Francisco: American Book Company. ie

Chailley, J. (1985) Élélments de philologie musicale. Paris: Alphonse Leduc et C Éditions Musicales. Choksy, L. (1974) The Kodály Method. New Yersey: Prentice-Hall, Inc. Christensen, Th. (ur.) (2004) The Cambridge History of Western Music Theory. Cambridge University Press. Dahlhaus, C. (1981) (izd.) Funk-Kolleg Musik. Frankfurt a/M: Fischer Taschenbuch Verlag GmbH. Ehrenforth, K. H. (2005) Geschichte der musikalischen Bildung. Mainz: Schott Music International. Gersdorf, L. (1981) Carl Orff. Reinbek bei Hamburg: Rohwolt Taschenbuch Verlag, GmbH. Helms, S., Schneider, R., Weber, R. (1995) Kompendium der Musikpädagogik Kassel: Gustav Bosse Verlag. Krleža, M. Predgovor “Podravskim motivima Krste Hegedušića.” Eseji III. Zagreb: Zora 1963. Leonhard, Ch. i House, R. W.(1959) Foundations and Principks of Music Education. New York-Toronto-London: McGrow Hill

Book Company, Inc. Mark, M. L. (1978) Contemporary Music Education. New York: Schirmer Books. A Division of Macmillan Publishing Co. Orff, C. Keetman, G. (1950, 1951, 1952, 1953) Musik für Kinder. Orff-Schulwerk I., II., III., IV. Mainz: B. Schott's Söhne. Orff, C. Keetman, G. (1963) Orff-Schulwerk. Musik für Kinder. Grundübungen (E. Werdin). Mainz: B. Schott's Söhne. Orff, C. (1969) „20 Jahre Schulwerk am Bayerischen Rundfunk. Vortrag im Rahmen einer Veranstaltung des Bayerischen

Rundfunks München.“ Musik und Bildung, 11, 489-491. Orloff-Tschekorsky, T. (1997). Mentalni trening u glazbenoj nastavi. Zagreb: Music Play. Poljak, V. (1980) Didaktičko oblikovanje udžbenika i priručnika. Zagreb: Školska knjiga. Poljak, V. (1970) Didaktika za pedagoške akademije. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1975) Metodika glazbenog odgoja u osnovnoj školi. Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske. Požgaj, J. (1988) Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Tomerlin, V. (1965) Djeca stvaraju muziku. Zagreb: Zavod za školstvo grada Zagreba i Savez muzičkih društava i organizacija Hrvatske.

Rojko, P. (2002) Je li moguć sustavan glazbeni odgoj u ranom djetinstvu. Tonovi (Zagreb), 40, 74-79.

Rojko, P. (2003) Glazbenoj nastavi nisu potrebni takvi udžbenici. Tonovi, (zagreb) 41, 45-73. Rojko, P. (2005) HNOS za glazbenu nastavu. Tonovi 45/47, 5-16. 4. Rojko, P. (2005) Kako sastaviti plan i program (osnovne) glazbene škole. Tonovi 47, 49-60. Rojko, P. (2005) Postoji li funkcionalna glazbena pedagogija. Tonovi, 45/46, 109-114. Rojko, P. (2006) Glazbena nastava u općeobrazovnim školama u Europi. Tonovi, 47, 3-35. Rojko, P. (2006) Glazbena nastava u općeobrazovnim školama u Europi. Tonovi, 48, 5-22.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete


1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Ana Čorić, asistent 1.6. Godina studija V.1.2. Naziv predmeta Glazbena literatura u školi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

45 P + 15 V




2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta 1. Slušno upoznavanje/zapamćivanje glazbenih djela ili ulomaka iz djela koja su u programu glazbene nastave u osnovnoj školi i gimnaziji. Nadopunjavanje znanja iz metodike nastave TGP-a o slušanju i upoznavanju glazbe. 2. Upoznavanje i usvajanje trideset pjesama iz osnovnoškolskog repertoara. Pjesme treba znati otpjevati uz vlastitu klavirsku pratnju.




Predmet je izravno povezan uz nastavu MetodikenastaveTGP‐ai Pedagoškeprakse.Studenti će svoje poznavanje glazbemoći izravno upotrijebiti u nastavi tih predmeta i u vlastitoj nastavnoj praksi. U predmetu se razvija glazbeni ukus na jedino ispravan način: slušanjem i upoznavanjem glazbe. Glazbeni je ukus osnova za razvijanje kritičkog glazbenog mišljenja.


Studenti će upoznati stvarnu glazbenu literaturu. Poznavat će (na razini prepoznavanja) glazbena djela navedena u sadržaju.Znat će glazbene osobine odslušanih djela. Upoznavanjem velikog broja glazbenih djela, razvijat će se glazbeni ukus. Znat će upoznata, ali i ostala glazbena djela upotrijebiti u nastavnoj praksi u situacijama umjetničkoga i ilustracijskog slušanja. Studenti će operativno znati najmanje trideset pjesama koje se pojavljuju u praksi glazbene nastave u osnovnoj školi ili/i na nastavi solfeggia.


Slušaju se, komentiraju i analiziraju glazbena djela. Redni brojevi označuju nastavne sate. Ako iz bilo kojih razloga izostane koji termin, studenti su dužni predviđene skladbe obraditi samostalno. 1.Kreisler,F. Caprice viennois op. 2, Schön Rosmarin, Liebesfreud, Liebesleid; Kálmán,E.GroficaMarica: (553) KommmitnachVaraždin, KommZigány;Lehár,F. Veselaudovica: Lippen schweigen ‘s flüstern Geigen, Vilja, o Vilja, du Waldmägdelein Zemljasmješka: Dein ist mein ganzes Herz; BockJ.‐SteinJ.Guslačnakrovu: If I were a Rich Man Anonimus.Romanca(glazba iz filma Zabranjeneigre); Sarasate,P. Ciganskinapjevi,op. 20.2.Lehár,F. Veselaudovica: Lippen schweigen ‘s flüstern Geigen; Gershwin,G.RapsodyinBlue; IgotRhythmvarijacije za klavir i orkestar; Rialto Ripple (Rag); Strauss,R. Fanfare; Gulda,F.Koncertzaviolončeloiduhačkiorkestar;Offenbach,J. Hoffmannovepriče: Barkarola; 3. Offenbach,J.Orfejupodzemnomsvijetu: Can‐can(uvertira); L.v.Beethoven:Romanza u F-duru, op. 50; Paganini,N.La 3. stavak Koncerta za violinu i orkestar u h-molu, op. 7, br. 2; Lutoslawski,W.Var. na Pag. temu u a-molu za 2 klavira; Bach,J.S.Herz und

Mund und Tat und Leben, BWV 147: Jesu,meineFreude;Partitabr.2ud‐moluBWV 1004, Ciaccona;Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Brandenburški koncert br. 4 G-dur BWV 1049 4.Bach,J.S.Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Brandenburški koncert br. 4 G-dur BWV 1049; PasscagliainCzaorgulje,BWV 582; Seljačka kantata BWV 212: Achesschmecktdochgarsogut;WirgehennunwoderTudelsack.5.Bartók,B. Glazbazagudače,udaraljkeičelestu; Beethoven:6.simfonijauF‐duru(Pastoralna), op. 68. 6.Honegger,A.Pacific231- Mouvementsymphonique(simfonijskistavak); Britten,B.SimpleSymphony op. 34; TheYoungPersonsGuidetotheOrchestra(Op. 4.) (H. Purcel: Abdelazer – Rondo Čajkovski,P.I.Evgenij Onjegin: Poloneza, 3. čin;Valcer 2. čin; Chopin,F. Druga sonata u b-molu, op. 35.7.Papandopulo,B.Sinfoniettazagudačkiorkuestar(47) Dvořák,A.Gudačkikvartetbr.12,uF‐duruop. 96 (“američki”);Rodrigo,J. ConciertodeAranjuez.8.W.A.Mozart: Koncertantnasimfonijazaviolinu,violuiorkestaruEs‐duruKV 364; Schubert,F. ImpromptuuAs‐duru,op. 142; KvintetuA‐duruzaklavirigudače(Forellenquintett), op. 114; Čajkovski,P.I.Talijanski capriccio, op. 45. 9.Lisinski,V.Večer, orkestralna idila; Šostakovič,D. 7.simfonijauC‐duru, op. 60 (“Lenjingradska”). 10.Dukas,P.Čarobnjakovučenik– simfonijska pjesma;Prokofjev,S.SonatauD‐duru,br. 2 op. 94a; Debussy,C. Préludeàl’après‐midid’unfaune.11.Wagner,R. Majstoripjevači: Uvertira; A.Vivaldi:Koncert za sopranino blokflautu, gudače i kontinuo; F.v.Suppe:Lakakonjica: Uvertira; C.M.v.Weber:Koncertzaklarinetiorkestarbr. 2 - Es-duru, op. 74 C.G.daVenosa:AvedulcissimaMaria, Volgi,mialuce,Gagliardaottava,Dolcissimamiavita,Ovosomnes;D.Milhaud:Scaramouchesuita za dva klavira.12.Wagner,R. LutajućiHolandez: Uvertira; Vivaldi,A.Koncert u F-duru za blokflautu, gudače i kontinuo RV 433 “La tempesta di mare”; Berlioz,H.Fantastičnasimfonija,op.14. 13. Stravinski,I. Petruška, Posvećenje proljeća; 14.Mozart,W.A.KoncertzaklaviriorkestaruC‐durubr. 21 (KV 467); Strauss,R. AlsosprachZaratustrasimfonijska pjesma, op. 30; Telemann,G.Ph. KoncertuF‐duruzablokflautu,gudačeikontinuo. 15.Händel,G.F.MusicfortheRoyalFireworks;Bizet,G.Prélude (Carmen); Smetana,B. Prodananevjesta: uvertira; Wagner,R.Tannhäuser: Uvertira, Zborhodočasnika. 16.Weber,C.M.v.:Koncertzaklarinetiorkestar– u f-molu, op. 73; Bach,J.S.Toccataifugaud‐molu, BWV 538, MagnificatBWV 243a uvertira; Esurientes; KantataBWV 209 (1. ili 3. broj); KantataBWV 56 – Endlich, endlich wird mein Joch (3. Broj); KantataBWV 82 – Ich habe genug; Bersa,B.Sehdušdan 17.Donizetti,G. Koncert za engleski rog i orkestar u G-duru; Cimarosa,D.Koncert za obou i gudače u C-duru Bach,J.S.Toccataifugaud‐molu, BWV 565; TalijanskikoncertuF‐duruBWV. 18.Hačaturjan,A.Gajane: Plessasabljama(3. čin, br. 48); Verdi,G.Aida:Nabuccodonosor: Zbor zatočenika (Židova); Otello: Arije Desdemone (IV. čin): Mia madre aveva una povera ancella, O salce, salce, Ave Maria (496/II); Kontrabasi; Rigoletto: Un di se ben ramentomi + kvartet; Wagner,R. Lohengrin. Uvertira; Walküra: preludij 3. činu (KasWalküra); Chopin,F. Valcer u cis-molu, op. 64, br. 2 , Vacer u Es-duru (Veliki briljantni valcer), op. 18, Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1; Valcer u hmolu.op 69, br. 2. 19.Beethoven,L.v.Fidelio: Kvartet; 9. simfonija u d-molu, op. 125, 4. st.; Chopin,F. Scherzo u cis-molu, op. 39, br. 3; Enescu,G.Rumunjskarapsodijabr.1; Hačaturjan,A.Spartak: AdagioSpartakaiFrigije. 20.Haydn,J.SimfonijauG‐duruHob. I: 94 (MitdemPaukenschlag); Bartók,B. Koncertzaorkestar.21.Haydn,J. SimfonijauD‐duru, br . 104 (Londonska); Čajkovski,P.I.4. simfonija u f-molu, op. 36. 22.Debussy,C. Syrinx– flauta solo; W.A.Mozart.KoncertzafagotuB‐duruKV 191; Koncertzarogiorkestarbr. 1 u D-duru KV 412; KoncertzaklarinetiorkestaruA‐duruKV 622; KoncertzaobouiorkestaruC‐duruKV 314;Don Giovanni: Duet Don Giovannija i Zerline iz 1. čina Làci

daremlaMano;Canzonetta Don Giovannija iz 2. čina Deh,vieniallafinestra.23.Bartók,B. Koncertzavioluiorkestar; Bruckner,A.4.simfonijauEs‐duru, 24.Čajkovski,P.I.Labuđe jezero, baletna suita, op. 20; Delibes,L.Copelia: Valcer25.Faure,G.Requiem. Granados,E.DanzaespañolaNo.4: Villanesca; Falla,M.de: Trorogišešir–Danza del Molinero Farruca 26.P.I.Čajkovski:Šesta simfonija u h-molu, op. 74 – Patetična; Mendelssohn‐Bartholdy,F.Koncertzaviolinuiorkestarue‐molu; Četvrtasimfonijabr.4uA‐duru,op. 90,(Talijanska); Matz,R.Elegijaihumoreska.27.Matz,R.Elegijaihumoreska;N.Njirić:Scherzo – tarantella; Massenet,J. Taïs: Meditacija;LeCid: Navaraisse; Händel,G.F. Juda Makabejac: See The Conqu’ring Hero Comes (563); Lhotka,F.Đavo u selu: 2.čin Kodđavolovogmosta28.Musorgski,M.P.BorisGodunov‐kraj 2. Prologa; Noćnapustojgori; Pachelbel,J.CanoniGigue;Prokofjev,S.Drugi koncert za violinu i orkestar u g-molu, op. 63; PrvikoncertzaviolinuiorkestaruD‐duru,op. 19 ; RomeoiJulija; Sonataza čeloiklaviruC‐duru, op. 119. 29.Ravel,M. Bolero; Rimski‐Korsakov, N. Španjolski capriccio; Devčić,N.Istarskasuita: Poskočica; Franck,C.Simfonija u d-molu. 30.Šostakovič,D. Koncertzaviolinuiorkestarbr. 1, u a-molu, op. 77, 2. st. Scherzo; 1.simfonijauf‐molu,op. 10. 2. st. Allegro; 9.simfonijauEs‐duru,op. 70, 1. st. Allegro; Zlatnodoba, op. 22,Polka; Strauss,R. KoncertzaroguEsduru, op. 11; Rimski‐Korsakov:Šeherezada.




2.7. Komentari: grupa srednje veličine





Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)




Stjecanje kompetencija pratiti će se trima postupcima:- samostalnom, kod kuće pripremljenom prezentacijom zadanih skladbi - redovitim prisustvovanjem nastavi, - opsežnim slušnim ispitom na kraju drugog semestra. Student mora poznavati skladbe na razini prepoznavanja praktičnom izvedbom zadanih pjesama (pjevanjem i sviranjem)


NaslovBroj


Dostupnostputemostalihmedija

Nema posebne literature. Sav se nastavni rad odvija na originalnoj glazbenoj literaturi prema popisu u Sadržajupredmeta.



Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete.


1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mojca Piškor 1.6. Godina studija V.1.2. Naziv predmeta Uvod u etnomuzikologiju 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e učenje) 45 P




2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati predmet istraživanja, teorijska uporišta, istraživačke metode i povijest etnomuzikologije. Samostalno planirati i provesti etnomuzikološko istraživanje manjeg opsega.




Završetkom diplomskog studija crkvene glazbe - glazbene pedagogije, magistar muzike ima sljedeće kompetencije:- iscrpno je upoznat s teorijskim načelima na području glazbene pedagogije - sposoban je posredovati znanje i vještine vezane uz teorijske glazbene predmete - može svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji; - posjeduje znanja i vještinu vođenja vokalnoga i/ili instrumentalnog ansambla; - prema vlastitom kreativnom potencijalu može i samostalno ostvariti (skladati) veće ili manje glazbene cjeline i prikladno ih harmonijski i polifono elaborirati; - može koristiti računalnu tehnologiju kao pomoćno sredstvo u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova; - sposoban je na višoj razini sluhom prepoznavati kompleksniji glazbeni materijal, pamtiti ga i njime manipulirati; - vrlo dobro poznaje kapitalna djela povijesnih i suvremenih glazbenih stilova i razumije njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva; - vrlo dobro poznaje tehnike, forme i zvučna oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu; - svjestan je međuodnosa i međuzavisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; - detaljno poznaje elemente glazbe, razumije njihovu interakciju i načela njihove organizacije; - razumije obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija. - ima razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju - posjeduje široko znanje o izvorima informacijama te napredne vještine organiziranja, interpretacije i sinteze informacija; - ima razvijenu sposobnost kritičkog razvijanja ideja i argumenata; - ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima; - ima sposobnost vođenja projekata i suradnje s drugima na kompleksnim združenim projektima;


Polaznicima bi pohađanje predmeta trebalo omogućiti stjecanje sljedećih kompetencija:- poznavati specifičnosti etnomuzikološkog pristupa glazbenim praksama u odnosu na druge pristupe - poznavati na elementarnoj razini teorijska uporišta suvremene etnomuzikologije - poznavati osnovne smjernice povijesti etnomuzikologije, s posebnim obzirom na povijest etnomuzikoloških istraživanja u Hrvatskoj - poznavati osnovne metode etnomuzikološkog istraživanja - poznavati na elementarnoj razini tipove i repertoar tradicijske glazbe u Hrvatskoj - poznavati osnovne smjernice znanstvenog studija popularne glazbe - primijeniti usvojena znanja na planiranje i provedbu vlastita istraživanja manjeg opsega - poznavati na elementarnoj razini relevantnu stručnu literaturu - uspoređivati i kritički sučeljavati glazbe i njihovu etnografiju


1. tjedan (3 sata predavanja): Uvodno predavanje: Obrisi etnomuzikologije2. tjedan (3 sata predavanja): Historijska, teorijska i metodološka ishodišta etnomuzikologije (1): Što su predmeti istraživanja etnomuzikologije? 3. tjedan (3 sata predavanja): Historijska, teorijska i metodološka ishodišta etnomuzikologije (2): Etnomuzikološke paradigme 4. tjedan (3 sata predavanja): Historijska, teorijska i metodološka ishodišta etnomuzikologije (3): Istraživači 5. tjedan (3 sata predavanja): Izvaneuropske glazbe kao predmet etnomuzikološkog istraživanja (1): Etnomuzikologija "drugdje" 6. tjedan (3 sata predavanja): Izvaneuropske glazbe kao predmet etnomuzikološkog istraživanja (2): Etnomuzikologija "kod kuće" 7. tjedan (3 sata predavanja): Izvaneuropske glazbe kao predmet etnomuzikološkog istraživanja (3): Druge etnomuzikologije 8. tjedan (3 sata predavanja): Tradicijska glazba i etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj (1): Pristupi, teme, istraživači 9. tjedan (3 sata predavanja): Tradicijska glazba i etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj (2): Etnografije, zbirke, arhivi 10. tjedan (3 sata predavanja): Tradicijska glazba i etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj (3): Odabrane studije primjera 11. tjedan (3 sata predavanja): Etnomuzikologija i popularne glazbe svijeta (1): Etnomuzikologija i studiji popularne glazbe: susreti i mimoilaženja 12. tjedan (3 sata predavanja): Etnomuzikologija i popularne glazbe svijeta (2): Popularna glazba i etnomuzikologija grada 13. tjedan (3 sata predavanja): Etnomuzikologija i popularne glazbe svijeta (3): Odabrane studije primjera 14. tjedan (3 sata seminara): Izlaganje seminarskih radova 15. tjedan (3 sata seminara): Završna rasprava: izazovi novih etnomuzikologija




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; aktivno sudjelovanje u raspravama; čitanje odabranih poglavlja literature; samostalno istraživanje,pisanje i predstavljanje seminarskog rada.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na nastavi DA





Uvjet za pristupanje ispitu je seminarsko izlaganje, što ga valja predati i u pismenom obliku. Ispit je usmeni i obuhvaća tri opsežna pitanja iz literature i predavanja.


NaslovBroj



medijaBlacking, John (1973): HowMusicalIsMan?,Seattle; London: University of Washington Bohlman, Philip V (2002): WorldMusic:AVeryShortIntroduction,Oxford; New York:Oxford University Press.

Manuel, Peter (1988): PopularMusicsofNon‐WesternWorld,New York; Oxford: Oxford University Press. Marošević, Grozdana (2010): Susret folkloristike i antropologije u hrvatskojetnomuzikologiji, u: Hameršak, M.; Marjanić, S. (ur.): Folklorističkačitanka,Zagreb: AGM, 479-509.

Merriam, Alan P. (1964): TheAnthropologyofMusic,Evanston: Northwestern University Press.


Barz, Gregory F.; Timothy J. Cooley (ur.) (2008): ShadowsintheField:NewPerspectivesforFieldworkinEthnomusicology,Oxford; New York: Oxford University Press. Bennett, Andy; Shank, Barry; Toynbee, Jason (ur.) (2006): ThePopularMusicStudiesReader,London; New York: Routledge. Bezić, Jerko (1998): Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta od kasnih četrdesetih do osamdesetih godina, Narodnaumjetnost.35(2), 21-48. Ceribašić, Naila (1998): Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta tijekom devedesetih godina, Narodnaumjetnost,35(2), 49-66.Ceribašić, Naila; Marošević, Grozdana (ur.) (1999): Glazba,folklorikultura:SvečanizbornikzaJerkaBezića, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Hrvatsko muzikološko društvo. Clayton, Martin; Herbert, Trevor; Middleton, Richard (ur.) (2003): TheCulturalStudyofMusic:ACriticalIntroduction, New York; London: Routledge. Čapo Žmegač, Jasna; Gulin Zrnić, Valentina; Šantek, Goran Pavel (ur.) (2006): Etnologijabliskoga:Poetikaipolitikasuvremenihterenskihistraživanja,Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Jesenski i Turk Keil, Charles; Feld, Steven (1994): MusicGrooves:EssaysandDialogues,Chicago; London: University of Chicago Press. Magrini, Tullia (ur.) (2003): MusicandGender:PerspectivesfromtheMediterranean,Chicago; London: The Chicago University Press. Nettl, Bruno (2005): TheStudyofEthomusicology:Thirty‐OneIssuesandConcepts, Champaign: University of Illinois Press. Post, Jennifer C. (ur.) (2006): Ethnomusicology:AContemporaryReader, New York: Routledge. Pettan, Svanibor (ur.) (1998): Music,Politics,andWar:ViewsfromCroatia,Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. Reyes-Schramm, Adelaida (1982): Explorations in Urban Ethnomusicology: Hard Lessons from the Spectacularly Ordinary, YearbookforTraditionalMusic,14, 1-14.

Slobin, Mark (2011): FolkMusic:AVeryShortIntroduction,Oxford; London: Oxford University Press.Stobart, Henry (ur.) (2008): TheNew(Ethno)musicologies, Lanham: Scarecrow Press. Stone, Ruth M. (ur.) (2001): TheGarlandEncyclopediaofWorldMusic, vol. 10: TheWorld'sMusic:GeneralPerspectivesandReferenceTools, New York; London: Garland Publishing.




1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Siniša Leopold, nasl. v. pred. 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Tambure 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2+2)


60 P



1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)

2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razvijanje umijeća sviranja na tamburama radi osposobljavanja za vođenje tamburaških orkestara u školama i amaterskimdruštvima. Upoznavanje literature za tamburaške sastave, te priručnika za učenje tambura.


Položen ispit iz predmeta Tambure 1


Završetkom diplomskog studija crkvene glazbe - glazbene pedagogije, magistar muzike ima sljedeće kompetencije:- iscrpno je upoznat s teorijskim načelima na području glazbene pedagogije - sposoban je posredovati znanje i vještine vezane uz teorijske glazbene predmete - može svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji; - posjeduje znanja i vještinu vođenja vokalnoga i/ili instrumentalnog ansambla; - prema vlastitom kreativnom potencijalu može i samostalno ostvariti (skladati) veće ili manje glazbene cjeline i prikladno ih harmonijski i polifono elaborirati; - može koristiti računalnu tehnologiju kao pomoćno sredstvo u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova; - sposoban je na višoj razini sluhom prepoznavati kompleksniji glazbeni materijal, pamtiti ga i njime manipulirati; - vrlo dobro poznaje kapitalna djela povijesnih i suvremenih glazbenih stilova i razumije njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva; - vrlo dobro poznaje tehnike, forme i zvučna oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu; - svjestan je međuodnosa i međuzavisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; - detaljno poznaje elemente glazbe, razumije njihovu interakciju i načela njihove organizacije; - razumije obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija. - ima razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju - posjeduje široko znanje o izvorima informacijama te napredne vještine organiziranja, interpretacije i sinteze informacija; - ima razvijenu sposobnost kritičkog razvijanja ideja i argumenata; - ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima; - ima sposobnost vođenja projekata i suradnje s drugima na kompleksnim združenim projektima;


Student: - Je savladao osnovne tehnike sviranja na tamburama - poznaje sustave ugađanja tambura - poznaje osnovnu tamburašku literaturu - ima saznanja o metodičkom pristupu učenja tambura


Praktično muziciranje na tamburama; na svakom od instrumenata radi stjecanja osnova tehnike sviranja. Sustavi udešavanja tambura. Sustavno svladavanje tehničkih problema na tamburama Gsustava iz tamburaške literature. Upoznavanje s mogućnostima formiranja tamburaških sastava. Upoznavanje tamburaške literature. Metodičke upute o učenju tambura. Osnovne postavke u radu s tamburaškim orkestrom – 1 predavanje = 2 sata C mol ljestvica (prirodna, harmonijska i melodijska) – 1 vježbe = 2 sata Kvintni sustav tambura – 1 predavanje = 2 sata Etide u opsegu C mola – 1 vježbe = 2 sata Metodika savladavanja nove partiture, sviranje etida – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje na bugariji ( dur akordi – poprečna, kosa i uglata serija) – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Kvartni E sustav tambura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Analiza tamburaških partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata A mol ljestvica (prirodna, harmonijska i melodijska) – 1 vježbe = 2 sata Berde – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje tamburaških etida uz pratnju klavira – 1 vježba = 2 sata Tambura kao orkestralni instrument, sviranje partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Uloga voditelja tamburaškog orkestra – 1 predavanje = 2 sata Razlike među vrstama tambura, sviranje etida – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Slušanje tamburaške glazbe, analiza partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Artikulacija jedne probe tamburaškog orkestra – 1 predavanje = 2 sata Metodika postupka savladavanja nove partiture – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje jednostavnijih tamburaških partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Program rada tamburaškog orkestra u osnovnoj školi – 1 predavanje = 2 sata Tamburaški orkestar i tamburaški sastav /sličnosti i različitosti/ – 1 predavanje = 2 sata Sviranje skladbi i etida za godišnji ispit – 1 vježbe = 2 sata




2.7. Komentari: grupa srednje veličine

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, potpuno i savjesno izvršavanje svih obveza iz samostalnog rada.



Eksperimentalni rad Referat Praktično muziciranje DA

Esej Seminarski rad Ispitna izvedba DA





NaslovBroj



medijaŽ. Bradić – S. Leopold: Škola za tambure (1) kvartnog G sustava. Zagreb: školskaknjiga, 1992.

1

Ž. Bradić: Škola za tambure (2) kvartnog G sustava, školska knjiga, Zagreb, 1995. 1 S. Leopold: Tambura u Hrvata, Golden marketing, Zagreb, 1995. 0 Muzička enciklopedija 3


Cipra, M., Glazbenioblici, Zagreb 1962.




1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Katica Koprek 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Hrvatski liturgijsko glazbeni kodeksi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 5 P + 5 V + 5 S




2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Svrha kolegija je uvesti studente u način i rad istraživanja hrvatskih srednjovjekovnih liturgijskih glazbenih kodeksa.


Položeni kolegiji Liturgika i Semiologija I i II


- poznaje liturgijsko-glazbene kodekse srednjeg vijeka u Hrvatskoj i Europi- analitički i komparativno pristupa gregorijanskom repertoriju - poznaje tehnike i metodologiju samostalnog istraživačkog rada na području gregorijanike - sposoban je samostalno istraživati na području gregorijanske kulturne baštine - poznaje temeljnu muzikološko-gregorijansku literaturu - sposoban je samostalno analizirati, pripremiti i izvoditi glazbenu građu iz područja gregorijanike - osposobljen je za rad na interdisciplinarnim projektima


Polaznicima bi pohađanje predmeta trebalo omogućiti stjecanje sljedećih kompetencija: - poznavati ključne hrvatske liturgijske kodekse i repertoar srednjeg vijeka - kontekstualizirati hrvatske srednjovjekovne zapise s obzirom na druga područja srednjovjekovne kulture - poznavati hrvatsku glazbu srednjeg vijeka s obzirom na njezin europski kontekst - poznavati temeljnu muzikološku literaturu o hrvatskim kodeksima srednjeg vijeka - poznavati tehnike samostalnog istraživačkog rada na području studija hrvatske srednjovjekovne glazbe; - prepoznavati, čitati i analizirati sve vrste notnih zapisa hrvatskih kodeksa; - transkribirati notne zapise u suvremenu notaciju - poznavati tehnike samostalnog istraživačkog rada na području studija hrvatske srednjovjekovne glazbe - prezentirati svoj rad stručnoj i široj javnosti;


1. tjedan (1 sat predavanja): Uvodno predavanje Osnovni elementi kodifikacije općenito2. tjedan(1 sat predavanja): Osnovni elementi kodifikacije općenito 3. tjedan(1 sat predavanja): Unutarnji i vanjski (materijalni i sadržajni) opis te osnovni elementi za lokalizaciju i dataciju kodeksa - vježbe 4. tjedan (1 sat predavanja): Unutarnji i vanjski (materijalni i sadržajni) opis te osnovni elementi za lokalizaciju i dataciju kodeksa – vježbe 5. tjedan (1 sat predavanja): Metode istraživanja neumatskih rukopisa 6. tjedan (1 sat predavanja): Analiza kodeksa iz Metropolitanske knjižnice u Zagrebu: MR 126, (vježbe u Metropolitanskoj knjižnici) 7. tjedan (1 sat predavanja): MR 89, 8. tjedan ( 1 sat predavanja) MR 165 9. tjedan (1 sat predavanja): MR 166 MR 10. tjedan (1 sat predavanja): MR 70, 11. tjedan ( 1 sat predavanja) MR 72, 12. tjedan (1 sat predavanja) Analiza kodeksa iz Šibenika Libersequentiariumetsacramentarium,XIst.(Pulskimisal 13. tjedan (1 sat predavanja) Analiza kodeksa iz Trogira: Trogirski evanđelistar (XII‐XIII. st.) 14. tjedan (1 sat predavanja) Analiza kodeksa‐ Dubrovački beneventanski liturgijski priručnik legende i obreda blagdana Sv. Nikole iz XI.st. 15. Vježbe




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi








Kvaliteta i uspješnost rada prati se na praktičkim vježbama i seminarskim radovima, a rezultati rada na završnom ispitu u pismenom i usmenom obliku.



A. Stipičević, Povijestknjige, Zagreb, 1985;A. Stipičević, SocijalnapovijestknjigeuHrvataI,srednjivijek, Zagreb, 2004;B. Baroffio, Imanoscrittiliturgici:loroindividuazioneedescrizione,inDocumentareilmanoscritto:problematicadiuncensimento, Roma, 1987.

M. Demović, LiturgijskirecitativiizstarihhrvatskihkodeksaodX.‐XII.s., Kor Prvostolne crkve zagrebačke, Zagreb 2000. D. Kniewald, Zagrebački liturgijski kodeksi XI-XV. stoljeća, Croatiasacra 19., Zagreb 1949., str. 1.128.; Iluminacijainotacijazagrebačkihliturgijskihrukopisa, Zagreb, 1944. str. 5-25. A. Vidaković, SakramentarMR126MetropolitanskeknjižniceuZagrebu, rad JAZU, Zagreb, 1952.; Tragomnašihsrednjovjekovnihneumatskihglazbenihrukopisa, Ljetopis JAZU, Zagreb 1960. H. Breko Kustura, Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće), HMD Zagreb, 2012. Katarina Koprek, SnagapjevaneRiječi.Paleografsko‐semiloškeprosudbesrednjovjekovnihgregorijanskihnapjeva, HDCG, 2013. Zagreb.



Kontinuirano praćenje rada i napretka.


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Doc. art. Mirta Kudrna – Doc. art. Elizabeta Zalović 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Orgulje V – dodatni sat 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)



diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Individualna nastava


Nastava se ne izvodi on-line

2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Usvajanje i stjecanje vještina orguljske tehnike i interpretacije kroz analizu i detaljnu obradu glazbenih djela orguljaške literature različitih stilskih razdoblja i težine, ovisno o prethodnoj glazbenoj edukaciji zajedno sa profesorom kreirati vlastiti način izvedbe zadanih skladbi.


Završen preddiplomski studij crkvene glazbe: traženi nivo znanja iz predmeta solfeggio, harmonija i glasovir, položeni kolokviji i ispiti predmeta orgulje I ,II i III, IV


Student je osposobljen: - razumijevati, analizirati, vrednovati i izvoditi zahtjevniji orguljaški repertoar različitih stilova i razdoblja - uspoređivati i razlikovati načine interpretacije u skladu s estetskim zahtjevima određenih glazbenih razdoblja različitih orguljaških škola - imati u potpunosti razvijenu samomotivaciju uz profiliranu sposobnost učenja i samostalnost u primjeni tehnika vježbanja - analizirati glazbene oblike svih glazbenih razdoblja u svrhu uspješnije interpretacije - znati samostalno i na autentičan način koristiti registre orgulja različitih povijesnih razdoblja koje praktično upoznaje kroz studijska putovanja i terensku nastavu - kroz javne nastupe izgrađivati svoj glazbeni profil putem umjetničkog izričaja


Student je osposobljen:- samostalno izvoditi i kreirati vlastite interpretacije zahtjevnih orguljaških djela različitih stilova i razdoblja - poznavati velik dio orguljaške literature sakralnog i svjetovnog sadržaja, - kritički se osvrnuti i vrednovati izvedena glazbena djela - aktivno i samostalno planirati i sudjelovati u glazbenim manifestacijama koje su prikladne sakralnom prostoru i liturgijskoj godini - samostalno primjenjivati zakonitosti upotrebe stilski prikladne registracije za skladbe predviđene programom - sposoban je stečenim znanjem i vještinama na instrumentu orgulje pridonijeti većoj kvaliteti i estetskoj razini svečanih liturgijskih slavlja kao solist ili korepetitor na orguljama


Stjecanje vještine sviranja orgulja u cilju osposobljenosti za profesionalne zahtjeve crkvenog orguljaša: solističke nastupe, improvizaciju, korepetiranje zborova različitih profila. Tijekom studija upoznaje se orguljaška literatura po stilskim razdobljima: od starih majstora, ranog baroka, cjelokupnog opusa J.S.Bacha uključujući korale i velike forme s fugama, do skladbi 19., 20. stoljeća, kao i suvremenih autora; poseban naglasak stavlja se na literaturu hrvatskih skladatelja, što pridonosi revitalizaciji bogate domaće orguljaške tradicije. Nastava je individualna, praktične naravi, izvodi se na instrumentu (orguljama). Pažnja studenata usmjerava se na tehničku preciznost, stilska obilježja, artikulaciju, interpretaciju i registraciju. Ispit se sastoji od praktičnog izvođenja skladbi koje su određene programom studija. Ispiti su komisijski. Student koji javno nastupa izvan prostora Fakulteta pod imenom Instituta treba proći audiciju pred komisijom Instituta. Djelo javno izvedeno u ljetnom semestru, a koje ulazi u ispitni program, priznaje se za ispit ako izvedbi prisustvuje komisija. Za studente koji se odluče za diplomski ispit na orguljama predviđen je javni nastup u crkvenom prostoru sa programom odgovarajućeg nivoa zahtjevnosti pod mentorskim vodstvom. OpissadržajapredmetapremasatniciPrvi semestar. 1. sat: Uvodno predavanje. Planiranje programa koji će se obrađivati tijekom semestra 2.sat: Priprema i rad na instrumentu, efikasnost u pripremi za sat, kratkoročno i dugoročno planiranje pri vježbanju 3. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na estetiku. 4. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na tehničke poteškoće 5. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na interpretaciju 6. sat: J.S. Bach: koralne predigre u svjetlu baroka. Tehnički problemi i artikulacija 7. sat: J.S. Bach: koralne predigre u svjetlu baroka. Tekstualni sadržaj i interpretacija 8. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 9. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 10. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 11. Načini vježbanja – priprema za nastup 12. Audicija za javni nastup 13. Javni nastup 14.Priprema za kolokvij 15. Kolokvij Drugi semestar. 1. sat: Tehnika sviranja a vista skladbi od 16. do 21. stoljeća 2. sat: Organizacija i disciplina pri vježbanju. Načini vježbanja 3. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na estetiku. 4. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na tehničke poteškoće 5. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na interpretaciju 6. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija) 7. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija) 8. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija)

9. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija)10. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 11. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 12. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 13. sat Javni nastup 14. sat: Priprema za ispit 15. sat: Ispit




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata redovito pohađanje nastave, kontinuirano vježbanje zadanih skladbi koje se obrađuju tijekom nastave, svladavanje gradiva prethodno određenog godišnjeg programa, pristup i pozitivna ocjena na kolokviju i godišnjem ispitu, sudjelovanje na internim i javnim koncertima Instituta za crkvenu glazbu




Esej Seminarski rad Godišnji ispit DA




Na kolokviju i ispitu pred komisijom studenti koji nisu zadovoljili zahtjeve predviđenog programa ne dobivaju pozitivnu ocjenu, a ostali se ocjenjuju u skladu s pokazanom razinom tehničke spremnosti i umjetničke interpretacije-



Skladbestarihmajstora:C.Meluro, G.Frescobaldi,J. Böhm, N.Bruhns,D. Buxtehude, V.Lübeck,F. Couperin, G.Muffat, L.N.Cleramboult, A.Raison, J.Titelouse i dr.)

J.S.Bach: Orgelwerkw BWV 525-530 (Trio sonate), 532, 534,537,538, 540,541,542,543,544, 546, 548, 550, 564, 566

J.S.Bach: Schübler Choräle BWV 654-650J.S.Bach: Leipziger Choräle BWV 651-668SkladbeautoraXIX.st:izbor iz opusa M. Regera, J. Brahmsa, R. Schumanna, C. Francka, A. Guilmanta, Ch.M. Widora E- Gigouta, Th- Duboisa, F. Mendelssohna, Rheinbergera, F. Liszta i drugih

SkladbesuvremenihautoraXX.IXXI.stL. Viernea, J. Alaina, M. Duprea, F. Peetersa, M Duruflea, J. Langlaisa, P. Ebena, O. Messiaena i drugih.

Skladbehrvatskihskladatelja: F. Dugan, F. Lučić.,A. Vidaković. A. Klobučar, F. Parać, D. Kempf, Ž. Brkanović, K. Seletković, A. Knešaurek i drugi..)



kolokviji, ispiti, interni i javni nastupi


1

1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Doc. mr. art. Ruža Ljubičić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi V.

1.2. Naziv predmeta Liturgijsko sviranje 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu)

4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje)

15 P 15 V


diplomski1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

5

1.5. Status predmeta obvezni +izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3.

razina), postotak izvođenja predmeta online (maksimalno 20%)

2.OPISPREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za sviranje, izbor skladbi na liturgijskim slavljima i ravnanje vokalno instrumentalnim sastavima.2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili

ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen preddiplomski studij Crkvene glazbe


Student će nakon stečenih znanja i vještina tijekom nastave biti spreman u svim segmentima liturgijskog i glazbenog područja. ‐ temeljito je upoznat sa svim segmentima na području liturgijske glazbe; ‐ posjeduje znanje i vještinu za vođenje zborova i ansambala; ‐ sposoban je izvoditi kompleksniji i zahtjevniji glazbeno‐liturgijski materijal;- osposobljen prepoznati tehnike, forme i oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu liturgije; -posjeduje široko znanje u interpretaciji kako rane tako i kasne glazbe; -razumije elemente i procese liturgijske glazbe kao i njenu primjenu; -ima razvijenu sposobnost samostalnog vođenja i djelovanja u ostvarenju većih glazbenih cjelina; -može svjesno pratiti, analizirati i realizirati svaku vrstu svete, glazbe koja se primjenjuje na liturgijsko-glazbenom području.


- primjena popijevki u liturgiji prema pjesmarici; PjevajteGospodupjesmunovu, GradualeRomanum -comitanteorgano, LiberCantualis‐comitanteorgano,Graduale Triplex, 1979. - dirigirati popijevke, mise i motete iz raznih stilskih razdoblja - odsvirati na različitim orguljama zadane popijevke, psalme, motete raznih skladatelja i polifone mise - uvježbati liturgijski repertorij za sva liturgijska razdoblja - poznavati i uvježbati repertorij tradicijske glazbe u Hrvatskoj - interpretirati najstariju sakralnu glazbu - svirati aprimavista u starim ključevima

2.5. Opis sadržaja predmeta

ZIMSKISEMESTAR1. tjedan: (1 P + 1 V ): Uvodno predavanje: Svrha glazbe-sviranja u liturgiji - Sacrosanctum concilium (SC) – upute i norme 2. tjedan: Sudjelovanje na međunarodnom seminaru za crkvene glazbenike 3. tjedan: Uloga zbora u liturgiji i kako sačuvati izvornost skladbi pri izvedbi 4. tjedan: Liturgijsko razdoblje: Vrijeme kroz godinu, Gospodnji blagdani i nedjelje kroz godinu

2

5. tjedan: Liturgijske popijevke u jakim liturgijskim vremenima 6. tjedan: Crkveni glazbenik – uloga orguljaša u liturgiji 7. tjedan: Tradicijsko izvođenje dirigiranja i sviranja gregorijanskih napjeva 8. tjedan: Antifonijski, responzorijalni i izravni oblici u liturgiji – pristup u užem i širem smislu 9. tjedan: Adventsko i Božićno razdoblje skladbi u liturgiji 10. tjedan: Sviranje moteta za solo i za zbor, izvedba na koncertima i na euharistijskim slavljima

11. tjedan: Uporaba i analiza psalama, prikaz njihove muzikološke i umjetničke strukture 12. tjedan: Obrada jedinica za blagoslovine, promatranih u kontekstu i svrsi za koju su pisani 13. tjedan: Obrada jedinica za pokojničko bogoslužje 14. tjedan: Povijesni nastanak i primjena „O Antifona“ u liturgiji 15. tjedan: Završna vježba: U slobodnom odabiru skladbi svirati i dirigirati na euharistijskom slavlju LJETNI SEMESTAR

1. tjedan: (1 P + 1 V ): Uvodno predavanje: Dokumenti o crkvenoj glazbi 2. tjedan: Povijesni razvoj himana i općenito popijevki, promatrano s muzikološkoga i liturgijskog aspekta 3. tjedan: Odabir liturgijske glazbe za euharistijsko slavlje u razna liturgijska razdoblja 4. tjedan: Tradicijsko-liturgijska glazba i prilozi glazbene prošlosti 5. tjedan: Obrada jedinica za sakramente, sadržaj i njegova tematska povezanost s određenim činom 6. tjedan: Korizmene crkvene pučke popijevke 7. tjedan: Slavlje Vazmenog trodnevlja u skadu s tradicijom Crkve 8. tjedan: Uskrsne crkvene pučke popijevke i njihov povijesni razvoj 9. tjedan: Interpretacija Sekvenci; Pedesetnica – Vazmene nedjelje 10. tjedan: Uzašašće i Duhovi 11. tjedan: Svetačka slavlja 12. tjedan: Priprema i analiza moteta te solo skladbi za euharistiju 13. tjedan: Interpretacija Misâ na motivima gregorijanike 14. tjedan: Javni nastup, sviranje i dirigiranje na euharistijskom slavlju 15. tjedan: Analiza, kritički osvrt te pregled ishoda izlaznih kompentencija stečenih na kolegijumu


+ predavanja seminari i radionice

+ vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje

+terenska nastava


2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Istraživanje Usmeni ispit



3

Kolokvij DA Praktični rad DA (Ostalo upisati)

Projekt Pismeni ispit NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 6

2.1. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način)

Naslov Dostupnostuknjižnici

Dostupnostputemostalihmedija

Lukačić, Odabrani moteti DA online SpomeniciHrvatskemuzičkeprošlosti, Knjiga I.

Albe Vidaković – Vinko Jelić, (Zagreb 1957.) J. S. Bach Kantata br. 4 C. Saint Saens, Op. 4 Part II

SpomeniciHrvatskemuzičkeprošlosti, Knjiga I. Albe Vidaković – Vinko Jelić, (Zagreb 1957.)

Anđelko Klobučar, Mise, Moteti Anđelko Igrec, Mise, Moteti, Kantate

Dopunska literatura Š. Marović, Cantate Domino, Duhovneskladbe, Anzelmo Canjuga, Himni

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Domenico Bartolucci LibrideiMottetti br. II., III., IV. V.

Albe Vidaković, Missa Simplex, Missa Caeciliana G. F. Handel, Moteti Kamilo Kolb, Mise,Moteti

1.OPĆEINFORMACIJE


1.2. Naziv predmeta Dirigiranje III –dodatni sat 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)





2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za dirigiranje vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih skladbi uz kontinuirani rad na manualnoj tehnici, dirigentskom analiziranju skladbe i umjetničkoj interpretaciji pojedinih djela. Pripraviti studente za rad s mješovitim zborom te pratiti njihove pokuse za javne nastupe (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).


Položen ispit kolegija Dirigiranje II.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju dirigentski analizirati skladbe, u praksi primijeniti vještinu manualne tehnike te osvijestiti načine za kvalitetno izvođenje umjetničkih djela.


- biti u stanju dirigentski analizirati skladbe koje se obrađuju tijekom nastave- biti u stanju manualnom tehnikom izvesti skladbe koje se obrađuju tijekom nastave - osvijestiti načine za kvalitetno izvođenje skladbi koje se obrađuju tijekom nastave - biti u stanju održavati pokuse s mješovitim zborom - biti u stanju održavati javne nastupe (priredbe, koncerte, euharistijska slavlja) - osvijestiti pripravne radnje potrebne za organizaciju javnih nastupa (osmišljavanje koncepcije nastupa, komunikacija s pjevačima i sviračima, priprava notnog materijala, osmišljavanje i ispis plakata, programskih letaka


1. tjedan: uvodno predavanje2. i 3. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 1. stavak) 4. i 5. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 2. stavak) 6. i 7. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 3. stavak) 8. i 9. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 4. stavak) 10. i 11. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava ostalih vokalnih skladbi (1. vokalna skladba) 12. i 13. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava instrumentalnih skladbi (1. instrumentalna skladba) 14. i 15. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava vokalno-instrumentalnih skladbi (1. vokalno-instrumentalna skladba)

16. i 17. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 1. stavak)18. i 19. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 2. stavak) 20. i 21. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 3. stavak) 22. i 23. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 4. stavak) 24. i 25. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava ostalih vokalnih skladbi (2. vokalna skladba) 26. i 27. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava instrumentalnih skladbi (2. instrumentalna skladba) 28. i 29. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava vokalno-instrumentalnih skladbi (2. vokalno-instrumentalna skladba) 30. tjedan: glavni pokus za javni nastup (koncert, priredba ili euharistijsko slavlje)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, samostalni zadatci, pokusi s mješovitim zborom, javni nastupi (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).


Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji DA Usmeni ispit DA (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)





Klobučar: Misa x Marović: Misa x Bajamonti: Misa x Gounod: Misa x Vidaković: Misa x Schubert: Misa x

Njirić: Božja ljubav sveta x Kverno: Ave verum x Kokot: Jubilarni triptih x Kolb: Ave Maria x Županović: Šibenska molitva x Vidaković: Zdravo, o moj anđele x Gounod: O salutaris hostia x Corelli: Concerto grosso op.6, br.8 x Mozart: Serenada za gudače u G-duru x Vivaldi: Gloria x Novačić: Aleluja x



Sudjelovanje na javnim nastupima (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Danijela Župančić, prof., doc. art. Mirta Kudrna idoc. art. Elizabeta Zalović 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Komorno muziciranje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)





0

2.OPISPREDMETA


Izvođenje komornih sakralnih skladbi svih glazbenih epoha u sastavu: solo pjevač, manji i veći vokalni ansambli te zbor uz orgulje. Upoznavanje prakse komornog muziciranja. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz praksu komornog muziciranja. Usvajanje vještine brzog učenja novih djela i osposobljavanje za aktivno sudjelovanje u liturgijskim slavljima cijele Crkvene godine. Razvijanje smisla za timski rad na zajedničkom muziciranju.


Završeni preddiplomski studij Crkvene glazbe – modul Glazbena pedagogija


Student: - osposobljen je razumijevati, analizirati i izvoditi sakralni repertoar za komorni ansambl: solo pjevač, manji i veći vokalni ansambli te zbor uz orgulje - poznaje široki raspon stilova i ima razvijen individualni i prepoznatljiv izričaj u određenom glazbenom stilu - osposobčljen samostalno interpretirati i reproducirati glazbeni materijal sakralnog izričaja te isti predstaviti široj javnosti javnim nastupima, projektima i u sklopu liturgijskih slavlja - poznaje značajna djela povijesnih i suvremenih sakralno- glazbenih stilova u području komorne glazbe


- student će se osposobiti za timski rad- upoznati pravila i tehnike vođenja probe ansambla - upoznati i savladati tehnike analize zadanih skladbi komorne glazbe - upoznati repertoar sakralne tematike za različite komorne ansamble - upoznati glavne stilove sakralne glazbe i stilski izvoditi određenu skladbu - sintetizirati stečeno znanje pri stvaranju zajedničke interpretacije;


Sadržaj se izvodi dinamikom prilagođenom predznanju i sposobnostima pojedinog studenta.Obvezni sadržaj predmeta su skladbe različitih stilskih razdoblja i forme u različitim komornim sastavima. Tijekom akademske godine student mora imati minimalno dva javna nastupa u komornim sastavima prema dogovoru sa nositeljima kolegija OpissadržajapredmetapremasatniciPrvi semestar.

1. sat: Uvodno predavanje. Planiranje programa koji će se obrađivati tijekom semestra2.sat: Način pripreme svakog od glazbenika za probe komornih sastava . 3. sat: Pjevanje i sviranje a vista skladbi prema dogovorenom programu. 4. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za glas i orgulje 5. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za glas i orgulje 6. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za glas i orgulje 7. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za glas i orgulje 8. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi klasičnog razdoblja za glas i orgulje 9. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi klasičnog razdoblja za glas i orgulje 10. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi romantičnog razdoblja za glas i orgulje 11. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi romantičnog razdoblja za glas i orgulje 12. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi hrvatskih autora za glas i orgulje 13. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi klasičnog razdoblja za glas i orgulje 14. sat: Priprema za javni nastup. 15. sat: Javni nastup. Drugi semestar. 1. sat: Uvodno predavanje. Planiranje programa koji će se obrađivati tijekom semestra 2.sat: Način pripreme glazbenika orguljaša za probe sa zborom. 3. sat: Sviranje a vista različitih zborskih skladbi prema dogovorenom programu (dionica orgulja). 4. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za zbor i orgulje 5. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za zbor i orgulje 6. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi baroknog razdoblja za zbor i orgulje 7. sat: Obrađivanje skladanih misa svih razdoblja za zbor i orgulje 8. sat: Obrađivanje skladanih misa svih razdoblja za zbor i orgulje 9. sat: Obrađivanje skladanih misa svih razdoblja za zbor i orgulje 10. sat: Obrađivanje skladanih misa svih razdoblja za zbor i orgulje 11. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi romantičnog razdoblja za zbor i orgulje 12. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi od 19. do 21. stoljeća hrvatskih i stranih autora za zbor i orgulje 13. sat: Obrađivanje sakralnih skladbi od 19. do 21. stoljeća hrvatskih i stranih autora za zbor i orgulje 14. sat: Priprema za javni nastup (ispit). 15. sat: Javni nastup (ispit).



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad Javni nastupi (ostalo upisati)

2.7. Komentari:









Ocjenjivanje se vrši nakon svih izvedenih javnih nastupa, na osnovu pohađanja proba



Hrvatske Mise, HCK Pjevajte Gospodu pjesmu novu, instrumentalna pratnja gregorijanskih napjeva

Sakralna djela J.S. Bacha, G. F. Haendela, W.A. Mozarta, A. Brucknera, F. Liszta i dr.

Sakralna djela hrvatskih skladatelja: A. Klobučara, A. Igreca, Š. Marovića, M. Martinjaka i dr.



Probe i javni nastupi


1.OPĆEINFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta mr. sc. Vesna Šepat Kutnar, prof. /Konstilija Nikolić Markota, prof. 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Glasovir 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)

1.3. Suradnici / 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P



1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%) 1

2.OPISPREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje koncertne spremnosti javnog izvođenja na klaviru, i umjetničke suradnje kao korepetitora


Završen kolegij Glasovir 3 i Glasovir 4 na ICG u sa minimalnom ocjenom vrlo dobar(4) ili odličan(5). Za studente drugih fakulteta položena audicija pred povjerenstvom sa minimalnim programom godišnjeg ispita Glasovir IV.


Stjecanje kompetencija za koncertantnog izvodioca komorne glazbe i korepeticije na klaviru.


Spremnost javnog izvođenja djela na klaviru Spremnost na kritičku prosudbu glazbenih interpretacija Stjecanje kompetencija za korepetitora na klaviru. Stjecanje znanja u odabiru literature za pripremu koncerata, liturgijskih slavlja, zajedničkog muziciranja u raznim oblicima,


Zimski semestar 1. Tjedan (1 sat predavanja): Uvodno predavanje : Kolegij klavir i njegove izlazne kompetencije / Odabir literature za interpretaciju 2. Tjedan (1 sat predavanja)‐ Analiza odabrane literature 3. Tjedan (1 sat predavanja): Povijesni pregled razvoja instrumenata s tipkama / Teorijski i svirački aspekti odabrane literature 4. Tjedan (1 sat predavanja): Elementi interpretacije u odabranim djelima (melodija, ton, dinamika, tempo, ornamentacija,

akcentuacija, pedalizacija...) 5. Tjedan (1 sat predavanja): Povijesno –teorijski‐ metodološki pregled klavirske literature :2. Barok – Bach, Handel, Scarlatti,

Couperin / interpretacija odabrane literature 6. Tjedan (1 sat predavanja): Povijesno –teorijski‐ metodološki pregled klavirske literature : 3. Klasika : Sonate i koncerti (

Beethoven, Mozart, Haydn) / interpretacija odabrane literature 7. Tjedan (1 sat predavanja): Povijesno –teorijski‐ metodološki pregled klavirske literature : 4.čRomantizam : Chopin, Schumann,

Schubert, Brahms, Grieg, Mendelsohn / interpretacija odabrane literature 8. Tjedan (1 sat predavanja): Povijesno –teorijski‐ metodološki pregled klavirske literature :5. 20. Stoljeće :Rachmaninov, Debussx,

Ravel, Prokofjev, Šostakovič / interpretacija odabrane literature 9. Tjedan (1 sat predavanja) : Teorijsko‐metodički ishodi klavirske pedagogije / Interpretacijska izrada pripremljnih djela 10. Tjedan (1 sat predavanja) : Povijesni pregled literature za klavirsku pedagogiju / Tehničke vježbe ‐ rad na disciplinama /

Interpretacijska izrada pripremljenih djela 11. Tjedan (1 sat predavanja) : Interpretacijska izrada pripremljenihdjela 1. 12. Tjedan (1 sat predavanja) : Interpretacijska izrada pripremljenih djela 2. 13. Tjedan Priprema za javno izvođenje na Adventskoj produkciji 14. Tjedan Javni nastup 15. Tjedan Kritički osvrt i analiza javnog nastiupa uz pisani seminarski rad

Ljetni semestar 1.tjedan prisustvovanje na seminaru klavirske interpretacije eminentnog pedagoga 2.tjedan seminarski rad: izlaganje i rasprava, kritička analiza seminara 3.tjedan Povijesno. Teorijski. Metodološki pregled literature za komornu glazbu sa klavirom (odabir literature 4.tjedan Klavirski praktikum prim‐a‐vista 5.tjedan Priprema, analiza i izrada djela solističke literature za klavir 6.tjedan priprema, izrada i interpretacijska analiza komorne literaturte za klavir 7. Hospitacije swatova klavira u osnovnoj i/ili srednjoj glazbenoj školi 8.tjedan Seminarski rad Izlaganje, analiza i izvještaj sa hospitacija nastve klavira 9.tjedan Interpretacijska analiza pripremljenih djela za klavirski recital 1. 10. tjedan Interpretacijska analiza pripremljenih djela za klavirski recital 2. 11. tjedan Interpretacijska analiza pripremljenih djewla za klavirski recital 3. 12. tjedan Interpretacija djela komorne literature kao priprema za ispit 13.tjedan Javni nastup 1. ) klavirski recital 14. tjedan javni nastup 2.) Klavir kao dio komornog ansambla, pratnje pjevača ili zbora

15. tjedan Analiza, kritički osvrt i pregled ishoda i izlaznih kompetencija stečenih na kolegiju



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad koncertnijavninastupi

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obaveze studenta detaljno su opisane u sadržaju predmeta: obavezni su dolasci na predavanja, hospitacije, odlasci na koncerte i seminare klavirske pedagogije, javni nastup



Eksperimentalni rad Referat Terenska nastava seminar DA

Esej Seminarski rad Koncertno izvođenje - ispit DA

Kolokviji Usmeni ispit Hospitacije DA

Pismeni ispit Projekt DA Održan sat klavira DA


Ocjenjivanje vrši prosudbena komisija sastavljena od tri člana prema predloženoj ocjeni predmetnog profesora, prema postignutim rezultatima na javnom izvođenju koncertnog repertoara koji mogu biti u prostorima Instituta ili izvan njega. Minimalni rezultat je izvođenje jednog koncertnog programa.



Originalna umjetnička literatura svih stilskih razdoblja.


Literatura komorne glazbe i korepeticije. Metodičke knjige i priručnici.


Uspješno izveden javni nastup klavira pred povjerenstvom od dva člana kojeg čine profesori klavira i pozitivno ocijenjen održani klavirski recital.


OBRAZAC 1.integriranih preddiplomskih i diplo


1Sveu HR - 10000 Zagrebtel.: +385 (0)1 4698 112, 4698 125; faks: +385 (0)1 4698 141 e-mail: [email protected]; url.: www.unizg.hr


1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Ivan Ćurković, predavač 1.6. Godina studija 5. 1.2. Naziv predmeta

Povijest hrvatske glazbe 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) P30




izborni


-

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati osnovne smjernice u povijesti hrvatske umjetničke glazbe. Upoznati najznačajnija djela, skladatelje i izvođače. Upoznati osnovne izvore i dokumente. Poznavati dostupnu literaturu o hrvatskoj glazbi.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Položeni predmeti Povijest glazbe 1 i Povijest glazbe 2.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet doprinosi

Vidi Opće ishode iz 3.5.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini

predmeta (6-10 ishoda učenja)

Polaznicima bi pohađanje predmeta trebalo omogućiti stjecanje sljedećih kompetencija: - poznavati osnovne smjernice i ključna djela hrvatske umjetničke glazbe od srednjega vijeka do 20. stoljeća

- kontekstualizirati ovu glazbu s obzirom na kulturne okolnosti njezina nastanka




- slušno prepoznati ključna djela hrvatske umjetničke glazbe u ovome razdoblju

- na osnovnoj razini analitički pristupiti ovoj glazbi

- kritički prosuđivati izvedbe ove glazbe

- poznavati osnovnu stručnu literaturu o ovoj glazbi

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema

satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

1. tjedan (2 sata predavanja): Pregled sadržaja kolegija; uvodno predavanje. 2. tjedan (2 sata predavanja): Ranosrednjovjekovni rukopisi u Zagrebu, glazba na latinskom jeziku i narodnom jeziku, počeci glazbene teorije.

3.tjedan (2 sata predavanja): Hrvatski renesansni skladatelji u zemlji i inozemstvu; glazbeni teoretičari; glazbeno tiskarstvo; hrvatsko renesansno kazalište.

4.tjedan (2 sata predavanja): Slušanje sačuvanih renesansnih skladbi hrvatskih skladatelja uz analitički pristup na elementarnoj razini i s obzirom na šire značajke stila.

5. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatski barokni skladatelji u zemlji i inozemstvu; glazbeno teoretske rasprave; pjesmarice i zbornici sjevernohrvatske glazbene kulture.

6. tjedan (2 sata predavanja): Slušanje sačuvanih skladbi hrvatskih baroknih skladatelja uz analitički pristup na elementarnoj razini i s obzirom na šire značajke stila.

7. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatski skladatelji 18. st. u zemlji (sjeverna i južna Hrvatska) i inozemstvu; zbornici crkvenihpjesama i napjeva s posebnim osvrtom na Citharu octochordu

8. tjedan (2 sata predavanja): Slušanje sačuvanih skladbi hrvatskih skladatelja 18. st. uz analitički pristup na elementarnoj razini i s obzirom na šire značajke stila.

9. tjedan (2 sata predavanja): Ilirski preporod; predromantički klasicizam; sakupljanje narodnih napjeva.

10. tjedan (2 sata predavanja): Lisinski i suvremenici – upoznavanje manje poznatih skladbi.

11. tjedan (2 sata predavanja): Zajčevo doba




12. tjedan (2 sata predavanja): 20. stljeće: skladatelji hrvatske Moderne i njihova djela

13. tjedan (2 sata predavanja): Međuratna glazba i njezini najistaknutiji predstavnici

14. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatska glazba druge polovice 20. stoljeća – slušanje i komentar odabranih djela

15. tjedan (2 sata seminara): Izlaganja seminarskih radova

a. Vrste izvođenja nastave:

x predavanjax seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo (upisati)

b. Komentari:

c. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; seminarski rad; ispit.

d. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA Pismeni ispit Projekt

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Esej Referat (Ostalo upisati)

Kolokviji Seminarski rad DA (Ostalo upisati)

Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Uvjet za izlazak na ispit je izlaganje seminarskog rada, što ga valja predati i u pismenom obliku. Ispit je usmeni i uključuje tri opsežna pitanja iz literature i predavanja te slušno prepoznavanje ključnih djela hrvatske umjetničke glazbe.


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici Dostupnost

putem ostalih medija

Andreis, Josip (1989): Povijest hrvatske glazbe, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 17 (MA)




Stipčević, Ennio (1997): Hrvatska glazba: Povijest hrvatske glazbe do 20. stoljeća,

Zagreb: Školska knjiga. 4 (MA)

Županović, Lovro (1980): Stoljeća hrvatske glazbe, Zagreb: Školska knjiga. 5 (MA)

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Selem, Petar (ur.) (1972): Novi zvuk: Izbor tekstova o suvremenoj glazbi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.


Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit.Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete.

180



1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Mojca Piškor, nasl. pred. 1.6. Godina studija 5..

1.2. Naziv predmeta

Glazbe svijeta 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

P 30




izborni 1.10.Razina primjene e-učenja (1, 2, 3razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje pretpostavki i izvora za studij glazbi svijeta. Stjecanje uvida u oblikovne i kontekstualne značajke glazbe u globalnome mjerilu.


Nema.




Polaznicima bi pohađanje predmeta trebalo omogućiti stjecanje sljedećih kompetencija: - usvojiti pojam glazbe kao univerzalne, općeljudske pojave u različitim sociokulturnim kontekstima - etnomuzikološki razmatrati glazbene prakse svijeta i čimbenike koji ih određuju (zemljopisne, povijesne, demografske, vjerske, jezične i sl.). - poznavati opće značajke jedanaest glazbenih regija svijeta - detaljno poznavati glazbene prakse u izabranim područjima unutar pojedinih regija - provesti manje terensko istraživanje - poznavati stručnu literaturu o izabranoj temi

181

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema

satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

1. tjedan (2 sata predavanja): Definiranje pojma glazbe u raznovrsnim prostornim i vremenskim kontekstima te upoznavanje kriterija koji unutar njih razgraničuju glazbeno od neglazbenog. 2. tjedan (2 sata predavanja): Glazbe svijeta u kontekstu etnomuzikoloških istraživanja u vremenu i prostoru. Pregled pristupa, autora i njihovih postignuća.

3. tjedan (2 sata predavanja): Posebnosti empirijskog istraživanja glazbe „Drugih“. Primjer istraživanja glazbe Roma kao transnacionalne zajednice. 4. tjedan (2 sata predavanja): Definiranje jedanaest glazbenih regija svijeta uz predstavljanje kriterija za takovu razdiobu i upoznavanje temeljnih glazbenih značajki. 5. tjedan (2 sata predavanja): Glazbe svijeta u Hrvatskoj – od medijskog praćenja do studija glazbe manjinskih zajednica i živih glazbenih i plesnih praksi. 6. tjedan (2 sata predavanja): Europa – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru, s naglaskom na širem okruženju Hrvatske.

7. tjedan (2 sata predavanja): Podsaharska Afrika – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. Izabrano

182

područje: Zanzibar. 8. tjedan (2 sata predavanja): Sjeverna Afrika i jugozapadna Azija – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. Izabrano područje: Egipat.

9. tjedan (2 sata predavanja): Južna Azija – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. Izabrano područje: Indija.

10. tjedan (2 sata predavanja): Južna Azija – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. Izabrano područje: Šri Lanka.

11. tjedan (2 sata predavanja): Jugoistočna Azija – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. Izabrana područja: Indonezija i Tajland.

12. tjedan (2 sata predavanja): Australija i Oceanija – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. 13. tjedan (2 sata predavanja): Sjeverna Amerika – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbe u ovome prostoru. 14. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatska dijaspora – etnomuzikološki pogled na raznovrsne glazbene prakse. 15. tjedan (2 sata seminara): Predstavljanje seminarskih radnji o izabranim glazbama svijeta na temelju terenskih istraživanja studenata.


x predavanja x seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje x terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo (upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Nazočnost i aktivnost na predavanjima. Seminarsko istraživanje, pisanje i predstavljanje seminarskog rada. Usmeni ispit.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad Esej Referat (Ostalo upisati)

183


Kolokviji Seminarski rad DA (Ostalo upisati)



Uvjet za izlazak na ispit je predstavljen seminarski rad. Ispit je usmeni i obuhvaća tri opsežna pitanja iz literature i predavanja.



u knjižnici


medija

Manuel, Peter (1988): Popular Musics of the Non-Western World, New York ; Oxford: Oxford University Press. 1 (IEF)

Nettl, Bruno (ur.) (1997): Excursions in World Music, London: Prentice Hall. 1 (IEF)



Miller, Terry ; Shahriari, Andrew (ur.) (2006): World Music: A Global Journey, New York: Routhledge. Pettan, Svanibor (2002): Rom Musicians in Kosovo: Interaction and Creativity, Budapest: Institute for Musicology of the Hungarian Academy of Sciences. Tenzer, Michael (ur.) (2006): Analytical Studies in World Music, Oxford; New York: Oxford University Press. Titon, Jeff Todd (ur.) (1996): Worlds of Music: An Introduction to the Music of the World's Peoples, New York: Schirmer.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji

osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete



166 Sveu HR - 10000 Zagrebtel.: +385 (0)1 4698 112, 4698 125; faks: +385 (0)1 4698 141 e-mail: [email protected]; url.: www.unizg.hr

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta izv. prof. Vjekoslav Nježić, doc.Srđan Dedić, 1.6. Godina studija 5.

1.2. Naziv predmeta

Glazbena informatika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2+2)

1.3. Suradnici

- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) P30




Izborni


1

2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta

- Hardware i software (dijelovi računala, vrste softwarea, ekstenzije, pokretanje, operativni sistemi - osnove MS Windowsa) - Osnove text procesora (MS Word, dijelovi Office paketa - baze podataka, proračunske tablice) - Osnove Interneta (WWW - povezivanje i korištenje, upotreba Hyperlinkova, HTML dokumenti) - Računalana notacija (programi za notaciju – osnove, upotreba grafičkih programa i kombinacija s tekst procesorima) - Osnove MIDI protokola (povezivanje s MIDI instrumentima i uporaba zvučne kartice, programi za obradu MIDI podataka – sekvenceri) - Računalo i zvuk (generiranje zvuka putem računala, osnove audio podataka, obrada audio zapisa, pohrana)




2.2. Uvjeti za upis predmeta iulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

-

2.3. Ishodi učenja na razini

programa kojima predmet doprinosi

Po završetku studija student: je sposoban koristiti računalnu tehnologiju kao pomoćno sredstvo u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova; posjeduje znanja o tome kako tehnologija služi glazbi i glazbenom stvaralaštvu; ima u potpunosti razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima;


Upoznavanje s računalom i računalnim programima s naglaskom na uporabi računala u glazbi. Svladavanje osnovnih tehnika uporabe računala (pisanje teksta, notacija, slušanje i kreiranje glazbe, Internet).

2.5. Sadržaj predmeta detaljno

razrađen prema satnici nastave

Uvodna riječ o kolegiju, Vrste glazbenih računalnih programa Elementi računala Binarna aritmetika i logički sklopovi Pohrana digitalnih podataka Windows operativni sustav Internet i pretraživanje Teorija i vježbe: Microsoft Word Teorija i vježbe: Microsoft Excel Teorija i vježbe: Microsoft PowerPoint Osnove Interneta Povijest Elektroničke glazbe Teorija: Arhitektura analognog sintetizatora Rad s analognim sintetizatorom Osnove MIDI protokola Digitalni audio Snimanje i obrada u programu Audacity Računalana notacija Teorija i vježbe: Program za notaciju Sibelius


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

samostalni zadacimultimedija i mreža laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari: Grupa do 9 studenata (broj radnih mjesta u informatičkoj učionici)



terenska nastava

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, potpuno i savjesno izvršavanje svih obveza iz samostalnog rada. 2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad




Pismeni ispit DA Projekt (Ostalo upisati)


Na kraju zimskog semestra: pisani kolokvij u vezi sa završenim gradivom. Pismeni i usmeni završni ispit.

2.11. Obvezna literatura

(dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u

knjižnici Dostupnost

putem ostalih medija

Zlatko Tanodi: Osnove elektroničke glazbe, skripta Prateće uputstva o korištenju programa Audacity Prateća uputstva o korištenju programa Sibelius


-




-




1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Dalibor Davidović, doc. 1.6. Godina studija 5.

1.2. Naziv predmeta

Teorija i povijest glazbene kritike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 (3 + 3)

1.3. Suradnici

mr. sc. Ivan Ćurković, asist. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

Ukupno 60, od toga P = 2 / V = 28 / S = 30




izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati pretpostavke kritičkog pristupa glazbi te steći uvid u povijest glazbene kritike. Vježbati samostalno prosuđivanje glazbe, pisanje kritičkih osvrta, argumentirano raspravljanje i sučeljavanje.


Završene prve tri godine studija.




Polaznicima bi pohađanje predmeta trebalo omogućiti stjecanje sljedećih kompetencija: - poznavati pretpostavke kritičke prosudbe glazbe - poznavati povijest glazbene kritike - poznavati izbor izvornih kritičkih tekstova o glazbi u rasponu od početaka do suvremenosti - pažljivo čitati stručne tekstove - kritički prosuđivati glazbu i argumentirano raspravljati o drugim prosudbama - pisati kritičke osvrte o glazbi - poznavati aktualno stanje glazbene kritike i njezinu medijsku stranu

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema satnici predavanja (za 1 sat jedan do

Prvi semestar




tri retka) 1. tjedan (2 sata predavanje): Uvodno predavanje o pojmu kritike: kritika u užem i širem smislu. Nastanak kritike: kritika i prosvjetiteljstvo; kritika i institucija koncerta; kritika i nastanak periodike.

2. tjedan (2 sata vježbe): Pisanje kritičkog osvrta o aktualnom koncertnom događaju; rasprava o kritičkim osvrtima studenata. (1)

3. tjedan (2 sata seminar): Prosuđivanje (1): Immanuel Kant: Kritika moći suđenja: analitika lijepog, analitika uzvišenog (rasprava o pročitanome).


5. tjedan (2 sata seminar): Prosuđivanje (2): Immanuel Kant: Kritika moći suđenja: dedukcija čistih estetičkih sudova (rasprava o pročitanome).


7. tjedan (2 sata seminar): Vrednovanje (1): Roman Ingarden: Estetski doživljaj (rasprava o pročitanome).


9. tjedan (2 sata seminar): Vrednovanje (2): Roman Ingarden: Estetska vrijednost i problem njezina fundiranja u umjetničkom djelu (rasprava o pročitanome).


11. tjedan (2 sata seminar): Glazbena kritika kao ”kritika kulture” (1): Jean-Philippe Rameau, Jean-Jacques Rousseau (rasprava o pročitanome).

12. tjedan (2 sata vježbe): Pisanje kritičkog osvrta o aktualnom koncertnom događaju; rasprava o kritičkim osvrtima studenata.




(6)

13. tjedan (2 sata seminar): Glazbena kritika u ranome razdoblju tiskanih medija: Joseph Addison, Johann Adolf Scheibe (rasprava o pročitanome).


15. tjedan (2 sata seminar): Putopis kao kritika glazbe: Friedrich Melchior Grimm, Charles Burney, Johann Friedrich Reichardt (rasprava o pročitanome).

Drugi semestar

16. tjedan (2 sata seminar): Rana romantika i kritika glazbe: Ernst Theodor Amadeus Hoffmann (rasprava o pročitanome).


18. tjedan (2 sata seminar): Tip skladatelja-kritičara u 19. stoljeću (1): Robert Schumann (rasprava o pročitanome).


20. tjedan (2 sata seminar): Tip skladatelja-kritičara u 19. stoljeću (2): Héctor Berlioz, Carl Maria Weber, Franz Liszt (rasprava o pročitanome).


22. tjedan (2 sata seminar): Glazbena kritika kao ”kritika kulture” (2): Richard Wagner, Friedrich Nietzsche (rasprava o




pročitanome).

23. tjedan (2 sata vježbe): Pisanje kritičkog osvrta o aktualnom koncertnom događaju; rasprava o kritičkim osvrtima studenata. (11) 24. tjedan (2 sata seminar): Tip kritičara “srednje struje” u drugoj polovici 19. stoljeća: Eduard Hanslick (rasprava o pročitanome).

25. tjedan (2 sata vježbe): Pisanje kritičkog osvrta o aktualnom koncertnom događaju; rasprava o kritičkim osvrtima studenata. (12) 26. tjedan (2 sata seminar): Tip ”novoglazbenog” kritičara sredinom 20. stoljeća: Theodor W. Adorno (rasprava o pročitanome). 27. tjedan (2 sata vježbe): Pisanje kritičkog osvrta o aktualnom koncertnom događaju; rasprava o kritičkim osvrtima studenata. (13) 28. tjedan (2 sata seminar): Tip kritičara ”srednje struje” sredinom 20. stoljeća: Harold Schonberg (rasprava o pročitanome). 29. tjedan (2 sata vježbe): Pisanje kritičkog osvrta o aktualnom koncertnom događaju; rasprava o kritičkim osvrtima studenata. (14) 30. tjedan (2 sata seminar): Završna diskusija: glazbena kritika danas.


x predavanjax seminari i radionice x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo (upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, redovito pisanje kritičkih osvrta, redovito čitanje izabranih kritičkih tekstova i diskusija na satu.


Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad




Esej Referat Vježbe DA

Kolokviji Seminarski rad (Ostalo upisati)



Uvjet za izlazak na ispit je redovno pohađanje nastave, uz pročitane obavezne tekstove i predane pismene radove. Ispit je usmeni i obuhvaća tri pitanja iz literature.



u knjižnici


medija

*** Kritički osvrti u dnevnom tisku i elektroničkim medijima mrežni pristup

Ingarden, Roman (1975): Doživljaj, umetničko delo i vrednost, Beograd: Nolit. 1 (NSK)

Kant, Immanuel (1976): Kritika moći suđenja, Zagreb: Naprijed. 3 (NSK)

Strunk, Oliver (ur.) (1950): Source Readings in Music History, New York: Norton. 3 (MA)



Focht, Ivan (1972): Ka aksiologiji umjetnosti, u: isti: Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, 229-249 Graf, Max (1971): Composer and Critic: Two Hundred Years of Musical Criticism, New York: Norton. Kerman Joseph (1985): Contemplating Music: Challenges to Musicology, Cambridge, Mass.: Harvard University Press.








1.1. Nositelj predmeta Jasenka Ostojić Radiković 1.6. Godina studija 5.

1.2. Naziv predmeta Dječji zbor 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


P15*




izborni 1.10.Razina primjene e-učenja (1, 2, 3razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenta za dirigiranje i samostalan rad s dječjim zborom. Poznavanje karakteristika svih vrsta dječjih ansambala i metodologije rada. Osposobljavanje studenta za samostalan uvid u analizu i pripremu zborske partiture. Razumijevanje rada i primjene osnova vokalne tehnike, od anatomije do postave tona, dječjem uzrastu. Osposobljavanje studenta u izradi, primjeni i izvedbi vokalnih vježbi. Upoznavanje dječjeg instrumentarija. Upoznavanje literature za dječji zbor.


Položen klasifikacijski ispit za upis u prvu godinu, a nakon toga, položen ispit prethodne, za upis u sljedeću godinu studija.







- posjeduje znanja i vještine vođenja dječjeg zbora nižeg i višeg uzrasta - poznaje metode postave glasa, upjevavanja i tehničkih vježbi, prilagođene dječjem uzrastu

- poznaje dječji instrumentarij i sposoban je koristiti ga u praksi

- može svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u

njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji, - razumije međuodnose i međuovisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; - ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima;


Vrste dječjih zborova i njihove karakteristike. Specifičnosti i metodologija rada s dječjim zborom, od jednoglasja s instrumentalnom pratnjom do višeglasja a cappella. Postava glasa. Analiza vokalnih vježbi. Upjevavanje ansambla. Proces i organizacija rada s dječjim zborovima od audicije do javne izvedbe. Rješavanje tehničkih zahtjeva skladbi različitih stilskih razdoblja. Analiza interpretativnih karakteristika odabranih skladbi. Upoznavanje i primjena dječjeg instrumentarija. Analiza pedagoškog sustava i ciljeva skupnog muziciranja. Poseban uvid u hrvatsku zborsku tradiciju i praksu. Obrade narodnih

napjeva. Upoznavanje literature stranih i domaćih autora: V. Lisinskog, J. i P. Gotovca, R. Matza, Z. Grgoševića, I. Matetića- Ronjgova, S. Zlatića, B. Papandopula, J. Kaplana, J. Vrhovskog, B. Bjelinskog, A. Markovića, E. Cossetta i dr. do suvremenih zborskih autora. Praktično vježbavanje ispitnog gradiva.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadacimultimedija i mreža laboratorij mentorski rad umjetnički mentorski rad koncertna djelatnost korepeticija

Javni nastupi

2.7. Komentari:


Uredno pohađanje nastave. Analiza, sviranje partitura i dirigiranje nastavnog programa. Prezentacija znanja stečena u nastavi kroz koncertnu djelatnost i na godišnjem ispitu.



Eksperimentalni rad Referat Korepeticija*




Esej Seminarski rad Javni nastupi*



2.1. Ocjenjivanje i vrednovanje rada

studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Praćenje rada tijekom cijele godine, godišnji ispit pred predmetnim nastavnikom i ispitnim povjerenstvom. Diplomski ispit: dirigiranje vokalnim ili vokalno – instrumentalnim ansamblom, javna izvedba, pred predmetnim nastavnikom i ispitnim povjerenstvom.


Naslov Broj primjeraka Dostupnost

u knjižnici putem ostalih medija

Skladbe koje se obrađuju na nastavi, dostupne u knjižnici ili na internetu (cpdl.org, imslp.org)





OBRAZAC 1.

6


Tablica 1. Opis predmeta Predavanja označena * su Mentorska umjetnička nastava


1.1. Nositelj predmeta

red. prof. Srećko Bradić 1.6. Godina studija 5.

1.2. Naziv predmeta

Osnove kompozicije 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 10 (5+5)

1.3. Suradnici

- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

P60*




izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

-

2. OPIS PREDMETA


Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene načela gradnje glazbenih oblika - ponavljanja, variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).


Položen prijemni ispit za studij kompozicije ili položena 2. godina studija teorije glazbe.

2.3. Ishodi učenja na razini programa

kojima predmet doprinosi

Po završetku studija student:

‐ je sposoban vlastitim stvaralačkim izrazom skladati djela različitih oblika i vrsta, različitim kompozicijskim tehnikama; ‐ je sposoban svoje ili druge kompozicije realizirati u različitim tradicionalnim i novim instrumentalnim ili vokalnim

kombinacijama, kao i elektroničkim izvorima zvuka; ‐ je svjestan tehnika, formi i zvučnog oblikovanja u suvremenom glazbenom stvaralaštvu; ‐ je svjestan međuodnosa i međuzavisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; ‐ detaljno poznaje elemente glazbe, razumije njihovu interakciju i načela njihove organizacije; ‐ razumije obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija, te ih je sposoban primijeniti. ‐ ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima;

OBRAZAC 1.

7



Praktično uvajanje temeljnih postupaka gradnje glazbenih oblika.

Razvijanje smisla za muzikalni i logički razvoj glazbene misli unutar granica povijesnih, što znači, estetsko-stilskih razmeđa uz poštivanje individualnih sklonosti studenata.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen

prema satnici nastave

Sadržaj se izvodi u otvorenom kurikulumu dinamikom prilagođenom predznanju i sposobnostima pojedinog studenta. - oblikovanje jednostavnih glazbenih oblika

motiv fraza rečenica period

- primjena načela gradnje glazbenih oblika ponavljanjem variranjem razvijanjem (rad s motivom) i suprotstavljanjem (kontrastiranjem)


predavanjaseminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari: Srednja grupa

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, potpuno i savjesno izvršavanje svih obveza iz samostalnog rada.


Pohađanje nastave DA Istraživanje DA Praktični rad




Pismeni ispit Projekt DA (Ostalo upisati)


Predstavljanje i izvođenje jedne ili više skladbi nastalih tijekom godine.

OBRAZAC 1.

8




u knjižnici


medija

Cipra M., Muzički oblici, Zagreb, 1948. 1

Dindy V., Cours de composition musicale, Paris: Durand, 1950. 1

Hindemith P., Tehnika tonskog sloga. 1

Schönberg A., Fundamentals of Musical Composition. 1

Solistička, komorna, zborska i orkestralna djela autora 18., 19. i 20. st. 1









1

Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i modula unutar stručne jezgre s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem bodova po ECTS sustavu DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - CRKVENA GLAZBA GLAZBENA PEDAGOGIJA POPISPREDMETA / MODULA

Godina studija: 1 Semestar: I.-II.

MODUL (ako je primjereno) PREDMET NOSITELJ Od I. do II. semestra P S V e-

učenje

Broj bodova po ECTS sustavu

Obvezni /

izborni

Obvezni predmeti

Interpretacija i dirigiranje gregorijanskog pjevanja Izv. prof. dr. sc. Katica s. Katarina Koprek II. 10 20 2 O

Harmonizacija gregorijanskih napjeva(Prije:Harmonizacijagr.pjevanja) Prof. mr. art. Miroslav Martinjak I. 30 2 O

Izabrana pitanja iz liturgike Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević I. 20 10 2 O Himnologija Doc. dr. sc. Krešimir Šimić I. 30 2 O

Orgulje V Doc. art. Mirta Kudrna / Doc. art. Elizabeta Zalović / mag. art. Milan Hibšer I.-II. 60 5 O

Improvizacija Milan Hibšer, prof. I.-II. 60 4 O Dirigiranje III Doc- art. Marko Magdalenić I.-II. 30 4 O Zborno pjevanje V Danijela Župančić, prof. I.-II. 90 4 O Poznavanje glazbala s priređivanjem za ansamble Doc. art. Marko Magdalenić I.-II. 60 4 O

Glazbena pedagogija (MA) Prof. art. Marina Novak I. 45 5 O Glazbena literatura u školi (MA) Ana Čorić, asistent I.-II. 45 15 4 O Uvod u etnomuzikologiju B (MA) Doc. dr. sc. Mojca Piškor II. 45 5 O Tambure II (MA) Siniša Leopold, nasl. v. pred. I.-II. 60 4 O Diplomski rad I.-II. 8 O

OBVEZNIUKUPNO 55




2

POPISPREDMETA/MODULAGodina studija: 1 Semestar: I.-II.

MODUL (ako je primjereno) PREDMET NOSITELJ Od I. do II. semestra P S V e-

učenje

Broj bodova po ECTS sustavu

Obvezni /

izborni

Izborni predmeti na KBF-u

Hrvatski liturgijsko glazbeni kodeksi Izv. prof. dr. sc. Katica s. Katarina Koprek II. 5 5 5 2 I

Orgulje V – dodatni sat Doc. art. Mirta Kudrna / Doc. art. Elizabeta Zalović / mag. art. Milan Hibšer

I.-II. 30 4 I

Liturgijsko sviranje Doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubičić I.-II. 15 15 4 I Dirigiranje III. – dodatni sat Doc. art. Marko Magdalenić I.-II. 30 4 I

Komorno muziciranje Danijela Župančić, prof. / Doc. art. Mirta Kudrna / Doc. art. Elizabeta Zalović I.-II. 30 4 I

Glasovir V. Mr. art. Vesna Šepat Kutnar / Konstilija Nikolić Markota, prof. I.-II. 30 4 I

Izborni predmeti na MA

Povijest hrvatske glazbe Dr. sc. Ivan Ćurković, predavač II. 30 2 I Glazbe svijeta Doc. dr. sc. Mojca Piškor I. 30 3 I Glazbena informatika I. Red. prof. art. Vjekoslav Nježić,

Izv. prof. art. Srđan Dedić I.-II. 30 4 I

Teorija i povijest glazbene kritike Izv. prof. dr. sc. Dalibor Davidović I.-II. 2 28 30 6 I Dječji zbor Red. prof. art. Jasenka Ostojić

Radiković I. 15 2 I

Osnove kompozicije Red. prof. Srećko Bradić I.-II. 60 10 I

Neobavezni izborni predmeti*

Ukupan broj ECTS-a na izbornim predmetima** 5 *Umjetničkoilihumanističkopodručje**UpisaniizbornipredmetinaKBF‐u,MAiizumjetničkogilihumanističkogpodručja

1.1. Naziv studijskoga programa

1.2. Nositelj studijskoga programa

1.3. Partnerske ustanove

1.4. Vrsta studijskoga programa

1.5. Razina studijskoga programa

1.6. Način izvođenja studijskoga programa

1.7. Akademski / stručni naziv po završetku studija


OBRAZAC 2 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih

studija (2016)

magistar crkvene glazbe - glazbene pedagogije (mag. mus. sacr.)


OPIS KADROVSKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOGA PROGRAMA

Diplomski

Klasični

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Diplomski sveučilišni studij Crkvena glazba - glazbena pedagogija

Institut za crkvenu glazbu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilišni studijski program

__ Jedinstvenom / jednodisciplinarnome (jednopredmetnome) studiju

1.6.1. Radi li se o

** prostori korišteni za nastavu Instituta za crkvenu glazbu

4

Vlaška 38

60 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38

4

4

Vlaška 38 prostorija praktikuma 317 14 m2 2 60 sati tjedno (uključen i predloženi program)

4

Vlaška 38 predavaonica 307 28 m2 20 60 sata tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica 305 45 m2 25 60 sati tjedno (uključen i predloženi program)

predavaonica 309

Vlaška 38 predavaonica 308 38 m2 25

56 m2 40 60 sati tjedno (uključen i predloženi program)

Vlaška 38 prostorija praktikuma 315 11 m2 2 60 sati tjedno (uključen i predloženi program)

prostorija praktikuma 316 14 m2 2 60 sat tjedno (uključen i predloženi program)

4

Vlaška 38 prostorija praktikuma 314 12 m2 2 60 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

2. OPIS PROSTORA I OPREME

* Prema potrebi dodati retke u tablici (ispuniti što je primjereno)

2.1. Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade Lokacija zgrade Godina izgradnje Godina dogradnje ili rekonstrukcije Ukupna površina u m2

Vlaška br. 38 Zagreb Zagreb 1827. 1895.; 1906.; 1914; 1998. 2 200

2.2. Predavaonice **

Identifikacija zgrade Redni broj ili oznaka predavaonice Površina u m2

Broj sjedećih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti*

(od 1do 5)

*pod opremljenošću predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namještaja, tehničke i druge opreme

2.3. Laboratoriji / praktikumi koji se koriste u nastavi

Identifikacija zgrade

Interna oznaka prostorije laboratorija /

praktikuma Površina u m2

Broj radnih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 do 5)

2.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu

Identifikacija zgrade Naziv nastavne baze

Broj studenata koji pohađa pojedinu

nastavnu bazu Tjedni broj sati nastave koja se održava u pojedinoj nastavnoj bazi

Ocjena održavanja

(od 1 do 5)

2.5. Oprema računalnih učionica (navesti podatke o računalima u računalnim laboratorijima / praktikumima koji se koriste u nastavi)*

Ocjena mogućnosti korištenja izvan

nastave

2 2 4 4 4

Broj novijih računala

(starih do 3 godine) Broj računala starijih od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 do 5)

* prostor Instituta za crkvenu glazbu

2.6. Nastavnički kabineti

Identifikacija zgrade Broj nastavničkih kabineta Prosječna površina u m2


(od 1 do 5) Prosječna površina u m2 po stalno

zaposlenom nastavniku/suradniku*

58270 713 4

* Uz točku 2. dostaviti Izjavu o raspolaganju potrebnim prostorom za izvođenje programa

Potpis čelnika ustanove ___________________________

Vlaška 38 16 11 4 2,88

779605750 da

6700 4 973 4 5

Identifikacija zgrade Broj nastavničkih kabineta Prosječna površina u m2

Prosječna površina u m2 po stalno

zaposlenom nastavniku/suradniku*

Voćarska 106 600 40 4

*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavnički kabinet

2.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački i stručni rad

Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija

Površina

u m2

Broj sati korištenja tjedno


(od 1 do 5)

Broj sjedećih mjesta Broj studenata korisnika knjižnice

Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i

časopisa

Ocjena kvalitete

i dostupnosti

elektroničkih

sadržaja***

b) podatci o opremljenosti knjižnice

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga i

časopisa (od 1 do 5)

2.8. Knjižnični prostor i opremljenost

a) podatci o knjižničnom prostoru

Ukupna površina

u m2

Broj zaposlenih

Ocjena suvremenosti knjiga i

udžbenika (od 1 do 5)

** Mogućnosti umnožavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika…

*** Pod elektroničkim sadržajima podrazumijevaju se elektronička izdanja knjiga, časopisa, baze podataka, ali i on line katalozi vlastite i vanjskih knjižnica

2.9. Studentska referada

Ukupna površina u m2

Broj zaposlenih

Broj

naslova

knjiga

Broj naslova udžbenikaBroj naslova inozemnih

časopisa

Broj

naslova

domaćih

časopisa

Radno vrijeme

Ocjena dostupnosti radnoga materijala

(od 1 do 5)**

25 2 8:00 -16:00, od ponedjeljka do petka

2.10. Kapitalna oprema (navesti podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi visokoškolske ustanove čija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna

Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti

2.11. Ostali prostori (navesti podatke o ostalim prostorima)

Tajništva - Zbornica Instituta

Orgulje 232.298,56 70



PLAN POSTUPAKA OSIGURAVANJA KVALITETE STUDIJSKOGA PROGRAMA

1

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Diplomski sveučilišni studij Crkvena glazba – glazbena pedagogija

1.2. Nositelj studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1.3. Partnerske ustanove Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

1.4. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X

1.5. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski X Integrirani

1.6. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6.1. Radi li se o

X Jedinstvenom / jednodisciplinarnome (jednopredmetnome) studiju

Studiju u kombinaciji s drugim studijem / dvodisciplinarnome (dvopredmetnome) studiju

Interdisciplinarnome studiju

Kombinaciji studija više disciplina / multidisciplinarnome studiju

Programu u razvoju

1.7. Akademski/stručni naziv po završetku studija

magistar crkvene glazbe – glazbene pedagogije (mag. mus. sacr.)



Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u

Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Zagrebu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga

programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguravanja kvalitete studijskoga programa.

1. Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguravanja kvalitete sastavnice:

a) Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete sastavnice (ako postoji, navesti mrežnu stranicu) https://www.kbf.unizg.hr/

b) Priručnik o sustavu osiguravanja kvalitete sastavnice (ako postoji, navesti mrežnu stranicu)

2. Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak

a) Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika Samoprocjena rada nastavnika, anketa za studente. Izvoditelj i obrada podataka: sastavnica/sveučilišni ured.

Vremenski plan provedbe: tijekom zadnja dva tjedna nastave u svakom semestru.



PLAN POSTUPAKA OSIGURAVANJA KVALITETE STUDIJSKOGA PROGRAMA

2

b) Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s

očekivanim ishodima učenja

Ocjenjivanje studenata provodi se na temelju za svaki predmet objavljenih kriterija, pravila i postupaka koji će se

primjenjivati kontinuirano te vrednovati i prilagođavati na kraju svake akademske godine. Javno objavljivanje ispitnih

rokova i rokova za kolokvije. Osiguravanje pravovremene povratne informacije o rezultatima koje su studenti postigli

na ispitu ili dijelu ispita usmenim, pisanim ili elektroničkim putem, a u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

c) Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Opisano u obrascu 2 – Opis kadrovskih i prostornih uvjeta

d) Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Dostupnost i osiguravanje dovoljnog broja primjeraka svih naslova obavezne literature; osiguranje raspoloživosti

nastavnika za konzultacije i omogućavanje višestrukog načina komunikacije s nastavnicima; podupiranje rada

Studentskog zbora; dodjeljivanje Dekanovih nagrada izvrsnim studentima prema kriterijima iz Pravilnika o

nagrađivanju; savjetovalište za studente; koordinator za studente s invaliditetom; dostupnost informacija o studiju

preko mrežnih stranica fakulteta.

e) Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Podaci dostupni s ISVU. Redovite periodične analize i diskusije o prolaznosti po katedrama i na fakultetskom vijeću.

f) Zadovoljstvo studenata programom u cjelini Provođenje završne ankete za vrednovanje studijskog programa od strane studenata.

g) Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Trajno usavršavanje/cjeloživotno učenje uz periodično anketiranje s analizom iskustva na radnim mjestima i na tržištu rada.

h) Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

i) Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagač

Provjeravanje napredovanja u studiju kroz angažman u izvannastavnim aktivnostima (natjecanja, koncerti, simpoziji).

3. Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Putem mrežne stranice i stručne periodike.

Documents

obrazac 1 elaborat ICG diplomski zajednicki studij 2017 · ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU 2 2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru